Ukrajina – Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix via AP Feb. 24, 2026.
Sastanak Koalicije voljnih na 4. godišnjicu ruske invazije
Brojni ukrajinski i strani dužnosnici među kojima i predsjednica Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća i 10-ak šefova država i vlada uključujući i hrvatskog premijera obilježili su u Kijevu četvrtu godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu. Na trgu Majdan sudjelovali su u paljenju svijeća i odali počast poginulim braniteljima, kazao je novinar HTV-a Gordan Žvanović.
Potom je održan i sastanak Koalicije voljnih, a neki čelnici su se pridružili putem video veze. Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je da Ukrajinu treba nastaviti podupirati da bi se mogla obraniti, zatim pritiskati Rusiju i promijeniti krivu percepciju da Rusija pobjeđuje. Rusija, kaže, ostvaruje tek neznatne teritorijalne dobitke za koje su platili s pola milijuna stradalih. Teške gubitke pretrpjeli su i na ekonomskom planu zbog sankcija.
Želim podržati sve inicijative u vezi s pregovorima, ali sam vrlo skeptičan prema izgledima za skoro postizanje mira. Mislim da je dobro nastaviti s inicijativama, ali budimo realni, s ruske strane ne postoji spremnost za mir, a kamoli za čvrst i održiv mir, kazao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od zapadnih saveznika da pomognu njegovoj zemlji u obnovi energetskog sektora koji je česta meta ruskih raketnih napada i također zatražio da požure s dostavom streljiva za ukrajinsku protuzračnu obranu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da potporom Ukrajini štitimo temeljne europske vrijednosti i ključna načela međunarodnog prava. S njim se kasnije tijekom dana sastao ukrajinski predsjednik Zelenski i tom prilikom dodijelio mu je Orden kneza Jaroslava Mudrog I. stupnja koji se dodjeljuje za izniman doprinos ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Bolja avio-povezanost Crne Gore sa evropskim tržištima uliva optimizam, ali bez rješavanja sistemskih problema, od radne snage do infrastrukture, pozitivan impuls može imati ograničen domet, smatraju turistički radnici.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, kazao je da novi letovi mogu donijeti dodatni impuls i produžiti sezonu, ali i upozorio da turizam ne može počivati na improvizaciji.
– Imamo nove linije. Nemamo onoliko koliko bih volio da imamo, ali ih ima više nego prošle godine. Vjerovatno će biti nešto više posla i vjerovatno će sezona krenuti ranije, odnosno krajem marta ili početkom aprila. To nije za zanemariti, to je mjesec više posla – rekao je kaže Radulović u intervjuu Pobjedi.
On je podsjetio da je prošla godina imala slab početak.
– Prošle godine smo u maju i junu bili gotovo pusti, nije bilo nikoga, a i jul je bio problematičan. Ako sada imamo bolju avio-povezanost i ranije dolaske, to može promijeniti dinamiku sezone – naveo je Radulović.
On je dodao sa su Aerodromi Crne Gore (ACG) pokazali da, i bez novih pista i terminala, mogu ostvarivati rast zahvaljujući upravljačkom kapacitetu i aktivnom radu na privlačenju avio-kompanija.
Zarko Radulović
– Kad sve pada, oni rastu, a nijesu dobili ni novu pistu, ni novu zgradu. To je dokaz koliko znači kada je stručan čovjek na pravom mjestu – kazao je Radulović misleći na direktora ACG, Roka Tolića.
Međutim, skeptičan je prema ideji davanja aerodroma u koncesiju.
– Sad nam to ne valja, sad to treba dati u koncesiju. Da vidimo što nas čeka s njima. Njima će prvi interes biti oni sami, a ne Crna Gora – da zarade što više – upozorio je Radulović.
On je podsjetio da su aerodromi “glavna recepcija” za ulazak u Crnu Goru i da strateška infrastruktura mora ostati u funkciji nacionalnog interesa, a ne isključivo profita.
– Možete imati najbolju ponudu, ali ako nemate stabilnu i kvalitetnu avio-povezanost, sve pada u vodu – rekao je Radulović.
Kada je riječ o problemu radne snage, on smatra da predloženi zakon o stalnom sezoncu još ne daje odgovore koji su potrebni turističkoj privredi. Kada je riječ o mjeri prema kojoj nezaposleni primaju 108 EUR, Radulović tvrdi da to suštinski ne mijenja situaciju na terenu.
