Idiličnost ostrva Gospe od Milosti u harmoniji sa ljepotom renesansne i barokne muzike u izvođenju Mare Nostruma

0
Idiličnost ostrva Gospe od Milosti u harmoniji sa ljepotom renesansne i barokne muzike u izvođenju Mare Nostruma
Gospa od Milosti – foto M. M. Boka News

Tivatske mnogobrojne lokacije i ulice odisaće posebnom živošću i vedrinom uz programe ovogodišnjeg Tivat Music Festivala. Kao jednu od kulminacija tih programa, uz podršku  Amasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, obilježiće nastup izuzetnog, svjetski renomiranog rimskog ansambla Mare Nostrum, 16. jula na ostrvu Gospe od Milosti, skrivenom biseru Boke kotorske.

Ono što ovaj događaj čini specifičnim jeste premijerno koncertno izvođenje dijelova opera La Circe i Coriliano, za koje je libreto napisao don Krsto Ivanović. Kanonik Crkve sv. Marka, ovaj rođeni Budvanin, hroničar i libretista, proveo je većinu svog života u Veneciji, pišući libreta za opere koje su izvođene ne samo u Veneciji, već i Beču i Pjaćenci.

Jedinstven spoj zvuka, istorije, arhitekture, duhovnosti i prirode zaista ovaj događaj izdvaja i čini svojstvenim vrhuncem programa Festivala. Nadaleko poznati po unikatnosti i profesionalizmu, ansambl Mare Nostrum već dugi niz godina posvećeno istražuje i promoviše muziku baroknog i renesansnog perioda. U harmoniji sa nesvakidašnjim ambijentom ostrva Gospe od Milosti, u narodu poznatog i kao Školj, ansambl će publici dati najvjerniji portret jednog vremena. Ujedno, na repertoaru koncerta biće i u Crnoj Gori premijerno izvođenje dijelova opera čija je libreta pisao don Krsto Ivanović, skoro zaboravljeni crnogorski libretista. Vjerujemo da će koncert zainteresovati stručnu javnost i ljubitelje renesansne i barokne muzike -izjavili su iz PR službe Festivala.

Mare nostrum

Mare Nostrum osnovao je Andrea de Karlo 2005. godine, kao ansambl viola. Ubrzo, ansambl se okrenuo raznovrsnijem intrumentarijumu, i danas je repertoar prvenstveno baziran na baroknoj muzici rimskih kompozitora, s posebnim akcentom na vokalnoj muziku Alesandra Stradele (1639-1682). De Karlovo originalno istraživanje o odnosima ekspresivnosti, senzibiliteta i prirode zvuka pruža novo viđenje estetike vokalne i instrumentalne muzike 17. vijeka. U brojna izdanja ansambla ubrajaju se: Orgelbuchlein, s djelima Johana Sebastijana Baha, Le Concert des Violes, Coup de cour, (2010), Nueva Espana (2012) itd. Pod dirigentskom palicom Andrea de Karla ansambl je objavio zbirku kompakt-diskova s djelima Alesandra Stradele, u okviru projekta za izdavačku kuću Arkana. Na kompakt-diskovima snimljeni su: svjetska premijera serenade La Forza delle stelle, oratorijum S. Giovanni Crisostomo -kao prvo izdanje u svijetu (2014), svjetska premijera oratorijuma S. Editta, vergine e monaca, regina d’Inghiliterra (2016), oratorijum S. Pelagia (2017), opera La Doriclea (2018), komična opera II Trespolo tutore (2020), kao i nedavno otkrivena opera Amare e Fingere (2022).

Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacije u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, kao i uz podršku Luštice Bay, Porto Montenegra, Regenta Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, a sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.

Dukić 75. na Svjetskom kupu „Princeza Sofija“

0
Dukić 75. na Svjetskom kupu „Princeza Sofija“
Regata – Foto Trofeo Princesa Sofía Mallorca

Završeno je takmičenje na Svjetskom kupu “Princeza Sofija” na Majorci  na kome su učestvovali i crnogorski jedriličari koje je predvodio selektor Ilko Klakor.

