U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 20.03 hiljade turista, sedam odsto više prijavljenih nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 19,48 hiljada, a domaćih 546.
U hotelima boravi 8,06 hiljada gostiju, a u domaćinstvima skoro 12 hiljada.
U auto-kampovima je evidentirano 77 gostiju, dok ih u hostelima nije bilo.
Od 1. jula do 1. septembra naplata parkinga tokom svih sedam dana
Od 1. jula do 1. septembra Parking servis Herceg Novi uvesti će i radnu nedelju, odnosno naplatu parkinga na opštim parkiralištima tokom svih sedam dana u sedmici od 7 do 24.00.
Preduzeće će ove sezone u ponudi imati i tri privremena parkirališta, ispod druge faze Instituta, u Meljinama i u Baošićima pored sportskog igrališta.
U Igalu će cijena dnevne karte iznositi pet eura, a u Meljinama i Baošićima tri eura.
Inicijativa predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića o besplatnoj vožnji žičarom „Kotor – Lovćen“ za djecu bokeljskih opština, koja je upućena Martinu Leitneru, vlasniku vodeće svjetske kompanije u ovoj oblasti sa udjelom u vlasništvu kotorske žičare, dobila je pozitivan epilog.
U razgovoru predsjednika Jokića sa menadžmentom žičare nakon podnesene inicijative dogovoreno je da se odluka o besplatnoj vožnji, u cilju izbjegavanja teritorijalnih odrednica, odnosi na djecu iz cijele Crne Gore, kao i njihove vršnjake iz inostranstva od 1. do 31. jula ove godine. Odluka važi za djecu uzrasta do 12 godina.
„Želeći da izbjegnemo moguću negativnu reakciju javnosti u smislu tumačenja da se radi o teritorijalnoj ili nekoj drugoj diskriminaciji putnika na žičari, donešena odluka se odnosi na djecu svih crnogorskih opština, kao i na djecu iz inostranstva koja će u tom periodu posjetiti ovu prelijepu zemlju, čime je Vaša inicijativa dobila na značaju i obradovaće još više najmlađih, a nama najdražih putnika. Uz nove sadržaje na izlaznoj stanici Kuk koje smo pripremili za njih, to će biti jedinstveno iskustvo. Time još jednom pokazujemo društvenu odgovornost i spremnost da aktivno učestvujemo u razvoju turizma u Crnoj Gori”, stoji u odgovoru predsjednika Odbora direktora Žičare „Kotor – Lovćen” Martina Leitnera, koji je iskoristio priliku da predsjedniku Jokiću zahvali na ogromnom doprinosu prilikom izgradnje žičare, kao i profesionalnoj administraciji grada Kotora sa kojom imaju, kako je naglasio, odličnu saradnju.
Predsjednik Jokić, koji je danas dobio zvaničan odgovor na inicijativu, uputio je zahvalnost menadžmentu žičare i gospodinu Leitneru, naglasivši kako će se saradnja Opštine Kotor i Žičare nastaviti na zadovoljstvo ne samo naših sugrađana, već i cijele Crne Gore.
Međunarodna pomorska linija Budva – Dubrovnik, koja je danas počela da radi, rasteretiće drumski saobraćaj i doprinijeti razvoju turizma, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović.
On je kazao da je najavio u januaru pokretanje linije, a da mnogi nijesu mislili da će se desiti.
“Danas smo to realizovali. Zahvalio bih se na izvanrednom radu kolegama iz Ministarstva, kao i Morskom dobru”, kazao je Radulović.
Prevoz na ovoj liniji vršiće se dva puta dnevno brodom “Antonija” agencije Kompas.
Radulović je ocijenio da će se rasteretiti drumski saobraćaj između Herceg Novog i Dubrovnika i doprinijeti razvoju turizma u Budvi.
“Vlada je fokusirana na infrastrukturne projekte. Imamo i pokretanje brodske linije Bar – Ankona 9. jula, tender za izgradnju mosta na Šćepan Polju, kao i željezničku stanicu sa Srbijom”, naveo je Radulović.
