Prihodi Morskog dobra manji od plana, trajekti nisu puno pomogli

0
Prihodi Morskog dobra manji od plana, trajekti nisu puno pomogli
Trajekt JP Morsko dobro – foto Boka News

Morsko dobro je lani ostvarilo ukupne prihode od 13,4 miliona eura, dok je plan kompanije bio da prihoduje 20,5 miliona eura



Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u prošloj godini ostvarilo je prihod u ukupnom iznosu od 13.476.853 eura, što je 73,53 odsto više nego što su prihodi te državne kompanije iznosili godinu ranije.

Morsko dobro je prošlogodišnjim poslovnim planom, na koji je saglasnost dala Vlada, planiralo ukupne prihode u iznosu od 20,5 miliona eura.

Preduzeće koje su lani vodili donedavni predsjednik Odbora direktora Blažo Rađenović i izvršni direktor Mladen Mikijelj, poslovnu 2023. okončalo je sa ostatkom dobiti prije oporezivanja u iznosu od 2.655.805 eutra, što je 16,7 odsto slabiji rezultat nego godinu kada je dobit prije oporezivanja iznosila 3.099.739 eura.

Ovo su podaci iz prošlogodišnjeg poslovnog izvještaja državnog preduzeća koji je dostupan na sajtu Poreske uprave. Preduzeće je lani platilo 240.986 eura poreza na dobiti, dok je ista suma za 2022. godinu bila 472.987 eura.

Prema podacima iz izvještaja uvećana je imovina, ali i troškovi za zaposlene, reprezentaciju, advokatske i konsultantske usluge

Morsko dobro je lani, odlukom Vlade, pored svoje osnovne djelatnosti upravljanja obalom i iznajmljivanja njenih djelova zakupcima, preuzelo i novu djelatnost – pomorski prevoz robe i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi Kamenari – Lepetane. Za tu je svrhu preduzeće je lani kupila osam trajekta što je u knjigovodstvenom smislu rezultiralo i značajnim uvećanjem imovine, odnosno stavke “postrojenja i oprema” koja je sa 275.935 eura u 2022. lani narasla na 9.279.443 eura. Međutim, ulaganja u preuzimanje trajektnog biznisa, imala su i značajne negativne efekte na poslovanje Morskog dobra pa su tako dugoročne obaveze te firme porasle skoro sedam puta na ukupan iznos od 4,04 miliona eura, a kratkoročne obaveze porasle skoro tri puta na iznos od 2,39 miliona eura. Sa 9.013.054 eura gotovine na računima i blagajni koliko je bilo na kraju 2022. godine, ta kompanija je kraj poslovne 2023. dočekala sa samo 3.402.331 euro gotovine na računima i u blagajni.

Za preuzimanje trajekte linije preduzeće je lani uzelo kredit od četiri miliona eura kod Zapad banke, a koji će vraćati do 31. maja 2026. godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,6 odsto.

Pojedinačno najviše prihoda u kasu Morskog dobra lani je donijela prodaja trajektnih karata koju je ta firma korisnicima počela naplaćivati u maju. Ukupno je po tom osnovu prihodovano 5.209.374 eura, dok je od svih ostalih vidova izdavanja ukupne crnogorske obale i akvatorijuma, prihod bio 6.816.985 eura.

Od trajekata je planom bio predviđen prihod od 8,7 miliona eura, ali je ostvareno ukupno 5,2 miliona eura.

Troškovi poslovanja Morskog dobra lani su se uvećali skoro tri puta sa 2,76 miliona eura u 2022. na čak 7,37 miliona eura. Pri tome neki od troškova bilježe vrtoglav rast uzrokovan upravo poreuzimanjem brodarske djelatnosti – troškovi održavanja su sa 1,96 miliona eura u 2002. lani porasli na 3,2 miliona a troškovi neproizvodnih usluga (u koje se ubrajaju advokatske i konsalting ulsuge, revizija, objavljivanje javnih oglasa u vezi tendera…) su sa 409.613 u 2022. skočili na lanjskih čak preko 1,7 miliona eura, dok su trškovi zakupnina porasli skoro pet puta na ukupan iznos od 110.778 eura jer je preduzeće lani skoro dva mjeseca iznajmljivalo jedan od trajekata bivšeg operatera na ovoj liniji Pomorskog saobraćaja prije nego što je kasnije kupilo taj brod. Za gorivo je lani potrošeno 804.762 eura, što je uvećanje od 29 puta u odnosu na godinu ranije kada Morsko dobro nije imalo trajekte. Troškovi rezervisanja za sudske sporove, otpremnine zaposlenima, odnosno jubilarne nagrade radnicima lani su narasli skoro sedam puta, na ukupan iznos od 442.369 eura.

