Nastavljajući realizaciju projekta izgradnje stanova po povoljnim uslovima, Opština Kotor održala je sastanak sa predstavnicima javnih ustanova i sindikalnim organizacijama sa teritorije kotorske opštine.
Na sastanku su dogovoreni dalji koraci u cilju finalizacije projekta te postignuta saglasnost u pogledu načina i dinamike izgradnje stambenih objekata na katastarskim parcelama u vlasništvu Opštine Kotor. Zainteresovane javne ustanove obavezale su se da o svom trošku izgrade objekte i da zaposlenima sa teritorije opštine Kotor ustupe stambene jedinice bez ostvarivanja profita, odnosno po cijeni same gradnje, dok je obaveza Opštine Kotor izvršiti komunalno opremanje lokacija.
Opština Kotor za realizaciju ove faze projekta opredijelila je pet lokacija u Industrijskoj zoni, pojedinačne površine od oko 2.600 m2. Na svakoj lokaciji izgradiće se stambeni objekti od oko dvije hiljade metara kvadratnih, u zavisnosti od veličine i rasporeda stambenih jedinica. Projektom je predviđena izgradnja 250 stanova.
Sastanku su ispred Opštine Kotor prisustvovali Jelena Franović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Senka Lazarević, glavna gradska arhitektica, Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije i Nebojša Mandić, sekretar Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove, kao i dr Tatijana Dlabač i Marina Banović ispred Univerziteta Crne Gore, mr Zoran Stanišić, direktor Stambene zadruge „Solidarno”, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Srđan Klikovac, predsjednik Sindikalne organizacije Uprave prihoda i carina Rade Krivokapić te predstavnici Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore Mladen Šuškačević, Jagoš Đurđevac i Milan Korać.
Nakon usvajanja odluka koje su upućene u skupštinsku proceduru, kao i zaključivanja ugovora o zajedničkoj izgradnji, slijedi izrada projektne dokumentacije.
Turistički inspektori od početka godine su obavili 2,24 hiljade inspekcijskih nadzora, 9,7 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine.
Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) je saopšteno da Odsjek za turističku inspekciju bilježi zavidne rezultate od početka godine.
“Kontrolama je utvrđeno 648 nepravilnosti, pri čemu je izdat 521 prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 174,36 hiljada eura. Takođe, u ovom periodu donijeto je pet rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti kao i dva rješenja o pečaćenju objekata”, navodi se u saopštenju.
Iz UIP-a su kazali da su period za nama obilježile nepravilnosti koje se tiču obavljanja djelatnosti bez odobrenja za rad, kršenja Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kao i neizdavanja fiskalnih računa u ugostiteljskim objektima.
“Turistička inspekcija će u susret sezoni u narednom periodu sprovoditi pojačane aktivnosti kontrole turističke ponude u svim opštinama, te na taj način pokušati i da preventivnim djelovanjem, tamo gdje je to moguće, ukaže na nepravilnosti kako bi svi privrednici što spremnije dočekali nastupajuću ljetnju sezonu”, zaključuje se u saopštenju.
Akcija Limitirane cijene u punom je jeku i obuhvata širok spektar proizvoda, a zahvaljujući zajedničkom naporu Vlade i privrede, građanima je u pojedinim lancima na raspolaganju i preko 600 artikala po sniženim cijenama.
Iz Kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku saopšteno je da su sve trgovine, koje imaju maloprodajne objekte ukupne kvadrature preko 600 metara kvadratnih, ispunile obavezu iz Odluke o ograničenju marži, a to je rezultiralo sniženjima na korist građana.
„U jednom od trgovačkih lanaca, razlika u cijenama prije i nakon početka akcije na pojedine artikle doseže čak 48 odsto, a kada se sagleda potrošačka korpa koja obuhvata sve artikle, prosječno umanjenje cijena iznosi oko 20 odsto“, navodi se u saopštenju.
Osim toga, kako su naveli, trgovinski lanci su dodatno obogatili ponudu povoljnih proizvoda zadržavajući i svoje uobičajene akcije, čime je izbor pristupačnih artikala dodatno proširen, što je posebno korisno za građane.
