Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da je ruski napad na Ukrajinu novom vrstom balističke rakete jasna i ozbiljna eskalacija u ratu i pozvao na snažnu osudu međunarodne zajednice.
– Ovo je jasna i ozbiljna eskalacija razmjera i brutalnosti ovog rata, napisao je Zelenski na X-u, nakon napada na grad Dnipro u središtu zemlje.
– Upotreba balističke rakete protiv Ukrajine danas je još jedan dokaz da Rusija nije zainteresirana za mir. Svijet mora odgovoriti. Zasad nema snažne reakcije svijeta, dodao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom je obraćanju rekao da je Rusija ispalila u četvrtak hipersonični balistički projektil srednjeg dometa na ukrajinski vojni objekt kao odgovor Kijevu koji je upotrijebio američke i britanske projektile.
U komentarima na X-u, Zelenski je rekao da je Putinovo priznanje uporabe novog oružja još jedna eskalacija u ratu, koji sada traje više od 1000 dana, nakon raspoređivanja sjevernokorejskih trupa na rusko tlo.
– Putin ne samo da produžuje rat, on pljuje u lice onima u svijetu koji istinski žele obnovu mira, napisao je.
– Nedostatak oštrih reakcija na akcije Rusije šalje poruku da je takvo ponašanje prihvatljivo, osudio je Zelenski.
Srbijanski mediji jutros su objavili da je među 11 osoba, koje su uhapšene zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, i Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva Srbije, prenosi Anadolu.
Navodi se da su pored Vesića, uhapšene i Jelena Tanasković, vršilac dužnosti generalne direktorice Akcionarskog društva “Infrastruktura željeznice Srbije” i Anita Dimovski, vršilac dužnosti pomoćnika ministra za željeznički i intermodalni transport.
Vesić je podnio je ostavku na funkciju ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije 5. novembra, pet dana nakon tragedije u Novom Sadu u kojoj je poginulo 15 osoba, dok su dvije teško povrijeđene i još uvijek se bore za život.
U ostavci je naveo da je ostavku podnio kao odgovoran čovjek, koji želi ličnim primjerom da pokaže da u današnjoj Srbiji postoji moralna odgovornost zbog strašne tragedije koja se dogodila u resoru na čijem je čelu.
“Povodom tragičnog događaja koji se odigrao 1. novembra 2024. godine, u Novom Sadu, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice zgrade Železničke stanice u Novom Sadu, u kom je život izgubilo 15 lica, a zbog zadobijenih povreda su životno ugrožena dva lica, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavijestilo je javnost da je, nakon prikupljanja i detaljne analize sve potrebne dokumentacije, obavljenih razgovora s velikim brojem građana, a nakon vještačenja obavljenog radi utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima je došlo do njenog pada, koje je tužilaštvu dostavljeno dana 20. novembra 2024. godine te upoznavanja s nalazom i mišljenjem vještaka građevinske struke, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, dana 21. novembra 2024. godine uhapšeno je i zadržano ukupno 11 lica”, navodi se u jutrošnjem saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
U proteklom periodu javnost svjedoči svojevrsnom medijskom tlačenju, u kontekstu Bokeljske Mornarice Kotor, koji dolazi sa adrese malobrojnih pojedinaca i čije ime nije vrijedno pomena. Iako ne dolikuje Bokeljskoj mornarici da se u medijskom prostoru raspravlja sa neistomišljenicima, nalazimo za shodno da uputimo ovo saopštenje za javnost kako bi naši članovi, simpatizeri, Kotorani, Tivćani, Novljani i svi zainteresovani saznali pravu istinu, saopšteno je iz NVO Bokeljska mornarica Kotor.