Menadžment je lani pet puta uvećao i troškove za reprezentaciju koji su bili 101.676 eura, a na reklamne troškove je otišlo 95.829 eura – oko dva i po puta više nego godinu ranije. Za razna sponzorstva i humanitarne aktivnosti izdvojeno je 269.165 eura 40 odsto više novca nego godinu ranije.

Lani su značajno porasla i izdvajanja Morskog dobra za zarade, naknade zarada i ostale lične rashode 172 zaposlena sa koliko ih je ta firma dočekala posljednji dan 2023.

Godinu ranije preduzeće je u prosjeku imalo 60 zaposlenih. Za plate i doprinose potrošeno je 2.607.746 eura, što je 68 odsto više nego 2022. Istovremeno, Morsko dobro je lani u sve vidove održavanja, sanacije i unapređenja čitave morske obale u Crnoj Gori, a što je primarni zadatak i obaveza te firme, uložilo tri miliona eura od čega veći dio nije uopšte ni realizovan, već je prebačen za realizaciju u 2024. godinu.

Naknada iz Ulcinja donijela najviše novca

Od naknade za korišćenje morskog dobra planom je bio predviđen prihod od 7,7 miliona eura, a ostvareno je nešto preko 6,8 miliona.

Od naknade za korišćenje morskog dobra je najviše novca – ukupno 2,4 miliona eura ostvarilo sa područja opštine Ulcinj, u Budvi je prihodovano 2,36 miliona, Baru 1,09 miliona, Tivtu 914.520 eura, Herceg Novom 642.394 eura, a u Kotoru 493.686 eura.

Kupili za 12 miliona, a sada vrijedi 9,6 miliona

Zanimljivo je da je Morsko dobro lani za kupovinu osam trajekata potrošilo 11,89 miliona eura, a preko jednog međunarodnog projekta dobilo je i novi veliki gliser koji je koštao 170.000 eura.

Međutim, sve to što je lani kupljeno i dobijeno, prema procjeni koju je krajem februara na osnovu ugovora o procjeni vrijednosti imovine te državne firme sklopljenim sa kompanijom “Breza” vrijedi tek 9,69 miliona eura.

Procjenitelji su odredili da osam trajekata i dva glisera vrijede 8,9 miliona, a rezervni djelovi kojima Morsko dobro raspolaže za tu flotu vrijede 697.631 euro.

Na aukciji sakupljeno 7,7 hiljada EUR

0
Na aukciji sakupljeno 7,7 hiljada EUR
Dresovi-crnogorskih-sportista- Foto: COK /Filip Roganović/

Na aukciji sportskih rekvizita, kao je dio akcije Zajedno do Pariza 2024, sakupljeno je 7.700 EUR.

Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Rotari klub Kotor pokrenuli su akciju sa ciljem nabavke savremene medicinske opreme za rehabilitaciju od sportskih povreda.

Na aukciji u podgoričkom Hard Rock Cafeunašli su se “relikvije” jugoslovenskog i crnogorskog vaterpola i odbojke, preko dresa superstara Dalasa, Luke Dončića, crnogorske NBA zvijezde, Nikole Vučevića, nosilaca fudbalske reprezentacije, dresova “zlatnih lavica”, do olimpijske zastave Crne Gore sa Igara u Tokiju.

U divnom ambijentu, još jednom je poslata poruka da je sport izuzetno moćno sredstvo ujedinjavanja.

“Donatorska akcija nije završena – svi zainteresovani mogu poslati donacije na broj računa 530-25989-34 do 10. maja, kada je planirana kupovina opreme, koja će bizi spremna za upotrebu već na Olimpijskim igrama u Parizu”, saopštili su organizatori.

Besplatan ulaz u Akvarijumu Boka u sedmici jubileja Univerziteta Crne Gore

0
Besplatan ulaz u Akvarijumu Boka u sedmici jubileja Univerziteta Crne Gore
Akvarijum Boka

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, povodom proslave jubileja, sa ponosom najavljuje otvaranje vrata Akvarijuma Boka, jedinog javnog akvarijuma u Crnoj Gori. Od 24. do 29. aprila 2024. godine, Akvarijum će biti otvoren za posjetioce od 10 do 17 sati, nudeći priliku za besplatno upoznavanje sa morskim bogatstvom kojim raspolaže.

