Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen Foto: Yves Herman / Reuters
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u Europskom parlamentu da Europska unija ima sve instrumente na stolu da odgovori na američke carine ako to bude potrebno, dok svijet iščekuje objavu novih trgovinskih mjera administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Europa nije počela ovu konfrontaciju. Mislimo da je pogrešna. Imamo sve što je potrebno da zaštitimo naš narod i prosperitet. Imamo najveće jedinstveno tržište na svijetu. Imamo snagu za pregovore. Imamo moć odgovoriti na američke carine, rekla je von der Leyen.
Šefica Komisije naglasila je da su “svi instrumenti na stolu za protumjere” te upozorila da će carine “samo potaknuti inflaciju, upravo suprotno od onoga što želimo postići”.
– Ne želimo nužno poduzeti protumjere, ali ako to bude potrebno, imamo snažan plan i provest ćemo ga, rekla je von der Leyen na raspravi s eurozastupnicima o zaključcima nedavnog samita EU-a.
Trump je prije nekoliko dana zaprijetio većim carinama za Europsku uniju i Kanadu ako budu zajedno radile na “nanošenju gospodarske štete SAD-u”.
EU je prvo najavila prve protumjere pa onda odgodu istih do sredine travnja, uključujući, primjerice, carine od 50 posto na američki burbon. Kao odgovor, Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 200 posto na sva vina i druge alkoholne proizvode iz EU ako Bruxelles to uvede.
Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) uručila je zdravstvenom sistemu vrijednu donaciju u medicinskoj opremi, koja će, kao i niz prethodnih, značajno unaprijediti uslove u crnogorskim zdravstvenim ustanovama.
Donacija, vrijedna preko 100 hiljada eura sastoji se od 18 EKG aparata, koji će biti raspoređeni u domovima zdravlja Bar, Herceg Novi, Cetinje, Danilovgrad, Kolašin, Kotor, kao i u Opštoj bolnici Cetinje i Specijalnoj bolnici Risan. Odjeljenje neurologije Opšte bolnice Bijelo Polje dobija novi EEG aparat, domovi zdravlja Danilovgrad i Kolašin aparate za kompletnu elektroterapiju, ultrazvučnu i kombinovanu terapiju, domovi zdravlja Plav i Kolašin hematološke aparate, dok Dom zdravlja Herceg Novi za potrebe Centra za dijalizu dobija sedam novih bolničkih kreveta.
Upućujući Agenciji TIKA, riječi zahvalnosti na kontinuiranoj podršci i pomoći, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, Mirjana Vlahović Andrijašević, tokom primopredaje donacije, kazala je da će oprema značajno unaprijediti kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskim radnicima da pruže brzu i efikasniju dijagnostiku i liječenje pacijenata.
„Ovo je još jedan dokaz izuzetne saradnje koja postoji između Ministarstva zdravlja, Ambasade Turske u Crnoj Gori i Agencije TIKA, koja je godinama jedan od najvećih donatora crnogorskom zdravstvenom sistemu. Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem Agenciji TIKA, Vladi i narodu Turske na višestrukoj pomoći, crnogorskom zdravstvenom sistemu, koja je rezultirala podizanjem nivoa kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Uvjerena sam da će se ovako kvalitetna i sadržajna saradnja nastaviti i intenzivirati i u narednom periodu, istakla je Vlahović Andrijašević.
Agencija TIKA je od 2007. godine, od kada su prisutni u Crnoj Gori, realizovala brojne projekte i aktivnosti, koje su u oblasti zdravstva bile usmjerene na unapređenje infrastrukture, nabavku medicinske opreme i edukaciju kadra.
Predsjednik Agencije TIKA Serkan Kayalar naglasio je da je od 2007. godine do danas realizovano najviše projekata u oblasti zdravstva, jer to je oblast koja direktno utiče na zdravlje i život ljudi.
Foto Vlada CG
„Danas smo uručili donaciju u medicinskoj opremi za deset opština u Crnoj Gori i nadamo se da će svi ti medicinski aparati i oprema doprinijeti da zdravstvene ustanove u svim tim gradovima rade u boljim uslovima“, kazao je predsjednik turske agencije, izražavajući uvjerenje da će u budućem periodu saradnja na državnom nivou biti još intenzivnija što se tiče oblasti zdravstva. On je uputio zahvalnost ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i timu Ministarstva zdravlja, koji je učestvovao u realizaciji ovog projekta, na saradnji i ukazanom povjerenju.
