Dok su se institucije danima javno razilazile u tumačenju zakonitosti, radovi su trajali. Sada, kada je uključen i tužilački sistem, postavlja se ključno pitanje: ko je dozvolio da do ovoga uopšte dođe? pita Tanja Vujičić, odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi.
Ako je sve bilo čisto i zakonito, zašto se podnose krivične prijave? Ako nije bilo zakonito, ko snosi odgovornost?
Da li se dijelimo na građane prvog i drugog reda? Imate li granicu?!
Ne tražimo sukobe niti zaustavljanje razvoja, tražimo da pravila važe jednako za sve i da se javni prostor štiti na vrijeme.
Posebno je problematično što je lokalna uprava uvjeravala javnost da je sve u skladu sa procedurama, dok je druga državna institucija tvrdila suprotno.
Očekujemo da Opština Herceg Novi jasno i bez odlaganja objavi svu dokumentaciju na osnovu koje je izdata dozvola, da se utvrdi da li je primjena procedura bila potpuna i zakonita, te da se utvrdi odgovornost svih koji su učestvovali u ovom procesu.
U suprotnom, svaka dalja šteta biće odgovornost onih koji su imali dužnost da spriječe devastaciju obale a nisu to učinili, kaže se u saopštenju koje potpisuje Tanja Vujičić, odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) podsjeća na 59. godina od početka prvih aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori, koje se vežu za nastanak Društva Crne Gore za borbu protiv raka u drugoj polovini februara 1967. godine.
Prvi predsjednik Društva je bio pokojni akademik prof dr Ljubomir Rašović, potpredsjednici Milo Kralj i dr Nikola Ivović, a sekretar dr Petar Martinović. Upravni odbor su sačinjavali ugledni intelektualci
i javne ličnosti toga vremena (ljekari, pravnici, ekonomisti, pisci, političari, kulturnjaci …, među kojima dr Bato Pešić, Čedo Šćepović, dr Bećko Lakić mnogi drugi).
Ono što izdvajamo i jako je interesantno i danas za javnost je sljedeće, a to je da je Društvo Crne Gore za borbu protiv raka još prije 55. godina, tj od 1 do 8. marta 1971. godine, u Crnoj Gori po prvi put organizovalo Nedjelju borbe protiv raka zajedno sa društvima za borbu protiv raka Republika bivše SFRJ. Takođe treba naglasiti da je Nedjelja borbe protiv raka 1973. godine bila posvećena problemu pušenja i raku pluća po prvi put na ovim prostorima. Međutim početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Društvo Crne Gore za borbu protiv raka je smrću velikog broja kadrova – entuzijasta, ratnim okruženjem, kao i raspadom bivše domovine – SFRJ prestalo da postoji. Stoga CDPR kao nasljednik i baštinik tradicije starog Društva, osim podsjećanja na pedeset devet godina od nastanka Društva Crne Gore za borbu protiv raka i aktivnosti u borbi protiv raka 1967 – 2026., ima zadatak i da opomene i pozove građane/ke da pored naše stalne borbe protiv raka, treba zajedno da učestvujemo u tome i pobijedimo opaku bolest koliko je to moguće.
U ostvarivanju sveobuhvatne borbe protiv raka zadatak CDPR-a je da podstiče i koordinira aktivnost članova i aktivista u borbi za smanjivanje broja novooboljelih od ove opake bolesti. Istovremeno CDPR je od prvih dana svog postojanja 2001. godine kao cilj postavilo i smanjenje stope smrtnosti od raka u Crnoj Gori, kao i podizanje kvaliteta života oboljelih.
Borba protiv pušenja (jedan od glavnih, ako ne i glavni uzročnik vezan za nastanak ove opake bolesti) i poštovanje Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda (prvi je donesen na našu inicijativu prije dvadeset dvije godine), je takođe jedan od ciljeva CDPR-a.