U generalnom plasmanu Milivoje Dukić iz hercegnovskog kluba “Jugole Grakalić” se plasirao na 75. a Ilija Marković iz tivatskog “Delfina” je 98. mjesto srebrene grupe. Mladi jedriličar “Delfina” Nikola Golubović koji postepeno  prelazi iz Klase ILCA 6  u ILCA 7 je bio 179. On je jedrio samo dvije regate. Na Svjetskom kupu  učestvovalo je 193 jedriličara koji su imali dosta problema sa vjetrom.

Nikola Golubović je  nastavio da stiče dragocjeno iskustvo, a isto važi i za Iliju Markovića, odnosno Milivoja Dukića kome je učešće na regati “Princeza Sofija” jedna od posljednjih provjera pred  njegove četvrte uzastopne Olimpijske igre

Najveći putnički brod američki megakruzer Sun princess uplovio u Bar

0
Sun princess – foto Feral.bar

Zvanično najveći putnički brod koji je do sada uplovio u crnogorske teritorijalne vode, američki megakruzer Sun princess jutros je u Bar na jednodnevni izlet doveo 4.131 putnika i 1.626 članova posade.

Brod pod zastavom Bermuda, kompanije Princess Cruises, dugačak je 345 metara, širok 42,5 metara, gaz mu je 8,9 metara, a  bruto tonaža čak 177.882 BRT.

Za putnike sa broda čiji je agent Boka Adriatic, doćek je pripremila TO Bar.

Najveći putnički brod američki megakruzer Sun princess uplovio u Bar
Sun princess – foto Feral.bar

Na gatu AD Port of Adria  Folklorni ansambl Rumija je izveo splet narodnh igara iz Crne Gore, a štand sa domaćim specijalitetima priredili su učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar pod vođstvom profesora Dejana Aleksića.

Na izlete širom primorja i centralnog dijela Crne Gore, turiste su poveli vodiči u čak 60 autobusa!

U ljeto sa što punijim akumulacijama

U ljeto sa što punijim akumulacijama
Foto EPCG – HE Piva

Energetski bilans za 2024.



Kada u svom portfoliju imate 55% hidroproizvodnje, kao što to EPCG ima, onda umnogome zavisite od hidroloških prilika, na koje ne možemo da utičemo, pa samim tim može da se postavi pitanje: da li su nam i planovi realni, kaže Darko Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom. Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren, precizira direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan

Energetskim bilansom za 2024. godinu, planirana je proizvodnja od 2.995 GWh električne energije, od čega je 56% udio hidroenergetskih objekata. Proizvodnja HE Perućica projektovana je na 920 GWh, a HE Piva na 750 GWh. Očekuje se da TE Pljevlja ostvari proizvodnju od 1.317 GWh, dok bi male elektrane trebalo da doprinesu sa oko 8 GWh električne energije.

Struktura proizvodnje u 2024.

Prema Krivokapićevim riječima, Elektroprivreda takođe računa na 458 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, koje je u obavezi da otkupi od Crnogorskog operatora tržišta električne energije – COTTE. S druge strane, energetskim bilansom je predviđena potrošnja od ukupno 2581 GWh električne energije.

– Što se tiče strukture kupaca kod FC Snabdijevanje, domaćinstva čine 55%. Upoređenjem raspoložive električne energije u pojedinim periodima, sa potrebnim količinama koje EPCG ima obavezu da isporuči kupcima, iskazuje se bilans, odnosno višak ili manjak električne energije po mjesecima. Mi, na nivou godine, imamo višak od 986 GWh i manjak od 114 GWh, jer se plan maksimalnih potrebnih snaga za potrebe kupaca EPCG, kreće se od 373 MW u maju, do 553 MW u avgustu, kaže Krivokapić.

plan

Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren.

Direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan je saopštio da je postignuto da proizvodnja naših elektrana bude na niovu od 97% u odnosu na bilans, jer je proizvedeno 329 GWh, od predviđenih 340 GWh.

