U Lastvi grbaljskoj kod trafostanice, radnici d.o.o. Komunalno Kotor zaduženi za utovar otpada, svakodnevno imaju problem sa sakupljanjem velike količine građevinskog otpada, koju odlažu izvođači radova sa obližnjeg gradilišta.
Odlaganje građevinskog otpada na ovaj način nije u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i opštinskom Odlukom o održavanju čistoće, poručuju iz ovog preduzeća.
Oni upozoravaju da će u buduće problem prijavljivati nadležnim opštinskim inspekcijama.
Saobraćajne gužve i nedostatak parking mjesta najveći su problemi sa kojima se suočava Kotor. Velike kolone vozila primjetne su još od početka maja od tunela Vrmac do grada, a kako je krenula turistička sezona, izgledno je da će ih biti i više, rekao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić gostujući u emisiji “Mreža” na TVCG.
“Spas za saobraćajna gužve je garaža koja bi imala hiljadu parking mjesta. Ta garaža bi se gradila iza plinare, ali imamo problem, jer po prostorno-urbanističkom planu garaža zadire u brdo”,
Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije rada da opštini da dozvolu za gradnju te garaže.
“Nadam se da ćemo dobiti preusmjerenje, pa da zajedno konsultujemo UNESCO”, poručio je Jokić.
Opština je predvidjela i privremeni parking u naselju Škaljari, koji bi imao oko 150 parking mjesta.
“To spada u plan za privremene objekte i čeka saglasnost državnih institucija”, dodao je Jokić.
Kotor, saobraćaj, gužve – foto Boka News
Govoreći o turističkoj sezoni, Jokić je kazao da je Kotor specifičan grad jer mu sezona počinje 1. januara.
“Kod nas turistička sezona traje 12 mjeseci i možemo ponosno biti na to kako protiče kod nas”, zaključio je Jokić.
Platforma za spašavanje Instituta “Simo Milošević”, koju je u petak usvojila Vlada, donijeta je nezakonito i bez konsultacija sa manjinskim akcionarima i odborom direktora, saopštio je suvlasnik HTP Vile Oliva, Žarko Rakčević.
Rakčević, čija kompanija je vlasnik 27,5 odsto akcija Instituta, rekao je Pobjedi da su takvi potezi neprihvatljivi i nezakoniti, naglašavajući potrebu za transparentnim i legalnim procesima u vođenju Instituta.
Platforma predviđa hitnu finansijsku pomoć i dugoročne mjere restrukturiranja, ali ostaje otvoreno pitanje kako će se riješiti nesuglasice između države i manjinskih akcionara. Vlada je u petak saopštila da su na potezu manjinski akcionari koji su pozvani da se uključe u borbu za spas i “novo zlatno doba Instituta”.
„Ne mogu da komentarišem platformu, jer niko od manjinskih akcionara, koji posjeduju 44 odsto udjela u Institutu, niti odbor direktora, koji je prema Zakonu o privrednim društvima organ koji upravlja akcionarskim društvom zajedno sa Skupštinom i izvršnim direktorom, nije upoznat sa njenim tekstom“, kazao je Rakčević.
On tvrdi da se radi o kršenju zakona.
„Prema zakonu i statutu akcionarskog društva, institucija koja upravlja društvom, a to je odbor direktora, daje smjernice izvršnom direktoru, utvrđuje poslovnu strategiju i ne može prenositi svoje nadležnosti na druga lica“, objasnio je Rakčević.
On je dodao da je situacija paradoksalna, jer Vlada u četvrtak usvojila platformu, a sljedećeg dana poslala mejl odboru direktora da usvoji predloženi ugovor o djelu za angažovanje stručnih konsultanata, koji su već počeli da rade mjesec ranije.
„Ispada da bord treba da, umjesto upravljanja društvom, služi kao pokrivalica za verifikaciju odluka donijetih na nenadležnom mjestu i na nezakonit način. U saopštenju Vlade navodi se da manjinski akcionari treba da podrže i da se uključe u spašavanje Instituta, a godinama se ignorišu prijedlozi manjinskih akcionara u odboru direktora i upozorenje na nezakonito partijsko upravljanje Institutom“, saopštio je Rakčević.
On je podsjetio da su predstavnici Vlade 21. marta, bez konsultacija sa bordom i manjinskim akcionarima, najavili novu procjenu imovine koja je trebalo da bude gotova za deset do 12 dana.
