ANIMA - Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Kotoru i Herceg Novom
1 od 4
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Herceg Novom
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Kotoru
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Herceg Novom
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Kotoru
Povodom Dana borbe protiv fašizma, 9. novembra aktivisti ANIME – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizovali su danas perfomanse u Kotoru i Herceg Novom ispred zgrada lokalnih uprava u znak sjećanja i protesta.
Ovim akcijama ANIMA podsjeća institucije da je njihova odgovornost i dužnost da štite sve građane, da preventivno djeluju u smanjivanju ksenofobije, da primjenjuju zakone bez izuzetaka, da čuvaju mir i rade u interesu građana koje predstavljaju.
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Herceg Novom
Sjećanje na Kristalnu noć nije samo čin pijeteta prema žrtvama, već i upozorenje na opasnost ćutanja institucija i normalizaciju nasilja. Kada zakon ne važi jednako za sve, a institucije biraju kome će služiti, otvara se prostor za nasilje, strah i podjele. Ulice Podgorice, paljenje objekata, uništavanje imovine samo zato što je neko druge vjere i nacije opasno podsjeća na zlo koje se desilo nakon paljenja i razbijanja u Njemačkoj 1938.
ANIMA godinama upozorava na fašizaciju koja se u Crnoj Gori njeguje i normalizuje — kroz govor mržnje, selektivnu pravdu, institucionalno ćutanje i politiku straha. Posljednji događaji su pokazali da je fašizam eskalirao a institucije ga podgrijavaju: policija je privela pogrešne vinovnike dok pravi počinioci još nijesu pronađeni, u međuvremenu je krenuo pogrom radi progon — krenula je mržnja.
Mržnja se prelila organizovano na ulice i u Crnoj Gori, poručiju iz ANIME.
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Kotoru
Našim stajanjem ispred Opština tražimo da se utvrdi odgovornost za nastalu situaciju da se kazne krivci i da se podnese politička žrtva ostavkom čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Tražimo da se čelnici opština pozabave pravdom, ravnopravnošću i interesima svih stanovnika, bez izuzetaka,da se nasilje ne ponovi, poručuju aktivistkinje ANIME.
Dana borbe protiv fašizma ANIMA u Kotoru
Nenasilnim otporom, ćutanjem i stajanjem poslaćemo poruku otpora nasilju, ksenofobiji i političkom ćutanju. Na Dan borbe protiv fašizma, ne tražimo samo sjećanje – već zahtijevamo državu koja reaguje, u kojoj niko nije iznad zakona, a svako ima pravo na sigurnost i dostojanstvo.
Najbolji – Prvenstvo Crne Gore u ribolovu iz barke
Danas je u Tivtu, u tehničkoj organizaciji Kluba za sportski ribolov „Sipa“, održano Ekipno prvenstvo Crne Gore u ribolovu iz barke za juniore U21 na kojem je učestvalo 7 tročlanih ekipa.
Prvo mjesto i titalu ekipnog državnog prvaka za 2025. godinu osvojila je ekipi „Rumija“ Bar u sastavu Filip Junković, Luka Pekić, Dušan Milićević. Drugo mjesto pripalo je ekipi „Pagar“ Tivat ( Marjan Hajtnik, Jovan Milošević, Marko Radonić), a treće ekipi „ Jugole Grakalić“ (Aleksandar Balabušić, Luka Dubreta, Matija Vučinić).
Pored zvaničnih priznanja ( pehara i medalja) najbolja ekipa nagrađena je i vaučerom od 100,00 € za kupovinu ribomaterijala u prodajnim objektima UNA Tivat.
Prvenstvo Crne Gore u ribolovu iz barke
Organizacija takmičenja bila je na najvišem nivou.
Takmičarska sezona se nastavlja već iduće subote kada će se u Baru održati V Kup Bara i Ekipno državno prvenstvo u ribolovu iz barke za seniore.
