Gradski i policijski zvaničnici potvrdili su ove sedmice da u proteklih 12 mjeseci u Helsinkiju nije zabilježen nijedan smrtni slučaj u saobraćaju. Posljednja saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom u gradu dogodila se početkom jula 2024. godine. Vlasti situaciju sada nazivaju izuzetnom.
“Mnogo je faktora doprinijelo ovome, ali ograničenja brzine su jedni od najvažnijih“, rekao je Roni Utriainen, saobraćajni inženjer u gradskom Odjeljenju za urbanu okolinu.
Više od polovine ulica Helsinkija sada ima ograničenje brzine od 30 km/h. Prije pedeset godina, taj udio je imao ograničenje od 50 km/h. Ranije ovog ljeta, Helsinki je odlučio smanjiti ograničenja brzine u blizini škola na 30 km/h, a ta mjera bi trebala stupiti na snagu s početkom školske godine.
Dizajn ulica je takođe odigrao ključnu ulogu. Pješačka i biciklistička infrastruktura je značajno unaprijeđena posljednjih godina. Osim toga, saradnja sa saobraćajnom policijom je intenzivirana i uvedeno je više saobraćajnih kamera i automatizovanih sistema za kontrolu saobraćaja.
“Javni prijevoz u Helsinkiju je odličan, što smanjuje korištenje automobila, a s tim i broj ozbiljnih nesreća”, primijetio je Utriainen.
Tehnologija vozila se takođe poboljšala, čineći i automobile i druge opcije ličnog prevoza sigurnijim nego ikad.
U protekloj godini u Helsinkiju se dogodilo 277 saobraćajnih nesreća s povredama što je u oštroj suprotnosti s gotovo 1.000 nesreća s povredama koje su se godišnje bilježile krajem 1980-ih, kada je broj smrtnih slučajeva u saobraćaju u gradu obično dostizao 30 godišnje.
Trenutna strategija sigurnosti saobraćaja u Helsinkiju, koja obuhvata period 2022–2026, bliži se kraju. Fokusirana je na poboljšanje sigurnosti djece, mladih, pješaka i biciklista sigurnijim pješačkim prelazima i pametnijim dizajnom raskrsnica.
Veliki dio planiranja bio je zasnovan na podacima, što je omogućeno poboljšanim alatima za praćenje saobraćaja.
Utriainen je poboljšanje pripisao decenijama kontinuiranog truda.
“Smjer je pozitivan već godinama”, rekao je, ističući da ni 2019. godine nijedan pješak nije poginuo u saobraćaju u Helsinkiju.
Saobraćajno obrazovanje se također poboljšalo, ali zasluge pripadaju svima na cesti – vozačima, biciklistima i pješacima podjednako.
Jedan noviji izazov bila je široko rasprostranjena upotreba električnih skutera.
“Postali su popularni prije otprilike pet godina, pomalo neočekivano. Ali od tada je uvedeno mnogo rješenja”, rekao je Utriainen.
Dugoročni cilj EU je nula smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2050. godine – politika nazvana “Vizija nula”.
“Za nas je više bitno kako cilj vodi naše svakodnevne postupke. Cilj nam je procijeniti sve naše odluke na osnovu njihovog dugoročnog utjecaja”, zaključio je.
Da je Luštica Bay, turistička destinacija na crnogorskoj obali koja spaja mediteranski šarm sa savremenim načinom života, oblikujući prostor u kojem dominira sinergija prirode i čovjeka, uvjerila se grupa crnogorskih novinara koji su imali priliku prošetati i upoznati se projektom koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, u vremenima kada smo jaki samo na riječima, održivog razvoja.
Sa više od 600 miliona eura uloženih sredstava do sada i svega 25% izgrađenosti, Luštica Bay se profilisala kao najambiciozniji urbanističko-investicioni projekat na Jadranu, koji će obuhvatiti sedam hotela, golf teren svjetske klase i više od 3.000 stambenih jedinica, temelji se na principima održivosti, luksuza i visokog životnog standarda.