– Proizvodnja u TE Pljevlja bila je najveća, tj. 110% u odnosu na plan, u HE Piva na nivou od 108% u odnosu na plan, tako da se, uprkos lošijoj hidrologiji, proizvodnja „izvukla“ akumulacijama, koje su, početkom godine, bile 40% veće od planirane, objasnio je Đordan. Dodao je da su akumulacije u jezerima Slano i Krupac, veće 47%, u odnosu na plan za februar, dok je akumulacija u Pivskom jezeru 60% veća, od bilansno predviđene količine za februar ove godine.

– Strateški cilj je da akumulacije na početku ljeta, budu na maksimalno mogućoj koti, pa će sve biti podređeno tome, jer kao što je poznato, maksimalna potrošnja nas i očekuje tokom ljetnje sezone, kaže Darko Krivokapić.

bilans 2024.

Kao svojevrsni “benefit” dodaje činjenicu da su cijene električne energije u padu, pa je Direkcija za upravljanje energijom kupila dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala. Jedno je sigurno – naši potrošači ne moraju da brinu, snabdijevnje električnom energijom biće uredno i stabilno kao i do sada, poručuje Krivokapić.

Inače, ukupno instalisana aktivna snaga u elektranama EPCG iznosi 874 MW (bez malih elektrana), od čega u hidroelektranama 649 MW, a u Termoelektrani 225 MW. Raspon raspoložive aktivne snage na pragu elektrana, zavisno od redovnih godišnjih remonata ili potrebnih zastoja zbog modernizacije opreme, u 2024. godini, kreće se od 314 MW (prva polovina oktobra) do 845 MW (prva polovina decembra).

Koliko hidrologija utiče na ostvarenje Energetskog bilansa, govore podaci za proteklu godinu kada je, zbog obilnih padavina, koje su bile čak 105% više od prosjeka, proizvodnja električne energije, premašila planove iz Energetskog bilansa za 2023.godinu, a pozitivni efekti iz trgovine električnom energijom-razlici između prodaje i kupovine-dostigla rekorde! Naime, tokom 2023. godine, u proizvodnim pogonima EPCG proizvedeno je 3.481,5 GWh električne energije, od čega je TE Pljevlja predala na mrežu 1.505,4 GWh (9% više od plana), dok su naše hidroelektrane proizvele 1.976,1 GWh električne energije. Tako je HE Perućica proizvela 13 % više od plana, a HE Piva čak 24 % !

Foto EPCG

Direkcija za upravljanje energijom kupila je, zbog niskih cijena, dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala

Tradicionalna Fešta Kamelija od 12. aprila do 12. maja u Stolivu

0
Fešta kamelija pozivnica

Entuzijasti iz NVO „Kamelija“ Stoliv najavljuju novo izdanje Fešte Kamelija 2024 od 12. aprila do 12. maja, kada će, pored predstavljanja ljepote cvijeta kamelije, te prirodnog, kulturnog i gastronomskog nasljeđa ambijentalne cjeline Donjeg i Gornjeg Stoliva, pažnju posvetiti i uzgoju sadnica kamelije i očuvanju tradicionalnih drvenih barki.

Manifestacija počinjeu petak, 12. aprila u 15 sati, kada će ekipa prijatelja NVO „Kamelija“ i uzgajivača iz Opatije- Hrvatska i Ahena (Aachen)-Njemačka, obići đardine sa kamelijama u Stolivu, što će biti prilika za razmjenu iskustava i stručne savjete iz oblasti hortikulture.

Izložba aranžmana od cvijeta kamelije najavljena je za subotu, 13. aprila od 19 sati u Domu kulture „Niko Bilafer“.

Glavni program sa degustacijom primorskih kulinarskih proizvoda biće održan u nedjelju, 14. aprila od 11 sati na stolivskom mulu i na platou ispred Doma kulture, gdje će svečano, uz bogat kulturno-zabavni program biti otvorena ova manifestacija. Posjetioci će imati priliku da pogledaju izložbu aranžmana, dječje likovne radove i da pročitaju literarne radove na temu kamelija, koje će žiri i nagraditi.