Akvarijum Boka predstavlja značajan centar za edukaciju i promociju očuvanja morskog života Jadranskog mora. Sa 18 tankova, podeljenim u četiri izložbene cjeline – Svjetsko more i Mediteransko more, Jadransko more i Južni Jadran, Bokokotorski zaliv, te tropska mora, akvarijum služi kao uzor u izgradnji javne svijesti i djelovanju za zaštitu vrsta i staništa.

Akvarijum Boka

Posjetioci će imati priliku da saznaju više o istorijatu Akvarijuma, fascinantnim činjenicama života u moru koje su prikazane, organizovanim izložbama, kao i informacijama o ulaznicama.

Institut za biologiju mora Kotor

Otvaranje Akvarijuma Boka nije samo prilika za proslavu jubileja Univerziteta Crne Gore, već i trenutak za isticanje njegovog kontinuiranog doprinosa u stvaranju znanja, razvoju akademskih sposobnosti i promociji stručnosti,  u duhu jubilarnog slogana “FuturUM”

Jokić u Kotoru ugostio Pirc Musar i Milatovića

0
Jokić u Kotoru ugostio Pirc Musar i Milatovića
Jokić u Kotoru ugostio Pirc Musar i Milatovića -Foto Opština Kotor

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić susreo se danas u Kotoru sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i predsjednicom Republike Slovenije Natašom Pirc Musar, koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Predsjednik Jokić dočekao je predsjednicu Pirc Musar i predsjednika Milatovića na gradskoj rivi, nakon čega su obišli Stari grad, posjetivši katedralu sv. Tripuna i Pomorski muzej Crne Gore.

Jokić u Kotoru ugostio Pirc Musar i Milatovića -Foto Opština Kotor

Prvi čovjek Kotora upoznao je slovenačku predsjednicu sa bogatom prošlošću grada i vrijednim kulturnim i prirodnim nasljeđem, upisanim na Svjetsku baštinu UNESCO-a.

Jokić u Kotoru ugostio Pirc Musar i Milatovića -Foto Opština Kotor

Predsjednica Slovenije posjetu Kotoru upotpunila je vožnjom žičarom, imajući priliku doživjeti jedinstveni pogled na Bokokotorski zaliv.

Pojačane aktivnosti tivatske policije…

0
Pojačane aktivnosti tivatske policije…
Policija Tivat – foto Boka News

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli su krivične prijave protiv pet osoba i prekršajne protiv četiri.

Naime, kontrolom G.K. (42) iz Kotora policija je pronašla materiju za koju se sumnja da je opojna droga heroin. Sa navedenim događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se protiv G.K. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašcena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Kada je riječ o zloupotrebi droga, policijski službenici su tokom aprila lišili slobode četiri lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kod njih je kontrolom pronađena manja količina opojne droge.

Nadalje, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat rasvijetlili su krivično djelo krađa i podnijeli kriivčnu prijavu protiv Z.B. (21). On je ovo djelo izvršio, kako se sumnja, na štetu jedne muške osobe, na način što je od njega otuđio električni skuter vrijednosti oko 670 eura.

Tivatska policija je podnijela i krivičnu prijavu za krivično djelo prikrivanje u vezi sa krivičnim djelom krađa protiv M.S. (18). On je prodao otuđeni bicikl marke „Count“ vrijednosti oko 300 eura. Otuđeni predmet je vraćen vlasniku, a protiv M.S. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Osim toga, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli su krivične prijave protiv T.J. (47) i N.R. (23) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Oni su u pojedinačnim slučajevima, iz dva ugostiteljska objekta u kojima su bili zaposleni, otuđili određene količine novca.

Domu zdravlja Tivat donirali agregat 200 KVA

0
Domu zdravlja Tivat donirali agregat 200 KVA
Foto: Dom zdravlja Tivat

Predstavnici kontrole letjenja Srbije i Crne Gore danas su posjetili Dom Zdravlja Tivat i tom prilikom uručili donaciju dizel električni agregat 200 KVA.