Na površini od sedam miliona kvadrata, već godinama razvija se projekat Luštica Bay iza kojeg stoji kompanija Luštica Development u partnerstvu sa državom i kao dio švajcarsko-egipatske grupacije Orascom Development Holding.
Luštica Bay
Riječ je o najvećoj greenfield investiciji u zemlji, čija je ukupna vrijednost projektovana na 1.6 milijardi eura, kazala nam je Kristina Škanata, PR menadžerka kompanije.
Iz kompanije su posebno ponosni na dio projekta nazvan The Peaks kao kruna cijelog projekta, koji se razvija oko golf terena sa 18 rupa, čiji dizajn potpisuje legendarni Gary Player. Naselje uključuje apartmane, kuće i vile, čiji su arhitektonski koncept i dizajn enterijera oblikovani u saradnji studija Block 722 i biroa NRA Atelier, i čine spoj međunarodne estetike i lokalnog konteksta.
Ministarstvo odbrane (MO) i Vojska Crne Gore (VCG) izradili su novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda “Jadran”, u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru, objavilo je MO na svojoj Fejsbuk stranici.
-Dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno izrazio identitet ‘Jadrana’ i njegove posade.
U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa.
Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore.
Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom.
Značka je izrađena u dvije osnovne kolor varijante, pri čemu plava boja simbolizuje more, vjernost i odanost, dok zlatna predstavlja čast i tradiciju.
-Zastava naše države dodatno ističe patriotski identitet i ponos služenja pod crnogorskom zastavom.
Ovim korakom, MO i VCG dodatno ističu ulogu posade “Jadrana” u očuvanju pomorskog identiteta i tradicije, te doprinos razvoju kadra i promociji Crne Gore kao pomorske zemlje.
Školski brod “Jadran” već više od devet decenija služi kao simbol pomorske tradicije i obrazovanja.
Jadran – Tivat – foto M. Marušić
Kroz istoriju, brod je prešao hiljade milja, obučavao generacije mornara i oficira, ponosno predstavljao crnogorsku i jugoslovensku pomorsku flotu na brojnim međunarodnim regatama i manifestacijama.
Njegov značaj prevazilazi okvire običnog školskog broda -“Jadran’ je živi spomenik mornaričke baštine i kontinuiteta pomorskog identiteta naše zemlje-naveli su iz Ministarstva odbrane.
Poreska inspekcija je sa početkom ljetnje turističke sezone intenzivirala provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika na teritoriji cijele države. Od početka maja izvršeno je ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).
Kako navode, inspekcijskim nadzorom je u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima).
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Pored toga, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj.
Kako navode, cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
“Pozivamo sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme Budi odgovoran“, poručuju iz PU.
“Ceger za životnu sredinu” naziv je izložbe platnenih torbi koja je sinoć otvorena u Mediteranskom centru u Igalu. Predstavljene su unikatne torbe ručno izrađene od prirodnih materijala, oslikani motivima iz Boke Kotorske, uz lokalne izraze i kratke poruke koje reflektuju duh zajednice. Torbe su nastale u okviru istoimenog projekta koji je proteklih mjeseci sprovodila NVO Mare Mare, s ciljem smanjenja upotrebe plastike i ekonomskog osnaživanja žena iz lokalne zajednice.
„U vremenu kada nas sve više opterećuje globalni problem plastičnog otpada, ovakve inicijative su ključne. Ove torbe su alternativa jednokratnim plastičnim kesama i simbol su nove svijesti – svijesti o tome da male promjene u svakodnevici mogu imati veliki uticaj na zdravlje naše planete“, kazala je novinarka Slavica Kosić otvarajući izložbu.
Kosić je naglasila važnost simbolike ovih torbi, koje osim što zamjenjuju štetne plastične kese, nose poruke zajedničke odgovornosti, povezivanja i očuvanja kulturnog identiteta. „Ceger, borša, zembilj – različiti nazivi, ali ista svrha“, rekla je, dodajući da su radovi polaznica radionica više od predmeta – oni su izraz vizije zajednice u kojoj su ekologija i ljudska solidarnost nerazdvojni.