-Nema sreće ako se žena ne osjeća slobodnom. A nema istinske slobode bez finansijske nezavisnosti. To mnogi, naročito na Balkanu, ne razumiju. Ali ja svoju slobodu ne dam. Ona nije znak da nisam dobra majka, kćerka ili partnerka – naprotiv, ona je znak da živim istinsku sebe, što je i poruka ove knjige, istakla je Leila Amidović, predstavljajući svoju prvu knjigu “Tišina žene koja govori” pred publikom u salonu hotela “Cattaro” u Starom gradu.
Objavljivanje knjige je finansirala sopstvenim sredstvima. Izdavači su “Štampar Makarije”- Beograd/Obodsko slovo”- Podgorica, urednik je Radomir Uljarević, a naslovnicu je dizajnirala Iva Uljarević.
Podrška publike
Leila Amidović iz Prčanja, završila je Kotorsku gimnaziji, a daljim školovanjem postala je licencirana zastupnica za životno osiguranje i menadžerka prodaje. Knjiga koju je posvetila sinovima Damjanu i Danilu, obuhvata priče koje je zapisivala tokom zadnjih deset godina. Dajući sebi oduška kroz pisanu riječ progovorila je o unutarnjim borbama, odricanjima, snovima, traganjima za svojim sopstvom.
-Kad sam knjigu kreirala bila sam umorna od svih motivacionih govora koji kažu: “Sve to se može lako postići”, a meni nijedan uspjeh nije lako došao- to traži žrtvovanja. Sa druge strane, svaki uspjeh je vrijedan truda, jer samim tim sam ostvarivala svoje snove koje sam imala i kao dijete. To i jeste cilj ove knjige – da svim ženama poručim da nikad ne odustanu od svojih snova, bez obzira na sve što ih prati, bez obzira na ulogu majke, supruge, domaćice, zaposlene žene, kaže Leila za Boka News. Ističe da je ona sve to, ali da je, bez obzira na sve životne izazove koje je imala, nastojala i nastoji da živi punim plućima i da bude ono što jeste. “Nisam savršena, ali sam iskrena”, poručuje Leila.
Težnja za autentičnošću, pak, nosi nerazumijevanje patrijarhalne sredine. Iako poštuje tradiciju, Leila ne želi da joj ona bude lanac u njenom kreativnom izražavanju.
Leila Amidović
-Knjiga prati sociološki, motivacioni, psihološki i poslovni dio mene, tako da može sa svakog aspekta da se pogleda. Pisana je prostim jezikom, generalno je prijemčiva u smislu da mogu ljudi da je razumiju. Želja mi je da svaka žena, muškarac, pročita knjigu i da je doživi na neki svoj način, onako kako to želi i da knjiga bude dostupna širokoj publici, poručuje Lejla u razgovoru za Boka News.
U svom nadahnutom obraćanju doktorka Danijela Mirović, pulmološkinja i ranije direktorka Rehabilitacionog instituta “Vrmac” Markov rt, koja Leilu zna od malena, istakla je da njena knjiga govori istinom žene “koja je padala, ustajala, sumnjala, voljela, praštala i gradila svoj svijet iznova”.
-Leila Amidović ne govori samo o sebi – ona govori o svima nama. O ženama koje su majke, sestre, kćerke, radnice, liderke. O ženama koje svakoga dana vode male i velike bitke da bi sačuvale dostojanstvo, mir i vjeru u sebe….Ovo je knjiga o prkosu i nježnosti. O ženi koja kaže:”Nisam rođena da me kroje. Rođena sam da blistam”. O ženi koja je naučila da poštovanje ne traži – već ga živi. O ženi koja zna da vjera nije slijepo čekanje, već hod po sopstvenom putu, čak i kad je maglovit i usamljen, kazala je Mirović.
Ocjenivši da je ovo “izuzetno čitko štivo” mr Žarko Božović, novinar i urednik RTCG, izložio je svoju sociološku analizu knjige kroz akcente: “Žena između tišine i glasa”, “Emancipacija kao lični i kolektivni proces”, “Rad, uspjeh i rodne barijere”, “Kolektivna tišina- društvena refleksija”, “Etika, vjera i integritet kao društvene vrijednosti”, “Sociološki značaj knjige”, dajući na kraju svoj zaključak.