Bokeljska mornarica Kotor, kao matica od 1973.godine, u svom sastavu ima podružnice Tivat i Herceg Novi. U proteklih skoro 3 decenije, organizacija Bokeljske mornarice je silom prilika, morala biti registrovana kao NVO, te uslijed čestih promjena državnog statusa i unutrašnjeg uređenja je mijenjala statute i registracije kod nadležnih državnih organa. Podružnice Tivat i Herceg Novi su se registrovale kao samostalna nevladina udruženja, sa svojim organima upravljanja, skupštinom, licem ovlaštenim za zastupanje, pečatom i svime potrebnim shodno pomenutome zakonu. U prethodnom slučaju statuta iz 2019.godine Bokeljske mornarice Kotor, ali i u svim ostalim, napravljena je greška, protivno zakonu o NVO, gdje se omogućilo da iz drugih NVO (NVO Bokeljska mornarica Kotor-podružnica Tivat i NVO Bokeljska mornarica 809-podružnica Herceg Novi) omogući članovima učešće u organima upravljanja i Skupštini te utiču i donose odluke po delegatskom sistemu (po 20 delegata iz Kotora, Tivta i Herceg Novog), gdje je matica Kotor u svojoj organizaciji i gradu zapravo bila u manjini. Pored navedenog apsurda, zakon o NVO definiše da podružnice nemaju status pravnog lica, što je u suprotnosti sa našim slučajem a takodjer je isto precizirano stavom nadležnog državnog organa Ministartsva Javne Uprave dopis br.01-040/23-1485/2 od 20.03.2023 kao i potvrdjeno dopisom br.01-040/23-1485/4 od 06.10.2023. godine.U produženom trajanju su trajali pregovori i pored brojnih sastanaka, nije se uspjelo doći do dogovora o promjeni statuta kako bi bio u skladu sa zakonom o NVO. Odlukom Admiralata i UO članova iz Kotora od 01.09.2023. godine (br. protokola 53/23), zakazuje se izborna godišnja skupština 09.09.2023. godine gdje se usvaja novi statut i bira novo rukovodstvo. Zbog javnosti je važno navesti da iz ličnih i privatnih interesa postojala otvorena namjera pojedinih članova Bokeljske mornarice gdje su formalno kandidovali za predsjednika organizacije Bokeljske mornarice Kotor člana iz Herceg Novog i za potpredsjednika člana iz Tivta, što je jasan pokušaj preuzimanja upravljanja ovom drevnom organizacijom iz drugih centara i koje se na njihovu žalost, uspješno spriječilo. Posebno se naglašava da se nikad Bokeljskom mornaricom Kotor neće dozvliti upravljenje van Kotora. Potrebno je spomenuti da je nekolicina članova pokušalo “nametnuti” Admirala koji apsolutno nema podršku članstva iz Kotora, i koji izrevoltiran, je podigao tužbu pred Osnovnim sudom i tražio poništenje odluka Skupštine.
Kada je u septembru 2023. godine pred Osnovnim sudu u Kotoru podnijeta tužba protiv Bokeljske mornarice Kotor i traženo poništenje odluka Skupštine od 09.09.2023. godine, preduzete su sve pravne mjere u cilju zaštite Bokeljske mornarice Kotor od destruktivnog i malicioznog uticaja pojedinaca. Na osnovu dopisa nadležnog državnog organa Ministarstva Javne Uprave 01-040/23-1485/4 od 06.10.2023.godine i stava da se obratimo Ustavnom sudu za procjenu zakonitosti statuta iz 2019.godine (na osnovu kojeg se temelji tužba protiv Bokeljske mornarice Kotor), podnijeta je Ustavnom sudu inicijativa za procjenu zakonitosti spornog statuta br. U-II br.35/23 UP IN-0403-742/23-39493 od 23.10.2023. godine koji do danas nije zauzeo stav, te očekujemo uskoro jer je podnijeta i urgencija po tom pitanju. Osnovni sud u Kotoru nije uvažio inicijativu za procjenu zakonitosti statuta iz 2019.godine kao prethodno pitanje, nije prekinuo proces do stava Ustavnog suda, već je donio prvostepenu presudu: “Do donošenja odluke Ustavnog suda ili do zakonite izmjene Statuta na način kako je to propisano samim Statutom, po ocjeni ovog suda Statut Bokeljske mornarice Kotor od 08.02.2019. godine je i dalje na snazi, a odluke koje su donesene suprotno Statutu su ništavne.”