Izložba torbi – NVO Mare – Mare
Deset žena i djevojaka iz Herceg Novog i okolnih mjesta učestvovalo je u praktičnim radionicama tokom kojih su savladale tehnike izrade cegera, ali i dobile podršku da razviju svoje potencijale za buduće preduzetničke aktivnosti.
Na izložbi se mogla vidjeti raznolikost oblika, boja i dizajna – od motiva lokalnih pejzaža i gradova, do simpatičnih lokalizama kao što su: Ke nova, Pušti me stat!, Prestani bruntulat!… Svaka torba je rezultat ne samo ručnog rada, već i promišljanja o tome kako svakodnevni predmet može nositi snažnu poruku o promjeni navika i odnosu prema prirodi.
Koordinatorka projekta, Dubravka Raičević, podsjetila je na značaj vraćanja cegera u svakodnevnu upotrebu, kao simbola održivosti, ali i kontinuiteta s prošlim vremenima, kada su borše i zembilji bili sastavni dio svakog domaćinstva. „Važan segment projekta bila je i edukacija građana o štetnosti plastike i mikroplastike po ljude i životnu sredinu. Upravo ta višeslojna struktura – rad sa ženama, lokalna partnerstva i javna kampanja – čini projekat primjerom dobre prakse na nivou zajednice“, rekla je Raičević.
„Ovaj događaj je više od kulturnog dešavanja – on je poziv na odgovornost, ali i potvrda da lokalna zajednica može biti nosilac pozitivne promjene“, kazala je jedna od posjetiteljki, Biljana Petrović.
Projekat Ceger za životnu sredini realizovan je uz podršku programa „Podržani = Osnaženi“, koji kroz grant šemu „Zajednica u akciji“ promoviše lokalne inicijative i jača kapacitete zajednica. Nosilac programa je Fond za aktivno građanstvo – FAKT, u saradnji sa Zakladom Slagalica iz Hrvatske, i uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima konačno se reguliše upotreba električnih trotineta. Taj akt, koji je još u formi nacrta, definiše ova prevozna sredstva kao laka električna vozila. Moraće da imaju naljepnicu sa karakteristikama kao i obavezno osiguranje u saobraćaju.
Kretaće se biciklističkim stazama ili, ako ih nema, desnom stranom kolovoza, a njima neće moći da upravljaju mlađi od 16 godina.
Biće obavezno nošenje kacige, a maksimalna brzina ograničava se na 35 km na sat.
Saobraćajni vještak Goran Čarapić pozdravlja to što se pristupilo zakonskoj regulaciji električnih trotineta, ali smatra da bi odredbe trebalo podrobnije proučiti, jer, kako navodi za Radio Crne Gore, neke stvari ostaju nerazjašnjene.
elektricni-trotinet
– Ne znam na koji način će se vršiti kontrola brzine kretanja tih trotineta. I ovdje se postavlja jedno pitanje da li u nekom gradu postoji veliki broj saobraćajnica gdje je ograničenje brzine 30 km na čas. Obično, opšte ograničenje brzine za naseljena mjesta je 50 km na čas. Dakle, upotreba ovih električnih trotineta u gradu bi maltene bila nemoguća – naveo je Čarapić.
Čarapić upozorava da će električni trotineti i nakon usvajanja zakona ostati ozbiljna prijetnja za sve učesnike u saobraćaju.
– Električni trotineti su takođe i nestabilna prevozna sredstva koja malim manevrima u lijevu ili desnu stranu mogu izazvati određene destabilizacije, izazivanje reagovanja drugih vozača učesnika u saobraćaju i eventualno izazivanje saobraćajnih nezgoda – naveo je Čarapić.
Da su ova električna vozila opasnost, naročito za pješake, smatraju i građani.
Kako je potvrdio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nacrt novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima poslat je na mišljenje drugim organima izvršne vlasti.
Taj dokument prošao je javnu raspravu, a očekuje se da će ga vlada ubrzo usvojiti u formi predloga i proslijediti Skupštini.
Ritam, igra i kreativnost glavni su potpisnici avgusta u Luštica Bay-u tokom cijelog avgusta mjeseca. Piazza Centrale, mjesto susreta zajednice, pretvara se u pozornicu za najmlađe na kojoj će se odvijati događaji poput plesnih večeri, predstava, reciklažnih radionica i gusarskih avantura.