Herceg Novi – Jubilarna deseta Mala fešta od naranče, koja je održana proteklog vikenda, okupila je veliki broj izlagača, učesnika programa i posjetilaca, koji su uživali u pravom prazniku zajedništva, kreativnosti i dobrog raspoloženja, saopštili su organizatori NVU Ruke.
Feštu je obilježio divan, sunčan zimski dan, tokom koga su se smjenjivali brojni učesnici programa. Nastupili su Gradski mješoviti hor predvođen dirigentom Ognjenom Bomoštarom, Mažoretke Lili, djeca iz vrtića Igalo sa svojom veselom povorkom mornara, mažoretki i voćkica, kao i dječji ansambl KUD Sloga.
Mala fešta od naranče 2026.
Hor Herceg Novi je za ovu priliku pripremio poseban repertoar, a fešta je otvorena pjesmom Naranča. Vrlo specijalan trenutak potom bio je za nas i sve prisutne nastup Ibrice Jusića, kantautora i šansonjera iz Dubrovnika, velikog umjetnika koji je svojim divnim snažnim glasom uveličao našu malu feštu.
Veliku pažnju privukla je i donatorska slatka trpeza, u kojoj je učestvovalo 25 donatora sa čak 30 različitih poslastica od naranče. Učenici i nastavnici SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ posluživali su brojne posjetioce, a cijela akcija imala je snažan humanitarni karakter. U okviru ove donatorske akcije i na našem štandu gdje smo prikazali pripremu koktela Mimoza sa svježe cjeđenim narančinim sokom prikupljeno je 895 eura, koji su uplaćeni Volonterskom centru Herceg Novi za pomoć u liječenju dvoje mladih sugrađana.
Mala fešta od naranče 2026.
U feštu su se uključili i učenici OŠ „Milan Vuković“ — četvrtaci su pripremili narancine za donatorsku trpezu, dok su učenici od III do IX razreda, uz podršku svojih nastavnika, slikali radove inspirisane narančom, a oni su i dalje izloženi u izlozima novskih butiga, u našem specijalnom konceptu koji grad pretvara u galeriju.
Najmlađi su uživali u kreativnom kutku za djecu na maloj terasi Gradske kafane, gdje su radionice vodile Sonja Kulinović i Iva Kapša, okupljajući veliki broj mališana tokom cijelog dana.
Mala fešta od naranče 2026.
Zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli realizaciji fešte: Opštini Herceg Novi, Herceg Festu, Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Gradskoj kafani, Parking servisu, preduzeću Škorpion, kao i brojnim partnerima, donatorima, izlagačima, volonterima i zaista brojnim posjetiocima koji iz godine u godinu potvrđuju da ova fešta ima posebno mjesto u životu grada. A oni sa strane koji su u Herceg Novi došli za mirisom Praznika mimoze pričaće sigurno o kreativnosti i ukusu novske naranče.
Privredno društvo Montenegro petrol DOO iz Podgorice, dobilo je pravo korišćenja žiga “Dobro iz Crne Gore” za proizvod Odiva – ekstra djevičansko maslinovo ulje, u staklenoj ambalaži od 750, 500 i 250 ml, saopštila je privredna komora Crne Gore.
– Projekat “Dobro iz Crne Gore” Privredne komore Crne Gore predstavlja jednu od najvažnijih inicijativa za promociju domaće proizvodnje, očuvanje ekonomskog identiteta i jačanje povjerenja potrošača u crnogorske proizvode. Ovaj projekat je nastao kao rezultat težnje krovne asocijacije crnogorske privrede da se afirmacijom domaćih, kvalitetnih proizvoda doprinese smanjenju spoljnotrgovinskog deficita u brojnim oblastima, posebno u proizvodnji hrane, gdje posjedujemo bogate prirodne resurse i dugu tradiciju – navodi se u saopštenju.