Ogledalo i putokaz
– “Tišina žene koja govori” je knjiga koja se ne čita, već se osjeća. To je društveni i duhovni manifest o ženi koja je prestala da traži dozvolu da postoji. Amidović pokazuje da tišina ne mora biti znak slabosti – ona može biti prostor u kojem se rađa nova snaga, nova svijest i novi glas. U svijetu u kojem žene i dalje traže ravnopravan prostor, ova knjiga ima moć da bude ogledalo i putokaz, poručuje Božović, koji je ujedno pročitao i osvrt prof. Aleksandre Sindik na Lejlinu knjigu.
Duvački orkestri Đenovića, Herceg Novoga, Tivta i Kotora zajedničkim nastupima uspješno njeguju muzičku tradiciju Boke, a pojedini umjetnici daju svoj pečat u svakom od njih
Ljubitelje pitkih mediteranskih nota i marševa obradovalo je kada su na koncertu “Susret prijatelja” održanom 1. novembra na terasi Kafane Dojmi u Kotoru, među članovima duvačkih orkestara koji su zajednički izveli “Dalmatinske koračnice” i “Splitske kale”, vidjeli i čuli Slobodana Čelanovića, vrsnog tenor-hornistu iz Tivta. Na zadovoljstvo bokeljske muzičke branše, a i za svoj gušt, on je nakon dužeg odsustvovanja ponovo koncertno aktivan, a gdje je Slobodan, tu je i Savo Čelanović, njegov sin i kolega, koji svira trubu. Slobo je član Gradske muzike Kotor od 1997. godine, a Savo je u njoj već desetak godina i paralelno s tim oni su članovi i Glazbeno prosvjetnog društva Tivat.
-Za ovakve muzičke susrete, za koncerte mi i živimo, ja pogotovo, zato što sam prije četiri ipo mjeseca operisao kancer i mislio sam da neću više uspjeti da se vratim u muziku, međutim, dobro je sve prošlo i evo sam se vratio ponovo i u jedan i u drugi orkestar. Mislim da ću i sa Hercegnovljanima da sviram, angažuju me za Praznik mimoze, kaže Slobo za Boka News. On je među najstarijim članovima duvačkih orkestara u Boki – počeo je da svira u tivatskom orkestru 1. maja 1969. godine, a upisao je Muzičku školu Tivat kad se otvorila 1964/65. školske godine, tako da je ispunio 60 godina muzičkog rada, i nastavlja dalje.
Slobodan Čelanović, 60 godina muzike
Rabotnički i Neretva i za mlade generacije
Posebnu pažnju privukao je zanimljiv program tivatskog orkestra pod upravom Nevile Klakor. Pored “Pozdrava sa Jadrana”, “Splitske rive”, “Longstreeta”, “Greenwilla”, “Rozamunde” i “Diridonde”, publika je mogla da u izvedbi Tivćana čuje i rijetko izvođene “Rabotnički marš” koji je komponovao Rose Paunovski i “Marš Neretva” Nikice Kalođere.
-Note za ove koračnice smo našli u arhivi Društva. Puno su pitki i sviraju se za široku masu. Marš “Neretva” nam je zvučao posebno, možda je nas starije generacije ta muzika podsjetila na nešto lijepo. To je dio naše istorije, mi bez toga ne možemo. Nismo imali u planu da ga sviramo danas, ali članovi orkestra su baš insistirali, pogotovo mlađa ekipa. To su divne kompozicije i treba da se sviraju, to su bezvremenska muzika. Uopšte nije bitno kad su pisane, nego način na koji ih doživljavamo. Naša Glazba je svirala predivnu muziku i velike repertoare, dijelove opera, velika dijela slavnih kompozitora, kaže Nevila za Boka News.