„Do danas procjena nije obavljena, niti je razgovarano sa manjinskim akcionarima. Predočeno je da je donošenje procjene preduslov za dalje korake. Nakon procjene novog stanja imovine Instituta, trebalo bi da se otvore razgovori sa manjinskim akcionarima o daljim koracima. Dva i po mjeseca nakon te najave, još nema ni procjene, ni razgovora, ni ponude od vlasnika kontrolog paketa akcija – države“, kazao je Rakčević.
On smatra da je to kršenje Zakona o privrednim društvima i statuta kojima se reguliše funkcionisanje akcionarskih društava.
Platforma je usvojena na prijedlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Plan predviđa niz mjera koje će omogućiti modernizaciju i unapređenje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam.
Plan ima za cilj stabilizaciju poslovanja Instituta, sa akcentom na očuvanje radnih mjesta i unapređenje kvaliteta usluga – saopštili su iz ovog resora.
„Postupak restrukturiranja traje do tri godine, s tim što praćenje i izvještavanje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) traje do pet godina. Plan restrukturiranja, koji se izrađuje i do šest mjeseci, podrazumijeva jasan vlasnički odnos i spremnost svih akcionara da se uđe u ovaj postupak. Pomoć za restrukturiranje se, sa stanovišta državne pomoći, smatra najrazornijom po konkurenciju, pa je iz tog razloga ovu pomoć moguće dodijeliti samo jednom u deset godina“, navodi se u platformi.
Izuzetno je, kako je objašnjeno, važno d se utvrdi tačan iznos potrebnih sredstava, jer eventualne buduće finansijske poteškoće Instituta isključuju mogućnost bilo kakve dodjele državne pomoći do isteka tog perioda.
U dokumentu je navedeno da će država i ostali akcionari moći da učestvuju u troškovima restrukturiranja u ukupnom iznosu ne većem od 50 odsto. Ostali dio se obezbjeđuje na tržištu kapitala, a jedna od mogućnosti je da Institut prodajom sopstvene imovine obezbijedi učešće u troškovima restrukturiranja, a u praksi je čest slučaj da se pojavi investitor.
„Dozvoljeno je sve što isključuje elemente državne pomoći, ali je izuzetno važno znati ko i u kolikom iznosu učestvuje u troškovima restrukturiranja, jer nije moguće započeti izradu plana restrukturiranja, dok se ne obezbijede kapital ili investitor“, piše u dokumentu.
Restrukturiranje, kako je objašnjeno, predviđa gašenje i/ ili prodaju djelova koji dovode do gubitka, mada se zaključuje da finansijske poteškoće proizilaze iz nerealno niske cijene po kojoj Institut zbrinjava pacijente iz redovnog zdravstvenog osiguranja, a ne zbog toga što neki njegovi djelovi posluju negativno.
„Prodaja imovine, otpis dugova i napuštanje djelatnosti koje ostvaruju gubitke, koji bi u svakom slučaju bili potrebni da bi se ponovo uspostavila održivost, u načelu se ne smatraju dovoljnim za rješavanje narušavanja konkurencije, već se, kao ustupak konkurenciji, traži i napuštanje jednog (manjeg) dijela isplative djelatnosti“, objašnjeno je u dokumentu.
Takođe, Ministarstvo finansija treba da obavijesti Agenciju za zaštitu konkurencije (AZZK) da nije prenijeta državna pomoć Institutu od 1,36 miliona EUR po osnovu Ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog 29. septembra prošle godine, između Agencije za osiguranje depozita iz Beograda, Jugobanke u stečaju i Crne Gore, odnosno Ministarstva finansija i da nije potrebno izvršiti povraćaj na teret Instituta.
Navodi se da je odmah moguća dodjela do 750 hiljada EUR u vidu de minimis naknade za usluge od opšteg ekonomskog interesa, što bi omogućilo trenutnu podršku Institutu dok Agencija za zaštitu konkurencije ne odobri plan spašavanja.