On je rekao da je to dokaz da idemo u tom pravcu.
Foto MINA
Direktor Morskog dobra, Mladen Mikijelj, kazao je da mu je zadovoljstvo što će brodom spojiti dva divna grada na jadranskoj obali.
“Ovo je sjajna ideja koja je krenula u januaru. Da bi se realizovala morali smo vratiti Luku Budva građanima. To smo uradili za nekih mjesec i saopštili smo građanima da će građani imati komunalne vezove i da će krenuti ova pomorska linija”, rekao je Mikijelj.
On je naveo da Luka Budva ne izgleda kao prije mjesec i da je urađen sjajan posao.
“Zajedničkim radom ovakvi projekti su mogući”, ocijenio je Mikijelj.
Izvršni direktor kompanije Kompas, Bojan Aljinović, kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što su tu i da je ovaj projekat početak.
“Zahvalio bih se svima koji su radili na ovom ambicioznom projektu. Kompas je bio inicijator ovog projekta, jednim dijelom, i nadam se da će nastaviti”, naveo je Aljinović.
On je podsjetio da je karta u jednom pravcu 55 EUR, a dvosmjerno 69 EUR, kao i da postoji popust za djecu.
Brod Antonija je putnički brod izgrađen 2002. godine, koji plovi pod hrvatskom zastavom.
Katamaran je dug 32 metra i širok devet metara, sa kapacitetom od 242 putnika.
Programom „Bilo jednom u svijetu opere“ sinoć je svečano otvoreno prvo izdanje Tivat Music Festivala, nove muzičke platforme u organizaciji TMF fondacije i u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat. Mnogobrojna publika okupljena u Velikoj Sali CZK Tivat sinoć je uživala u nastupu eminentnog Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Samre Gulamović i solista Nikoline Pinko i Valentine Elizabete Šilje, soprana, Joane Dobrakovske, mecosoprana i Tomislava Jokića, tenora. Kao gosti koncerta nastupili su Petra Radulović, sopran, i Sava Vemić, bas, koji su i svojevrsni ambasadori Tivat Music Festivala.
Ovo opersko veče je tivatskoj publici omogućilo da čuje izuzetne izvedbe niza čuvenih arija kao što su one iz Donicetijeve opere „Don Paskvale“, Bizeove „Karmen, Mozartovog „Don Đovanija“, Pučinijeve opere „Đani Skiki“, Mocartovog „Figarovog pira“, Belinijeve opere „Kapuleti i Monteki“, Verdijeve „La Traviate“ i „Rigoletta“….
Solisti su svojim izuzetnim glasovnim sposobnostima, ekspresivnošću i emotivnošću oduševili publiku te je svaka kompozicija ispraćena dugim aplauzima.
Otvaranje Tivat Music Festivala – foto Mediabiro
Sinoćni koncert bio je tek početak bogatog programa koji se u toku trajanja Tivat Music Festivala od 28. juna do 12. avgusta održava na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu.
„U narednih mjesec i po dana mi bismo svakako željeli da ostvarimo zajedništvo, prije svega sa našim domaćinima, sa žiteljima Tivta koji su zainteresovani i imaju potrebu i željeli bi da sa nama podijele ovu svojevrsnu proslavu kulture i umjetnosti, ali i sa onima koje ćemo ugostiti – vrhunskim umjetnicima iz Crne Gore, regiona i svijeta. Mi bismo voljeli da učvrstimo i interne, prijateljske i profesionalne veze u timu koji broji desetine stručnjaka u različitim oblastima, prijatelje, entuzijaste, podržavaoce i volontere, a sve ovo da bismo ostvarili zajedništvo sa vama poštovana publiko. Zato vas molim da već od večeras pokušate da zamislite kako dah pjevača i svirača postaje vaš dah, a vaš dah postaje njihov dah,“ poručila je umjetnička direktorica festivala, Dragana Jovanović koja je svojim obraćanjem i zvanično otvorila festival.
