Predstavnici Elektroprivrede (EPCG) i Žičare Kotor-Lovćen potpisali su danas Memorandum o razumijevanju u cilju postavljanja okvira za identifikovanje mogućnosti buduće saradnje, sa fokusom na obnovljive izvore energije.
Iz elektroenergetske kompanije je saopšteno da EPCG ima snažnu potrebu za stabilnim i pouzdanim snabdijevanjem električnom energijom, po mogućnosti utemeljenim na obnovljivim izvorima energije, gdje god je to moguće, kako bi se Crnoj Gori omogućilo da eksploatiše svoje potencijale i ostvari privredni rast.
U namjeri da realizuje navedene ciljeve EPCG nastoji da ostvari partnerstvo sa pouzdanim subjektima.
“Žičara Kotor-Lovćen predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih turističkih projekata u Crnoj Gori. Kompanija teži poštovanju principa zaštite životne sredine i održivosti, čemu će dodatno doprinijeti postepeni prelazak na dominantno korišćenje izvora obnovljive energije”, navodi se u saopštenju.
Povezujući grad Kotor sa Nacionalnim parkom Lovćen, Žičara omogućava smanjenje automobilskog saobraćaja i emisije štetnih gasova u ovom zaštićenom prirodnom području.
“U ovom momentu najzanimljiviji projekti za uspostavljanje potencijalne saradnje između EPCG i Žičare Kotor-Lovćen odnose se na ugradnju fotonaponskih sistema na stanici Dub, na kojoj se nalazi veliki broj parking mjesta za putničke automobile i autobuse, i stanici Kuk, koja raspolaže značajnim zemljanim površinama okolo objekata”, precizirali su iz EPCG.
Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, naveo je da razvoj novih projekata iz domena obnovljivih izvora energije predstavlja stratešku orijentaciju kompanije.
Predsjednik Upravnog odbora Žičare Kotor-Lovćen, Martin Leitner, ocijenio je da je današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u skladu sa temeljnim vrijednostima poslovanja i djelovanja žičare Kotor-Lovćen.
„Primjenom obnovljivih izvora energije, unapređujemo iskustvo naših posjetilaca, ali i ističemo značaj brige o zaštiti životne sredine. Vjerujem da će posjetioci Žičare uživati u svim pogodnostima koje donosi najavljeni prelazak na obnovljive izvore energije i da ćemo zajedno nastaviti da njegujemo i čuvamo našu prirodu“, rekao je Cus.
U turističkim smještajnim objektima u EU u prvom tromjesečju ostvareno je ukupno 452,6 miliona noćenja, 7 posto više nego u istom razdoblju 2023., a Hrvatska je na drugom mjestu među svim članicama s najvećim porastom stranih noćenja, pokazuju podaci Eurostata.
Većinu od ukupnih noćenja ili 55 posto ostvarili su u prvim mjesecima 2024. domaći turisti po svojim zemljama, i to za 4 posto više nego u isto vrijeme 2023., dok se ostatak od 45 posto odnosi na noćenja stranih turista, koja su, po Eurostatu, u smještajnim objektima diljem EU u prvom tromjesečju porasla za 11 posto.
Najveći porast noćenja stranih turista u EU, po podacima Eurostata, zabilježen je na Cipru, od 28 posto, te u Hrvatskoj od 22 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2023.
Slijede Malta i Luksemburg s porastima stranih noćenja od po 21 posto, dok je najmanji porast bio u Litvi, Poljskoj i Grčkoj, u svima po 3 posto.
Malta i Luxemburg su među svim zemljama EU-a u prva tri mjeseca 2024. zabilježile i najveći udjel noćenja stranih turista, od 91 i 82 posto, kao i Cipar koji se sa 87 postotnim porastom u odnosu na 2023. ‘smjestio’ između te dvije zemlje, dok je Austrija četvrta sa 78 postotnim udjelom noćenja stranih turista.
Po tom udjelu na petom mjestu je Portugal, a Hrvatska na šestom s udjelom stranih noćenja u ukupnima od oko 70 posto, a iza nje su Španjolska, Slovenija, Latvija, Belgija i druge, dok su na začelju te ‘liste’ Njemačka, Rumunjska i Poljska s udjelima stranih noćenja u ukupnima od oko 20 posto.