Tradicionalna Fešta Kamelija od 12. aprila do 12. maja u Stolivu
Fešta kamelija 2023. – foto Boka News

Istoga dana planirane su dvije pješačke ture stazom do Gornjeg Stoliva, prva od 8 sati, a druga od 13 sati.

Manifestacija se nastavlja u utorak, 16. aprila u 18 sati, koncertom „Latice kamelije na muzičkom putu“, koji će biti održan u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru (Crkva Sv. Duha).

Program posvećen promociji i očuvanju drvenih barki „Camellia Trophy 2024“ biće održan u nedjelju, 12. maja u centru Stoliva. Ribari sa drvenim barkama takmičiće se u ribanju od 6 sati ujutru, a jedriličarska regata je najavljena od 11 sati. Potom od 12 sati slijedi defile i trka veslača sa drvenim barkama. U Domu kulture „Niko Bilafer“ će od 12 sati biti održan stručni skup o očuvanju drvenih barki, slijedi proglašenje najuspješnijih ribara, veslača i jedriličara, te  zabavni program.

Organizator manifestacija je NVO „Kamelija“ Stoliv, uz pokrovoitelje- Turističku organizaciju i Opštinu Kotor.

/M.D.P./

HTZ: U Hrvatskoj će u ljetnoj sezoni biti više od 500 aviolinija

0
HTZ: U Hrvatskoj će u ljetnoj sezoni biti više od 500 aviolinija
Foto – Zračna luka Split

Hrvatska će u ljetnoj sezoni imati 517 domaćih i međunarodnih aviolinija, koje će obavljati oko 70 zračnih prijevoznika, pa se očekuje i dvoznamenkasti porast zračnog turističkog prometa u odnosu na lani, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Među zračnim prijevoznicima u ljetnoj sezoni 2024., najviše rotacija imat će, prema najavama, nacionalni prijevoznik Croatia Airlines te strani Ryanair, Easyjet, Eurowings i Lufthansa, pri čemu iz HTZ-a ističu i povratak direktnih linija za daleka tržišta.

Tako se vraćaju direktne linije Zagreb-Seoul (Južna Koreja) i Rijad (UAE)-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama, a predviđene su i ‘daleke’ linije za Kanadu, SAD i Katar.

Svim tim linijama Hrvatska će kroz ljeto biti direktno povezana sa 133 strana grada ili tri više nego lani te 41 državom, od kojih je većina iz Europe, odnosno najveći broj zrakoplovnih operacija bit će s Njemačkom, UK, Italijom, Francuskom i Poljskom.

Među domaćim zračnim lukama najviše linija planirano je za zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, navodi se u priopćenju u kojemu se navodi i da su podaci pripremljeni na temelju podataka i najava od hrvatskih zračnih luka.

“Gotovo sve zračne luke očekuju povećanje prometa ove godine, a povećanje broja aviolinija najbolje pokazuje da Hrvatska i dalje čvrsto zauzima poziciju sigurne i atraktivne turističke zemlje. Brojne aviokompanije prepoznale su povećanu potražnju za hrvatskim destinacijama te su i proširile svoje programe, a veseli i što je sve više ‘konekcija’ s dalekim tržištima”, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Ocijenio je i da je avioprijevoz jako važan u povezivanju Hrvatske sa svijetom, posebice krajnjeg hrvatskog juga s najvažnijim emitivnim tržištima.

“Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ – valorizacija i obnova istorijske rute

0
“Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ – valorizacija i obnova istorijske rute
Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu

„Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“  naziv je panel diskuije koja održana danas u Dvorani Park, u organizaciji Opštine Herceg Novi i organizacije Napoleonove destinacije, uz inicijativu člana naučnog komiteta ove organizacije profesora dr Joška Belamarića, koji je jedan od najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti.