Otvaranje Tivat Music Festivala – foto Mediabiro
Na svečanom otvaranju TMF-a prisutnima se obratila i predsjednica Fondacije Tivat Music festivala, Andrea Orlando Tripović koja je ukazala na segmente festivala koji su od posebnog značaja za lokalnu zajednicu.
„Tu prije svega mislim na Gradski hor „Jadran“ koji ponovo djeluje kao mješoviti hor nakon 1996. godine. Brojni pjevači najpoznatije tivatske klape „Jadran“ koja je prethodne godine proslavila 50 godina kontinuiranog djelovanja potekli su iz ovog istoimenog gradskog hora i posebno mi je zadovoljstvo što su neki sadašnji i bivši članovi klape Jadran večeras sa nama. Dopustite da najavim da će ovogodišnje premijerno izdanje Tivat Music Festivala biti zaokruženo upravo cjelovečernjim koncertom Gradskog hora „Jadran“ sa gostima koji će se održati 12. avgusta,“ navela je Orlando Tripović u svom uvodnom obraćanju.
Kao drugi bitan segment festivala istakla je muzičko obrazovanje djece i mladih, te je podsjetila da je upravo iz tog razloga operska bajka „Snežana i sedam patuljaka“ bila uvertira u premijerno izdanje Tivat Music Festivala.
Kao domaćin sinoćnjeg svečanog otvaranja prisutnima se obratio i direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović koji je ukazao na značaj koji su prepoznali u ovom muzičkom festivalu.
„TMF valorizuje kulturnu baštinu našeg grada, promoviše atraktivne lokalitete u Tivtu, daje šansu mladim umjetnicima, gradi publiku od malih nogu i što je najvažnije za Tivat, TMF ima tendenciju da postane cjelogodišnji muzički festival. Iz svih ovih razloga CZK Tivat stoji kao ozbiljan i bitan stub podrške ovog projekta i tako će ostati i ubuduće. Mi večeras pišemo istoriju, večeras je Tivat centar muzičke umjetnosti,“ naveo je Božović.
Otvaranje Tivat Music Festivala – foto Mediabiro
Osim CZK Tivat kao generalnog pokrovitelja, značajnu podršku organizaciji festivala pružili su Coca-Cola HBC Crna Gora, Luštica Bay, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Sotheby’s International Realty, Henley & Partners i drugih značajni sponzori.
Nakon senzacionalnog otvaranja, program prvog Tivat Music Festivala biće nastavljen 16. jula sa početkom u 21:30 na ostrvu Gospe od Milosti gdje će nastupiti čuveni rimski ansambl “Mare Nostrum”, koji njeguje renesansnu muziku, a do 12. avgusta će se nizati sjajni muzički programi kao što su opere za djecu „Pčelica dana“ (17. jul), „Cvrčak i mrav“ (19. jul), koncert „Tivtu sa ljubavlju“ (23. jul), autorsko veče Ivana Marovića (26. jul), Western Balkans Go Pop & Rock (28. jul), California Dreaming: Od Baroka do Roka (2. avgust), kao i mnogi drugi programi o kojima se više informacija može naći na sajtu www.tivatmusicfestival.com i na društvenim mrežama festivala.
Ulaz na sve programe, sem koncerata “Mare Nostrum” i “California Dreaming”, biće besplatan.
Crnogorska vaterpolo selekcija (U18) otputovala je u Argentinu, gdje će od 2. do 8. jula učestvovati na Svjetskom prvenstvu.
Trener Miodrag Mirović odredio je tim koji će predstavljati Crnu Goru.
Na spisku su: Marko Pejović, Miloš Vukašinović, Tim Perov, Tadija Matijašević, Đorđe Pejović, Nikola Petrović, Andrija Roganović, Miljan Bošković, Srđan Janović, Strahinja Gojković, Ivan Marković, Danilo Stupar, Draško Samardžić, Ognjen Moračanin i Miloš Milinić.
Mlade “ajkule” su u grupi A, u kojoj su SAD, Srbija i Mađarska.
Prvi rival je selekcija SAD 2. jula, dan kasnije Mađarska, a na kraju Srbija.
U grupi B su Grčka, Italija, Španija i Hrvatska.