Krivokapić ispred GM Kotor
Orkestar sastavni dio gradskog života
Kao profesorka violine ona diriguje Orkestrom već deset godina, a u Muzičkoj školi Tivat pedagoškinja je skoro 30 godina. Zasluženo je dobila Novembarsku nagradu Opštine.
-Lijep je osjećaj, stvarno je velika čast kad neko vidi i prepoznaje taj trud i višegodišnji rad koji se ulaže, ne samo ja, nego svi koji posvećeno radimo taj naš posao. To je nešto prelijepo, ističe prof. Klakor i najavljuje 116. rođendan GPD Tivat, koji će koncertno proslaviti 8. novembra. Bez Gradske muzike i Bokeljske mornarice nema proslave ni Dana Opštine Tivat, tako da ih ovih dana očekuju zgusnuti nastupi.
– Mi ne čekamo da ljudi dolaze kod nas, nego mi idemo među ljude. Ljepota naših duvačkih orkestara, naše muzike je što smo mi “revolucionarnog tipa”, ulazimo na svaku feštu, sve što je bitno u gradu dešava se sa nama, mi smo dio toga, primjećuje dirigentkinja Nevila.
Pored tivatske, jubilej će obilježiti i hercegnovska Gradska muzika, koju su vodili kapelnik Goran Grbić i predsjednik Oliver Nedović.
Gradska muzika Herceg Novi
– Sa Praznikom Mimoze naredne godine u februaru 2026. godine Gradska muzika Herceg-Novi će početi da slavi 140 godina svog postojanja. Momentalno pripremamo program I održavamo probe, ten am dobro dođu ovakvi susreti, kao ovaj tradicionalni u Kotoru, kome se uvijek sa zadovoljstvom odazovemo. Dolazimo kod svojih prijatelja – muzičara i dirigenta Gradske muzike, kaže bubnjar Jadranko Marić, član upravnog odbora, Gradske muzike Herceg-Novi.
GM Đenovići, FOTO Opština Koto
Na terasi “Dojmi” publika je pozdravila i nastup Mjesne muzike Đenovići kojom je dirigovao Branko Rajačić. Trebalo je da dođu i članovi/ce orkestra GM Budve, ali će to uraditi sljedeći put. Nastupilo je ukupno oko 120 muzičara/ki iz četiri orkestra. Među najmlađim učesnicima bio je Karlo Kovačić, 11-godišnji saksofonista, a među seniorima ističe se perkusionista Ranko Vukašinović, obojica iz GM Kotor. Doajen kotorske muzike, Vlado Begović, pozdravio je publiku i učesnike programa, koji je vodila Tara Radonjić, članica orkestra.
Sa prijateljima od Fužina i Marije Bistrice do Boke
– Manifestacija “Susret prijatelja” održava se već drugu godinu. U februaru ove godine u Kotoru je nastupio orkestar KUD “Lovro Ježek” iz Marije Bistrice, koji nam je uz Šibensku narodnu glazbu bio gost i prošle godine. Nevezano za ovaj projekat, Gradska muzika Kotor 1842 je u septembru uzvratila prijateljima nastupima u Fužinama i u Mariji Bistrici, u okviru tamošnjih festivala. Drugi dio naših “Susreta prijatelja” održan je sada (u novembru) nastupima lokalnih orkestara. Sljedeće godine u drugom mjesecu nam dolaze Puhački orkestar Fužine, kojim diriguje Rudolf Homen i orkestar KUD “Lovro Ježek” iz Marije Bistrice pod upravom Roberta Homena, najavio je Dario Krivokapić, dirigent Gradske muzike Kotor. Očekuje ih zgusnuti program 21. novembra, na Dan Opštine, a slijedi i novogodišnji koncert.
-Sve je to rezultat rada i zalaganja – dolasci na probe, vježbanje. Imali smo preko 60 proba do sada ove godine, a još nas dosta toga čeka do kraja decembra. Upornost i istrajnost – i rezultati dolaze, kao što su došli u Beču, gdje smo na Svjetskom festivalu orkestara osvojili dvije zlatne nagrade, podsjeća Dario.
Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode u okviru akcije Limitirane cijene kupovati po nižim cijenama. Kako kažu, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović ocjenjuje da će sadašnje ograničene cijene doprinijeti padu troškova života između dva i tri procenta.
Po nižim cijenama od polovine mjeseca potrošači će moći da kupuju osnovne životne namirnice: ulje, brašno, šećer, so, te mlijeko u kesama,
Takođe i sir i jogurt u litarskom pakovanju i pavlaku.
Ministarstvo objavilo listu proizvoda obuhvaćenih ograničenjem
Prehrambeni proizvodi:
pšenično brašno tip 400 i 500, šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje, kuhinjska so, svježe kravlje mlijeko, bijeli sir, jogurt, kisjela pavlaka, UHT mlijeko (2,8 odsto masti), pile svježe, svinjski vrat bez kostiju, juneća rebra, bijela riža, tjestenina, čajna kobasica, stiješnjena šunka, pileća prsa, posebna salama, sudžuk, goveđa čajna, viršle, tunjevina u komadićima, sardine u ulju, paštete, mesni narezak, marmelada, goveđi gulaš, sok sirup, krompir, bijeli kupus, keks petit beurre, jabukovo sirće i krem za mazanje od kakaoa i lješnika.
Higijenski i kućni proizvodi:
dječiji sapun, pelene (economy), šampon i kupka za bebe, voćne kašice, šampon i kupka za odrasle, pasta za zube, troslojni toalet papir, deterdžent za veš i posuđe, higijenski ulošci, pjena za brijanje i jednokratni brijači za muškarce i žene.
Podgoričani ocjenjujau da će na trenutno visoke cijene svako pojeftinjenje doprinijeti kućnom budžetu.
Kažu da treba da budu limitirane cijene jer su plate male, a cijene su visoke.
Tokom prethodne akcije, kada je na listi bilo 70 proizvoda, sada ih je 20 manje.
U Uniji slobodnih sindikata kažu da su očekivali više, da su na vrijeme kontaktirali resorno ministarstvo i sugerisali da dio akcije budu proizvodi koji su u sindikalnoj potrošačkoj korpi – prehrambeni, hemijski za održavanje lične, ali i higijene domaćinstva.
Sindikat o troškovima početkom decembra
Koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović kaže da jesu očekivali da obuhvat proizvoda bude veći, kao što su i ranije najavljivali negdje i do 2.000 artikala, međutim, malo je razočaravajuća opet ova informacija da je samo upola proizvoda obuhvaćeno sa ovom novom akcijom.
U sindikatu ne očekuju da će inovirana akcija limitirane cijene značajno uticati na pad cijena prehrambenih proizvoda, jer su u minulom periodu troškovi prema sindikalnoj potrošačkoj korpi rasli.
“Imali smo neki kontinuirani rast u iznosu od 8,5 odsto, a sad možda će ovom akcijom biti neki pad od dva do tri odsto, ali ne očekujemo nešto previše da će sam iznos sindikalne potrošačke korpe, odnosno u ove kategorije troškova, biti umanjen”, kazala je ona.
Sindikat će 1. decembra, na dvije godine od objavljivanja prve sindikalne korpe, saopštiti koliki su troškovi života četvoročlane porodice za četvrti kvartal.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, koji se obilježava 9. novembra, podsjeća da ta borba nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na “Kristalnu noć”, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja. Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope.
Prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori je živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo. Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora.
Ovaj dan nas podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret. Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva.
Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam. “Kristalna noć” opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao. Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi.
Hrvatska je osvojila dvije bronce, za najbolju destinaciju na Mediteranu te za najbolju kruzersku destinaciju u Europi, a riječ je o prestižnim priznanjima Travvy Awards, često nazivanim Oscarima turističke industrije, izvijestila je u petak Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Nagrade su, kako se navodi, dodijeljene sinoć u Broward County Convention Centeru u Fort Lauderdaleu na Floridi i to na temelju glasova putničkih agenata i turističkih profesionalaca iz Sjeverne Amerike, zbog čega predstavljaju jedno od najvažnijih priznanja u globalnom turizmu.