Osim po zemljama, iz Eurostata iznose i podatak da je i u svakom mjesecu u prvom kvartalu 2024. na razini EU-a ostvaren porast turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje 2023. – u siječnju od 3 posto, u veljači od 6, a u ožujku od 9 posto.
Od vrsti turističkih smještajnih objekata ističu hotele, u kojima je u EU u prva tri mjeseca 2024. ostvareno 6 posto ili 18 milijuna više hotelskih noćenja u odnosu na godinu ranije.
Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić opredijelila je sredstva u iznosu od 10.000€ za nabavku opreme za Laboratoriju za brodsku elektrotehniku i elektroniku na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore.
Ugovor o donaciji je ispred Pomorskog fakulteta Kotor potpisala dekanica, prof. dr Tatijana Dlabač. Dekanica Dlabač je tom prilikom istakla da će na ovaj način iskazana podrška dovesti do podizanja kvaliteta praktične nastave u oblasti brodske elektrotehnike i elektronike, koje se kroz više predmeta izučavaju na studijskim programima Pomorska elektrotehnika i Brodomašinstvo. Na ovim studijskim programima, školuju se budući oficiri elektrotehnike (eng. Electro Technical Officer – ETO) i oficiri mašine.
Planirano je da se ovom donacijom obezbijedi oprema koja će unaprijediti praktičnu nastavu iz predmeta Brodski električni uređaji, Energetska elektronika, Brodska električna postrojenja i Brodska mjerenja, što će poboljšati kompetencije studenata značajne za konkurentnost na globalnom tržištu rada. I ovom prilikom zahvaljujemo Elektroprivredi Crne Gore na ukazanom povjerenju i datoj prilici za unapređenje praktične nastave. Donacija će svakako i dugoročno doprinijeti razvoju stručnog kadra i jačanju pomorske industrije Crne Gore.
Prije nego činjenično reagujemo na zlonamjerne kritike potpredsjednika opštine Tivat Andrije Petkovića, dužni smo da objasnimo ko je u energetskom sektoru za šta nadležan.
Očekujući od javnih funkcionera koji rade odgovorne poslove da su informisani makar onoliko koliko su to „obični“ građani i Tivta i Crne Gore, obavještavamo gospodina Petkovića da EPCG nije nadležna za elektrodistributivnu mrežu a samim tim ni za prekide na njoj. Takođe, savjetujemo gospodina Petkovića, kada već uzima za pravo da govori o grijanju fotelja menadžmenta u energetskim kompanijama, o časti tih ljudi i njihovoj stručnosti, da je bolje da vodi brigu samo o svojoj fotelji koja, izgleda, nije rezultat briljantnog znanja i umijeća.
Radi tačnog informisanja javnosti, Elektroprivreda Crne Gore je proizvođač i snabdjevač električnom energijom dok je CEDIS preduzeće u čijoj je nadležnosti elektrodistributivna mreža.
Kada smo ovo razjasnili, da krenemo dalje.
Navedeni prekidi u snabdijevanju električnom energijom na teritoriji opštine Tivat su započeli u petak, 24. maja 2024. godine u 13:08 sati. Uzrok prekida je građevinska mašina, koja je svojim djelovanjem dovela do kidanja dva 35 kV kabla prilikom izvođenja radova na lokalnom putu za selo Tripovići. U pitanju su dva kabla Tivat 1 i Tivat 3 koji se nalaze na kablovskoj trasi „TS 110/35 kV Tivat (Gradiošnica) – TS 35/10 kV Tivat“ i sastoje se od sedam kablovskih žila položenih u istom rovu. Ovo predstavlja, nakon isključenja DV 35 kV Gradiošnica-Tivat-Opatovo, po nalogu Elektorenergetske inspekcije zbog ugroženosti trase, jedinu vezu i to dvostruku za TS 35/10 kV Tivat, a koja je od vitalnog značaja za napajanje korisnika sa teritorije opštine Tivat. Ističemo da svako oštećenje kabla ostavlja trajne posledice i uzrokuje smanjenu pouzdanost istog, bez obzira na intervenciju naših ekipa, što je uslovilo dalje posledične kvarove na kablovskoj trasi.
Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV održava postojeću elektroenergetsku infrastrukturu u svojoj nadležnosti i ovako nastala situacija odredila je dalje postupanje operativnih ekipa Sektora. Urgentno su preduzete mjere na utvrđivanju obima nastalog oštećenja i angažovanju podugovarača za fizičke poslove otkopavanja kablovskog rova.