Grupu C čine Kina, Kanada i Iran, grupu D Brazil, Argentina i Urugvaj, u grupi E su Japan, Novi Zeland i Kolumbija, a u grupi F Australija, Južna Afrika i Kazahstan.
Direktan plasman u četvrtfinale izboriće po dvije najbolje ekipe iz grupa A i B.
Trećeplasirani i četvrtoplasirani timovi iz A i B grupa igraće u osmini finala sa pobjednicima grupa C, D, E i F.
Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u petak u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje te je riječ o instrumentalizaciji “jedne druge države u regiji”, rekao je premijer Andrej Plenković u subotu.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.
Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Plenković je u subotu na Dubrovnik forumu rekao kako ta rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.
Premijer je iz Dubrovnika, „koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora”, poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine” s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer, naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.
Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
U Makarskoj noćas oko ponoći izbio je požar na brodu koji je bio na vezu na rivi, a niko nije ozlijeđen, saopštila je u subotu splitsko-dalmatinska Policijska uprava.
Požar je planuo oko 23,30 sati, na brodu su se nalazile tri osobe koje nisu zadobile ozlijede. Zbog gašenja požara koje je još uvijek u tku, riva je zatvorena za promet i obavlja se preusmjeravanje, navode iz policije.
Kada se za to stvore uvjeti obaviti će se očevid.
Kako su objavili mediji, požar je bio na jahti ‘‘Acceptus‘‘ dugoj 24, a koja je plovila pod malteškom zastavom. Požar su gasili vatrogasci s Makarske rivijere predvođeni JVP Makarska, s oko 15 cisterni.
Požar broda u lučici u Slatinama
Također rano jutros oko 3 sata, u Slatinama, u lučici izbio je požar na brodu koji je ugašen oko 4 sata.
Mjesto događaja se osigurava i obaviti će se očevid, saopštili su iz PU splitsko-dalmatinske.
Uredništvo prestižnog američkog lista New York Timesa pozvalo je u petak predsjednika Joea Bidena da se povuče iz utrke za Bijelu kuću nakon njegove katastrofalne debate protiv Donalda Trumpa
U uvodnom članku objavljenom u petak navečer pod naslovom „Da bi služio zemlji, predsjednik Biden mora napustiti utrku“ za Bijelu kuću, New York Times opisao je Joea Bidena kao „sjenu vođe“, nakon što je 81-godišnji predsjednik „pao na vlastitom ispitu“.
Neprepoznatljiv, Joe Biden gutao je riječi, nije dovršavao pojedine rečenice i gledao je u prazno tijekom televizijskog dvoboja u četvrtak protiv svog republikanskog prethodnika i protukandidata na izborima u studenom.
„Biden je bio predsjednik vrijedan divljenja. Pod njegovim vodstvom, država je napredovala i počela se suočavati s nizom dugoročnih izazova, a rane koje je otvorio Trump počele su zacjeljivati. Ali najveća usluga koju bi Biden danas mogao pružiti javnosti bila bi objava da se neće kandidirati za reizbor“, napisao je New York Times.
Uredništvo New York Timesa čine ugledni urednici i treba odražavati vrijednosti medija.
Članovi Demokratske stranke također su doveli u pitanje Bidenovu sposobnost da preuzme novi mandat, što je izazvalo buru unutar stranke, ali je Joe Biden u petak rekao da može „obaviti posao“, dobivši podršku dvojice svojih prethodnika Baracka Obame i Billa Clintona.
Autorka muzičkog triptiha posvećenog Njegošu, Natalija Knjažinska, traži sponzore za realizaciju projekta
Prošlo je već deset godina od premijernog izvođenja prvog dijela Triptiha za koji je partiture prema stihovima Petra II Petrovića Njegoša iz „Gorskog vijenca“ napisala Natalija Knjažinskaja, ali djelo još uvijek nije izvedeno integralno.