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Naravno, na prvostepenu odluku Osnovnog suda Kotor uložena je žalba Višem sudu, jer sud u prvom stepenu, zbog nepotpunog sagledavanja činjenica i dokaza, nije ispitao ključni element – Statut iz 2019. godine na kojeg se u presudi poziva. Najvažnija činjenica jeste da ovaj Statut nikada nije registrovan kod nadležnog organa, iako je to pravno obavezujuće prema članu 19, stavovi 1 i 2 Zakona o nevladinim organizacijama. Ovu okolnost potvrđuje i zvanični odgovor Ministarstva javne uprave broj 01-040/23-1485/2 od 20.03.2023. godine, u kojem se jasno navodi da je poslednji registrovani Statut udruženja onaj iz 2016. godine, registrovan rješenjem broj 01-006/17-UPI-46/2 od 13.02.2017. Štaviše, sporni Statut iz 2019. godine, na kojem tužioci temelje svoju tužbu, a Osnovni sud donosi prvostepenu presudu, u članu 57 jasno propisuje da „stupa na snagu danom registracije kod nadležnog državnog organa“. Budući da ovaj Statut nikada nije registrovan, isti nije stupio na snagu, nije pravno valjan i stoga se smatra nevažećim. Uvjereni smo da će Viši sud poništiti prvostepenu presudu, uvažavajući ove jasne činjenice i dokaze. Posebnu pažnju usmjeravamo ka Ustavnom sudu, čiji stav u vezi s ovim pitanjem uskoro očekujemo i koji će dodatno osigurati zakonitost i pravnu sigurnost u ovom predmetu. Zbog naših članova, prijatelja i šire javnosti, želimo jasno istaknuti da će Bokeljska mornarica Kotor istrajati u odbrani svog integriteta. Svjesni smo da je pravda ponekad spora, ali vjerujemo da je dostižna. Ukoliko bude potrebno, spremni smo da ustrajemo do kraja, uključujući i obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Bez kratkog osvrta na prethodnu godinu dana, saopštenje za javnost nebi bilo potpuno. Naime, krupnim koracima progresa naša drevna organizacija napreduje i to je vidljivo na svakom koraku. Uz stabilnu podršku prije svega našeg članstva, Opštine Kotor, Kotorske Biskupije, državnih organa i drugih institucija sa kojim tradicionalno saradjujemo osiguravamo očuvanje i jačanje organizacije u budućem periodu. U dobroj saradnji s rukovodstvima NVO Bokeljska mornarica Kotor – podružnica Tivat i NVO Bokeljska mornarica 809 – podružnica Herceg Novi, potpisan je sporazum o saradnji i nastupima takodjer je pripremljen nacrt Zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor. tzv. Lex Specialis, koji je dostavljen resornoj ministarki kulture i medija, gospođi Tamari Vujović. U narednom periodu očekujemo intenziviranje aktivnosti na ovom planu, s ciljem donošenja zakona koji će na adekvatan način valorizovati i zaštititi ovo kulturno blago i njegovu višestoljetnu tradiciju. Posebno vrijedi istaći da je, nakon izbora novog rukovodstva Bokeljske mornarice Kotor, zabilježen značajan porast interesovanja za članstvo. Do danas je primljeno 47 novih članova u aktivni, redovni i ženski sastav – što predstavlja nezabilježeni presedan u istoriji ove drevne organizacije. Ovaj uspjeh potvrđuje da novo rukovodstvo uspješno vodi Bokeljsku mornaricu stabilnim kursem tradicije, s jasnom vizijom, osnažujući njenu ulogu i značaj u očuvanju kulturne i istorijske baštine.
Biskupsko ređenje novoimenovanog kotorskog biskupa Mladena Vukšića bit će u subotu 23. novembra u 11 sati u kotorskoj katedrali – bazilici sv. Tripuna.
Glavni zareditelj bit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, suzareditelji će biti splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić te barski nadbiskup i dosadašnji apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rrok Gjonlleshaj.
Ovom povijesnom događaju prisustvovat će veliki broj nadbiskupa, biskupa, redovnika i redovnica i hodočasnika, predstavnika drugih vjerskih zajednica, te predstavnika državnih institucija, kao i institucija znanosti i kulture, iz zemlje i regiona, saopšteno je iz Kotorske biskupije.
Demokratska partija socijalista obavještava javnost da su kulminirali pritisci poraženih struktura u Kotoru na Opštinsku izbornu komisiju, a sve kako bi taj organ još jednom ušao u zonu bezakonja – zbog čega su, uostalom, juče protiv njihovih članova podnijete i krivične prijave, navodi se u saopštenju DPS Kotor.
Naime, kako dodaju, odlazeća garnitura i sada već bivši predsjednik opštine danima na sve načine pokušavaju da pritisnu članove OIK Kotor da proglase konačne rezultate lokalnih izbora, iako su i sami svjesni da je posrijedi ozbiljno krivično djelo.
“Jer, proglašenja bilo kakvih rezultata nema dok traje postupak pred Ustavnim sudom, koji je i dalje u toku. Nadalje, proglašenja konačnih rezultata nema dok se ne ispoštuje naredba Državne izborne komisije da budu ponovljeni izbori na biralištima na Prčanju i Mircu. Apelujemo na članove OIK Kotor da ostanu dosljedni sprovođenju zakona i da ne popuste pred pritiscima onih koje su građani otpisali, a koji bi sada na silu i bezakonjem da opstanu na vlasti”, saopštili su iz DPS Kotor.