Nakon uvida u stanje na kablovskoj trasi koja je pretrpjela visoki stepen oštećenja, ekipe na terenu su u cilju sanacije nastale štete, bile prinuđene da upotrijebe skoro 30 metara kabla i izvrše montažu čak 14 kablovskih spojnica. (u prilogu fotografija br. 1). Nakon završnog ispitivanja i fazovanja, uspostovljeno je napojno stanje u 20:14 časova.
Dakle, nastala situacija da su djelovanjem građevinskih mašina izvođača radova, angažovanih od strane investitora opštine Tivat, prekinuta oba kablovska voda uključujući i rezervnu žilu, govori o kakvom je napadu na našu postojeću infrastukturu riječ (u prilogu fotografija br. 2).
Činjenica da je DV 35 kV Gradiošnica-Tivat-Opatovo nalogom elektroenergetske inspekcije od 2015. godine van pogona, daje sliku o ugroženosti i nadzemne i podzemne elektroenetrgetske infrastukture u vlasništvu CEDIS-a na ovom području. Nadležna služba je i ovog puta, na dan 11.06.2024. godine, obišla trasu ovog nadzemnog voda koji je nekad omogućavao alternativno napajanje TS 35/10 kV Tivat i uvjerila se da je dalekovod ugrožen do nivoa da se na nekim djelovima trase, novoizgrađeni objekti za stanovanje približavaju na 40-50 cm rastojanja od provodnika, što je ispod svakog propisanog minimuma bezbjedonosnih rastojanja za ovakav naponski nivo (u prilogu fotografije br. 3,4,5,6).
Postavljamo pitanje – da li je u ovoj situaciji neovlašćene izgradnje objekata na teritoriji opštine Tivat, moguće upravljanje postojećim dalekovodom? I ko bi mogao ovaj nadzemni vod staviti u pogonsko stanje, a da ne ugrozi živote ljudi sa ovog područja?
U ljetnjem periodu zbog povećanog broja korisnika na području opštine Tivat i porasta opterećenja mreže, neophodno je da oba kablovska voda Tivat 1 i Tivat 3 budu u pogonu pa svaka nesavjesnost u zoni izvođenja radova na ovoj kablovskoj trasi izaziva probleme u napajanju korisnika.
Dostavljamo podatke i o opterećenjima u ljetnjim mjesecima koja uzrokuju probleme na mreži i to je važan razlog zašto su nam potrebna oba kabla za napajanje Tivta.
Što se opterećenja tiče, TS 35/10 kV Porto Montenegro, koja se napaja preko TS 35/10 kV Tivat, odnosno preko dva 35 kV kabla koja sam gore pomenuo, nije zabilježila porast opterećenja u protekle tri godine, ali dostiže maksimum od nešto više od 5 MW tokom cijelog perioda. Srednja angažovana snaga se pritom kreće uopsegu od 2.56 MW – 2.73 MW. Određeni porast opterećenja se zapaža u TS 35/10 kV Tivat, sa maksimalno angažovanih 13.54 MW u 2021. godini do 15.92 MW u 2023. godini.
Oba kabla koja napajaju TS 35/10 kV Tivat su tipa XHP 48 240mm2 čije je maksimalno dozvoljeno trajno opterećenje 541 A, odnosno oko 32 MW, što znači da je jedan kabal i više nego dovoljan za pokrivanje potreba TS 35/10 kV Tivat i TS 35/10 kV Porto i u daljoj budućnosti. Drugi kabal se može koristiti po potrebi, a u standardnom uklopnom stanju je u paralelnom radu radi ostvarenja ‘n-1’ principa pouzdanosti. Međutim, obzirom na brojna oštećenja kablova usljed nemara trećih lica i brojnih izrađenih spojnica, ovi kablovi se ne smiju opteretiti ni sa približno maksimalnom dozvoljenom strujom. Trenutno podešenje zaštita na ovim vodovima (prekostrujna zaštita prvi stepen, odnosno zaštita od preopterećenja) iznosi 270 A, odnosno 300 A.