Ugovor o donaciji su potpisali ispred Doma Zdravlja Tivat direktor dr Danica Stevović, koja je tom prilikom se zahvalila u ime svih korisnika Doma Zdravlja Tivat na ovako značajnoj donaciji – koja će unaprijediti rad Doma Zdravlja Tivat, a ispred Smatse zamjenik direktora mr Rajko Uskoković.

On je rekao da je SMATSA kao društveno odgovorna kompanija uvijek na raspolaganju lokalnoj zajednici da podrži sve projekte koji su od opšteg interesa, a naročito one koji se odnose na zdravlje i bezbjednost građana.

Kotor: Otvoreno takmičenje učenika srednjih muzičkih škola

0
Kotor: Otvoreno takmičenje učenika srednjih muzičkih škola
Foto CG News

U organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore svečano je otvoreno III Državno takmičenje učenika srednjih muzičkih škola iz oblasti muzičke umjetnosti čiji je domaćin JU ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora.

Aleksandra Lalević, direktorica JU Centar za stručno obrazovanje smatra da će takmičenje pokazati da su u muzičkim školama širom države stasali talentovani mladi muzičari.

“Ovo takmičenje za cilj ima da učenicima pruži nove mogućnosti, nova iskustva i poznanstva kao i da im bude podrška i motiv više u njihovom daljem profesionalnom razvoju”, kazao je Lalević.

Takmičenje je podržalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, a direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović istakla je da ovo takmičenje predstavlja vrhunac talenata mladih muzičara, koji svojom posvećenošću obogaćuju našu kulturnu scenu.

Foto CG News

“Ovaj poseban događaj slavi talenat, posvećenost i strast prema muzici među našom mlađom generacijom. Muzika je jezik koji prevazilazi granice i spaja ljude širom svijeta. Kroz muzičko obrazovanje, naši učenici stiču ne samo tehničke vještine, već i važne životne lekcije o timskom radu, disciplini i izražavanju svojih emocija kroz umjetnost. Ciljevi ovog takmičenja su višestruki, od provjere znanja i vještina iz oblasti muzičke umjetnosti, do otkrivanja izuzetno nadarenih učenika koje želimo podržati i afirmisati”, kazala je Melović.

Direktor JU ŠOSMO “Vida Matjan” Mihailo Lazarević kazao je da se zahvaljujući Centru za stručno obrazovanje, već treći put održava državno takmičenje učenika srednjih škola iz oblasti muzičke umjetnosti, ovog puta u gradu iz koga potiču najstarije muzičke institucije naše zemlje.

Foto CG News 

“Hor Jedinstvo osnovan je 1839. godine, Gradska muzika 1842. godine, zatim, Muzička škola iz 1945. koja je najprije bila privatna, a od 1947. godine državna, koja sa ponosom nosi ime njene osnivačice velike Vide Matjan, kao i mnogih klapa i muzičkih sastava koji neprekidno traju. Sve njih su vodili i vode bivši učenici, profesori naše škole”, istakao je Lazarević.

Takmičenje se, kaže Lazarević, održava u disciplinama: solfeđo, istorija muzike, gitara, harmonika, gudači (viola, violina, violončelo, kontrabas), klavirski duo, duo sa klavirom, kombinovani duo, vokalni duo/voklano instrumentalni duo, hor.

Takmiče se učenici srednjih muzičkih škola iz Podgorice, Nikšića, Kotora i Tivata.

U muzičkom dijelu programa nastupili su i klapa “Incanto” i hor Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo 1839”.

Radulović: Odbori direktora na “testu” nakon godinu rada

0
Radulović: Odbori direktora na “testu” nakon godinu rada
Filip Radulović- foto: MSP

Rad odbora direktora u državnim kompanijama, koje posluju u okviru Ministarstva saobraćaja i pomorstva, nakon godinu rada biće analiziran, poručio je resorni ministar Filip Radulović.

Radulović je tokom predavanja studentima Ekonomskom fakulteta u Podgorici, koji nastavu prate na engleskom jeziku, kazao da će svi odbori koji ne pokažu rezultat u prvih godinu rada, biti smijenjeni.

“Moramo da promijenimo dosadašnju praksu da se u odborima direktora sjedi zbog mjesečne naknade. Mislim da u Crnoj Gori ima dosta mladih i obrazovanih ljudi kojima treba dati šansu, a siguran sam da će u narednim godinama mjesta biti i za nekog od vas”, poručio je Radulović.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, kazao da su u deset od 11 kompanija u okviru tog resora promijenjeni odbori direktora.