Uz osvojene nagrade, Hrvatska je bila nominirana i u kategoriji najbolje europske turističke zajednice
Nagrade je preuzela Paula Carreiro, suradnica Predstavništva HTZ-a u New Yorku.
HTZ ističe da priznanja dolaze nakon još jedne uspješne godine za hrvatski turizam na američkom tržištu. Naime, Amerikanci su tijekom prvih deset mjeseci u Hrvatskoj ostvarili 829 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od deset posto u dolascima i noćenjima.
Rastuća privlačnost Hrvatske na američkom tržištu dodatno je potaknuta novim i postojećim avionskim linijama, uključujući novu direktnu liniju United Airlinesa iz New York/Newarka za Split, uz postojeće letove za Dubrovnik te izravne letove Air Transata iz Toronta za Zagreb, napominje HTZ.
“Ova prestižna priznanja još su jedna potvrda iznimne međunarodne reputacije Hrvatske, ali i rezultat kontinuiranog rada svih dionika hrvatskog turizma. Posebno nas raduje što su nagrade stigle s tržišta SAD-a, koje pokazuje sve veći interes i povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu, autentičnu i atraktivnu destinaciju. Uspjesi poput ovog snažan su poticaj za daljnje unapređenje kvalitete i održivosti naše turističke ponude. Zahvaljujemo našim partnerima i putničkim profesionalcima koji su svojim glasovima prepoznali vrijednost Hrvatske kao turističke destinacije”, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
“Izuzetno nam je čast što je Hrvatska ponovno prepoznata na dodjeli Travvy Awards. Ova priznanja odraz su predanog rada naših turističkih partnera i sve većeg zanimanja američkih putnika koji otkrivaju čaroliju Hrvatske – od povijesnih gradova i otoka do vrhunske gastronomije i bogate kulturne baštine”, izjavila je direktorica Predstavništva HTZ-a za Sjevernu Ameriku Leila Krešić-Jurić.
U Prirodoslovnom muzeju Split na adresi Poljana kneza Trpimira 3, u utorak 11. novembra u 12 sati otvara se multimedijska izložba „Invazija – invazivne vrste na području Splitsko-dalmatinske županije“.
Izložba otkriva svijet flore i faune koja je pristigla iz drugih krajeva svijeta, a čemu je najviše pridonijela ljudska aktivnost. Te strane invazivne vrste ugrožavaju prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi kako na području Hrvatske, tako i na području naše Županije. Kroz multimedijalni prikaz, videoprojekcije, preparate i žive primjerke, posjetitelji će moći upoznati veliki broj stranih invazivnih vrsta na našem području i saznati kako su dospjele, kako se šire i što možemo učiniti da umanjimo njihov štetan utjecaj.
Cilj izložbe je podići svijest o važnosti očuvanja autohtonih, zavičajnih vrsta te pokazati koliko su ljudske aktivnosti povezane sa širenjem stranih invazivnih vrsta i pritom otkriti kako svaki pojedinac može pomoći u zaštiti prirode.
Upadi dronova i narušavanja zračnog prostora europskih zemalja NATO-a učestali su od rujna, kada je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski zračni prostor, a tri ruska vojna zrakoplova ušla su u zračni prostor Estonije na 12 minuta.
Od tada su mnogi letovi dronova uglavnom nepoznata podrijetla poremetili operacije u zračnom prostoru u Europi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je upade “hibridnim ratovanjem” i, iako nije kazala da je Rusija odgovorna za sve incidente, rekla je da je jasno da je cilj Rusije bio “sijanje podjela” u Europi.
Neka od najvećih kršenja zračnog prostora i opažanja dronova prijavljenih do sada ove godine:
Belgija
Zračne luke u Bruxellesu i Liegeu zatvorene su prošli utorak navečer nakon što su uočeni dronovi, što je izazvalo preusmjeravanje mnogih dolaznih zrakoplove i sprječavanje drugih da polete. Zračna luka u Bruxellesu ponovno je otvorena u srijedu ujutro, iako su neki letovi otkazani, a drugi odgođeni.