Kolektivni žig “Dobro iz Crne Gore” doprinosi prepoznatljivosti, kvalitetu i uspješnom plasmanu crnogorskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Ovaj žig je garancija da proizvod ispunjava jasno definisane kriterijume kvaliteta i da iza njega stoje crnogorski proizvođači koji poštuju standarde, tradiciju i savremene zahtjeve tržišta. Kombinacija autentičnosti i kvaliteta čini ovaj brend prepoznatljivim, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
– Vizuelni identitet “Dobro iz Crne Gore” ima dvostruki efekat: s jedne strane, pomaže proizvođačima da svoj kvalitet pretvore u prednost na tržištu, a s druge – podstiče potrošače da biraju domaće proizvode jer znaju da zadovoljavaju najviše kriterijume kvaliteta – dodaju iz PKCG.
Kako se ističe, kupovina domaćih proizvoda ima ogroman uticaj na crnogorsku ekonomiju, jer tako svaki euro ostaje u lokalnoj privredi — podstiče rast domaćih kompanija, čuva i otvara nova radna mjesta, jača lokalne zajednice i direktno doprinosi jačanju ekonomskog sistema Crne Gore. To je ulaganje u socio-ekonomski razvoj i stabilnost, što posebno dolazi do izražaja u ruralnim područjima gdje su lokalni proizvođači najčešće nosioci razvoja.
– Osnovni cilj registrovanja kolektivnog žiga “Dobro iz Crne Gore” je prepoznatljivost, kvalitet i uspješan plasman crnogorskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Svim aktivnostima u ovom segmentu želi se na posredan način uticati na domaće proizvođače da prihvate kriterijume međunarodnog tržišta, podignu nivo kvaliteta proizvoda i učine poslovanje ekonomičnijim kako bi, konkurentnim cijenama i kvalitetom, uspješno parirali uvoznim proizvodima na domaćem tržištu i učvrstili put ka izvozu – navodi se u saopštenju.
Dobro iz Crne Gore
Pravo korišćenja kolektivnog žiga za uslugu mogu ostvariti pravna lica i preduzetnici, za proizvod ili uslugu, koji pored obaveznih opštih uslova iz Pravilnika o dodjeli žiga ispunjavaju i posebne uslove, koji se odnose na ključne elemente standarda društveno odgovornog poslovanja i to:
– ekonomska odgovornost – da su u poslednje tri godine poslovali pozitivno,
– etička odgovornost – fer i pošteno poslovanje i poštovanje dobrih poslovnih običaja,
– filantropska odgovornost – odgovornost prema lokalnoj i široj zajednici.
Iz Privredne komore navode da je “Dobro iz Crne Gore” poziv proizvođačima da unapređuju kvalitet svojih proizvoda i usluga, primjenjuju standarde kvaliteta i institucijama da pružaju sistemsku podršku, ali i građanima da kroz svoje svakodnevne izbore grade snažniju i prosperitetniju Crnu Goru. Birajući proizvode označene ovim znakom, bira se kvalitet, tradicija i budućnost naše ekonomije.
– Pozivamo crnogorske proizvođače da apliciraju za dobijanje žiga DOBRO IZ CRNE GORE. Sve informacije mogu se dobiti pozivom na broj 020 230 446.
Meksičke vlasti objavile su nove snimke privođenja suradnika ubijenog narkobosa. Likvidacija vođe kartela El Mencha izazvala je val nasilja u nekoliko saveznih država.
Spaljeni automobili i kamioni od nedjelje stoje na ulicama u saveznoj državi Jalisco.
Stanovnici i turisti sada pokušavaju život vratiti u normalu, a mnogi unatoč neredima ne žele prekinuti odmor u Meksiku.
– U nedjelju, kada su počeli neredi, vidjeli smo kriminalce kako izvlače vozača taksija iz njegova vozila. Nakon toga su zapalili taksi. Nismo mogli vjerovati. Supermarketi su se zatvorili, a turisti su nas molili za prijevoz jer su sve aplikacije za taksi prestale raditi, rekao je stanovnik Puerto Vallarte, Pablo Gonzalez.