Osim Vlade, koja ima 19,2 odsto akcija Instituta, u vlasničkoj strukturi je Investiciono-razvojni fond sa 23,65 odsto, Fond za zdravstveno osiguranje sa 10,23 odsto, kao i Zavod za zapošljavanje sa 3,41 odsto. Vile Oliva posjeduju 27,5 odsto, Valent Pharmaceuticals internet USA 1,29 odsto, ostala pravna lica 3,27 odsto i fizička lica 11,52 odsto. Institut na parceli od 229,12 hiljada kvadrata ima objekte površine 88,04 hiljade kvadrata, te 522 zaposlena, od kojih je 235 medicinski kadar.
Reprezentativac Crne Gore i član Karate kluba Kotor Pavle Kašćelan uspio je u svom debitantskom nastupu za reprezentaciju Crne Gore da osvoji srebrnu medalju na Šampionatu Balkana za pionire i nade koje je održano minulog vikenda.
On je u izuzetno jakoj kategoriji gdje je nasupalo 24 borca uspio da dobije tri meča a u finalu je bio poražen.
U prvom kolu je bio slobodan. U drugom pođedjuje predstavnika Bosne i Hercegovine Mijanović Veljka rezultatom 3:0
U trećem kolu jo ubjedljivije pobjedjuje predstavnika Grčke Gramatikos Cristos Ganosa sa 6:1, u četvrtom kolu pobjeđuje opet prdstavnika Grčke Trantadulis Iasona rezultatom 3:0
Da bi ga u meču za zlato zaustavio takodje sjajni borac i Grčke Nikiporos Mihail rezultatom 0:2
Kašćelan sa trenerom Mikulićem
Ako se uzme u obzir da je klub oformnjen prije tri godine ovo je zasigurno rezultat kakav prevazilazi uspjehe mnogo starijijh i visoko budžetskih klubova u Kotoru.
Učestvovalo je 1561 takmičar iz Slovenije, Hrvatske , Bosne i Hercegovine , Crne Gore, Kosova, Grcke ,Makedonije , Srbije, Bugarske, Rumunije , Albanije i Turske
Poznati hrvatski chef David Skokou – foto privatni arhiv
Poznati hrvatski chef David Skokou novoj emisiji Forbes Magazina u intervjuu s novinarom Elvirom Mešanovićem govorio je o gastronomskoj ponudi u Hrvatskoj, brendiranju hrvatske kuhinje, ali i o vječnom problemu pronalaska kvalitetne radne snage.
Pojasnio je i situaciju oko uvoza i izvoza ribe, odnosno, potvrdio opravdanost propitivanja koliko zapravo ribe koju ulove ribari iz Hrvatske završi na tanjurima hrvatskih kupaca.
“80 posto ulovljene ribe u Hrvatskoj se izveze. To je sitna plava riba i koćarski ulov. To je 80 posto ukupnog ulova ribe. A 70 posto ribe koja se konzumira u Hrvatskoj je iz uvoza. To je vjerojatno zato što ta riba koju naši ribari ulove, to je sitna plava riba, inćun, srdela, skuša, lokarda, šarun i koćarski ulov, triljica, morska mačka, pas, oslići, muzgavci, to naše ugostitelja ne zanima jako”, kaže Skoko.
Nekoliko područja u južnoj Njemačkoj posljednjih je dana iskusilo razine oborina kakve se obično događaju samo jednom u 50 do 100 godina, pokazuju preliminarni podaci Njemačke meteorološke službe (DWD).
Obilne kiše i teške poplave u dvije najjužnije njemačke pokrajine uzrokuju velike poteškoće već danima, a deseci hiljada pripadnika hitnih službi od petka navečer neprekidno su na terenu.
Tisuće ljudi evakuirano je tijekom proteklih nekoliko dana, a još bi ih trebalo napustiti svoje domove zbog jakih oborina kojima je pogođena južna Njemačka, od čega su nabujale rijeke.
Najmanje četiri osobe poginule su u poplavama, a najmanje jedan vatrogasac još se vodi kao nestao.
Meteorolog DWD-a Thomas Deutschlaender rekao je da se oborine mogu opisati kao događaj koji se događa jednom u stoljeću i da je svakako neobičan, ali ne i potpuno izvanredan.
– Sve je to još privremeno, još moramo provjeriti podatke, rekao je Deutschlaender, dodajući da su ponekad postaje zakazale ili su mjerenja bila preniska.
Ukupno oko 20 do 30 mjernih postaja u južnoj Njemačkoj pokazalo je izrazito visoke vodostaje.