Raža, narezana na velike komade, u slasnom umaku od rajčica, paprika, maslina i začina
Ne baš osobito cijenjena riba, raža se međutim može pripremiti na više načina i time konkurirati mnogim cjenjenijim i naravno skupljima ribama. Kod nas se najčešće priprema na lešo – sa malo kuhanih krumpira, juhasto, začinjena peršinom i maslinovim uljem. I tako je dobra, jer njeno bijelo meso je lagano, izvanredno za rekonvalescente dijete.
Spremljena u bogatim umaku sa rajčicama, paprikama, maslinama, uz malo luka i češnjaka i uvijek dobrodošle kapare (mada ovdje nisu nužne) postaje krasan brudet, sa kojim se začini meko kuhana palenta : nježna bijela ili pak ona žuta kao zlato
Za 4 osobe
Vrijeme kuhanja 45 min
Potrebni sastojci:
1 – 1,2 kg raže
1 manja glavica crvenog luka
2 -3 režnja češnjaka
400 g rajčica pelata ili svježih, zrelih rajčica
1 žuta i 1 zelena paprika
2 žlice odsoljenih kapara
Šaka dobrih maslina – taggiasche ili gaeta
Komadić ljute papričice
1 – 2 lista lovora
Kitica peršina
3 – 4 žlice maslinovog ulja
Način pripreme:
Najbolje su raže od 600 g do malo više od kilograma – na ribarnici im kliještima ogule gornju i donju koru. Očiste škrge i trbušni dio.
Isijecite ražu uzdužno uz njene hrskavične kosti na veće komade, koji će nam dozvoliti da ih se složi, jedne pored drugih, na dno tave. Tava mora biti široka, teška, po mogućnosti lito željezna.
Ugrijte ulje, ubacite na listiće rezan crveni luk, češnjak, komad ljute papričice i listove lovora te pustite da se ulje dobro namiriše i luk zastakli. Tada ubacite na trake narezanu papriku, posolite, pirjajte nekoliko minuta i onda stavite rajčice. Kapare iz soli, namoćite u toplo vodi, procijedite, isperite i ubacite u umak. Ljeti, kada su svježe, zrele, treba im oguliti kožicu (klasično urezivanje križića na vrhu, potapanje u kipuću vodu) i isjeckati na manje komade. Izvrsna zamjena su i konzervirani pelati – i njih isjeckajte i dodajte u umak. Kuhajte dok se umak ne ukuha – odvajat će se ulje po rubovima.
Tada složite komade raže, jedan pred drugoga, posolite, možete poprskati bijelim vinom, dobro prodrmajte da se umak rasporedi. Poklopite i kuhajte na laganoj vatri desetak minuta, bez dodavanja vode, jer umak mora ostati gust a raža će pustiti dovoljno tekućine da jelo ne zagori. Naravno, mora biti pokriveno i na laganoj vatri.
Pred sam kraj ubacite bogatu šaku dobri crnih maslina – a to su za kuhana jela taggiasche ili gaeta, ili kalamata u maslinovom ulju. Odlično je i sa šakom, također na kraju, ubačenih malih rajčica, koji se puste tek da se otvore – imaju izvanredan ukus, tako samo prokuhane, polusirove i prepune soka.
Raža u umaku od rajčica, paprika i maslina
Kuhanje palente za brudete ili općenito kada želimo mekanu, kremastu palentu (dakle ne žgance) počinje od nabave : dakle, nikakva instant palenta, već kukuruzni griz , koji se miješa sa vodom u odnosu 1: 3; zakuhajte vodu, posolite, možete dodati žlicu maslinovog ulja (bit će ukusnija) i tada s visoka sipajte griz miješajući pjenjačom u vodi, dok se sve ne umiješa. Tada smanjite temperaturu na minimum, poklopite i kuhajte 20 – 30 minuta. Najbolje su posude obložene teflonom, jer se palenta neće zalijepiti. Naj – najbolje su dakako one od bakra, gdje će se palenta zalijepiti i nakon čega će biti guranje oko struganja tog zlatasto smećkastog dna .
Kako tko voli – obožavatelji kremaste palente najprije jedu samu palentu bogato začinjenu umakom, a onda prelaze na ribu. Netko stavlja palentu u manjim količinama, sa strane kao prilog.
U Tivtu je nizom događaja obilježen 21. novembar Dan opštine.