Kompozitorka koja je porijeklom Ruskinja, ali niz godina živi i stvara u Crnoj Gori, osmislila je ovo djelo u tri cjeline: “Molitva Vladike Danila” i “O, preblagi, tihi Učitelju” predstavljeni su 2014. i 2016. godine pod upravom dirigenta Mihaila Lazarevića u izvedbi Hora SPD “Jedinstvo” (1839) Kotor, dok treći dio pod naslovom “Noć skuplja vijeka” još nije izvođen. Triptih je stvaran dugo, uz mnogo entuzijazma, posvećenosti i ljubavlju ka crnogorskoj kulturi i istoriji, dobilo je brojne preporuke uglednih ličnosti iz domena kulture (među kojima je i pok. Radovan Papović), ali period realizacije traje mnogo duže. I pored brojnih volonterskih sati rada i ličnih finansijskih ulaganja, pred autorkom je težak period obezbjeđivanja sredstava kako bi se projekat zaokružio i priveo kraju. Zbog toga se obratila portalu BN
Premijerom projekta, po prvi put bi bila izvedena sva tri djela prikazujući time sve tri dimenzije Njegoševe ličnosti – kao državnog i svjetovnog vođe, potom duhovnog i crkvenog vladara – te ljudsku prirodu Njegoševu kao čovjeka koji biva zaveden čuvstvima ljubavnim zemaljskim, ističe autorka.
-Posebno sam obratila pažnju na smisao i značaj ovog projekta, jer je muzika pisana na duhovne tekstove velikog Petra II Njegoša. Juče sam u manastiru Podlastva imala sastanak sa mitropolitom Joanikijem, koji je, nakon pažljivog slušanja muzike i upoznavanja sa postojećim preporukama, blagoslovio projekat. Sada tražimo sponzore za realizaciju ovog projekta, koji je veoma značajan za kulturu i sjećanje na Njegoša na način da se kroz muziku bliže i razumljivije sagleda duhovna poezija, kaže za Boka News Natalija Knjažinskaja. Ona je ovo djelo prezentovala javnosti još 9. februar 2019. godine.
Triptih za djela Petra II Petrovića Njegoša prvi je simfonijski rad u žanru akademske muzike koji je napisan na stihove pomenutog autora. U melodiji djela jasno je vidljivo i jedinstvo mnogih nacionalnih muzičkih stilova i kultura koji se uzajamno prožimaju. Okviri ovog projekta naglašavaju želju za mirom, jedinstvom, pravdom, ljubavlju.
Triptih “Gorski Vijenac” započeo je svoj put 18. oktobra2014. godine u Kotoru, u Kulturnom centru, gdje je izveden prvi dio projekta – “Molitva Vladike Danila” (https://youtu.be/TCmqSyHqBCo?feature=shared) u izvedbi hora “Jedinstvo” i solista – Dušica D. Kordić (violina), Milica Lalošević – sopran, Tamara Knežević -flauta, Dejan Krivokapić – klavir, Nikolaj Suslov – bas, Stefan Čelanović – narator. Umjesto orkestra nastupila je orkestarska zvučna podloga koju je, samofinansirajući je, kreirala Natalija Knjažisnkaja. Snimljena je u studiju Boba Stanišića u Podgorici, sa posebnom svrhom za ovaj koncert.
Drugi dio triptiha “O, preblagi, tihi Učitelju” https://youtu.be/YeAQOqHyWlU?feature=shared) iz djela “Luča Mikrokozma” napisan isključivo za horsko izvođenje, prvi put je izveden 2016.godine u crkvi Sv. Nikole u Kotoru u interpretaciji hora “Jedinstvo”.
Cijelim projektom Knjažinska želi da kroz izvođačku muzičku umjetnost podstakne repopularizaciju zaostavštine Petra II Petrovića Njegoša.
Savremena interpretacija u World music žanru
-Predlažemo premijerno izvođenje projekta na proslavi Dana državnosti Crne Gore 13. jula na Cetinju, te tražimo podršku državnih institucija, privatnih organizacija i pojedinaca kako bi projekat učestvovao na međunarodnim muzičkim i kulturnim festivalima. Naš predlog je i da se na temelju ovog akademskog projekta napravi interpretacija u savremenom zvučanju (World music), kako bi se na taj način djela Petra II Petovića Njegoša mogla predstaviti širim krugovima slušalaca i lakše popularizovala u Crnoj Gori, tako i u svijetu, poručuje stvaralačka ekipa.