Agencija TIKA, do sada je širom svijeta realizovala više od 2000 zdravstvenih projekata, od čega u Crnoj Gori preko 500 projekata, a značajan angažman u njihovom sprovođenju imala je Ambasada Turske u Crnoj Gori.
Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan kazao je da sa našom zemljom imaju veoma dobre odnose na svim poljima, a zdravstvo je na prvom mjestu. On je najavio da u narednom periodu dvije delegacije turskih eksperata iz oblasti zdravstva i socijalnog staranja planiraju da posjete Crnu Goru, kako bi dali doprinos dodatnom unapređenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
Opština Tivat i Crveni krst Tivat u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore nastavljaju sa organizacijom akcija dobrovoljnog davalaštva krvi po tivatskim mjesnim zajednicama. Naredna akcija biće održana u Donjoj Lastvi, u prostorijama MZ Lastva, i to u srijedu 2. aprila od 9-12h.
„Ovom akcijom nastojimo pomoći Zavodu za transfuziju da poboljša stanje rezervi krvi, ali i ojačati saradnju opštinske organizacije Crvenog krsta sa novoustanovljenom tivatskom mjesnom zajednicom“, istakla je Jelena Šćekić sekretarka za lokalnu upravu Opštine Tivat. Ona je stanovnike mjesne zajednice Lastva, pozvala da se naredne srijede odazovu ovoj humanoj akciji.
„Sama procedura davanja krvi traje od 15 do 20 minuta, a medicinska ekipa na licu mjesta potvrdiće da li ispunjavate zdravstvene uslove da darujete krv“, istakla je Nevena Božović sekretarka OO Crveni krst Tivat. Ona je potvrdila da saradnja mjesnih zajednica i Crvenog krsta može biti vrlo značajna: „Zajednički možemo organizovati obuke prve pomoći, ali i u kontaktu sa građanima i organima mjesnih zajednice steći uvid u potrebe starijih lica ili onih koji su u stanju socijalne pomoći, te im pružiti potrebnu pomoć i podršku“.
Za potrebe akcije dobrovoljnog davalaštva krvi biće obezbjeđeni sendviči i osvježenje.
Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina. Žene mogu davati krv 3 puta, a muškarci 4 puta godišnje. Davalac ne smije biti prehlađen i ne smije bolovati od bolesti pluća i srca, takođe davalac ne smije biti na nekoj hroničnoj, ni akutnoj terapiji. Važno je da davalac nije tetoviran u prethodnih pola godine, te da zadovoljava određene parametre kada je u pitanju krvni pritisak, tjelesna težina i tjelesna temperatura.
Ukidanje neradne nedjelje aktuelizovano je uoči početka turističke sezone. Iz Udruženja malih prehrambenih trgovina Crne Gore za Gradsku RTV kažu da bi ovaj potez, tokom ljetnje sezone, značilo njihovo spašavanje kako bi opstali tokom čitave godine. Za radnu nedjelju zalažu se i u Uniji Poslodavaca.
Na korak od nove ljetnje turističke sezone stara pitanja ponovo aktuelna. Udruženje malih trgovina traže da im se dozvoli rad nedjeljom. Ne odustaju od borbe i očekuju da im se omogući da rade četiri mjeseca tokom sezone kako bi održali biznise, pojašnjava predsjednik Udruženja malih prehrambenih trgovina Željko Ćetković.
– Nama odgovara jun, jul, avgust, septembar, malim prehrabmenim radnjama u odnosu na velike lance, mi jedva opstajemo, to bi za nas značio opstanak, a za građane da kupuju povoljnije nego na benzinskim pumpama – kazao je Ćetković
Moguće je, dodaje je Ćetković, iskontrolisati eventualna kršenja prava radnika.
– Pet odsto je 1.700 radnika koliko zapošljavaju male prehrambene trgovine, to je lako iskontrolisati i napraviti dogovor. Oni moraju raditi ljeti, da bi zimi primali pune i redovne plate koje nisu male, a radnik je postao suvo zlato – istakao je Ćetković.
Rad nedjeljom, uz poštovanje zakonskih propisa, zagovaraju i u Uniji Poslodavaca.