Cilj panel diskusije „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ je da se zajednički pronađu riješenja koja bi dugoročno dovela do valorizacije i obnova ove istorijske rute od Ljubljane do Kotora. Prema riječima Belamarića ove ceste su relativno slabo proučene.

Profesor dr Ilija Lalošević istakao je da su sva istraživanja počinjala u tadašnjim državnim arhivima, a nastavljali u Veneciji i Beču.

Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu

Zavodi za zaštitu spomenika u Kotoru i u Splitu, možemo slobodno reći bez hvalisanja, ali i bez lažne skromnosti, su možda među dva najrelevantnija zavoda u bivšoj Jugoslaviji, koji su primjenjivali sve potrebne metodologije, kako proučavanja tako zaštite i konzervacije kulturne baštine.

“Što se tiče puteva, to su stare trase tako da nismo još to baš skroz definisali, ali evo prilike da se kroz ta dodatna istraživanja i to odradi. Svakako da ovaj obalni put kroz Perast u to vrijeme nije postojao. Tu su bile sve plaže sve do devetstote kad je Autrougarska napravila te puteve kroz Boku uz samu obalu. Slažem se sa kolegom Belamarićem da su oni išli zaleđem i to najvjerovatnije tim utabanim, da tako kažem, još rimskim putevima” – kazao je Lalošević.

Publicista Nebojša Rašo kazao je da su Bokelji živjeli normalno pod francuskom upravom, bez represija, i da je pored modernizacije saobraćaja, Francuska modernizovala školstvo.

Ambasadorka Francuske u prvoj zvaničnoj posjeti Herceg-Novom

Predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić sa saradnicima danas je priredio prijem za ambasadorku Republike Francuske u Crnoj Gori, Anne Marie Maskay i njene saradnike. Nakon prijema, delegacije su prisustvovale panel diskusiji „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ s obzirom na to da je Herceg-Novi član Federacije Napoleonovih gradova, a potom obišli i spomenik francuskim vojnicima na Ilinici.

Ambasadorka Francuske u HN – Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu

Predsjednik Katić je izrazio zadovoljstvo prvom zvaničnom posjetom novoimenovane ambasadorke Republike Francuske u Crnoj Gori, koja predstavlja potvrdu nastavka dosadašnje odlične saradnje koju je Herceg-Novi ostvario.

„Dogovorili smo se da saradnju i u narednom periodu još više jačamo, posebno kada je u pitanju kulturna saradnja, ali i rast broja francuskih turista koji posjećuju Herceg Novi. Prethodna, 2023. godina bila je rekordna po tom pitanju i u našem gradu je boravilo oko 20 hiljada turista iz Francuske, što je u odnosu na 2022. godinu za oko 50 odsto više, a raduje nas da je rast interesovanja konstantan. Tome je doprinio i naš ulazak u Federaciju Napoleonovih gradova, a predmet našeg razgovora je bila i saradnja sa francuskim gradovima u okviru Federacije. Kada je u pitanju razvoj privrede i dolazak privrednika u naš grad, vidimo značajan porast. Veliki broj individualnih francuskih investitora je prisutan u Herceg-Novom i evidentna su sve veća ulaganja i privrednih i fizičkih lica iz ove države“, kazao je predsjednik Katić.

Republika Francuska vidi u Herceg-Novom saradnika u različitim oblastima, među kojima je na prvom mjestu kultura, ali i obrazovanje i ukupna privreda, kazala je ambasadorka Maskay.

Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu

„U ovim i drugim oblastima jačaćemo saradnju na svim nivoima, na državnom ali i na nivou lokalnih zajednica. Veoma mi je drago zbog moje današnje prve posjete Herceg-Novom i nadam se da će ih biti još, u okviru naše buduće saradnje i zajednički organizovanih lijepih događaja“, istakla je ambasadorka Maskay i zahvalila predsjedniku Opštine i njegovim saradnicima na divnom prijemu u Kući nobelovca Iva Andrića.