„U ovom kontekstu, važno je istaći i podršku crnogorskim proizvođačima, čime se ne samo podstiče domaća ekonomija, već se naglašava važnost korišćenja proizvoda iz Crne Gore. Domaći proizvodi zauzimaju posebno mjesto u ovoj inicijativi, omogućavajući da više sredstava ostane u lokalnoj zajednici i doprinese razvoju domaće privrede“, navodi se u saopštenju.
Tržišne inspekcije, kako su najavili, redovno kontrolišu objekte, a za nepoštovanje Odluke predviđene su kazne.
Kompletan spisak sniženih artikala u jednom od trgovinskih lanaca možete preuzeti OVDJE.
Vlada Crne Gore nastavlja sa konkretnim projektima usmjerenim na ranjive kategorije društva, kroz rekonstrukciju Doma starih „Grabovac“ u Risnu, za koju su danas potpisali Ugovor o izvođenju radova ministar energetike i rudarstva Saša Mujović i izvršni direktor kompanije RAMEL Marinko Radulović.
Ugovorena vrijednost radova iznosi 6.566.184,47 eura, a rok završetka 547 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Planirani početak radova je maj 2024. godine”, “, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kako su kazali, projektom je planirano i rušenje postojećeg montažnog objekta izgrađenog 1973. godine i izgradnja novog, ukupne bruto površine 3.403,96 m2, za smještaj ukupno 52 korisnika.
Prema riječima ministra Mujovića, projekat nije poklon Domu starih u Risnu, jer su njegovi korisnici, svojim životima i davanjem Crnoj Gori, to zavrijedili i zaradili.
“Ovo je način da im se kao društvo odužimo i pokažemo inkluzivan odnos prema onima koji su to zaslužili, ugrađujući svoj životni i radni vijek u razvoj Crne Gore”, kazao je Mujović.
On je istakao i da je ovo jasna poruka da 44. Vlada Crne Gore posebno vodi računa o socijalno ugroženim, starim i nemoćnim licima, kojima je potrebna pažnja i pomoć.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić je kazala da joj je posebno čast i zadovoljstvo što je danas potpisan ugovor koji za resor kojim rukovodi ima veliki značaj.
„U određenoj mjeri sam emotivna i želim da istaknem da je ovo projekat o kojem se priča dugo godina, čak od 2016. godine, a ipak je došao dan kad je potpisan ugovor i kad će njegova realizacija krenuti u maju 2024. godine“, kazala je Nišić.
Ministarka je dodala da izgradnja jednog ovakvog objekta šalje pozitivnu poruku da Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Vlada Crne Gore brinu o starijima na način kako su obećali, odnosno da će im obezbijediti dostojanstveno starenje u punom smislu te riječi.
„Naši stariji sugrađani koji se odluče za takav vid smještaja moći će da imaju sve benefite koje bi imali i u svojoj porodici. Ministarstvo rada i socijalnog staranja predano će raditi na cijelom sistemu deinstitucionalizacije, stvaranju malih kućnih zajednica, pomoć u kući, kako bismo na kraju naše tradicionalno i lijepo crnogorsko društvo uveli u jedan evropski sistem gdje će oni koji zaista budu željeli moći da prime punu njegu i u svojim domovima, a naše starije koji se odluče za institucionalni smještaj, da u njima imaju najadekvatnije i najbolje uslove koje ne pruža samo Crna Gora, nego pruža čitav svijet. Ovo za nas danas znači mnogo, rekonstrukcija će donijeti puno Ministarstvu rada i socijalnog stranja i zaista sam ponosna i srećna što u maju 2024. godine kreće ralizacija ovog projekta“, kazala je Nišić.
Ona je iskazala očekivanje da će za nekih 18 mjeseci kad je predviđen zvršetak radova, svi u Crnoj Gori imati jedan objekat koji je reprezentativan na nivou Crne Gore i Evropske unije.