Dječji bazar zakazan je za 30. jul. Velika potraga uslijediće 12. avgusta, kupola s balonima biće dostupna najmlađima 13. avgusta, dok se već 14. avgusta na istom trgu pleše bez prestanka a ulaznica su samo osmijeh i dobra volja. Slijede zabavna radionica reciklaže 18. avgusta u okviru koje će nova generacija naučiti vještinu pretvaranja otpada u korisne stvari, a 19. avgust rezervisan je za modnu reviju – završni čin kreativne radionice u kojoj mali dizajneri izrađuju kostime od plastičnih kesa i recikliranih materijala.
Potraga za gusarskim blagom je uzbudljiv događaj zakazan za 21. avgust a popularni Ivan Mađioničar djecu neće ostaviti ravnodušnom 22. avgusta.
Luštica Bay ovim programom potvrđuje svoju posvećenos
Luštica Bay – Centrale – foto Boka News
t stvaranju sadržaja za cijelu porodicu, izjavili su ovom prilikom iz kompanije Luštica Development.
Ulaz je slobodan za sve događaje, a program traje do kraja avgusta. Svi događaji su zakazani za 19h osim Dječjeg bazara koji počinje od 18h.
Za više informacija posjetite lusticabay.com ili zapratite profile na društvenim mrežama.
Izložba skulptura kao sjećanje na slavnog umjetnika keramičara Pavla Simića, pod nazivom „Pavlova razmišljanja kroz keramiku”, biće otvorena sutra (četvrtak 31. jul) u 20:00 časova, u Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković” u Starom gradu.
VELA LUKA – Deseci tisuća obožavatelja Olivera Dragojevića uživali su u spektakularnom koncertu ‘Trag u beskraju’ održanom u Veloj Luci u spomen na kultnog pjevača koji nas je napustio prije sedam godina.
Za atmosferu ponajviše treba zahvaliti Nini Badrić, Tediju Spalatu, Klapi Šufit, Edi Braliću, Petru Dragojeviću, Marku Škugoru, Dini Jelusiću, Klapi Kaše, Eli Žuveli, Antoniju Serranu, Miroslavu Tadiću, Vlatku Stefanovskom, Rišpetu, Yvette Holzwarth uz pratnju ansambla pod vodstvom Ante Gele, koji su na najbolji način odali počast velikanu hrvatske glazbe.
Ljudi su pjevali, plesali, a svake godine tijekom manifestacije “Trag u beskraju” u Veloj Luci događa se poseban i dirljiv trenutak – paljenje baklji na brodicama u luci u znak sjećanja na velikog čovjeka i glazbenika.
Baklje na brodicama simboliziraju trajnu povezanost Olivera s morem i njegovom rodnom Dalmacijom.
Za sam kraj koncerta izvedena je legendarna “Cesarica” – pjesma koja je ujedinila sve izvođače na pozornici i publiku na rivi i brodicama.
Bio je to posebno dirljiv završetak koncerta, dostojan glazbene ostavštine koju je Oliver ostavio.
Crnogorsko pomorstvo nalazi se na istorijskoj prekretnici. Nagomilani dugovi, zastarjela flota i izazovi sa administracijom, primorali su državu da načini odlučne poteze.
Radulović je u intervjuu za Bankar.me otvoreno najavljuje “bolne rezove”, zakonodavne reforme i novu razvojnu viziju.
Poručuje da je vrijeme za zaokret ka održivom, odgovornom i evropski usklađenom pomorstvu.
Vlada je nedavno odlučila da proda oba broda kompanije „Crnogorska plovidba“ kako bi spriječila prinudnu prodaju u SAD i pokrila dugove. Kako Ministarstvo planira da obezbijedi da se imovina valorizuje na tržištu, a da država ne izgubi značajan iznos vrijednosti?