Ulicama grada prodefilovala je svečana povorka predvođena orkestrom Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat i odredom Bokeljske mornarice Kotor – podružnice Tivat. Gradska muzike predstavila se u novim uniformama koje su kupljene sredstvima obezbjeđenim iz budžeta Opštine Tivat.
Dan opštine Tivat – foto Roko Stjepčević
Pred zgradom Opštine izvršena je tradicionalna primopredaja državne zastave. Predsjednik opštine zastavu je predao barjaktaru tivatske podružnice Bokeljske mornarice Graciji Nikoliću.
Dan opštine Tivat – foto Roko Stjepčević
Odredom Bokeljske mornarice komandovao je zamjenik komandira odreda, poručnik Pavle Čelanović. U defileu su učestvovale i mažoretke plesnih klubova „Modest“ i „Bellisima“. Delegacije gradova pobratima i prijatelja Opštine Tivat, ove godine njih deset, ušle su u svečano kolo koje je Bokeljska mornarica izvela na gradskoj rivi Pine.
Crkve i samostani Kotora – Lalošević, Abramović i Čilikov
Objavljivanjem ovog djela autorka nam je još jednom potvrdila svoju apsolutnu angažovanost i doprinos u istraživanju istorije i kulture grada Kotora
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, muzejska savjetnica u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, autorka je kompleksnog djela, Monografije „Crkve i samostani od XIII do početka XX vijeka – Crkve i vjekovi“, koje je predstavljeno u palati Gregorina. Prisutni su imali priliku da kroz prikaz ovog djela, zajedno sa autorkom krenu na putovanje kroz vrijeme, da naprave đir po kotorskim crkvama i samostanima Sv. Klare, Sv. Nikole, Sv. Josipa, Gospe od Anđela, Sv. Duha i kapele Gospe od Rozarija, te da vizuelno sagledaju grad Kotor iz vizure srednjovjekovnog čovjeka. Abramović je ujedno na ovaj način sabrala utiske i napravila paralele, bez da zalazi u detalje, istorijske podatke i stručne analize.
-Prezadovoljna sam promocijom, jer sam povodom ove knjige, koja je kruna moga rada, okupila drage ljude – svoje prijatelje, rodbinu, i drago mi je što su po ovakvom nevremenu – neveri, što bi rekli Bokelji, došli, ispoštovali, to je za mene velika čast i jako mi je drago, kazala je Radojka Abramović za Boka News. Podnaslov izdanja – “Crkve i vjekovi“, kao i kod njene prethodne knjige, „Romaničke crkve grada Kotora“, plod je promišljenog hoda kroz vrijeme, brojna događanja i utiske o crkvenim zdanjima.
Abramović na početku iznosi popis kotorskih crkava od XII vijeka do 1938. godine: od 32 sakralna objekta u okviru zidina Staroga grada Kotora danas je sačuvano 15 objekata, od kojih je njih osam zadržalo svoju sakralnu funkciju, dok je preostalih sedam dobilo novu namjenu i djelimično promijenilo izgled. Autorka je analizirala svaki od ovih objekata, izostavljajući one sa romaničkim karakteristikama, koji su bili tema njenog prethodnog rada.
Crkve i samostani Kotora – Monografija
Dragocjenost knjige za čitaoce budućnosti
-Svi mi koji se bavimo istorijom i postojećim stanjem crkvenih zdanja zapravo mijenjamo ulogu nekadašnjih crkvenih vizitatora, brojnih biskupa i visokih crkvenih dostojanstvenika. Naša uloga kao hroničara crkava svakako će biti daleko dragocjenija budućim čitaocima i istraživačima posmatrano sa određene vremenske distance. Tada će se konkretno znati stanje svake pojedinačno obrađene crkve zaključno sa 2024. godinom, a svakako da je ovdje od velike važnosti i njihov pojedinačan istorijat od začetka gradnje kroz trajanje u vremenu. Crkve i samostani Kotora mijenjani su kroz vrijeme, uglavnom devastirani brojnim pošastima, zemljotresima, ratovima, osvajanjima, požarima, kugama, nebrigom ljudskog faktora. Danas, kada je grad Kotor, poslije zemljotresa iz 1979. godine dobio novi sjaj, kada su stare palate promijenjene, ipak zasijale novim sjajem, uveliko su izmjenjena crkvena zdanja, neka u sakralnoj funkciji, a neka promijenjenih sadržaja, sa vrlo malo atributa koji ukazuju na njihovu osnovnu namjenu, kazala je autorka.
