Saborno proslavljen Spasovdan uz litiju kroz Herceg Novi

0
Litija – foto Opština -HN

U crkvi Svetoga Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj proslavljena je hramovska slava – Spasovdan.

Liturgiju je služio iguman manastira Stanjevići Jefrem sa hercegnovskim sveštenstvom, a sabornoj proslavi prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, potpredsjednici Opštine Miloš Konjević i Mirko Mustur sa saradnicima, kao i konzul Republike Srbije u HN, Mićo Rogović. Obilježavanje slave završeno je tradicionalnom litijom koja je u večernjim satima nošena kroz grad, a koju je predvodio vladika Zahumsko hercegovački i primorski Dimitrije.

Spasenje od smrti, vaskrsenje i vaznesenje su temelj hrišćanske vjere, kazao je iguman Jefrem u besjedi i pojasnio značaj ovog praznika u narodu nazvanog Spasovdan. Kako je istakao, sjećanje na Vaznesenje Gospodnje traje već treći milenijuma, a sjećanje u crkvi božijoj predstavlja i sadašnjost i budućnost.

Saborno proslavljen Spasovdan uz litiju kroz Herceg Novi
Litija – foto Opština -HN

„Svaki naš doživljaj u zemaljskom životu možemo doživjeti u punoći prisustva božijeg, ako se budemo služili sjećanjima kao što se služimo sjećanjima iz naših života. Sjećamo se svih onih građana Herceg Novog i uznosimo molitve za njihovo zdravlje i spasenje, za mir u porodici, svaki berićet u domu i rodu. Na dan kada slavi ovaj hram, sjećamo se i onih divnih Novljana koji su bili priložnici, trudbenici koji su odvajali od svojih usta i doma zaradu, i oni na galijama i pastiri, poljoprivrednici, ribari, da bismo mi danas, njihovi potomci bili u ovako divnom i veličanstvenom hramu“, istakao je između ostalog iguman Jefrem i zahvalio predsjedniku Katiću što je uvijek otvorenog srca za podršku i razumijevanje crkvenoj misiji.
Hram Svetog Spasa pamti trovjekovnu istoriju i sa manastirom Savina dao je poseban pečat oblikovanju lica grada i njegove duše, istakao je starješina hrama, protojerej stavrofor Radomir Nikčević.

„Svi se pitaju kakav je to grad Herceg Novi u kojem svi žive kao porodica, šta je to je oblikovalo njegovu dušu? Ovaj hram je ostavio veliki pečat na formiranje i dušu grada, on je ključ. I nije slučajno da je među starješinama ovog hrama u isto vrijeme bio nastojatelj manastira Savina – Josip Tropović kod kojeg je vladika Njegoš učio školu.

Litija – foto Opština -HN

Podsjetio je na period Topalske komunitadi kao preteče savremene gradske uprave i bliske saradnje koju su gajili sa građanima, što je nastavljeno do danas jer sadašnja gradska uprava živi jednodušno sa svojim stanovništvom.

„Zbog toga mi imamo takvu gradsku upravu, ovaj hram i svetinje ovog grada ne daju da budu drugačiji. Nigdje to nije slučaj u Crnoj Gori niti bilo gdje drugo. Zato sa pravom ovaj grad jedini nosi orden Svetoga Save prvog reda“, kazao je Nikčević.

Večernjoj službi, a potom i litiji koja je nošena ka crkvi Svetog Preobraženja, prisustvovali su predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednici Miloš Konjević i Mirko Mustur, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica i predsjednik Skupštine Nikšić, Nemanja Vuković.
Vladika Dimitrije u besjedi je poručio da je Hristos sve što je uradio, uradio radi ljudi i njihovog spasenja.