Neke ekstremne vrijednosti povezane su s padalinama jednog dana, dok su druge povezane s oborinama tijekom tri uzastopna dana, objasnio je Deutschlaender.
Izvrsnom predsezonom Dubrovnik je još jednom pokazao kako se može od Grada negativnog primjera doći do Grada koji bilježi kvalitetan rast u predsezoni čime osigurava dubrovačkom gospodarstvu financijsku stabilnost koja je temelj za dugoročni razvoj održive destinacije.
Nakon izrađene Studije nosivog kapaciteta povijesne jezgre, iz koje je jasno naznačeno kako brojka istovremenih posjetitelja u povijesnoj jezgri ne smije prijeći 11.275 posjetitelja što je razina umjerene tolerancije, jasno je kako različitim alatima upravljanja od Bus web shopa, boljim rasporedom dolaska brodova na kružnim putovanjima te njihovim duljim ostankom u Gradu (ne kraće od 8 sati) brojka posjetitelja u povijesnoj jezgri ni jednom se u izvrsnom svibnju nije popela iznad 9.800.
Dubrovnik foto Boka News
U maju je zabilježen porast noćenja 25 % u odnosu na maj 2023. dok je za razdoblje od 1. januara 31. maja 2024. zabilježen porast broja noćenja za 21 %. Brojka noćenja nije jedini indikator uspješnosti destinacije.
Prodaja digitalne kartice Dubrovnik pass u prvih pet mjeseci zabilježila je promet od ukupno 4.337.780,00 miliona eura, što predstavlja rast od 50 % u odnosu na prošlu godinu. Nadalje, svibanj 2024. zabilježen je prihod od 2.406.890,00 milijuna eura što bilježi povećanje prodaje za 51 % u odnosu na 2023. godinu.
4.Međunarodni karneval Tivat biće održan ovog vikenda u subotu i nedjelju 8. i 9. juna, najavljuju organizatori.
Međunarodna karnevalska povorka kreće u subotu 8.juna sa početkom u 20 sati ulicama II Dalmatinske brigade i 21. Novembra.
Fešta se nastavlja perfomansom karnevalskih grupa na gradskoj rivi Pine uz Brasil samba show i koncertom Peđe Jovanovića.
U nedjelju 9. juna od 17 sati biće organizovana Maškarana regata.
Karneval Tivat
U 19 sati planirana je dječija karnevalska povorka ulicama ulicama II Dalmatinske brigade i 21. Novembra, nakon čega će uslijediti perfomans izabranih grupnih maski.
U saradnji Udruge za razvoj okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega i NVO Naša akcija iz Kotora, u Parku prirode Blidinje predhodnog vikenda održala se likovna kolonija na kojoj su učestvovali mladi umjetnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Projekat pod nazivom “Artistry for Unity” ima za cilj promociju pomirenja i tolerancije među mladima našeg regiona kroz umjetnost koja nas spaja, i uključila je obilazak lokalnog prirodnog i kulturnog nasleđa.
NVO Naša akcija
Održano je predavanje “Šta je stečak?” i usledila je posjeta arheoloskog nalazišta na lokaciji Blidinje. Nadalje svaki učesnik je izradio umjetnicka djela na temu flore i faune i znamenitosti blidinjskog kraja, koja će nagnadno biti prodata na liticitaciji a ciji prihodi će biti donirani osobama sa teškoćama u razvoju. Ovaj projekat se realizuje kroz pokroviteljstvo RYCO – Regional Youth Cooperation Office.
U JU Muzeji galerije Tivat u utorak 4. juna u 20 sati biće svečano otvorena izložba slika, pod nazivom “Zamršena stanja” crnogorskog slikara Ivana Đurišića. Izložbu čine trinaest slika velikog formata.
Izložbu će otvoriti Dr sc. & Mag. art Nikola Marković.
Ivan Đurišić je rođen 1977. godine u Podgorici. Završio je fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Dragana Karadžića gdje je i magistrirao na slikarstvu u klasi prof. Ratka Odalovića.
Imao je više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada.
Ivan Đurišić jedan je od rijetkih crnogorskih umjetnika mlađe generacije koji radi u maniru fantastičnog slikarstva sa nadrealističkim pristupom u preobražaju stvarnosti. Riječ je o likovnom poslaniku raskošne imaginacije koji kodirani sloj svog stvaralačkog senzibiliteta nalazi u tajnama opštecivilizacijskih vrijednosti, u vakumu jednog zaustavljenog vremena, u prostoru u kojemu se virtuelno pomjeraju granice stvarnog i izmaštanog.