– Da se plati uvećana dnevnica za one zaposlene koji rade, da se radi samo jedna smjena. Ima još par nekih uslova i smatramo da smo napravili rješenje koje uvažava interese svih , ali do epiloga povoljnog nije došlo, Da li će to biti ove godine, mi ćemo raditi ono što smatramo da je ispravno i što podržava crnogorsku privredu – kazao je Filip Lazović iz Unije Poslodavaca.
A da bi trebalo pronaći najbolje zajedničko rješenje mišljenja je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
– Jesam za to da ostane neradna, to je dan za odmor, kad se porodica okuplja, ali sa druge strane, kao ekonomista i kao neko ko podstiče privredu i sve naše turističke djelatnike da ostvare što bolji profit u toku sezone jesam za to da sjednu sindikati, poslodavci i da vide koja je to mjera kompromisa – istakla je Popović.
Podsjetimo, neradna nedelja uvedena je 2019. godine, čime je rada, u posljednjem danu sedmice oslobođeno oko 37 hiljada zaposlenih u sektoru trgovine.
Sudija Veljko Radovanović izrekao je, u ponovljenom postupku presudu za ubistvo Ljiljane Simić kojom je Zoran Marić osuđen na 40 godina robije za teško ubistvo, dok je Radomir Delić oslobođen optužbi za učešće u teškom ubistvu.
Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46 časova, u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić.
Sud je, između ostalog,u obrazloženju presude naveo da je Marić na podmukao način i iz koristoljublja izvršio ubistvo.
Sudija je naveo da je i iz odbrane Delića utvrđeno da je Marić ubio Simić.
Podsjećamo, Simić je nestala 6. septembra 2020. kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih šest mjeseci, krenula u Kanadu gdje je provodila ostatak godine.
Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebala da vozi na aerodrom u Dubrovnik. Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je pozvala, ali joj je telefon bio isključen. Prijateljica Simić, nakon više pokušaja da je dobije, obavijestila je policiju. Organizovana je potraga u koju se uključila i porodica ubijene žene. Utvrđeno je da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu.
Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46 časova, u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić. VDT navodi da su oni zajedno došli do stambene zgrade u naselju Dobrota u Kotoru, u kojoj je stanovala oštećena.
“Okrivljeni Marić je pod izgovorom da će da je povede u Herceg Novi i da joj pokaže prirodu i zalazak sunca, namamio oštećenu da sa njim i okrivljenim Delićem, uđe i sjedne na mjesto suvozača vozila ‘nissan rogue”, navode u optužnici.
Optuženi Marić je osuđivan nekoliko puta u Osnovnom sudu u Herceg Novom, Okružnom sudu u Beogradu i Vranju, te Višem sudu u Podgorici, za iznudu u pokušaju, krađu, tešku krađu…
Bar – U nedelju 30. marta su u Dobrim vodama održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa uređene obale za juniore U16 i seniorke.
Prvo mjesto u kategoriji juniora pripalo je Damiru Papračaninu iz KSR „Ribar“ Baošići sa 54 boda. Drugi je bio Marko Pekić iz KSR „Pristan“ Bar sa 10, a treći Miljan Maksimović iz istog kluba sa 9 bodova.
DP OBALA NAJ JUNIORI
Zlatnu medalju u kategoriji seniorki osvojila je Tijana Kekić iz KSR „Bojana“ Ulcinj sa8 bodova, srebrnu Elena Vukčević (KSR „Širun“) sa 2, a bronzane Biljana Novaković (RSK „Lampuga VP“ Dobre vode) i Staša Petranović (KSR „Pristan“ Bar) sa 1 bodom.
Uzoran tehnički organizator bio je klub „Lampuga VP“ iz Dobrih voda.
DP OBALA NAJ SENIORKE
Takmičarska sezona nastavlja se već iduće nedelje, kada će u Herceg Novom biti održan I krug državnog prvenstva u ribolovu iz usidrenog broda za seniore.
Reprezentativci Crne Gore u jedrenju, Milivoj Dukić i Ilija Marković, započeli su takmičenje na međunarodnoj regati 54. Trofej princeze Sofije na Palma de Majorci, koja je jedna od pet regata iz Grand Slam serije, što je do ove godine bio Svjetski kup. Ova prestižna regata u zalivu Palme označava zvaničan početak takmičarskog ciklusa u olimpijskim klasama za Olimpijske igre Los Anđeles 2028.