– To da sjediš kući i primaš svojih 108 EUR – neće niko, ako ćemo pravo da kažemo – dodao je Radulović.
On je podsjetio da poslodavci tokom zimskog perioda, kada radnici nijesu angažovani, na minimalnu zaradu moraju da plaćaju doprinose koji iznose više od 80 EUR.
– Da je samo razlika od 83 ili 87 EUR do 108 EUR, nekih 20 EUR, da je država u stvari dala. Država će na jednu stranu da primi neke pare od nas, a njemu će dati 20 EUR više. Dakle, pričaju da mu daju 108, a daju mu stvarno oko 20 EUR – rekao je Radulović.
Dodaje da je problem mnogo širi od same finansijske podrške.
– Ja sam lokalista, uvijek ću prije uzeti našega nego stranca. Međutim, nama trebaju razne strukture radnika – i oni koji nijesu obučeni, i oni koji jesu, i visoko profilisani, sa znanjem stranih jezika. Zahtjevi gostiju rastu svakoga dana. Turizam više nije samo sezonski posao, to je ozbiljna industrija usluge – kazao je Radulović.
Bulevar Tivat – Jaz – foto Boka News
On smatra da se jedina konkretna korist od aktuelnih mjera ogleda eventualno u preciznijem uvidu države u stvarni broj nezaposlenih.
– Jedina korist koju ja vidim jeste da država napravi realni uvid koliko je zaista ljudi nezaposleno. Sve ostalo je na marginama – saopštio je kaže Radulović.
Posebno, prema njegovim riječima, zabrinjava stanje infrastrukture, prije svega radovi na putu Tivat – Budva, koji predstavlja jednu od najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji i ključnu vezu aerodroma sa turističkim centrima.
– Bio sam strpljiv, nadao sam se da će se radovi ubrzati. Evo završava se februar, a bojim se da ovo neće biti gotovo do juna. Goste će i ove godine dočekati raskopan bulevar. To postaje ozbiljan problem – upozorio je Radulović.
On je kazao da put Tivat – Budva predstavlja “žilu kucavicu turizma” tokom sezone i da svaki zastoj ili saobraćajni kolaps direktno utiče na percepciju destinacije.
– Ako gost sleti na aerodrom, pa ga dočeka kolona, prašina, zastoji i radovi – to je prva slika koju nosi iz Crne Gore. A prva slika je najvažnija – rekao je Radulović.
On je predložio da se pronađe makar privremeno rješenje kako bi se ublažile posljedice tokom sezone.
– Moj prijedlog je da se makar jedna traka u oba smjera osposobi i ostavi funkcionalnom do naredne zime. Toliko je još radova koji će smetati i ometati saobraćaj da ne znam kako ćemo izdržati ako ovako ostane – kazao je Radulović.
On smtra da je za ukupnu pripremu sezone potreban sistemski pristup.
– Država tapka u mjestu. Da budem iskren, država i ne može. Prvo što ne zna, a drugo nema sredstava. Sve je to ogoljeno. Ništa se ne dešava konkretno što bi izvjesno dalo rezultate – malo čupni tamo, malo ovamo – naveo je Radulović.
Rani početak sezone zahvaljujući novim letovima, prema njegovim riječima, može donijeti pozitivan impuls, ali bez rješavanja radne snage i ključne infrastrukture, posebno puta Tivat – Budva, turistički sistem ostaje pod ozbiljnim pritiskom.
– Turizam je sistem. Ako jedan segment zakaže – bilo da je to radna snaga, aerodrom ili put, posljedice osjeti cijela destinacija – zaključio je Radulović.
Aerodromi Podgorica i Tivat bilježe značajan rast prometa putnika u odnosu na 2019. godinu, a podaci pokazuju da je ukupan rast prošle godine premašio 16 odsto.
Dobra povezanost kako drumskim, tako i vazdušnim saobraćajem ključna je za razvoj saobraćajne i turističke infrastrukture Crne Gore, posebno u ljetnjim mjesecima kada je promet putnika na vrhuncu, javlja TVCG.
Prema uporednim podacima, u odnosu na 2019. godinu, prošle godine ostvaren je ukupan rast prometa putnika na aerodromima Podgorica i Tivat od nešto više od 16 odsto, prenosi portal RTCG.
Posmatrano pojedinačno, aerodrom Podgorica zabilježio je rast od oko 35 odsto u odnosu na 2019. godinu. S druge strane, aerodrom Tivat, iako bilježi konstantan rast broja putnika, još nije dostigao nivo prometa iz 2019. godine.