-Imajući u vidu izuzetno tešku finansijsku situaciju u kompaniji „Crnogorska plovidba“ AD Kotor, Vlada je usvojila odluku kojom je naloženo pokretanje hitnog postupka prodaje brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“, kako bi se izbjegao scenario prinudne prodaje brodova po niskim cijenama i spriječio nastanak višemilionskih gubitaka za državu.
Naime, brod „Kotor“ je zbog tehničke neispravnosti koja je ugrozila sigurnost plovidbe zadržan u luci Savana (SAD), što je dodatno generisalo visoke troškove angažovanja remorkera koji su asistirali brodu, kao i kašnjenje u iskrcaju tereta.
Time je stvorena realna opasnost od višemilionskih tužbi podunajmitelja i unajmitelja i potencijalnog arestiranja broda i njegove prinudne prodaje u bescijenje.
Zbog izuzetno loše finansijske slike – uključujući dugovanja prema državi u iznosu većem od 37 miliona eura – i potpune nelikvidnosti, skupština akcionara je na predlog Vlade donijela odluku o zasnivanju založnog prava na brodu „Kotor“ u korist povjerilaca, kako bi se omogućilo njegovo isplovljavanje i izbjegla dodatna šteta.
Takođe, donijeta je i odluka o prodaji oba broda sa zadatkom da Odbor direktora u saradnji sa Izvršnim direktorom sprovede transparentan postupak u skladu sa međunarodnim standardima.
Cilj ove odluke je bio da se izbjegne najgori scenario – prinudna prodaja brodova na licitaciji u bescijenje – čime bi država izgubila kontrolu nad procesom i pretrpjela značajne finansijske gubitke.
S obzirom da Vlada više nema zakonske mehanizme da finansijski interveniše bez kršenja Zakona o kontroli državne pomoći, odluka o prodaji je jedino ekonomski racionalno rješenje koje omogućava da se umanji šteta i sačuva preostala vrijednost imovine.
Foto – Crnogorska plovidba
Šta će biti sa statusom zaposlenih i budućim planovima za brodarski sektor? Kakvo je pravo stanje u brodskim kompanijama i kakvi su izgledi za budućnost?
-Što se tiče zaposlenih i budućnosti brodarskog sektora, Ministarstvo pomorstva je posvećeno iznalaženju održivih modela razvoja državnog brodarstva, koji će biti usklađeni sa realnim tržišnim uslovima i usmjereni ka dugoročnoj stabilnosti bez ponavljanja ranijih sistemskih grešaka.
Ova odluka predstavlja odgovoran i hrabar, ali ujedno i vrlo bolan rez sa višedecenijskom praksom lošeg upravljanja i nerezonskog trošenja sredstava građana, a ujedno otvara prostor za novi početak pomorske politike zasnovane na efikasnosti, odgovornosti i održivosti.
Pet godina od usvajanja Strategije razvoja pomorskog sektora za period 2020–2030. Šta konkretno sprečava napredak i koje mjere preduzima Ministarstvo da brzo unaprijedi implementaciju?
-Crna Gora je na polovini strategijskog perioda.
Međutim, dosta ključnih ciljeva predviđenih za 2025. je nedovršeno usljed čestih kadrovskih i organizacionih promjena, reorganizacije resora – prelazak sa Ministarstva saobraćaja i pomorstva, preko Ministarstva kapitalnih investicija, pa nazad u Ministarstvo Saobraćaja i pomorstva i konačno do Ministarstva pomorstva.
Kapaciteti Direktorata za pomorsku privredu se postepeno razvijaju i preduzet je niz aktivnosti na donošenju zakonskih i proceduralnih rješenja (digitalizacija, Registar jahti, PCS–Port Community System).
Uviđamo potrebu za jačom koordinacijom između pomorske politike, zaštite životne sredine, prostornog planiranja i regionalnih inicijativa i uvođenjem evropskih standarda.
Najavljena su nova zakonska rješenja, šta će ona donijeti i koliko smo usklađeni sa međunarodnim standardima?
-Ministarstvo pomorstva pokrenulo je izradu novih zakona: o sigurnosti pomorske plovidbe, zakona o zaštiti mora od zagađenja (MARPOL), zakona o lukama i potvrđivanje konvencija poput one o uklanjanju olupina (Nairobi 2007).