“U svim odborima direktora sjedi jedan broj profesionalaca i mislim da to treba da bude praksa u narednom periodu. Moramo više poštovati znanje nego politiku”, smatra Radulović.

On je studentima održao predavanje na temu Project management, a prenio je i svoja iskustva tokom rada u kompaniji Tesla.

Tokom posjete Ekonomskom fakultetu, Radulović je razgovarao sa dekanom Mijatom Jocovićem.

Otvoren ESG Adria Samit u Tivtu:  Nove mogućnosti za održivi razvoj našeg regiona

0
Dolazak predsjednika n ESG Adria Samit – foto Mediabiro

Drugi po redu regionalni ESG Adria Samit, pod sloganom “Djeluj sada za održivo sjutra”, počeo je danas u Tivtu, a okupiće više od 600 učesnika.

Biljana Braithwaite (Brejtvejt), izvršna direktorica Sustineri Partners i osnivačica ESG Adria Samit na otvaranju ESG regionalnog skupa, kazala je da ova godina označava ne samo prekretnicu za ESG Adria Samit, zbog proširenja na Adria region, već i stratešku ekspanziju i još veći fokus na ključne teme  kao što su održivo finansiranje, zelena tranzicija, značajne regionalne investicije, ali i širenje interesovanja na rastuću oblast vještačke inteligencije i razvoja startup-ova.

To prema njenim riječima, otvara i nove horizonte i mogućnosti za održivi razvoj našeg regiona.

Kako naglašava Brejtvejt, zamajac regionalne tranzicije su obnovljivi izvori energije i održive finansije i implementacija ESG standarda u sve segmente društva.

-Promjena u poslovanju, kako bi se iskoristile mogućnosti koje pruža Evropska unija, brojni međunarodni partneri i privukle  strane direktne investicije, može doći samo iznutra. Brojne su inicijative uz pomoć kojih su ove promjene moguće – naglasila je Brejtvejt.

Pres povodom početka samita

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, na otvaranju Samita, poručio je da su Crna Gora, Boka Kotorska i Tivat, idealno okruženje za održavanje ovako značajnog događaja koji okuplja veliki broj stručnjaka i lidera iz oblasti ekologije, društveno odgovorne politike i dobrog korporativnog upravljanja.

-Razgovori, ideje i uporedna iskustva koja ćemo imati prilike da čujemo u naredna dva dana nemjerljivo su vrijedni za našu zemlju i daju joj značajno mjesto na mapi održivosti – rekao je Milatović.

ESG koncept, kako je naglasio, predstavlja temelje na kojima treba da gradimo održivu budućnost za naš region i naše ekonomije.

-Činjenica je da klimatske promjene mijenjaju svijet kakav poznajemo. Naša zemlja nije izuzetak. U svijetlu svih ekoloških, energetskih i ekonomskih kriza sa kojima se suočavamo, a čije je ponavljanje izvjesno, potrebno je jasno sagledati i fokusirati se na dugoročni održivi razvoj – ocijenio je Milatović.

Otvoren ESG Adria Samit u Tivtu:  Nove mogućnosti za održivi razvoj našeg regiona
Jakov Milatović

Vjeruje, kaže, da kao region možemo temeljnije da radimo na zelenoj tranziciji i primjeni Evropskog zelenog plana.

– Sama priroda nam je to olakšala i omogućila, jer nas je nesebično nagradila svim svojim blagom. Dužni smo da ga pametno koristimo i da edukujemo buduće generacije ka njenom očuvanju – zaključio je Milatović, naglašavajući da dobro korporativno upravljanje nije samo poslovna obaveza, već i ključni faktor za dugoročni uspeh.

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović rekao je da ESG principe moramo promišljati na nivou male lokalne zajednice koja se konstantno mijenja.

-Transformacija koju Tivat doživljava posljednjih 15 godina, nije ništa drugo do veliki izazov da smjer njegovog rasta stavimo pod kontrolu, oivičimo održivošću, oplemenimo nasljeđem; da tom rastu damo formu i smjer definišući jasnu viziju ka kojoj želimo ići. Ništa ne poziva na akciju kao obaveza očuvanja najvrjednijih resursa koje imamo, a u slučaju Tivta, a rekao bih i Crne Gore, to su ljudi, priroda i prostor – kazao je Željko Komnenović na ceremoniji otvaranja Samita.