On uvodi posmatrača u dramatične prostore straha, nedoumica, nespokoja koje je teško dešifrovati vremenskim kodovima. Zapravo, na njegovim slikama prošlost sadašnjost i budućnost predstavljaju vremensku kapsulu u kojoj je sve moguće.
Likovna interpretacija ovog svijeta tišine i enigmatskih višeslojnosti ukazuje na umjetnika izuzetnog slikarskog nerva. Perfekcionizam u izradi, koji se odnosi na tehnološko podslikavanje/naslikavanje (ulje na platnu, oblikuje teksture koje svakom detalju na slici daju mikrokosmičku sveukupnost (kvantne čestice).
Slikarstvo Ivana Đurišića pred kojim osjećamo nelagodu, strah, beznađe, ali i tračak nade, pripada poetici genius loci sa univerzalnim podtekstom, kojom otvara problematiku koju je do svog krešenda doveo genijalni crnogorski i svjetski umjetnik Dado Đurić. Upravo u domenu fantastičnog slikarstva među crnogorskim umjetnicima, njegovim sljedbenicima, dostojno mjesto pripada Ivanu Đurišiću koji je samosvojnom likovnom interpretacijom uspio da u estetiku monstruoznog, infernalnog, mističnog, tajanstvenog, mračnog i nihilističkog svijeta, unese personalnu notu svjetlosti i vedrine.
Izvod iz teksta istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković
Metafizička promišljanja, kao i fenomen metamorfoze u likovnom svetu dramatike i lepote, iznedrili su postavku recentnih dela, nadarenog crnogorskog slikara Ivana Đurišića. To je svet koji, iako satkan od bogatstva prirode, bića i duhovnosti – traži od posmatrača izmenjenu percepciju opažanja.
Tematska konstantnost traganja za novim utočištem čoveka (iako bez njegovog evidentnog prisustva) u Ivanovom stvaralaštvu, prenesena je u dinamične i kompleksne prizore tajanstvenih mediteranskih predela – pikturalno senzibilnih i s mnoštvom detalja, koji mogu da se sagledavaju kao asocijativni i apstraktni, a iz mog ugla gledanja oni su fantastični, nedokučivi i morfološki – poput nekih prasećanja. Priroda preuzima primat nad ljudskim tvorevinama, ona je nadređena i neuporedivo moćnija od ljudi, u slojevitim kompozicijama vrtova i obala, međa i predela, mora i krša – gde vladaju atipični oblici, naoko mineralni i vegetacijski, a suštinski to jesu prikazi mnogostrukosti ljudske prirode.
Izvod iz teksta Maje Živanović, likovni kritičar
Svojim već sada ostvarenim značajnim stvaralačkim opusom, kolega Đurišić se uspješno prepoznaje i velikim slovima upisuje u niz izuzetnih umjetničkih ostvarenja savremene crnogorske likovne kulture. Neuobičajenim putem meditativno uspostavljene kreativnosti u skladu sa posvećenim duhovnim putem samospoznaje, Ivan počinje umjetničko školovanje u srcu crnogorske duhovnosti i njene prijestonice, gradu Cetinju. Cetinje utemeljuje put njegovog kasnije ispoljenog stvaralačkog bitisanja razvijajući mu interesovanja ka astralno arhetipskom, kroz dvije decenije plodnog istraživanja duhovnih tehnika, simbola i procesa koje uspostavlja njihovo dejstvo i kao takvi samo su dio istraživačke platforme ovog posebnog umjetnika naše autentične likovne i umjetničke scene.
Izvod iz teksta Dr sc. & Mag. art Nikola Marković
Slike su mu neposredne, duboke i slojevite. Dešavaju se u okvirima asocijativne i simbolički uspostavljene apstrakcije određenih scena ili njihovih tematskih cjelina. On ih rastvara i oblikuje metamorfozom detalja kao gotovo ritualnom igrom novih opni formi i boje koje naglašavaju ili samo naslućuju onaj sakriveni (podslikani) sloj traganja i rađanja određenih primarno uspostavljenih likovnih cjelina.