Belgijski ministar obrane Theo Francken izjavio je da policija istražuje i pojavu dronova iznad zračne baze Kleine Brogel na sjeveroistoku Belgije.
Zemlja je prošli tjedan otvorila istragu nakon dva opažanja dronova iznad vojne baze na jugoistoku zemlje, a prošli mjesec još jednu istragu nakon što je nekoliko dronova uočeno kako lete iznad vojne baze u Elsenbornu, na njemačkoj granici.
Češka
Češka vojska izjavila je 10. rujna da otkriva sve veći broj neidentificiranih dronova koji lete iznad njezinih vojnih objekata, prema istraživačkoj skupini Instituta za proučavanje rata (ISW).
Danska
Dronovi su u rujnu poremetili zračni promet na šest danskih zračnih luka, uključujući Kopenhagen, najprometniju zračnu luku u nordijskoj regiji, u onome što je premijerka Mette Frederiksen nazvala hibridnim napadom na svoju naciju.
Estonija
Tri ruska vojna zrakoplova upala su na 12 minuta u zračni prostor članice NATO-a Estonije 19. rujna, prije nego što su ih talijanski borbeni zrakoplovi NATO-a ispratili.
Njemačka
Lokalni mediji izvijestili su da su berlinska i bremenska zračna luka nakratko zatvorene tijekom vikenda nakon dva odvojena viđenja dronova.
Dronovi su uočeni u zračnim lukama i iznad vojnih objekata diljem Njemačke ranije u listopadu, navodi list Bild, citirajući povjerljivo policijsko izvješće, što sugerira da su opažanja u zračnoj luci u Münchenu 3. listopada bila samo vrh ledenog brijega.
Ministarstvo unutarnjih poslova njemačke savezne države Schleswig-Holstein priopćilo je 26. rujna da su dronovi uočeni tijekom noći te da se slučaj istražuje zbog moguće špijunaže i sabotaže.
Litva
Članica NATO-a Litva zatvorila je 28. listopada zračnu luku Vilnius i granične prijelaze s Bjelorusijom nakon što je nekoliko objekata, identificiranih vjerojatno kao baloni s helijem, ušlo u njezin zračni prostor, priopćio je Nacionalni centar za upravljanje krizama, što je četvrti takav incident u tjedan dana.
Zemlja je 23. listopada priopćila da su dva ruska vojna zrakoplova ušla u njezin zračni prostor na otprilike 18 sekundi, što je izazvalo formalni prosvjed i reakciju NATO snaga, dok je Rusija zanijekala incident.
Norveška
Norveška zračna luka u Oslu privremeno je zaustavila jedno ili više slijetanja rano 6. listopada nakon izvješća o opažanju drona u blizini zračne luke, rekao je njezin operater Avinor.
Poljska
Poljski borbeni zrakoplov MiG-29 presreo je ruski izviđački zrakoplov iznad Baltičkog mora 30. listopada, rekao je poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.
Poljska vojska izjavila je da su njezini zrakoplovi 28. listopada presreli ruski zrakoplov koji je letio u izviđačkoj misiji u međunarodnom zračnom prostoru iznad Baltičkog mora.
Oko 20 ruskih dronova ušlo je u zračni prostor zemlje u noći s 9. na 10. rujna. NATO je rasporedio borbene zrakoplove F-35 i F-16, helikoptere i sustav protuzračne obrane Patriot kako bi odgovorio na upad.
Rumunjska
Rumunjska je 13. rujna podigla borbene zrakoplove kada je dron ušao u njezin zračni prostor tijekom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice, priopćilo je ministarstvo obrane.
Španjolska
Zračne operacije na aerodromu Palma de Mallorca privremeno su obustavljene 20. listopada nakon viđenja dronova, prema ISW-u.