Foto CEDIS
Nije prvi put da ova kablovska trasa bude izložena nesavjesnim građanima, pa je nebrojeno puta ustanovljeno da je ugrožena projektovana pozicija kablovskog voda, nasipanjem i skidanjem zemljanog pokrivača na trasi voda, čak i potpunim otkrivanjem i na površinu vađenim kablovima, zbog čega je kompanija CEDIS u više navrata prijavljivala slučaj ugroženosti nadležnoj inspekciji (u prilogu fotografije br. 7,8,9).
Slučaj od prije nekoliko godina, kada je zbog ugroženosti predmetnog kablovskog voda na KO Mrčevac i potrebe njegovog izmještanja, za što se dugo čekalo odobrenje za građenje od strane organa lokalne uprave opštine Tivat, dovoljno govori sa kakvim se objektivnim problemima naša kompanija suočava (u prilogu fotografija br. 10,11).
Ovakve neželjene situacije koje dovode do prekida u snabdijevanju električnom energijom nijesu nikome u interesu, a posebno nijesu našoj kompaniji koja neprestano apeluje na visok stepen odgovornosti investitora u zoni izvođenja građevinskih radova, da se poštuje katastar podzemnih instalacija i da se u slučaju bilo kakvih nedoumica pozove nadležna služba, čiji se kontakt ostavlja investitoru, kako bi sve dileme na licu mjesta bile otklonjene. Takođe, apelujemo i na posebnu pozornost praćenja oznaka kablovske trase koja je vidno istaknuta, kao oznaka koja obavještava da je energetski kablovski vod položen u označenoj trasi (u prilogu fotografija br. 12).
Upirati prstom na jednu adresu i tražiti krivca u našoj kompaniji, mislimo da nije korektno, kada svi zaposleni daju sve od sebe da se ovakvi problemi ne dešavaju, a operativne ekipe CEDIS-a čine nadljudske napore da ugroženu i napadnutu elektroenergetsku infrastrukturu dovedu u stanje pogonske spremnosti.
Smatramo da u našoj zajednici sve nadležne instuitucije treba da daju svoj doprinos kako bi kompanija CEDIS nastavila da radi u interesu svojih korisnika, a preduslov je da se postojeća infrastruktura sačuva od nesavjesnih napada i da se nesmetano mogu realizovati investicioni projekti, čija realizacija nalazi na prepreke u vidu dugih procedura pribavljanja svih dozvola i saglasnosti.
Takođe, veoma su tendenciozne tvrdnje da se u Tivtu ne investira u distributivnu mrežu i da, kako kaže gospodin Petković: „taj sistem datira od 1965. godine, pa je, navodi on, i laicima jasno da ne može da izdrži investicioni bum zadovolji nove potrebe Tivta.
CEDIS je samo jedna karika u lancu, koji je potrebno da se u cjelosti poveže da bi se ispunili svi preduslovi za izgradnju jednog ee objekta. Pored CEDIS-a u sam proces su uključene nadležne institucije kao što su Opštine, Ministarstva, Uprava za nekretnine, Katastri, kao i pravna i fizička lica.
U konačnom realizacija investicija u najvećoj mjeri zavisi od dinamike rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je obično i najveći problem.
Prilično su dugi i komplikovani procesi koji moraju biti sprovedeni kako bi se jedan energetski objekat izgradio i pustio pod napon, u skladu sa postojećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Pored svih navedenih otežavajućih faktora, sa Opštinom Tivat je situacija duplo teža gdje je veoma otežana saradnju sa nadležnim institucijama u Tivtu. Dajemo par primjera ovoj tvdnji:
– Dugo se čeka na izdavanje Urbanističko-tehničkih uslova tj Odluka o lokaciji (u prosjeku se čeka oko 6 mjesi na odgovor)
– Dodatno se komlikuju procesi i u situacijama kada za tim nema potrebe. Navodim primjer primjene čl. 74 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata gdje smo i nakon maratonskih prepiski primorani da umjesto UTU-a pribavljamo Odluke o lokaciji za izgradnju ee infrastructure i na taj način usložnjavamo proces gradnje
– Imamo primjer da je za jedan objekat izdata građevinska dozvola, na upit CEDIS-a ista nije produžena od strane Opštine I na ponovno obraćanje za izdavanje građevinske dozvole dobili smo odgovor da dokumentacija nije ok iako su za istu predhodno izdali građevinsku dozvolu.