U toku je unapređenje PCS (Port Community System), razvoj Nacionalnog jedinstvenog pomorskog prozora, digitalizacija procesa upisa jahti i vođenja registra jahti.
Takođe se uvodi e‑manifest sistem po uzoru na EU.
Kroz događaje poput Sedmice vodnog saobraćaja 2025. u Kotoru, Ministarstvo promoviše saradnju sa Regionalom Transportne zajednice, EMSA‑om, akademskom zajednicom i industrijom sa ciljem uvođenja inovacije, zelene tehnologije i jačanje evropskih procedura.
Planira se povezivanje luke Bar sa zaleđem kroz putnu i željezničku infrastrukturu, razvoj slobodne zone u Baru i optimizacija pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu kako bi se poboljšali ekološki i sigurnosni standardi.
U kojoj su fazi pripreme pomenutih zakona?
-Reforma pomorskog zakonodavstva je u samom vrhu agende Ministarstva pomorstva.
U bliskoj saradnji sa evropskim partnerima, u okviru EU Tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta i pravnu harmonizaciju, zajedno sa expertima EMSA-e i Taiex-a radi se na pomenuta tri prioritetna zakona.
Predlog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe je nakon usaglašavanja sa EU direktivama upravo prošao i usaglašavanje sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, pa je u fazi prevoda na engleski jezik i upućivanja MEP-u i Evropskoj komisiji.
Predlog zakona o zaštiti mora od zagađenja sa pomorskih objekata je u fazi dodatne ekspertske analize u cilju provjere usaglašenosti i prevencije preklapanja sa rješenjima drugih pomorskih propisa.
Zakon o lukama je u finalnoj fazi izrade nacrta, usaglašavanja stavova i primjedbi članova radne grupe. Očekuje se da će nacrt ovog zakona biti na javnoj raspravi u brzom roku.
Crna Gora je potpisala ključne međunarodne konvencije i nalazi se na EU „bijeloj listi”. Kako Ministarstvo planira da unaprijedi tretman pomoraca u međunarodnoj plovidbi i ojača zaštitu radnih prava?
-Od izuzetne važnosti je zaključivanje bilateralnih ugovora/sporazuma koji omogućavaju da naši pomorci mogu da zasnuju radni odnos na brodovima koji viju zastavu zemalja sa kojima je Crna Gora zaključila sporazume.
Crna Gora ima zaključene sporazume sa 13 zemalja (Holandija, Antigva i Barbuda, Bahami, Hong Kong, Italija, Japan, Norveška, Grčka, St. Vincent i Grenadini, Portugal, Danska, Velika Britanija i Kipar) a u toku su procedure zaključivanja sporazuma sa Belgijom, Španijom i Kuvajtom.
Takođe, uspostavljena je i komunikacija sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova Republike Malte vezano za potpisivanje sporazuma tako da ćemo u narednom periodu dalje aktivnosti usmjeriti u pravcu realizacije ovog sporazuma.
Ministarstvo pomorstva je još u 2019. godini uspostavilo Informacioni sistem za pomorstva, a sastavni dio Informacionog sistema je i Registar pomoraca.
Ovaj Registar sadrži lične podatke pomorca, izdata ovlašćenja, plovidbeni staž, podatke za identifikacionu karticu pomorca i podatke za pomorsku knjižicu pomorca.
Briga o pomorcima mora biti kontinuirana i sveobuhvatna.
U tom smislu saradnja sa Sindikatom pomoraca i dokera Crne Gore koji su članovi ITF-a ( Međunarodna federacija transportnih radnika), a koji aktivno rade na zaštiti prava i dobrobiti pomoraca je neizostavna.
ITF pruža pomorcima dragocjenu podršku i zastupanje u suočavanju sa izazovima u vezi sa njihovim radnim uslovima i pravima.
Podsjećam, u 2023. godini potpisan je Granski kolektivni ugovor za pomorce u međunarodnoj plovidbi koji propisuje standardne uslove koji se primjenjuju na sve pomorce ukrcane na brodovima crnogorske državne pripadnosti, a plove u međunarodnoj plovidbi.