Za realizaciju projekta potrebno je da se uspostavi saradnja sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, dirigentom, horom i solistima, da se uradi profesionalna orkestarska partitura za cijeli projekat, uz pripremni period aranžmana u trajanju od najmanje 3 mjeseca. Važni su i saradnja sa muzičkim studijima, sa globalnim brendovima audio snimanja i popularizacija ovog projekta u svijetu, kao i objavljivanje audio i video zapisa projekta. Finansijska projekcija za izvedbu cijelog projekta je 23.500 eura.
Više ulica u Herceg Novom će do kraja ljetne sezone dobiti nove tablice sa imenima znamenitih ličnosti. Kako informišu iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, zamjena tabli je već počela i taj posao će do kraja sezone biti završen, a 17 ulica će i zvanično dobiti nova imena.
Proceduru su zajednički pokrenuli Sekretarijat za lokalnu samoupravu i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i od nadležnog ministarstva, dobili su odobrenja za izmjenu naziva ulica,a nakon objave u Službenom listu Crne Gore, počela je realizacija aktivnosti na zamjeni tabli, kaže Vasilije Seferović, sekretar za komunalne djelatnosti.
-Početkom godine je u lokalnom parlamentu usvojena odluka o određivanju naselja, naziva ulica u Opštini Herceg Novi i onda je sekretarijat za lokalnu samoupravu zajedno sa sekretarijatom za kulturu sproveo procedure I dobio od ministarstva salasnost za nove nazive 17 ulica. Između ostalih, u Bijeloj će sada biti Obala Milivoja i Ane Zloković, ulice Petra Želalića, Vladike Simeona, Danice Popivode, Ignjatija Zlokovića; u Baošićima ulica Mladena Crnogorčevića, Kirila Cvjetkovića, Pjera Lotija, Nikole Zlokovića; u Kamenarima ulica Sima Miloševića, Mata Đuranovića; u Igalu ulica Gordane Bogojević Kovačević, a na Luštici Put luštičkih kapetana. Ilije Kišića, Lesa Pavkovića, Đakona Stefana I Tomićka, kaže Seferović.
Vasilije Seferović
Na ovaj način, više ulica koje su do sada imale privremene nazive (Prva igaljska, Prva baošićka, Prva i Druga bijeljanska) dobijaju nova imena po znamenitim Novljanima i ličnostima koje su ostavile značajan trag u istoriji, kulturi, sportu.. To je i prilika da hercegnovski školarci, građani i gosti budu upoznati sa znamenitim ličnostima grada.
Sa promjenom naziva krenulo se od Prve Igaljske ulice koja se sada zove Ulica Gordane Bogojević, po slavnoj Jugoslovenskoj košarkašici koja legendarna košarkašica Crvene zvezde, reprezentacije Jugoslavije i brojnih, najboljih evropskih klubova. Gordana Bogojević Kovačević rođena je u Kragujevcu, a sahranjena na groblju Savina u Herceg Novom. Ostavila neizbrisiv trag, kojim će da hodaju neki novi klinci, ulicom sa njenim imenom u Igalu.
Jedna ulica nosiće ime Ilije Kišića, učitelja, humaniste i revolucionara iz Zelenike, koji je poginuo 13. februara 1943. godine, čije ime nosi osnovna škola u tom mjestu.
Simo Milošević, bio je lekar-bakteriolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i učesnik Narodnooslobodilačke borbe i član Izvršnog odbora AVNOJ-a. U Beogradu njegovo ime nose Predškolska ustanova Dr Sima Milošević uZemunu i Dom zdravlja Dr Simo Milošević na Čukarici U holu zgrade Instituta za javno zdravlje Srbije u Beogradu, gde se nekada nalazio Centralni higijenski zavod, u kome je radio postavljena je njegova spomen-bista. Takođe, njegova spomen-bista nalazi se ispred zgarde ogranka Doma zdravlja Dr Simo Milošević u Žarkovu. U Igalu njegovo ime nosi Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju u Dr Simo Milošević. Ulice sa njegovim imenom postoje u Novom Sadu I Vranju, a sada će ulica u Kamenarima gdje je rođen 1896. Godine ponijeti njegovo ime.