Kao član Federacije Napoleonovih gradova, Herceg-Novi je danas bio domaćin panel diskusije „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog nasljeđa na Balkanu” koja je održana u foajeu Dvorane Park, u organizaciji Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.

Riječ je o cestama u Iliriku (Balkanu) od Ljubljane do Kotora, a cilj je bio pronaći rješenja koja bi dugoročno dovela do valorizacije i obnove te istorijske rute. Na ovu temu govorili su  prof. dr Josip Joško Belamarić, koji je član naučnog komiteta Napoleonove destinacije, zatim prof. dr Ilija Lalošević, te publicisti iz Herceg-Novog dr Goran Komar i Nebojša Rašo, a konstruktivnom razgovoru pridružili su se i generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, Dobrila Vlahović, planinar Saša Kulinović, odgovorni za kulturnu baštinu u Parku prirode Orjen Željko Starčevć, arhitekta Vuk Čvoro, inženjer građevine Olivera Doklestić, novinar Zdravko Šakotić.

Panel diskusiji prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević, te sekretari i direktori ustanova i agencija lokalne samouprave.

Aerodromi Crne Gore: opsluženo 27 odsto više putnika nego 2019. godine

0

 

Aerodromi Crne Gore: opsluženo 27 odsto više putnika nego 2019. godine
Aerodromi Crne Gore

ACG su od 1. januara do 7. aprila 2024. godine opslužili preko 360 hiljada putnika što je 27 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine.

Prema najavama, Aerodrom Podgorica će tokom ljetnje sezone biti povezan sa više od 40 destinacija, a Aerodrom Tivat sa njih oko 40.

Odbor direktora smatra da je, u ovom trenutku, najvažnije da Aerodromi Crne Gore tokom ljetnje sezone funkcionišu efikasno i stabilno, između ostalog, i s obzirom na rast broja putnika u odnosu na 2019. godinu.

Održan okrugli sto na temu “Morski ekosistem – monitoring i zaštita”

0
Foto Agencija

U Agenciji za zaštitu životne sredine, danas je održan okrugli sto na temu “Morski ekosistem – monitoring i zaštita”

Ivana Mitrović, zaposlena u  Agencije za zaštitu životne sredine istakla je važnost mora kao crnogorskog resursa, osvrnuvši se  na kontinuirani monitoring koji sprovodi Agencija, što je izuzetno bitan segment za očuvanje mora i živog svijeta u njemu. Ona je u sklopu uvodne prezentacije ,,Baza podataka za morski ekosistem”predstavila pomenutu bazu,  koja je uspostavljena i čiji su benefiti višestruki, a najznačajniji su svakako  jednostavnije izvještavanje i čuvanje podataka.

Bojana Knežević, iz CETI -ja, objasnila je koji su parametri relevantni za praćenje eutrofikacije, tj. kako na promjene u fizičko – hemijskim parametrima utiču godišnja doba i dubina uzimanja uzoraka.

Dragana Drakulović, u ime Instituta za biologiju mora, govorila je o biološkim parametrima eutrofikacije. Akcenat je stavljen na fitoplankton, pogotovo na vrste koje ispuštaju toksine. Donedavno ove vrste nijesu bile prisutne u našem dijelu mora, međutim, vjerovatno usljed klimatskih promjena, počinju se evidentirati i kod nas. Školjke akumiliraju njihove toksine i ukoliko se koriste u ljudskoj ishrani mogu da utiču i na zdravlje ljudi.

Slavica Petovićtakođe iz Institutaobjasnila je značaj bentosnih organizama za cjelokupan morski ekosistem. Po Direktivi o staništima neophodno je pratiti stanje livada posidonije i koraligenih staništa, jer oni predstavljaju habitate mnogih vrsta.

Nemanja Malovrazić, iz Javnog preduzeća „Morsko dobro“ održao je prezentaciju o kvalitetu morskih voda za kupanje, navodeći  da to preduzeće posljednjih godina sprovodi monitoring vode na kupalištima u toku turističke sezone, i to dva puta mjesečno – od maja do oktobra. Kako je JPMD određeno za upravljača za zaštićena morska područja, predstavio je i aktivnosti  institucije na tom polju.