S obzirom na to da je Crna Gora na putu ulaska u EU, u obavezi je da implementira EU zakonodavstvo koje reguliše ovu oblast, odnosno socijalnu sigurnost radnika koja uključuje i pomorce.
Tokom ljetnje turističke sezone pojačane su kontrole na moru. Koliko je do sada izrečenih kazni? Da li planirate trajno povećanje kapaciteta inspekcije, digitalizaciju kontrole ili korišćenje dronova za monitoring obale?
-U tekuću nautičku sezonu, Ministarstvo pomorstva je ušlo sa pripremljenim akcionim planom koji podrazumijeva kadrovsko i tehničko popunjavanje i pojačano prisustvo i aktivnosti inspekcije pomorske sigurnosti.
Povećanje kapaciteta se planira da sa sezonskog pređe u trajno kroz izmjenu pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i inoviranja kadrovskog plana.
Do kraja juna ukupno je ispisano 128 naloga i izrečeno 34.000 eura kazni zbog nedozvoljene brzine na moru, nepoštovanja propisa o broju i kvalifikacijama članova posade, neposjedovanja plovidbene dozvole i neposjedovanja sigurnosne opreme.
Nadalje, u cilju odvraćanja od kršenja zakona, unaprijeđen je nadzor koji uključuje VTMIS monitoring AIS primopredajnika plovnih objekata za privredne svrhe i striktna kaznena politika, korišćenje dronova za monitoring pomorskog saobraćaja.
Navedene mjere imaju za cilj disciplinovanje prestupnika i uvođenje reda na moru.
Simultano teče kampanja podizanja sigurnosne svijesti svih učesnika pomorske plovidbe uz aktivnu participaciju stručne javnosti i lokalne zajednice, a koja je dijelom već realizovana nizom sastanaka, radionica i stručnih panela.
Ozbiljna sistemska rješenja su moguća tek nakon dobijanja rezultata studije sigurnosti plovidbe i sprovedene procjene rizika po strogoj metodologiji, koje ćemo sprovesti zajedno sa evropskim partnerima.
Tada ćemo i pristupiti definisanju plovnog puta, shemi odvojene plovidbe, instalaciji pomorske signalizacije i digitalizaciji kontrole.
“Ocean Race” je jedna od najprestižnijih svjetskih jedriličarskih trka, a u našoj zemlji će se u septembru održati jedan njen dio. Da li pripreme teku planiranom dinamikom i šta Ministarstvo očekuje od ove trke u pogledu promocije pomorstva, turizma i našeg međunarodnog pozicioniranja?
-Crna Gora će od 15. do 21. septembra 2025. godine biti domaćin finalne etape najprestižnije evropske jedriličarske trke – The Ocean Race Europe.
Učešće Crne Gore u ovom globalno priznatom događaju predstavlja istorijski iskorak i potvrdu reputacije naše države kao moderne i odgovorne pomorske i turističke destinacije.
Prema procjenama organizatora očekuje se dolazak preko 50.000 posjetilaca, uključujući takmičare, tehničke timove, međunarodne sponzore, medije i turiste iz svih krajeva svijeta.
Pripreme teku planiranom dinamikom, uz visok nivo međusektorske koordinacije između svih relevantnih aktera – uključujući Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane (kroz angažman Mornarice Vojske CG, helikopterske jedinice MUP-a i Ministarstva odbrane) i lokalne samouprave Tivat.
Zahvaljujući zajedničkim naporima i brzoj institucionalnoj reakciji prevaziđeni su ključni bezbjednosni, pravni i operativni izazovi, zajedno sa uspostavljanjem režima kontrole pristupa, angažovanje avio-helikopterskih jedinica MUP-a, i definisanje sigurnosnih protokola na kopnu i moru.
Očekuje se da će trka generisati dugoročne koristi – od povećanja prihoda u turizmu i nautičkom sektoru, do jačanja međunarodnog imidža i otvaranja prostora za nove investicije i partnerstva. The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Finale biće ključni momenat u pozicioniranju Crne Gore kao elitne i odgovorne nautičke destinacije spremne za globalne izazove i velike poduhvate.