– Nismo smatrali da moramo odmah pobjeći iz zemlje. Pratimo situaciju, čitamo vijesti i ostat ćemo u Meksiku kako smo i planirali, kazao je turist iz Kanade, Jacob Headley.
Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici odluku da utvrdi predlog o proglašenju avio-linija u javnom interesu.
Linije od javnog interesa su rute koje država proglašava javnim interesom, te u skladu sa tim finansijski motiviše avio-kompanije da uvedu linije koje su značajne za državu.
Nova plaža u Baošiću, koju je nasipanjem mora i uništavanjem kamenog mula, mandraća i prepoznatljive lanterne, stvorio investitor Carine doo, na površini od 12.000 m2 za potrebe svog „gradnioznog“ hotela izazvala je burne reakcije građana, saopštila je predsjednica GP „Idemooo“ i odbornica u lokalnom parlamentu, Olivera Doklestić.
Ona kaže da je narod s jedne strane uznemiren „snagom države“, odnosno njenih institucija, koje „postupajući po zakonu“ verifikuju projekat uništavanja prostora, priobalja, kulturnog dobra.
-Ta „snaga“ države, i to „pokrivanje potrebnom“ dokumentacijom investitora dubokih džepova, u ovom slučaju čovjeka koji nema granica u svojim građevinskim planovima, koji slovi za vlasnika kompanije „Carine“ doo, a zapravo je samo pokriće nekim drugim igračima, dobro poznatim naročito vladajućem, političkom bloku, vjerovatno je najsurovija stvarnost današnje Crne Gore. Volšebni „Put u Evropsku Uniju“ je izgleda posut zlatom, da ne kažemo pepelom, ako ista ta EU ne vidi šta radi sa uništavanjem prostora, uništavanjem kulturnog i prirodnog dobra, ta njena najnaprednija kandidatkinja za ulazak, kazala je Doklestić navodeći i da je s druge strane, narod u bestežinskom stanju, ne može nikome i ničemu da vjeruje, pogotovo ne opštinskim strukturama.
Baošići nasipanje mora – foto GP Idemoo
-Na zemlju ga spušta samo novac, kojim je podmićen da ćuti jer može da kupi i ono što mu ne treba. Iz razgovora sa mještanima Baošića, saznajemo koliko su već sada izgubili gradnjom megalomanskog objekta hotela „Carine“, zaklanjanjem pogleda, lomljenjem pristupnih stepeništa, ograda, uništavanjem vegetacije, uništavanjem stogodišnjeg kamenog mula i mandraća, zaštitnog znaka Baošića sa lanternom, protjerivanjem barkarijola, protjerivanjem gostiju zbog ljetnjih građevinskih radova, prašine i buke od kamiona, i sa upitnim snabdijevanjem vodom. Sutra će problemi biti još intenzivniji zbog pojačane frekvencije putničkih vozila i autobusa, problema sa i onako lošom kanalizacijom, snadbijevanjem vodom i akutnim saobraćajnim problemima. I što je najstrašnije, ubijen im je mir, a da i ne govorimo o malim, porodičnim firmama koje su zarađivale od turista, ugostiteljstvom i izdavanjem soba.
Baošići mandrać nasipanje mora – foto GP Idemoo
Mještani, koji su dobri hrišćani, kažu da su im uništeni osnovni postulati vjere, tri stuba: VJERA, NADA I LJUBAV. Investitor koristi silu, silom je počeo uništavanje mula, silom svojih moćnih (zakupljenih) kamiona je počeo s nasipanjem zemlje i pijeska za plažu. Nije bilo druge upotrebe sile osim NOVCA. Osnovano sumnjamo da je podmićivanje mještana ovdje doseglo kulminaciju. Kupljen je mir i saglasnost, s iluzijom „Biće svima bolje kad hotel profunkcioniše“, navela je Doklestić u saopštenju u kojem je ministra uređenja prostora, Slavena Radulovića, direktora JP za upravljanje morskim dobrom, Mladena Mikijelja, predsjednika opštine Stevana Katića, sekretara za urbanizam Vladislava Velaša, sekretara Mjesne zajednice Baošići, Đura Cvjetkovića, prozvala „kao direktno odgovorne za sva nepočinstva u Baošiću, ali i za druge lokacije na hercegnovskoj rivijeri, za sva uništavanja, ubijanja ambijenatlnih vrijednosti, najzad, za ubijanje Herceg Novog“.