Ali, i pored ovako otežanih okolnosti uspjeli smo da u predhodnom periodu (3 godine) investiciono uložimo u elektro energetsku infrastrukturu cca 283 700 eura. U toku su aktivnosti na 37 investicionih objekata vrijednosti cca 5M€. Posebno ističemo da smo sklopili Ugovor za izgradnju TS 35/10 kV Tri Krsta na Luštici, vrijednosti cca 1,5M€. U narednom periodu planiramo da pokrenemo aktivnosti na izgradnji TS 35/10 kV Tivat 3 sa uklapanjem u 10 kV I 35kV mrežu, kao i izgradnju 35kV podzemnog voda od planirane TS 35/10 kV Tivat 3 do Rasklopnog postrojenja Opatovo. Takođe se vrše analize mogućnosti zamjene dva transformatora od 8MVA sa dva transformatora od 12.5MVA u postojećoj TS 35/10 Tivat-Centar.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić boravio je danas u radnoj posjeti Kotoru, gdje se sastao sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem.
Šćekić i Jokić razgovarali su o razvoju sporta u Kotoru, sa posebnim osvrtom na unapređenje sportske infrastrukture. Izgradnja gradskog stadiona za koju je dobijena saglasnost UNESCO-a i sportske dvorane označeni su prioritetnim ciljevima. Konstantovano je da je izgradnja dvorane u Škaljarima od starta pokazuje određene nedostatke u planiranju i izvođenju radova. Opština Kotor angažovala je Građevinski fakultet koji će nakon stručne analize predložiti najoptimalnija rješenja za dalju sudbinu tog objekta.
Jokić je potpredsjednika vlade upoznao sa konkretnim doprinosima Opštine Kotor razvoju profesionalnog i rekreativnog sporta, kako kolektivnog tako i individualnog, podsjetivši da je budžetom Opštine Kotor u 2024. godine za sport izdvojeno 1.364.000 eura. Istakao je angažovanost lokalne samouprave na rekonstrukciji sportskih terena, kojih je u dosadašnjem periodu u potpunosti obnovljeno četrnaest, uključujući i školska igrališta. Takođe je naglasio kontinuitet snažne podrške omladinskoj politici, gdje je za edukativne, kulturne i programe prevencije, kao i za subvencionisanje đačkog prevoza i funkcionisanje produženih boravaka za djecu, izdvojeno preko 700 hiljada eura.
Opština Kotor, jednako tako, vodeći brigu o demografskoj politici, daje snažnu podršku izgradnji stanova namijenjenih stručnim kadrovima neophodnim za kvalitetan život čitave zajednice. Jokić je vladinu delegaciju upoznao sa završetkom projektne faze izgradnje stanova za zdravstvene radnike po povlašćenim cijenama i da su nedavnim skupštinskim odlukama stvoreni preduslovi za realizaciju plana izgradnje novih 250 stanova. Potpredsjednik vlade Šćekić iskazao je zadovoljstvo realizacijama kvalitetne opštinske politike u odnosu na populaciju mladih. Potencirao je veliku stopu izdvajanja za sport i infrastrukturu, što Kotor stavlja na posebno mjesto u Crnoj Gori.
Sastanak – foto Opština Koto
Uz Šćekića, u radnoj posjeti Kotoru bili su državni sekretar Ministarstva mladih i sporta Vladimir Obradović, direktor Direktorata za sport Zoran Jojić, savjetnica potpredsjednika vlade za demografiju i mlade Sanja Jokić, savjetnik ministra za sport i sportsku infrastrukturu Milan Jančić te Vladimir Vojvodić, načelnik za sportsku infrastrukturu. Susretu Šćekića i Jokića prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, sekretar Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove Nebojša Mandić, sekretar Sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović i Dejan Ognjanović, savjetnik za sport u Opštini Kotor.
Šćekić i Jokić sa saradnicima obišli su Gradski stadion, gradilište sportske dvorane i Omladinski klub.
Službenici Sektora granične policije – Stanice granične policije Tivat, su preduzimajući intenzivne mjere i radnje u cilju sprječavanja vršenja svih oblika prekograničnog kriminala, 10.juna na Aerodromu Tivat, kontrolisali a potom lišili slobode jedno lice zbog nošenja vatrenog oružja.