On je podsjetio na dva važna projekta na kojima opština Tivat radi – izgradnju Centra za mediteranske agrokulture na lokaciji Grabovac na luštičkom poluostrvu i rekonstrukciju austrougraskih rezervoara za vodu u Velikom gradskom parku.

Dejvid Margason, izvršni direktor Porto Montenegra na otvaranju Samita rekao da je od vitalnog značaja zajednički rad na zaštiti i napredovanju naše planetarnog okruženja i zajednice.

David Margason

– Pošto Crna Gora zauzima sve važniju poziciju na svjetskoj sceni, ovo je pravovremena i odgovarajuća konferencija koja se ponovo biti održava ovdje u Bokokotorskom zalivu, u Porto Montenegru – poručio je Margason.

Margason je kazao da se njegova kompanija, Porto Montenegro, trudila da razvije zajednicu, koja je bezbjedna, srećna, zdrava, a samim tim i održiva.

Izvršni direktor Direktorata Zelenog programa OTP Banke iz Mađarske, Gergely Pokos, naveo je da je održivost najveći izazov za naše generacije.

-Transformacija ekonomija na Balkanu, ali i u svijetu već je počela i već se odvija na nivou politika. Mi znamo da će ona biti dugotrajna, složena, ali nam je važno da se ne plašimo te transformacje. Mi smo svjesni da ne znamo puno toga, ali je dobro da su ključne privredne grade tu, tehnologija je tu, imamo projekte i sve će to pomoći da dođemo do održive budućnosti – poručio je Pokos.

-Nema ekološke održivosti bez ekonomske isplativosti – zaključio je Pokos.

Natalija Radonjić, glavna inženjerka na projektima kompanije Obnovljivi izvori energije saopštila je da ova kompanija kao platinum sponzor ESG Adria Samita, u podršci ovakvih događaja vidi i odličnu priliku da se Evropi i šire predstavimo kao region, i skrenemo pažnju na to koliko se značajne stvari dešavaju i u Crnoj Gori, posebno u pogledu zelene tranzicije.

-Naša posvećenost zaštiti životne sredine, smanjenju emisije gasova staklene bašte naročito CO2 i očuvanju lokalnog biljnog i životinjskog svijeta je veoma važna. Za postizanje ovog cilja vidimo značaj saradnje i zajedničko delovanje kompanija, vlada, investitora, inovatora, akademske zajednice i šire zajednice. I zbog toga moramo dati priliku i mogućnost za realizaciju sve više projekata iz oblasti obnovljivih ivora energije – rekla je Radonjić.

Samit iz godine u godinu sve više postaje regionalna platforma za brojna partnertsva i lansiranje inicijativa koje pokreću ESG agendu svih ekonomija u regionu.

Kako je najavila Brejtvejt, na ESG Adria Samitu će ove godine biti potpisani okvir za saradnju Sustineri Partners, organizatora ESG Adria Samita sa Western Balkans 6 Chamber Investment Forum (WB6 CIF), kao zajedničkom inicijativom privrednih komora iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Ovaj okvir za saradnjh posvećen je  pružanju podrške kompanijama u regionu u usklađivanju njihovih poslovnih strategija sa ESG agendom.

Na Samitu će biti lansiran i sveobuhvatni ESG program obuke i sertifikovanja za profesionalce u saradnji sa fakultetima: FEFA iz Srbije, Evropskim Univerzitetom u Tirani i Ekonomskim fakultetom u Rijeci.

Dodatno, jedna od inciijativa koja je u potpunosti posvećena mladim liderima, je program NextGen, koji lansiraju Sustineri Partners i Universal Capital Banka, asve sa ciljem većeg uključivanja mladih lidera, u dalju promociju i kreiranje ESG agende regiona.

U Crnoj Gori za 24 sata čak 32 saobraćajne nezgode

0
U Crnoj Gori za 24 sata čak 32 saobraćajne nezgode
Policija

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori su se dogodile čak 32 saobraćajne nezgode, u kojima je povrijeđeno pet osoba.

Kako su saopštili iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, u Podgorici se dogodilo deset, u Budvi pet, Herceg Novom četiri i Baru tri nezgode. Po dvije nezgode dogodile su se u Danilovgradu, Tivtu, Bijelom Polju i Nikšiću, a po jedna u Ulcinju i Plavu.

Policija je izdala 227 naloga za uplatu novčanih kazni, podnijela 25 prekršajnih prijava i oduzela pet pari registarskih tablica.