Nakon prvog dana i dva održana jedrenja, crnogorski takmičari ostvarili su izuzetne rezultate u konkurenciji 174 jedriličara u olimpijskoj klasi ILCA7. Milivoj Dukić zauzima 19. mjesto u generalnom plasmanu sa rezultatima (2,10), dok je Ilija Marković na 29. poziciji sa plasmanima (10,12).
Obzirom na veliki broj učesnika, takmičenje je organizovano u dvije kvalifikacione grupe, što dodatno potvrđuje jak intenzitet i visoku konkurenciju ove prestižne regate. Na regati se takmiče jedriličari u svih deset olimpijskih disciplina, a ukupno učestvuje preko 1000 jedriličara iz 60 zemalja svijeta. U klasi ILCA7 nastupaju jedriličari sa Olimpijskih igara Pariz 2024, uključujući i osvajače podijuma.
Dukić i Marković su se za ovu sezonu pripremali na ostrvu Lanzarote u Španiji, a početkom marta su stigli na Palmu kako bi nastavili završne pripreme pred početak regate.
Regata traje do 5. aprila, a takmičenje se sastoji iz kvalifikacione serije jedrenja, te ukoliko se završi minimum šest jedrenja, biće organizovana i finalna Medal Race, koju jedre najboljih deset jedriličara finalne serije plasiraće.
Crnogorski jedriličari nastavljaju takmičenje s ciljem ostvarivanja što boljih rezultata i borbe za visok plasman u nastavku regate.
Potražnja za radnicima u crnogorskom turizmu i ove godine je izuzetno velika, a domaća radna snaga deficitarna. Država pokušava da riješi ovaj problem novim Zakonom o stalnom sezoncu, ali detalji o nacrtu zakona još su nepoznati. Iz Unije slobodnih sindikata ističu podršku Zakonu i nadaju se da će zadržati radnike u turizmu da ostanu u Crnoj Gori. Hotelijeri s druge strane, strahuju da troškove stalnih sezonaca država prebaciti na poslodavca.
Potražnja za radnicima u turizmu i ove godine je izuzetno velika. Samo u Budvi, potrebno je više od 8.000 sezonskih radnika. Taj problem država će pokušati da riješi Zakonom o stalnom sezoncu.
Za sada, Ministarstvo rada ne želi mnogo da otkrije o nacrtu zakona u šta smo se i sami uvjerili nakon što nijesmo dobili tražene odgovore. U Uniji slobodnih sindikata, s druge strane, imaju više detalja.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata kaže da bi sezonski radnici novim Zakonom o stalnom sezoncu bili osigurani tokom cijele godine.
– Dakle, povezan bi im bio radni staž ili penzijski staž. Ostvaruju sva prava kao da su na radu i tokom ovog perioda kada nisu angažovani. Dobiće nadoknadu koja je u ovom trenutku projektovana na 120% od obračunske vrijednosti koeficijenta. Dakle, to je iznos od nekih 108 EUR – rekao je Keković.
A stalnim sezoncima, objašnjava Keković, se neće ukidati socijalna pomoć dok čekaju novu sezonu.
– Njihova obaveza bi bila da naredne sezone dođu i rade kod tog poslodavca, nastave taj ugovor o stalnom sezonskom poslu. Ugovor o stalnom sezonskom angažmanu može biti najkraće 6 mjeseci, zaključeno, odnosno najduže 8 mjeseci. Dakle, ostaje od 4 do 6 mjeseci da se uplaćuje doprinos za produženo osiguranje – rekao je Keković.
On poručuje da najavljeni Zakon treba da stimuliše sezonske radnike da ostanu u Crnoj Gori i time se zaustavi njihov odlazak u inostranstvo.
S druge strane, hotelijeri podržavaju to zakonsko rješenje, ali ne kriju ni da su skeptični po pitanju njegove efikasnosti. Strahuju da će troškove stalnih sezonaca država prebaciti na poslodavca.
Hotelijer Žarko Radulović kaže da novi Zakon ima puno nepoznanica.
– Pitanje je u periodu kad ne rade, ko plaća? On ne može bez para da sjedi kući i da čeka da ga ja pozovem, nego mora da ima neka primanja. To u Sloveniji je, recimo, regulisala država. U Hrvatskoj nije. U Hrvatskoj skoro da nema nekih uspjeha, a u Sloveniji donekle – rekao je Radulović.