Naime, u jednom od terminala, prilikom kontrole od strane operatera na kontrolnom punktu za kontradiverzioni pregled putnika i ručnog prtljaga, kod lica L.M. (45) državljanina Crne Gore i Hrvatske,u ručnom prtljagu je pronađeno vatreno oružje – pištolj, nepoznate marke, bez serijskog broja, sa jednim metkom u cijevi i okvirom sa 6 (šest) komada municije nepoznatog kalibra.
Službenici Sektora granične policije su protiv L.M. podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, i on je sproveden dežurnom tužiocu na dalju nadležnost.
Nova predstava Teatra 303 “Bezmetković – Oprosti druže Stari“ biće premijerno odigrana u kotorskom Kulturnom centru 19.juna 2024. Početak je u 20h.
Ulaz je slobodan i poklon je Udruženju penzionera, povodom Dana penzionera koji se obilježava 15. juna.
Scenario je pisao poznati aforističar i satiričar Velizar Radonjić.
Pored Dragana Buzdovana, koji je i režiser predstave, glume
Ilko Marović, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Vojin Begović, Drago Rapovac i Anastasija Sredojević.
Za scenografiju je zadužen Marko Ševaljević, a za muzičke numere i audio efekte – Kristijan Đuranović. Dizajner propagandnog materijala je Siniša Vukčević.
“Bezmetković – Oprosti druže Stari” je angažovana predstava koja upire prstom u naša nepočinstva, podjele, čegrsti i omraze, kritikuje i opominje na razaranje sistema vrijednosti. Nastao iz potrebe da nam otvori oči, on progovara u ime većine, budi našu savjest i postaje naša savjest. “Bezmetković” ne pristaje na pristajanje. On je na neki način promoter građanskog bunta i građanske svijesti – kazao je režiser Dragan Buzdovan.
Projekat Teatra 303 “Bezmetković – Oprosti druže Stari” podržan je od strane Ministarstva za kulturu i medije Crne Gore, u okviru konkursa za Nevladine organizacije za 2024. g.
U nagradnoj igri kompanie Ulov mjeseca koju organizuje kompanija UNA iz Tivta, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Mladen Radulović sa ulovljenom sabljarkom 60kg.
Sabljarka je ulovljena ispred Bara na živu skušu troling tehnikom. Borba je trajala oko sat i po vremena.
Od opreme je korišten štap normici multiplikator tld 50lb predvez 0.90.
Drugo mjesto-MAJ-Marko Vuksic-tuna 50kg
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio Marko Vukšić sa tunom od 50kg.
Ulov je ostvaren sa obale na lokaciji poluostrvo Luštica, u ranim jutarnjim satima, uz pomoć varalice poper.
Trece mjesto-MAJ-MIgor Boskovic- Brancin5.3kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio Igor Bošković sa brancinom od 5.3kg.
Ulov brancina je ostvaren u Ulcinju na rijeci Bojani, na štapu Shimano Catana i mašinici Daiwa Fuego, najlon 0.28.
U toku je sjednica Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostono planiranje na kojoj je organizovano konsultativno saslušanje u vezi arbitražnog postupka koji je pokrenuo konzorcijum koji čine “Northstar” i “Equest Capital Limited” protiv države Crne Gore, a koji je trebao da gradi luksuzni turistički kompleks “Montrose” na poluostrvu Luštica, javlja RTCG.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović kazao je da su u saradnji sa Agencijom došli do određenih saznanja. Nadležnost njegovog resora je, kako je kazao, odabir Kancelarije koja će zastupati Crnu Goru u tom arbitražnom postupku.
“Postoje određene zakulsne radnje koje bi trebalo da ispitaju drugi nadležni organi a nadam se da će ovo saslušanje tome pomoći”, kazao je Odović.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović kazao je da resor na čijem je čelu ni u jednoj fazi postupka nije bio neko ko može da stopira investitora ili da utiče na ovaj projekat.
“Čitav postupak do 2020. godine vodila je Agencija za investicije. Kao ministarstvo smo mogli na neki način da pošaljemo dopis u dijelu nadležnosti ali to nijesmo učinili. Pokušali smo i dobili sve relevantne podatke koje možemo dobiti, na način što u našem ministarstvu ne postoji nijedan dokument koji se tiče ovog slučaja. Za opciju sam da svi zajedno kao država imamo odgovoran odnos prema investitorima ali naravno da oni moraju poslovati u skladu sa zakonom i sa onim što su važeće norme”, kazao je Martinović.