“Dom starih „Grabovac“ u Risnu postoji 77 godina i ona medicinska, zdravstvena njega i prihosocijalna podrška po kojoj smo čuveni u regionu, izgradnjom jednog ovakvog objekta će doći do punog izražaja iz razloga što ćemo sigurno biti jedan od najreprezentativnijih domova starih u regionu i Evropi” istakao je direktor Doma starih Srđan Dragomanović.
Projekat se finansira iz kredita Njemačke razvojne banke (KfW) u iznosu od 45 miliona eura i grant od strane Evropske u iznosu od 4.7 miliona eura. Dodatno, Vlada Crne Gore je obezbijedila 10 miliona eura kako bi pojačala obuhvat korisnika, I povećala kvalitet projekta.
“Cilj projekta je poboljšanje energetske efikasnosti u odabranim administrativnim zgradama, obraovnim i socijalnim ustanovama, za koje se troškovi za energiju i vodu pokrivaju iz budžeta Crne Gore, kao i ispunjavanje obaveza propisanih Zakonom o efikasnom korišćenju energije, a koje su proizašle iz EU direktiva. Osim navedenog, smatra se da će postizanje cilja projekta doprinijeti smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i postizanju planiranog nacionalno određenog doprinosa (INDC/ PNOD). Takođe, očekuje se i pozitivan uticaj na upošljavanje domaćih građevinskih i konsultantskih firmi, što treba da doprinese održavanju kontinuiteta njihovih prihoda, kao i očuvanju postojećih i stvaranju novih radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.
Za implementaciju projekta zaduženo je Ministarstvo energetire i rudarstva, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom finansija i Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Upravom za državnu imovinu.
Najviši pašnjak Evrope sa napuštenim katunima je veliki potencijal za razvoj planinarskog turizma
Ekipa planinara/ki iz PK Vjeverica“ i PK „Subra“ iz Herceg Novog imali su divnu priliku da uživaju u čarima uspona od Etno kampa Rabrenović u selu Polja do vidikovca Ckara na oko 1700 mnv, iznad planinarskog doma na planini Sinjajevini (Sinjavina). Vidikovac je poviše lokacije Gušterov do, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi vrg Obješenica, a malo dalje i vrh Lovanac (1749m). Pored njih su na oko 1900m i Šančevi, a u daljini je i Jablanov vrh na 2203 mnv, najveći na Sinjavini. Ova planina predstavlja visoravan dimenzija 45X15 kilometara i poznata je kao najviša visoravan – najviši pašnjak Evrope.
Ljubitelji brdskog hodanja iz Tivta, Budve, Herceg Novog, Risna, Kotora pridružili su se brojnim učesnicima planinarske manifestacije Sinjavina 2024, koju u sklopu Planinarskog saveza Crne Gore organizuju entuzijasti PK „Sinjavina“ iz Mojkovca, PK „Gorica iz Podgorice i IPA „Planinar“, a uz podršku Ministarstva sporta. Pored pomenutih, u usponu su učestvovali i planinari PK „Bjelasica“ Kolašin. Stazu dužine oko 17 km, sa visinskom razlikom oko 900m, prepunu lijepih vidikovaca, odmorišta, izvora žive vode, oni kondiciono spremniji prešli su za oko sedam sati, dok je nekolicina njih uživalo u kraćem usponu od ukupno sedam kilometara.
-Mi smo se sa „Vjevericom“ i ranije družili, išli smo iz Svetog Stasija u Zalaze i spuštali se na Svete Vrače i sa Krsca išli do Zalaza…Drago mi je da ste nam se pridružili u ovoj manifestaciji, kaže Dragoljub Krgović, predsjednik Skupštine PK „Sinjavina“ Mojkovac, zadovoljan što je među planinarima sa Primorja pronašao i svog bratstvenika iz Tivta.
Vjeverice na Sinjajevini
Oko 60 planinara iz svih dijelova Crne Gore bili su gosti domaćina Gorana Rabrenovića, predsjednika PK „Sinjavina“, vlasnika Etno-kampa u selu Polja, gdje su uživali u zajedničkom objedu. Nakon uspona i silaska sa Sinjavine, pluća napunjenih čistim, oštrim vazduhom, učesnici ture su sa apetitom pojeli po tanjir-dva domaćeg pasulja, koji je skuvala Goranova supruga Slavenka uz pomoć ćerke i sina.