Iako broj putnika raste, otvara se pitanje kako obezbijediti adekvatno i efikasno opsluživanje sve većeg broja putnika, posebno u periodima sezonskog pritiska kada su terminali i infrastruktura pod najvećim opterećenjem.
Opština Herceg Novi je raspisala 45.233 eura vrijedan tender kroz koji traži brodara koji će morskim putem prevoziti putnike od hercegnovskog dijela poluostrva Luštica, odnosno tamošnjeg naselja Rose do gradske luke Škver i nazad. Morska udaljenost Rosa i Škvera je oko tri kilometra.
Firma koja dobije ovaj posao, obavljaće ga narednih godinu dana. Ponuđači moraju da imaju i najmanje dva broda kojima će ovaj posao obavljati dok bi trebalo da služe za prevoz najmanje 25 osoba. Planirano je da ovaj javni prevoz tokom radnih dana, od Rosa do Škvera saobraća u 6.30 časova, 13.00 i 15.15 časova, dok bi polasci subotom bili u 6.30 i 13.00 časova.
Brod bi od ponedjeljka do petka iz Škvera ka Rosama, isplovljavao u 13.30 i 15.30 časova, dok bi subotom ka tom naselju kretao 13.30 časova.
“Ponuđač je dužan dostaviti dokaz da shodno planu linija i broju plovila ima zaposlena najmanje dva lica osposobljena za upravljanje plovilom u javnom prevozu putnika, koja posjeduju ovlašćenje o osposobljenosti izdato prema odredbama Pravilnika o vrstama zvanja i ovlašćenja, uslovima za sticanje zvanja i izdavanje ovlašćenja za članove posade broda izdato od strane nadležnog ministarstva, ovlašćenje o osposobljenosti izdato prema odredbama Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje ovlašćenja i vršenje brodske straže pomoraca, izdato od strane nadležnog ministarstva”, ističe se u tenderskoj dokumentaciji.
Naselje Rose nalazi se na samom ulazu Bokokotorski zaliv i sjeverozapadnom dijelu Luštice. Iako ljeti na ovom mjestu borave stotine turista, u toku zime imaju svega nekoliko stanovnika.
ARTRO galerija u Luštica Bay-u organizuju dva umjetnička događaja tokom predstojećeg vikenda, u okviru programa Artist in Residence i Feel Alive koncepta.
Radionica akvarela pod nazivom „Kada život djeluje kao san “, takođe sa Bosiljkom Bakočević Delić, je zakazana za dan kasnije, u nedjelju, 1. marta, od 11 časova, u prostoru ARTRO galerije u Marina Village-u. Radionica je inspirisana morem, svjetlošću i pejzažima poluostrva Luštice, a učesnicima pruža priliku da kroz prepoznatljivu tehniku akvarela istraže i izraze sopstvenu kreativnost, uz stručno vođenje umjetnice, koja je međunarodno priznata kao majstor ovog medija.
Prijave za učešće realizuju se putem e-mail adrese artronvoevents@gmail.com ili pozivom na broj 068 074 308, a potvrđeni učesnici će sve dodatne informacije dobiti direktno.
Luštica Bay
Dan ranije, kako je već najavljeno, događaj „Susret s umjetnicom“ sa umjetnicom Bosiljkom Bakočević Delić održaće se u subotu, 28. februara, u prostoru The Chedi Luštica Bay hotela, od 18 časova. Susret se organizuje povodom otvaranja prvog Artist in Residence kustoskog programa u hotelu, kroz izložbu pod nazivom „Cvjetni dnevnici“. Postavka predstavlja lične doživljaje autorke, gdje svaka slika funkcioniše kao stranica iz njenog vizuelnog dnevnika, ispunjena bojom, ritmom i slojevima koji prizivaju mirise, raspoloženja i sjećanja mediteranskih vrtova.
Oba događaja dio su programa koji kroz umjetnost, rezidencijalne inicijative i susrete sa autorima razvija prostor dijaloga između savremenog stvaralaštva i ambijenta Luštica Bay, dodatno obogaćujući kulturni kalendar destinacije.
Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Atini od Panatinaikosa 11:10, u prvom meču osmine finala Eurokupa.
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića odigrala je dobar meč, konstantno bila u igri, a u samom finišu došla je i do vođstva od 10:9.