Održan okrugli sto na temu “Morski ekosistem – monitoring i zaštita”
Boka Kotorska – foto Boka News

Na kraju, zaključeno je da je značaj kontinuiranog monitoringa morskog ekosistema veoma veliki, te da se mora održati kontinuitet u analizama. Potrebno je da finansijska sredstva u ovu svrhu budu trajno opredijeljena, bez strepnji koliki iznos će biti izdvojen za ovaj segment životne sredine. Što se tiče zaštićenih područja u moru, veliki izazov predstavlja kadrovski kapacitet koji kontroliše ova područja. Potrebno je više ljudi obučenih za ovaj posao, i to u skladu sa međunarodnim standardima.

Pored zaposlenih u Agenciji, okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Instituta za biologiju mora, Javnog preduzeća ,,Morsko dobro, Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, NVO ,,Green home,  te studenti Metalurško – tehnološkog fakulteta- odsjek: Zaštita životne sredine.

Tivat – Dobra popunjenost u predsezoni, sve ukazuje da će sezona biti dobra

0
Tivat – Dobra popunjenost u predsezoni, sve ukazuje da će sezona biti dobra
Tivat / foto Boka News

Turistički poslenici u Tivtu bili su jako zadovoljni prošlogodišnjom predsezonom a trenutna popunjenost i najave govore da će i ovogodišnja biti ti dobra, kazala je direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević.

„Broj turista koji boravi u gradu na istom je nivou kao prošle godine u ovom periodu a za 49 odsto je veći u odnosu na 2019. godinu. Gosti su većinom iz Srbije, Rusije i Turske. Tome najviše doprinose avio konekcije koje imamo tokom cijele godine sa ovim destinacijama“ istakla je Lakičević.

Ona kaže da su najave i za predsezonu i za glavnu turističku sezonu jako dobre a u prilog tome govore i podaci o dobrom bukingu kako hotela tako i privatnog smještaja.

„Za period od sredine maja pa do sredine septembra mjeseca gotovo 70 odsto smještajnih kapaciteta je već sada rezervisano. Podsjetiću da su nedavno uspostavljene avio konekcije sa Londonom i Izmirom. I agencije iz inostranstva koje kao destinaciju nude Crnu Goru i Tivat govore o dobroj prodaji aranžmana i nama ostaje samo da opravdamo očekivanja gostiju“ rekla je Lakičević.

Nina Lakičević

Ona je podsjetila i na dobru promotivnu kampanju koja se sprovodi od početka godine i to kako po regionu tako i po značajnim emitivnim tržištima.

„Ove godine imaćemo i avio konekciju sa Oslom i Pragom zbog čega smo imali i značajnu promociju na ovim tržištima“

Ona je istakla da su u sardanji sa Opštinom i kulturnim institucijama radili na osmišljavanju i podršci kulturnih dešavanja te da su izdvojili dodatna sredstva za podršku novih projekata u ovom segmentu.

I ove godine, kaže Lakičević, Turistička organizacija realizovaće tradicionalne gastro i kulturno zabavne manifestacije za šta je izdvojeno oko 120 000 eura više u odnosu na prošlu godinu.

Tivat – foto Boka News

„Ove godine se obilježava 20 godina Žućenica festa, očekuju nas ribarske fešte na različitim lokacijama, Međunarodni karneval od 6. do 9. juna, imaćemo susrete gudačkih instrumenata 15. juna, a krajem maja Gitar fest i Harmonika fest. Festival vjetra upotpuniće ponudu vikendima tokom aprila i maja a i ove godine imaćemo bogat program na festivalu Purgatorije“.

Lakičević ističe da od ove godine kreće novi festival „Biser jadrana“ koji je planiran 29. juna i koji ima potencijal da bude događaj po kojem će Tivat biti prepoznatljiv