Profesionalizam od fotografija do fusnota
Recenzent akademik Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti, istakao je temeljit, posvećen i predan rad autorke, koja je u ovom kompleksnom naučnom djelu predstavila svaki bitan, ključni podatak, ubacila svaku fusnotu o sakralnim objektima. Tvrdi povez, dizajn, vrhunske fotografije, ono je što i dolikuje djelu iz oblasti istorije umjetnosti, smatra Čilikov, te preporučuje i dodavanje indeksa na kraju knjige.
-Fascinantno je da, kada piše o pojedinoj crkvi koja zaslužuje veći dio teksta, autorka objašnjava i ko je ktitor, koje su to bratovštine ako su bile uključene u ktitorstvo. Daje čitav pregled ako postoji likovni ukras, da li su to ikone ili barokne slike, ili neko djelo primjenjene umjetnosti. Pojavljuje se čak epigrafija, natpisi, ako ih ima, ističe Čilikov, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore.
Iako je prvenstveno namijenjena naučnoj javnosti, ova knjiga, smatra Čilikov, može biti veoma zanimljiva i prosvjetnim poslenicima u obrazovnom procesu, a posebno će biti korisna turističkim vodičima.
Crkve i samostani Kotora – Monografija
Lakoća kretanja kroz obilje podataka
Objavljivanjem Monografije „Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka“- Crkve i vjekovi“, autorka nam je još jednom potvrdila svoju apsolutnu angažovanost i doprinos u istraživanju istorije i kulture grada Kotora, a sve nto kroz vrednovanje našeg kulturnog blaga, smatra Jovana Vidović Lalošević, načelnica Uprave za kulturna dobra u Kotoru. Višestruka vrijednost ovog djela, kaže ona ogleda se, prije svega, kroz autorkinu izuzetno dobru upućenost u značaj kotorske kulturne baštine, njeno stručno izražavanje u oblasti slojevitosti stilova u sakralnoj arhitekturi Grada, kao i u trendovima u likovnoj i primjenjenoj umjetnosti. Uz sve to, autorka je na vrlo vješt način uspjela da prikaže i činjenično stanje sadašnjeg trenutka crkava i samostana – kako je i koliko je savremeni način života uticao na određivanje namjene pojedinih sakralnih kompleksa. Kao i Aleksandar Čilikov, i Lalošević je istakla autorkinu upućenost, poimanje literature, navođenje relevantnih i značajnih izvora za proučavanje graditeljstva i duhovnog života Kotora.
-Lakoća kojom se autorka kreće kroz obilje stručne literature i istorijske dokumente potvrđuje gotovo svaka stranica ove monografije. Veoma vješto i znalački ovi izvori povezani su sa autorkinim zapažanjima, zaključcima, rezultatima israživanja i odabirom fotografija koje nam dodatno olakšavaju da stvorimo jasniju sliku kakav je bio srednjovjekovni Kotor i na koji način je novo vrijeme, koje je donosilo i nove životne stilove, nametnulo sakralnim objektima neki novi i sasvim drugačiji život u njima, ocijenila je Lalošević.
Kao zanimljivost iznijela je da monografija počinje i završava opismom Franjevačkog samostana- onog starog (osnovanog 1286. godine na Gurdiću od Jelene Anžujske) i novog- izgrađenog nakon preseljenja franjevaca 1657. godine unutar zidina grada. Lalošević zaključuje da je autorka ovim istakla i zaokružila jednu sferu djelovanja franjevačkog reda, koji je ostavio veliki pečat u istoriji Kotora, ali je uticao i na njegovo buduće formiranje.
Crkve i samostani Kotora – Monografija
Sveobuhvatna slika Kotora
-Želim da pohvalim i podržim ovakav kompleksan način objavljivanja monografije, gdje su na jednom mjestu pobrojani bogati bibliografski podaci, opisana i istaknuta vrijednost kulturno-istorijske baštine našega grada, kao i trenutno stanje ovih reprezentativnih građevina. Isprepletajući vrijednosti sakralnih građevina, pišući o njihovom nastanku, izmjenama i nestajanju, sa vrijednostima likovnih djela kamene plastike, kao i sa duhovnim nasljeđem, Radojka Abramović stvara sveobuhvatnu sliku Kotora iz prošlih vremena, ali i iz sadašnjosti, istakla je Jovana Vidović Lalošević.
Ovo je divan poklon autorke za rođendan Opštine, smatra Maja Uskoković direktorka, Pomorskog muzeja Crne Gore, koji je izdavač monografije. Urednica izdanja je Danijela Nikčević, lektorka – Jasmina Bajo, dizajnerka – Aleksandra Drašković, fotografije je uradio Nenad Mandić, a Slavko Dabinović je izabrao stare fotografije. Program je vodila Dijana Đurašković.