-Država, koju vi predstavljate, kroz vašu političku partiju, na ovakav način, kad vam je novac jedino važan, kad ne poštujete duhovnost svog naroda i njegovog prostora, ne zaslužujete da upravljate ovim bokeljskim prostorom. Da imate časti, obraza i dostojanstva, podnijeli biste ostavke, koliko zbog uništavanja prostora, toliko još više zbog duboke pozadine svih ovakvih nepočinstava, i svih onih lica koja su u pozadini svega. Politička korupcija nikada nije bila veća. Kod vas je pokazano da je sve moguće za novac. U Baošiću (i Kumboru zajedno od istog investitora) radi se o stotinama miliona evra.
Šta će to donijeti dobrog Herceg Novom i Hercegnovljanima ?
Ništa, ali hoće veliku tugu i odbiti od nas veliki broj onih koji su ovdje dolazili iz velikog poštovanja baš zato jer je Herceg Novi bio sačuvan od velikih investicija, jer su nalazili radost u toplom ambijentu, s puno zelenila, i u specifičnom ambijentu. Vlast je sahranila kvalitetan turizam u Herceg Novom, za koji je još bilo šanse, jer kvalitetan turizam ne poznaje nabijene objekte, ne poznaje smrad od kanalizacije, prljavo more, ne prepoznaje zagušene saobraćajnice. Niti jedan problem nije riješen za posljednjih 8 godina, ali su multuplicirali mnogi problemi. Ista partija na vlasti drži jednog čovjeka u Mjesnoj zajednici, bez validnog mandata, sa zadatkom da komunicira s ljudima i da ih odvraća od pobune i da im razoružava nezadovoljstvo, jer novac sve rješava, saopštila je Doklestić.
Baošići nasipanje mora – foto GP Idemoo
Ističe da se „provodi perfidna pasivna diktatura vlasti koju (zlo)upotrebljavaju veliki građevinski investitori, zapravo partijski sponzori, sponzori koji imaju sve veće apetite, a prema kojima je vlast umiljata i poslušna kao jagnje“.
-Jer, da nije tako, opštinska vlast bi itekako mogla da stavi moratorijum na gradnju I SUPROTSTAVI SE odluci ministra uređenja prostora, koje je izdalo „svu potrebnu dokumentaciju“ za gradnju hotela i plaže. To bi bilo normalno miješanje u svoj posao prvog čovjeka grada, da mu je stalo do interesa grada i naroda, ali i da ima znanja o pojmu narušavanja prostora i ambijenta, makar koliko i o prazniku Mimoze i izložbama slika, koje otvara. Krivične prijave su nužno potrebne prema svim odgovornim licima, jer je višestruko jasna zloupotreba funkcija i radnih mjesta. To nam ostaje jedini način odbrane od poplave novčanih kaljužnih tokova.
Nažalost, mještani sumnjaju da se nasuta zemlja može izvući iz mora a obala i mulo vratiti u prvobitno stanje. Plašimo se da je šteta nepopravljiva. Treba biti pametan pa minimizirati štetu, koliko god je moguće. Velika satisfakcija narodu bi bila krivična odgovornost i procesuiranje odgovornih. Dajemo punu podršku Upravi za kulturno i prirodno dobro Crne Gore, zaključila je Doklestić u saopštenju.