On poručuje da treba strateški razmišljati i edukovati radnu snagu za šta su, kaže, poslodavci raspoloženi.
– Mi treba da se potrudimo da naše ljude edukujemo, da preskočimo srednji menadžment. Da napravimo njih specijaliste. Da napravimo vrsnog kuvara. Koji može ovdje i u Njujorku i u Tokiju da radi kao kuvar. E to je pravi put – rekao je Radulović.
U Crnoj Gori najviše se traže kuvari, konobari, šankeri, roštiljdžije, sobarice, servirke. A kako je domaća radna snaga sve manje dostupna očekuje se da će i ove godine te poslove obavljati radnici iz Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine.
Crnogorska policija uhapsila je za vikend 122 vozača, od čega 51 zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.
Navodi se da su 34 vozača uhapšena zbog vožnje pod dejstvom droga i 37 zbog počinjenih drugih težih prekršaja, većinom zbog prekoračenja propisane brzine kretanja vozila.
“Najviše uhapšenih, 49, bilo je na teritoriji Glavnog grada, zatim deset vozača u Budvi, po devet u Kotoru i Nikšiću i osam u Baru”, kaže se u saopštenju.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar, kako se dodaje, uhapsili su D.M.(21) iz Ćuprije i G.G.(32) iz Vrbasa, koji su upravljali vozilom pod dejstvom marihuane.
“Kod G.G. je pregledom u vozilu pronađena marihuana nakon čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga”, rekli su iz policije.
Oni su kazali da je G.G. sudija za prekršaje kaznio sa 21 dan zatvora.
Navodi se da je hercegnovska policija uhapsila M.I.(23) državljanina Bosne i Hercegovine, sa privremenim boravkom, zbog toga što se, u dva navrata nije zaustavio na jasno dat znak “stop” policijskih službenika tokom kontrole saobraćaja.
Iz policije su rekli da je u Budvi na bulevaru Jadranski put, kontrolisan i uhapšen E.R. (54) iz Budve zbog vožnje pod uticajem kokaina.
Beranska policija uhapsila je A.V. (20) koji je na vozilu postavio uređaje za davanje svjetlosne signalizacije, tzv.blinkere koji se koriste isključivo na vozilima sa prvenstvom prolaza kao i vozilima pod pratnjom.
A.V. je, kako se dodaje, počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz policije su naveli da je od petka do nedjelje, evidentirana 31 saobraćajna nezgoda na putevima u Crnoj Gori, sa jednim poginulim u Baru, dok su četiri osobe zadobile teške i 27 lake tjelesne povrede.
“Službenici saobraćajne policije su izdali 1.222 prekršajna naloga, podnijeli 226 prekršajnih prijava i oduzeli 22 para registarskih oznaka”, kaže se u saopštenju.
Jahta Stefania, duga 41 metar, nakon gotovo dvije godine mirovanja ide na prodaju putem javne dražbe. Početna cijena iznosi 10 miliona eura.
Plovilo je 2023. godine zaplijenjeno od bjeloruskog državljanina Časlava Konjuha, koji je, prema navodima francuskih vlasti, bogatstvo stekao krijumčarenjem oružja i narkotika. Osim jahte, oduzeta mu je i vila vrijedna jednako toliko.
Francuska je od Italije zatražila zapljenu neposredno prije isplovljavanja jahte prema Dubaiju, gdje bi oduzimanje bilo znatno otežano.
Aukciju će voditi odvjetničko društvo De Baecque, a interes javnosti već je velik, s obzirom na luksuz i tehničke performanse koje Stefania nudi.
Izgrađena 2021. u poznatom brodogradilištu Dynamiq u Toskani, ova aluminijska jahta kombinira europski dizajn i američki luksuz. Nizozemski studio Van Oossanen odgovoran je za njezinu pomorsku arhitekturu, dok su vanjski izgled osmislili dizajneri iz Monaka (Dobroserdov Design), a interijer potpisuje Giuseppina Arena iz Miamija.
Pokreću je dva snažna motora od po 1650 konjskih snaga, s dosegom od 5000 nautičkih milja pri brzini od 10 čvorova i ekonomičnoj potrošnji od samo 50 litara na sat. Maksimalna brzina iznosi 21 čvor.
Na Stefanii može boraviti do 10 gostiju u pet luksuznih kabina, uz profesionalnu posadu od šest članova.