Zrelo vrijeme za obnovu crkve Sv. Josipa
-Dragulj barokne arhitekture Kotora – crkva Sv. Josipa, iako je restauriranog zvonika i sa novim krovnim pokrivačem, što spriječava prodiranje vlage u zdanje, u unutrašnjosti, na žalost, još uvijek liči na scenografiju iz nekog poslijeratnog filma, ili na skori udar zemljotresne stihije. Ovo ne kažem u smislu kritike, već dobronamjerne konstatacije da je zrelo vrijeme da se ovaj arhitektonski dragulj u srcu grada što skorije obnovi, a posebno ako se uzme u obzir centralni barokni oltar koji je poput efektne pozornice, djelo Frančeska Kabjanke, sa maestralnim reljefom na antependiju, gdje je prikazana scena „Bijeg u Egipat“. Ovo tim prije što je ovdje je u okrilju crkve jedinstveno groblje kotorske vlastele i visokih duhovnika, poručuje autorka Monografije.
Svečana dodjela Nagrade „21. novembar“, najvećeg priznanja Opštine Kotor, upriličena je danas u Crkvi sv. Duha.
Nagrada „21. novembar” dodjeljuje se za zasluge i postignuća od posebnog značaja za grad te simbolizuje trud pojedinaca čiji dometi nadmašuju lične interese i služe uzvišenom cilju – očuvanju grada za buduće generacije.
Najznačajnije kotorsko priznanje posthumno je pripalo prof. dr Gracijeli Čulić i vaterpolo strategu Petru Porobiću, a nagradu je zavrijedila i Bojana Ječmenica, dipl. inženjerka građevine.
Na osnovu pristiglih predloga odluku je donio žiri kojeg su činili Ognjen Vukasović, Miroslava Koh, Milivoje Samardžić, dr Vesna Mačić, dr Tatijana Dlabač, Jelena Franović i predsjednica dr. um. Dušica Ivetić.
Životni vijek Gracijele Čulić bio je duboko vezan za Kotor, anjeno je ime postalo sinonim za istraživanje i promociju bogate kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske. Decenijama se neumorno zalagala za očuvanje živopisnih slojeva kulturnog života Kotora te budućim generacijama, navodi se u odluci žirija, ostavila putokaz kako se grad čuva djelima, znanjem i čestitošću.
Petar Porobić, vrsni trener i pedagog, izuzetnom karijeromispisao je stranice sportske istorije, a njegova veza s „Primorcem” doprinijela je promociji Kotora na svjetskoj vaterpolo sceni, dodatno ističući značaj našeg grada kao vaterpolo centra iz kojeg su potekli brojni uspješni sportisti.
Dugogodišnjim radom i nesebičnim zalaganjem Bojana Ječmenica ostavlja snažan trag u našoj zajednici te postaje nezaobilazna figura u razvoju Kotora. Njeno ime veže se za projekte koji oblikuju naš grad i unapređuju kvalitet života svihgrađana. Osim na infrastrukturnom napretku grada, predano i volonterski učestvuje u stvaranju savremenih uslova u školama, direktno utičući na bolju budućnost kotorske djece.
Nagrade Bojani Ječmenici i porodici Gracijele Čulić i Petra Porobića uručila je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, koja je, ističući snažan doprinos nosilaca priznanja sveukupnom gradskom napretku, naglasila da 21. novembar objedinjuje tri velika praznika, Dan oslobođenja, Aranđelovdan i Gospu od zdravlja.
„Simbolično, ali ne i slučajno jer upravo ova tri praznika najbolje opisuju Kotor i njegove građane.Grad u kojem se vjekovima njeguje bogatstvo različitosti, grad za koji se ne može koristiti riječ suživot već zajednički život njegovih građana, grad koji je simbol tolerancije drugačijeg, grad multivjerskog i nacionalnog sklada, a što sve predstavlja uzvišene vrijednosti Kotora i njegovih građana”, kazala je Mršulja.
Današnji je praznik, podsjeća Mršulja, ujedno jubilej. „Prije tačno 80 godina hrabre, odvažne i istinske patriote položile su svoje živote za najskuplju riječ – slobodu! Trenutak koji je bio istorijska prekretnica, trenutak koji je označio nastavak razvoja našeg grada, kako ekonomskog tako i kulturnog. I zato se danas sa pijetetom sjećamo svih onih koji su u temelje naše sadašnjosti ugradili svoje živote za buduće generacije”, istakla je Mršulja te podvukla kako je Kotor „gorostas koji, opasan bedenima i zidinama, prkosi prolaznosti vremena.”