Neformalna inicijativa građana, koju uglavnom čine relokanti zajedno sa aktivistima ekoloških organizacija Green Adriatic i Čista Gora, uz podršku NVO Ljute kamilice, organizuje u subotu, 28. februara, akciju prikupljanja selektivno razvrstanog otpada. Aktivnost će istovremeno biti sprovedena na više lokacija na crnogorskom primorju, uključujući i Kotor, gdje će građani imati priliku da predaju plastiku, papir i metal izdvojen iz kućnog otpada. Cilj akcije je podsticanje pravilnog upravljanja otpadom i jačanje kulture reciklaže među lokalnim stanovništvom i novim stanovnicima grada.
U Kotoru akcija se odrzava na ulazu u dvoriste osnovne škole “Petar Petrović Njegoš” pored perkinga Benovo od 10:00 do 12:00
Akcija Reciklažica nastala je 2022. godine kao građanska inicijativa koja je proizašla iz volonterskih cleanup akcija čišćenja prirode širom Crne Gore. Nakon brojnih akcija uklanjanja otpada iz šuma, rijeka i obale, postalo je jasno da samo čišćenje nije dovoljno — potrebno je smanjiti količinu otpada koji nastaje. Tako je grupa volontera pokrenula alternativu u zemlji u kojoj još uvijek ne postoji razvijena infrastruktura za selektivno odlaganje otpada: organizovani akcije prikupljanje sekundarnih sirovina.
Reciklažica je danas redovna volonterska akcija razdvajanja otpada koja direktno doprinosi zajednici jer omogućava građanima da odgovorno odlažu plastiku, papir i metal koji bi inače završili na deponijama ili u prirodi. Tokom prethodne tri godine prikupljeno je i poslato na reciklažu više od 50 tona sekundarnih sirovina. Akcija okuplja lokalno stanovništvo i doseljene građane, čime doprinosi jačanju povjerenja, zajedništva i zajedničke brige o prostoru u kojem živimo.
Akcija Reciklažica u Kotoru
Glavni cilj akcije je smanjenje otpada kroz praktično učešće građana, ali i edukacija. Reciklažica ima snažan obrazovni karakter: učesnici uče kako da prepoznaju oznake na ambalaži, kako funkcioniše razdvajanje otpada i zašto je lična odgovornost ključna za zaštitu prirode. Poseban fokus stavlja se na djecu i mlade, jer se kroz jednostavne i razumljive aktivnosti razvija dugoročna ekološka svijest.
Akcija se održava jednom mjesečno, svake posljednje subote, a trenutno se organizuje na 8 lokacija odnosno u 6 opstina —Ulcinj, Bar, Sutomore, Budva, Kotor, Tivat, Kumbor, Igalo, uz stalno uključivanje novih lokalnih partnera i volontera.
Akcija Reciklažica u Kotoru
U narednom periodu planirano je širenje mreže volontera i lokalnih koordinatora, stabilizacija logistike akcije u primorskim opštinama, kao i dalji razvoj edukativnog sadržaja o selektivnom odlaganju otpada. Jedan od ključnih planova je otvaranje drustveno-kulturnog reciklažnog centra, prostora koji bi objedinio edukaciju građana, radionice za djecu i mlade, praktične treninge o razdvajanju otpada, ponovnoj upotrebi materijala i principima cirkularne ekonomije. Dugoročni cilj nije samo prikupljanje otpada, već promjena društvenog odnosa prema otpadu i stvaranje zajednice koja aktivno učestvuje u očuvanju životne sredine.
Knjiga „Iz bokeške pjatance“ Maša Čekića, promovisana je sinoć u foajeu Dvorane Park u okviru programa 57. Praznika mimoze. Među koricama su sabrane tople priče i tradicionalni recepti koji čitaoce vode kroz ukuse i mirise Boke, veličajući značaj doma i porodične trpeze.
Čekić sebe definiše primarno kao novinara koji je, koristeći mikrofon i istražujući arhive duže od četrdeset godina, postao hroničar prošlih i sadašnjih vremena. Njegov rad je „šetanje kroz prošlost“, koje mu je omogućilo otkrivanje Boke Kotorske kao mjesta koje se oduvijek klanjalo univerzalnim svjetskim vrijednostima.