-Ova staza je markirana prošle godine, na njoj ima dva vidikovca (Topovi i Ckara), dva uređena vodoizvorišta. Sa ovog vidikovca puca pogled na sve planinske vrhove u okolini: ono pod snijegom se zove „Gusar“ (1907m), koji se penje sa dvije strane, iz Štitarice i iz Lipova i sa obje strane je markirano. Iza su brda Umovi, penju se sa Crkvina, sljedeći vrh je Torna ili Bablja glava, najviši vrh Sinjavine (2277m). Bliže podnožju gdje isto ima snijeg, su Savinske grede (2107m). Pod velikim snijegom je i Jablanov vrh (2203m). Sa druge strane, Pobrsijevići, Jakovići, Stevanovac, Lepenac, Žari i ova dolina ispod nas su Donja Polja, poviše su Gornja Polja, a bliže Mojkovcu su Babića Polja. Iza je Bojna njiva, gdje je bila čuvena Mojkovačka bitka, a dalje je površinski kop, problem đe će da kopaju rudnik. Ovaj vrh gore zove se Mučnica, sljedeći je Turjak sa kućicom za skijalište koje su napravili Bjelopoljci, dalje je Žarski katun, Bjelasica, Crna Glava, njen najviši vrh (oko 1200m), tamo gdje je antena- Zekova glava, a ova brda su Komovi, objasnio nam je ljubazni Krgović. Dodaje da se staze na Sinjavini koriste, ali Planinarski dom na Ckari nije u funkciji, jer nije završen. Izostala je podrška lokalne uprave, te ni planinarski turizam nije dovoljno razvijen.
-Sinjavina nije dovoljno vrednovana turistički, nemamo dovoljno adekvatne prilaze- da ih imamo, veliki dio koji smo prešli pješice, mogli bismo i autima proći, pa onda po Sinjavini. Odavde, sa ove tačke do Jablanovog vrha je otprilike 24 kilometra, markiranom stazom od planinarskog doma Ckara, kaže Krgović.
Vjeverice na Sinjajevini
Na lokaciji Ckara nekada je bilo na desetine katuna i koliba, ljudi su ovdje živjeli, preko ljeta držali stoku, ali je vremenom to većinom propalo, srušilo se, objašnjava Goran Rabrenović, koji je kao petogodišnjak ovdje bio pastir. Prije nekoliko godina on je poktrenuo i skoro do kraja realizovao izgradnju planinarskog doma na Ckari, gdje je nekada, kaže, u katune izdizalo oko 50 domaćinstava, a sada samo jedno.
Spoj poljoprivrede i turizma
-Ljeti je u selu Polja lijepo živjeti, moja porodica ovdje boravi tokom cijele godine, jer se bavimo turizmom. To je naš porodični posao, radimo 12 mjeseci non-stop i živimo tu, što se pokazalo najbolje, jer su naši troškovi minimalni. Nekad su moji majka i otac bili veliki domaćini, držali su stoku i onisu ovdje na Sinjavini izlazili preko ljeta, naravno, imali su i njivu i sve su to obrađivali. Ovaj kraj ovdje uglavnom je živio od stočarstva, i u odnosu na druge djelove Crne Gore, živjeli su bogato, zato što su imali velika stada ovaca, krava, imali su sir, meso. To se promijenilo kasnije tokom migracija, kada su ljudi tražili bolje uslove za život, napuštili sve ovo i sada žive u urbanim sredinama. Neko dobro živi, a neko se pati.
Živio sam u Beogradu, u Podgorici, na kraju sam se vratio tu đe sam rođen i sad se najbolje osjećam, sad sam srećan i zadovoljan i ne bih ovo dao nizašto. Mislim da će doći vrijeme da se dosta ljudi vrati na napuštena ognjišta, da se bave turizmom, poljoprivredom, stočarstvom, jer ne možemo svi u grad, kaže Rabrenović. Na svom gazdinstvu nudi saunu, đakuzi, kuću u zemlji, kuću na drvetu, „ekonomik“ i „lux“ smještaj, a svojim gostima, od kojih je 90 odsto stranaca, Goran je odličan vodič.