Mato Đuranović, jedan od najznačajnijih crnogorskih slikara 20. Vijeka dobiće svoju ulicu u Kamenarima.
Petar Zambelić koji je bio kapetan i istraživač svjetskog glasa, i pustolov dobiće ulicu na Luštici gdje je rođen.
Ulica u Bijeloj zvaće se po Milivoju-Milu i Ani Zloković, na čijem se zemljištu i palati, od 1955. godine nalazi OŠ „Orjenski bataljon“ – Bijela. Milivoj-Milo Zloković rođen je 1865. godine u Bijeloj. Nakon završetka Pomorsko-trgovačke akademije u Trstu i dugodišnjeg života u Južnoj Americi, sa suprugom Anom početkom prošlog vijeka vraća se u Bijelu i nastanjuje u palati Zloković, jednoj od najljepših kapetanskih palata u Boki Kotorskoj. Slijedeći svoju i želju svog supruga, nakon Milove smrti, Ana Zloković je palatu i zemljište zavještala prvo u u svrhu unapređenja Boke Kotorske i hercegnovske rivijere, a potom i za humanitarne potrebe.
Uprava Zadužbine je 1927. godine imanje Zadužbine izdala podmlatku Crvenog krsta Kraljevine SHS, a 1932. godine je cjelokupno imanje Zadužbine izdato u zakup Udruženju penzionisanih oficira i vojnih činovnika Kraljevine Jugoslavije, koje je ovaj „palac” pretvorilo u dobrotvorni Dom za oporavak oficira i vojnih činovnika. Od 1955. godine u palati-dobrotvornom Domu nalazi se Osnovna škola „Orjenski bataljon”, čime je ispoštovana želja zadužbinara, koji bi bili ponosni da su mogli pretpostaviti koliko će generacija iznjedriti ova Škola i koliko će učenika dobiti osnove znanja i vaspitanja, i krila za svoj budući životni let.
Jedna od ulica nosiće naziv bokeljskog kapetana Petra Želalića, koji je bio u ropstvu na turskom brodu „Kruna otomanska“, usidrenom u Egejskom arhipelagu, organizovao je pobunu i uspio da nadvlada tursku posadu i otme brod. Za taj podvig Petar Želalić dobio je titulu Viteza malteškog reda. Petar Želalić, Srbin iz Boke koji zadivio tadašnju Evropu, rođen je u Bijeloj od oca Jova i majke Jane, rođene Lučić. Imao je 33 godine kada je izveo ono što mu je donijelo svjetsku slavu.
Ulica u Baošićima dobiće naziv Ulica Mladena Crnogorčevića znamenitog Bokelja, učitelja i istraživača kulturne prošlosti Boke Kotorske.
Među onima koji će dobiti ulice tokom ove godine su Pjer Loti, francuski mornarički oficir ali i književnik, pesnik zaljubljen u Bokeljku, Paskvalu Ivanović
„Mladen Crnogorčević je rođen 1863. u Perastu u staroj i uglednoj bokeljskoj kapetanskoj porodici, učitelj srpskog jezika, geografije i istorije, autor je brojnih stručnih studija i eseja o Boki, a pored toga Crnogorčević je ostavio i bogatu prepisku sa svim značajnim srpskim intelektualcima druge polovine 19. veka.
Jedna ulica nosiće naziv po Ignjatiju Zlokoviću, zapaženom prosvjetnom, kulturnom i naučnom radniku,, pokretaču i realizatoru mnogih kulturnih i prosvjetnih akcija u rodnoj Boki prije II svjetskog rata.
Iz sekretarijata za lokalnu samoupravu navode da se mjenjaju samo nazivi ulica, ne mjenjaju se kućni brojevi.