Iz bokeške pjatance – foto Miloš Samardžić
„Proučavajući tu, svekoliku baštinu koju su nam preci ostavili, shvatio sam koliko se toga uništilo, zaboravilo, izgubilo, koliko se naših običaja promijenilo. I osjetio sam da mi je zadatak da zapišem kako je bilo, nadajući se da će u jednom trenutku to nekom zatrebati, da će to neko pogledati, afirmisati, vratiti, jer grijeh je prema precima da se to zaboravi. Grijeh je prema nama i našoj budućnosti, jer bez toga što smo bili nema budućnosti“, kazao je Čekić.
Knjiga sadrži 32 priče, a na kraju svake od njih, kako ističe rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i urednica knjige, Marija Starčević, autor donosi po jednu staru recepturu, tematski usklađenu sa sadržajem priče.
Iz bokeške pjatance – foto Miloš Samardžić
„U knjizi su se našle i neke priče koje su već do sada bile objavljivane, iz želje da ovo izdanje tematski zaokružimo. U gotovo svakoj priči je istaknuto koliko su važne prave vrijednosti zajedništva, porodice i nadasve dostojanstva „malog običnog čovjeka“. Iz našeg malog tima koji je radio na pripremi ove knjige, posebno bih istakla ulogu gospodina Vojislava Bulatovića, koji je uradio prelom, dizajn, dizajn korica i zaslužan je za ove prekrasne fotografije“, navela je Starčević.
Milina Kovačević iz JUK Herceg-fest kaže da je Mašo radijski čovjek koji govori jasno i slikovito, sa šarmom, a tako i piše.
„Svaka priča u knjizi predstavlja zanimljivo putovanje kroz njegovu ličnu, ali i našu kolektivnu prošlost, koja se lako prepliće sa istorijom i drugim naukama. Kroz cijelu knjigu, autor nas upoznaje sa naslijeđenim regulama, kako treba i šta valja raditi. To je pohvala svemu što nam je Bog dao, zahvalnost precima i znanje koje se nesebično dijeli“, rekla je Kovačević.
Iz bokeške pjatance – foto Miloš Samardžić
Književnik i knjižar, ali i dugogodišnji prijatelj Maša Čekića, Nikola Malović je, uz detaljan pregled svih poglavlja i osvrt na mnogobrojne bokeške legende, istorijske momente i detalje druženja sa autorom, kazao da je on svjesno odbacio profesiju politikologa.
„Mašo je odmahnuo rukom i počeo da se bavi guloznijim, šarenijim, mirisnijim i ukusnijim stvarima, jer je i na taj način doživio zalivsku, a rekao bih i regionalnu slavu“, kazao je Malović. Čekića je okarakterisao kao gastroesejistu, ali i etnografa, etnologa, kulinara – „jedna mištura, kako bi rekli Kotorani, od raznih umijeća i zanata“.
Portal operativne oceanografije putem web-aplikacije AdriaticSea online pruža uvid u trenutno stanje mora i pomaže nam razumijeti utjecaj vremenskih prilika na razinu mora na Jadranu.
Posljednjih nekoliko dana svjedočimo izraženim promjenama visina razine mora duž hrvatske obale. Službena publikacija HHI-ja „Tablice morskih mijena“ predviđa uobičajeni ritam plime i oseke, dok stvarna mjerenja s naših mareografskih postaja, poput onih u Splitu, pokazuju znatno drugačiju sliku.
Tijekom četvrtka, 19. februara 2026., u Splitu je zabilježeno odstupanje od preko 70 cm od srednje razine mora. Taj „višak” mora nije slučajan, već je izravna posljedica niskog tlaka zraka te snažnog juga i visokih valova.
U kontekstu klimatskih promjena, takve ekstremne situacije postaju sve učestalije. Praćenje podataka omogućuje nam da razumijemo kako porast globalne razine mora, u kombinaciji s ekstremnim vremenskim prilikama, izravno ugrožava našu infrastrukturu, rive, povijesne jezgre i imovinu.