Kotor je član regionalnih i međunarodnih organizacija teprepoznat po mnogim lokalnim, regionalnim i međunarodnim projektima.
„Kao jedinstven prostor darovan rijetkima, izvor je ideja koje se kroz mnogobrojne projekte realizuju i koje čine život naših sugrađana ugodnijim, a brojnim gostima kojih je iz godine u godinu sve više, jedinstveno iskustvo posebnog i u punom smislu riječi neponovljivog Grada”, zaključila je predsjednica Mršulja.
Dobitnica priznanja Bojana Ječmenica istakla je zahvalnost dosadašnjem predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokićuna nominaciji, zatim žiriju, kao i Sekretarijatu za investicije, preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ i drugim lokalnim institucijama na višegodišnjoj plodonosnoj saradnji.
„Teško je riječima izraziti kolika mi je čast biti dobitnica najznačajnije nagrade našeg grada, a naročitu čast predstavlja čuti danas svoje ime uz velikane kakvi su bili profesorica Gracijela Čulić i gospodin Petar Porobić. Uz takvu priliku i čast, pripala mi je i obaveza da se u ime njihovih porodica zahvalim na dodijeljenom priznanju. Vjerujem da njihova dijela ne treba posebno isticati i da će ona dugo služiti na čast njihovim najmilijima kao i svima nama, njihovim sugrađanima“, naglasila je Ječmenica.
Prilika da se odužim mom gradu i doprinesem zajednici mimo svog svakodnevnog posla, dodala je, oduvijek mi je donosilo veliku ličnu satisfakciju.
„Duboko sam uvjerena da su volonterski i društveno koristan rad okosnica svakog zdravog i prosperitetnog društva i donekle obaveza svakog ostvarenog profesionalca prema sredini u kojoj živi i radi, bez obzira na oblast djelovanja“, apostrofirala je Ječmenica.
Na ceremoniji je prikazan savremeno koncipiran film koji donosi informacije o najznačajnijim projektima, realizovanim ili pokrenutim u prethodnoj godini.
Projektovan je najveći budžet u istoriji grada, od 45 miliona eura, a realizacija kapitalnog budžeta veća je od 90 posto.
Uz potpuno rekonstruisano Odjeljenje pedijatrije KBC-a Kotor, gradi se 309 stanova za zaposlene u zdravstvu, prosvjeti i javnoj upravi, koje će moći da kupe po povoljnim uslovima. Često zaboravljani Grbaljkonačno dobija uredno snabdijevanje vodom započetom izgradnjom modernog vodovodnog sistema, aizgrađeno je i rekonstruisano preko 25 kilometara saobraćajne mreže.
Tamna mjesta kotorskog urbanizma promijenjena su u svijetle tačke naše svakodnevnice, što potvrđuje novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, kao i Veliki gradski park, oaza od 12 hiljada kvadratnih metara, sa igralištem, amfiteatrom i mediteranskim zelenilom, nastao na prostoru zapuštenog fabričkog postrojenja u srcu grada.
Briga o budućnosti ogleda se u produženom boravku za sve učenike prvog i drugog razreda u svim školama, mnoštvu besplatnih radionica, punoj subvenciji đačkog prevoza i u ideji da boravak djece u vrtićima bude besplatan. U minulom periodu, uz to, obnovljeno je i izgrađeno 25 sportskih terena i dječijih igrališta te sale i toaleti u osnovnim i srednjim školama.
Upravo Iva i Goran, mladi akteri filma, simboli su generacija koje stasavaju u gradu pod zaštitom UNESCO-a, odrastajući u prostoru koji poštuje prošlost i gradi budućnost.
„Svaka investicija je novi kamičak u dragocjenom kotorskom mozaiku koji njihovo odrastanje čini posebnim. I upravo zbog toga – Kotor nije samo nasljeđe. On je živi grad, priča koja se nastavlja, za našu djecu i one koji tek dolaze”, poruka je filma.
Na dodjeli nagrada su pročitane čestitke koje su uputili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
Državnu himnu je otpjevao hor ŠOSMO „Vida matjan“, dok je u muzičkom programu učestvovala klapa „Incanto“, koja je izvela pjesmu za koju je riječi napisala Gracijela Čulić, a muziku komponovao Ivan Tomas.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News
Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju.
Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta.
Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.