Vjeverice na Sinjajevini
Bez puteva nema logistike
-U Crnoj Gori postoje dvije planinarske transverzale: CT-1 (Crnogorska transverzala), koja počinje od Veruše, preko Komova do Mojkovca, Bjelasice i Mojkovačkih mostova, zatim dolazi do Planinarskog doma Sinjavina, sve do Crnog jezera kod Durmitora. Obično se ova tura organizuje na sedam dana i tu je bitna logistika, a u ovim ruralnim područjima nije lako obezbijediti hranu. Kad čovjek krene od Veruše treba mu dva-tri dana da dođe do civilizacije, treba imati hranu i nositi rančeve. Logistiku je teško organizovati. Potrebno je da se putevi na Sinjavini probiju i urede, evo od Kampa Rabrenovića do pozicije Ckara nama je bilo potrebno tri sata pješačenja. Druga transverzala je PPT (Primorsko-planinarska transverzala), koja povezuje Orjen, Lovćen i dolazi do Rumije, objasnio nam je Dragoljub Krgović.
Upravljao vozilom sa 3,17 promila alkohola, osuđen na maksimalnih 60 dana zatvora.
Dana 09.04.2024.godine M.V. (1982) iz Nikšića oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od maksimalnih 60 dana jer je sinoć oko 21.44 sati u Tivtu upravljao vozilom sa 3.17g/kg alkohola u organizmu.
Njemu je sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić izrekla kaznu nakon sprovedenog hitnog postupka, a određena mu je i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca, kao i 3 kaznena boda, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Prvi njemački vojnici stižu u Litvu na trajni raspored Foto: Lisi Niesner / Reuters
Njemački ministar obrane Boris Pistorius opisao je u ponedjeljak početak raspoređivanja njemačke brigade u Litvi kao ključni korak za poboljšanje sposobnosti raspoređivanja NATO snaga i “važan dan za Bundeswehr”.
– Ovo je prvi put da smo trajno stacionirali takvu jedinicu izvan Njemačke, rekao je Pistorius u u Berlinu na ceremoniji ispraćaja prvih njemačkih vojnika u Litvu.
Litvanski ministar obrane Laurynas Kasčiunas, koji je tu dužnost preuzeo prošlog mjeseca, pozdravio je njemačke vojnike po dolasku u zračnu luku u Vilniusu.
“Dokaz njemačke pouzdanosti”
Kasčiunas je kazao da je ovo raspoređivanje “vrlo važno” za Litvu i da je “dokaz njemačke pouzdanosti”. Također je uvjeravao vojnike da će litavska vlada učiniti sve što je u njenoj moći da izgradi potrebnu infrastrukturu na vrijeme.
Osoblje danas upućeno u Litvu treba postaviti temelje za raspoređivanje stotina, eventualno i tisuća vojnika u ovoj zemlji članici NATO-a koja graniči s Poljskom, kao i s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingrad.
Njemački ministar obrane naglasio je prilikom ispraćaja prvih vojnika da puno toga još treba napraviti kako bi se osigurala potrebna infrastruktura dodavši da će Njemačka i Litva učiniti sve štoje potrebno u tom pravcu.
Rat u Ukrajini potaknuo je NATO-ove planove za jačanje svog istočnog krila.
Brigada, koja će se zvati Panzerbrigade 45, trebala bi biti potpuno operativna do 2027., a sastojat će se od stalne prisutnosti oko 4800 vojnika i oko 200 civilnih pripadnika njemačkih oružanih snaga i njihovih obitelji.
Preliminarno zapovjedništvo trebalo bi brojati od oko 150 muškaraca i žena do četvrtog kvartala 2024.
Glavno mjesto razmještaja brigade bit će vojno poligon Rudninkai, nedaleko od granice s Bjelorusijom. Prema litavskim informacijama, tamo će biti stacionirano oko 80 posto vojnika, a ostatak će biti smješten u Rukli, u središnjoj Litvi.