Domaćin je u finišu druge četvrtine prvi put došao do vođstva od tri gola (6:3), koliko je bilo i na polovini meča (8:5).
Jadran je u trećoj četvrtini uspio da anulira zaostatak (9:9), a seriju od tri vezana gola kompletirao je vođstvom od 10:9, minut i 34 sekunde prije kraja meča.
Sam finiš pripao je domaćinu, koji je sa dva dva pogotka napravio preokret i došao do pobjede.
Najefikasniji u ekipi Jadrana bio je Francisko Valera sa tri gola, dok su po dva postigli Srđan Janović i Vasilije Radović.
Po jednom upisali su se Danil Merkulov, Strahinja Gojković i Đorđe Lazić.
U ekipi Panatinaikosa najefikasniji je bio Nikolaos Papasifakis sa tri gola, dok je Dušan Banićević dodao dva.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova sa saradnicima održali su radni sastanak posvećen unapređenju i daljem razvoju partnerske saradnje u oblasti zelene tranzicije i održivog razvoja Crne Gore.
Tokom sastanka razmotren je napredak u realizaciji zajedničkih inicijativa, uključujući sprovođenje ESG strategije EPCG, kao i aktivnosti koje proizilaze iz Memoranduma o saradnji potpisanog sredinom novembra 2024. godine. Posebno je istaknuta važnost uloge EPCG kao člana Savjeta za pravednu tranziciju, čime naša kompanija potvrđuje svoju posvećenost odgovornom upravljanju procesima energetske transformacije i podršci zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom.
UNDP vidi EPCG kao strateškog partnera u sprovođenju zelene agende Crne Gore, naročito u kontekstu usklađivanja sa evropskim i globalnim klimatskim i energetskim ciljevima, smanjenja emisija, razvoja obnovljivih izvora energije i jačanja kapaciteta za nova, zelena radna mjesta.
Razgovarano je i o konkretnim mogućnostima nastavka saradnje na projektima koji doprinose pravednoj tranziciji, razvoju zelenih vještina, podršci inovacijama i osnaživanju lokalnih zajednica.
Državljanin Republike Kosovo Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik Suda za prekršaje u Budvi.
– Njemu je suđeno dana 20.2.2026. godine u hitnom postupku, u kom je utvrđeno da je navedenog dana upućivao riječi uvredljive sadržine policijskom službeniku OB Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog počinjenog saobraćajnog prekršaja – navodi se u obrazloženju.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se okrivljeni sprovede u UIKS Spuž na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.
Atraktivno gastro takmičenje u pripremanju bokeške pašta šute pod nazivom „Meštri od kužine, pjat od gušta!“ održano je juče na Škveru, u okviru 57. Praznika mimoze.
Devet ekipa iz Herceg Novog odmjerilo je kulinarske vještine, pripremajući pašta šutu na licu mjesta, na devet gorionika, pred publikom i stručnim žirijem. Mirisi domaće kužine širili su se Škverom, dok su posjetioci sa nestrpljenjem čekali priliku da degustiraju svaku verziju ovog autentičnog jela.
Meštri od kužine, foto Zvezdana Vuksanović
Meštri su pokazali umijeće, svaka ekipa sa svojim tajnim sastojkom, porodičnim receptom i posebnim „štihom“, a žiri je imao sladak zadatak da proba i ocijeni. Titulu i novčanu nagradu od 500 eura osvojio je tim Mjesne zajednice Kumbor.
Meštri od kužine, foto Zvezdana Vuksanović
Događaj koji predstavlja spoj domaće recepture, takmičarskog duha i vedrog mediteranskog ambijenta organizovan je drugi put, a cilj je da ovo takmičenje postane prepoznatljiva i dugotrajna tradicija Praznika mimoze.
Program je vodio glumac Goran Slavić, a za muzički dio zaduženi su bili DJ Goran i lokalna grupa Trio Mare.
Organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg-fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat identifikovali su i po nalogu tužioca juče uhapsili operativno interesantno lice A.D. (36) iz Kotora, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa na štetu jednog ugostiteljskog objekta.
– Naime, sumnja se da je A.D. 23. februara 2026. godine, oko četiri časa ujutro, u mjestu Gradiošnica, opština Tivat, upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva nasilno otvorio prozor objekta, nakon čega je iz unutrašnjosti otuđio novac i alkoholna pića – stoji u saopštenju.
Po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, osumnjičeni je, kako se navodi, lišen slobode i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.