Vjeruje, kaže, da će nadležne institucije preduzeti one mjere koje trebaju kako bi ovaj slučaj ispitali do kraja.
Prema riječima Martinovića, odgovore na sva pitanja treba da da Agencija za investicije.
“Mi ne posjedujemo nijedan dokument zvanični da je po ovom zaključku postupano”, istakao je on.
Apelovao je da se ovaj slučaj ne politizuje, i pozvao da se, ukoliko ima nešto sporno u njemu, ovim slučajem bavi tužilaštvo.
Naglasio je da žali što sjednici Odbora danas ne prisustvuju oni koji su od početka učestvovali u tom slučaju.
Predsjednik Odbora Dejan Đurović kazao je da je u čitavom slučaju više stvari problematično.
northstar
“Cijena kvadrata zemljišta je utvrđena na 55 eura što je krajnje potcijenjen iznos jer se radi o lokaciji na samoj obali mora. Problematičan je iznos i godišnje fiksne zakupnine koja u početku iznosila 55 a kasnije 66, 77, 88 i 99 a našla se srednja vrijednost 77 centi. U aneksu ugovora investitor je oslobođen plaćanja PDV na zakup pa je na taj način država uskraćena čini se za milionski iznos. Sada nam slijedi spor od najmanje 34,3 miliona koliko je tužbeni zahtjev uz izmaklu dobit od 100 miliona eura”, kazao je Đurović.
Upitao je ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimira Martinovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića, između ostalog, da li imaju dokumentaciju koje su aktivnosti rađene u realizaciji ovog govora i kolika su bila ukupna ulaganja investitora.
Takođe, Đurović je pitao i koje su aktivnosti preduzete nakon što je investitor u februaru obavijestio Vladu Crne Gore da će pokrenuti arbitražu.
Kako je saopšteno iz Skupštine Crne Gore, na sjednicu su pozvani: Vladimir Martinović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Janko Odović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Bojana Ćirović, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi, Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat i predstavnik investitora.
Podsjetimo, saslušanje je organizovano na predlog predsjednika Odbora Dejana Đurovića (NSD).
“Imamo arbitražni postupak koji je pred sudom u Londonu i lako se može desiti da nas ovaj projekat košta 100 miliona eura”, kazao je ranije Đurović.
Pozivamo vas da nam se pridružite u obilježavanju 400 godina od velike pohare Perasta, događaja koji je duboko uticao na istoriju i duh ovog jadranskog dragulja, poručuju organizatori.
Obilježavanje 400. godišnjice Velike pohare Perasta biće ralizovano kroz niz umjetničkih, obrazovnih i naučnih događaja, sa ciljem da se dodatno osvijetle i interpretiraju okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila, kao i da razmotre posljedice koje je iza sebe ostavila na Perast i Boku kotorsku.
Pridružite nam se u subotu, 22. juna na Pjaci Gospe od Karmena u Perastu, kada će biti održana centralna svečanost.
20.30h, Pjaca Gospe od Karmena, Perast
𝐂𝐨𝐥𝐥𝐞𝐠𝐢𝐮𝐦 𝐌𝐮𝐬𝐢𝐜𝐮𝐦-𝐁𝐞𝐥𝐠𝐫𝐚𝐝𝐞/𝐒𝐞𝐫𝐛𝐢𝐚 i pozdravni govori
Učesnici: 𝐃𝐫𝐚𝐠𝐚𝐧𝐚 𝐉𝐨𝐯𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢𝐜́, 𝐒𝐚𝐫𝐚 𝐋𝐚𝐤𝐢𝐜̌𝐞𝐯𝐢𝐜́, 𝐑𝐚𝐭𝐢𝐦𝐢𝐫 𝐌𝐚𝐫𝐭𝐢𝐧𝐨𝐯𝐢𝐜́, Đ𝐨𝐫đ𝐞 𝐊𝐫𝐢𝐯𝐨𝐤𝐚𝐩𝐢𝐜́, 𝐀𝐧𝐝𝐫𝐨 𝐑𝐚𝐝𝐮𝐥𝐨𝐯𝐢𝐜́ 𝐢 𝐓𝐢𝐧𝐚 𝐔𝐠𝐫𝐢𝐧𝐢𝐜́.