Crna Gora nema nijedan putnički brod, što je veliki ekonomski, sociološki, a i kulturološki problem, ocijenio je novi predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe, Ćazim Alković.
Barska plovidba je nekada imala flotu od 63 broda, a sada samo dva koji saobraćaju na trasi Bar i Budva.
Kako je kazao Alković, za ta dva broda se očekuje veliki trošak za remont, pa se nadaju da će neprestano biti iznajmljeni.
“Za njih uredno vraćamo kredite i jako je važno da ih održimo. Bitno je odmah izvršiti tehničke preglede i da brodovi donose sredstva, da privređuju i ako je moguće, akumuliraju kapital”, kazao je Alković tokom gostovanja u emisiji Mreža, prenosi portal RTCG.
Alković, koji je nedavno izabran za predsjednika Odbora direktora u Barskoj plovidbi, nada se da će se ponovo uspostaviti linija Bar-Bari i da će Vlada i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pomoći da vrate putnički brod na toj liniji.
Od nadležnih institucija očekuju dobru saradnju.
“Nadam se da ćemo riješiti sve probleme, jer Baru to zaista i treba. Saznao sam da su svi zaposleni na brodovima Barske plovidbe naši građani, a to je velika prednost. Sve se radi za dobrobit naših građana, a oni se sa posebnom pažnjom brinu o brodovima”, naveo je Alković.
Alković se prisjetio ranijih godina kad se u Baru gradila ozbiljna flota, ali i teško radilo.
“Bili smo ozbiljna pomorska firma, ozbiljni pomorski grad i država. Išli smo uzlaznom putanjom sve do sankcija. Tada je počelo sve da propada”, dodao je Alković.
Zato Alković sada ističe veliki značaj uspostavljanja linije Bar-Bari i putničkog broda.
“Naravno, mi ne možemo očekivati da se problem riješi za mjesec ili dva. Kad imate brod imate prozor u svijet. Na tome treba raditi. U Ministarstvu to prepoznaju. Sve se može postići zajedničkim snagama i doći ćemo do izvanrednih rezultata”, zaključio je Alković.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 499,57 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 1. do 7. aprila iznosio 41,6 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
U okviru proslave obilježavanja Međunarodnog dana džeza, u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor u četvrtak 11. aprila sa početkom u 12 sati biće održan koncert pod nazivom „Džez za djecu“.
Učestvuju: Ljiljana Sađil – vokal, narator , Ivan Radivojevi
– truba, Aleksandar Jaćimović- saksofon, Ivan Ilić – trombon, Milovan Paunovi
– klavir, Branko Marković – kontrabas i Miloš Grbatinić – bubnjevi.
Ulaz je slobodan.
Projekat „Džez za decu“ pokrenut je 2006. godine kao inicijativa džez pjevačice i publiciste Ljiljane Sadjil i grupe beogradskih džez muzičara u želji da se mališanima približi džez muzika. Svjesni tužne činjenice da je kulturni razvoj dece prepušten, uglavnom, pogubnom uticaju televizije i sadržajima sumnjive umjetničke vrijednosti, džez muzičari su se prihvatili odgovornog posla da najmlađe naraštaje upoznaju sa stilom koji savremeni svijet smatra „klasikom XX vijeka“ – džez muzikom.
Program je zamišljen kao veselo muzičko druženje koje za cilj ima dobru zabavu i nepretencioznu edukaciju. Izvanredna pažnja i spontana interakcija mališana sa muzičarima jasno su pokazali da je ovakav recept izuzetno primjeren i efikasan. Iako je ova prezentacija džeza u formi pravog koncerta sa desetak biranih numera, svo vrijeme se insistira na spontanoj komunikaciji i aktivnom učešću djece.
Ovaj projekat je dosada sa velikim uspjehom izveden mnogo puta, uglavnom kao prateći program mnogih jazz festivala ( Beogradski Jazz Festival, North City Jazz & Blues Festival, White Field Jazz Festival, Nisvill Jazz Festival, Jazz Dani u Inđiji…), ali i na humanitarnom koncertu za decu bez roditeljskog staranja u Beogradu, obavještavaju iz Kulturnog centra.