Litija – foto Opština -HN

„Izašao je sa nebeskih visina i došao nam u susret, nama ljudima i postao jedan od nas. Postao je naš sabrat, učitelj prvosveštenik, služitelj, sluga, đakon. On je prvjenac svega u crkvi i svega u spasenju našem. Pošto nam je izašao u susret, spustio se sa nebeskih visina, on je isto tako tu našu prirodu, sve naše sem grijeha, uznio na nebesa. Ovaj hram je posvećen Preobraženju, a danas slavimo Sveto Vaznesenje Gospodnje, sve u Hristovom domostroju, uključujući i Vaznesenje radi našega spasenja, radi našeg preobraženja ne bi li se ta blagodat Božija, koju je Gospod ostavio u crkvi svojoj, dotakla naših srdaca, ljubavi, vjere, ne bi li se otvorili kao cvijet, ne bi li nešto od te blagodeti i te sile preobrazilo naše živote“, kazao je vladika Dimitrije.

Litija – foto Opština -HN

Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da je ova litija nastavak onih veličanstvenih litija koje su pokrenute 2020. godine „kada smo branili naše svetinje, a potom i potpisali ugovor sa SPC i stavili tačku na to pitanje“.

„Zato i danas možemo slobodno i bezbrižno da sa vjerom i blagodatom prošetamo ne samo kroz Herceg Novi, nego sve gradove Crne Gore. Pozivam vas da se i u narednom periodu okupljamo oko naših hramova, svetinja, ne samo za ovaj veliki praznik Spasovdan, koji mi u Herceg Novom proslavljamo vijekovima unazad, nego i za sve ostale praznike“, kazao je predsjednik Katić.

Povodom proslave Spasovdana upriličen je i kulturni program.

Od bedema Opština Kotor već prihodovala 650.000 eura

0
Od bedema Opština Kotor već prihodovala 650.000 eura
Kotor – foto Boka News

Odbornici Skupštine opštine (SO) Kotor juče su, u okviru nastavka 23. sjednice, između ostalog, usvojili Izvještaj Turističke organizacije (TO) Kotor o radu za 2023. godinu, te Odluku o donošenju Programa rada i finansijskog plana za tekuću godinu.

Direktor TO Kotor Jovan Ristić kazao je da je prošle godine prebačen planirani prihod od nešto više od 1,8 miliona eura.

– Od bedema je 2019. prihodovano preko milion i 730.000 eura, prošle 1,5 miliona, a od početka ove već 650.000 eura.

Kotor foto Boka News

Nismo imali prijave na čistoći bedema koji imaju i veoma dobru signalizaciju. Međutim, postoji negativna praksa uvođenja turista od strane nelegalnih vodiča na bedeme kroz druge ulaze, čemu ćemo stati na put – kazao je Ristić, navodeći i da se gosti duže zadržavaju u gradu (sada već prosječno i po šest dana).

On je iznio i podatke da je u periodu 2019. -2020. po osnovu boravišne takse ostvaren prihod od 9.000 eura, 2021. -2022. od 12.854 eura, 2022.-2023. godina 53.000, a od decembra 2023. do danas 40.000 eura.

Na proslavi Svetog Antuna na Prčanju

0

Blagdan Svetoga Antuna okupio je na misi u maloj crkvi-porodičnoj kapeli familije Lazzari na Prčanju grupu vjernika iz Dobrote, Mula, Kotora, Škaljara, kojima su se poslije toga na ponti ispred Kuće Lazzari, na čašćenju domaćina Meleta Lukača, pridružili i drugi gosti iz Bara, Podgorice, Bijelog Polja. Kako je i red, duhovno i liturgijsko slavlje posvećeno jednom od omiljenih bokeljskih svetaca, koje je održao don Željko Pasković, upotpunjeno je gozbom i druženjem, koje je recitovanjem svoje pjesme “Oda Crnoj Gori”, uveličao pisac i pjesnik Dejan Milošević Tarski.

Crkvu Svetog Antuna Padovanskoga je 1724. godine osnovao Bruno Lazzari, a 1988. godine, nakon zemljotresa, obnovila ju je Agata, udova Nika Lazzarija, kapetana duge plovidbe na jedrenjacima. Ukrašena je oltarnom slikom na kojoj se ističu Bogorodica i Sv. Antun, rad baroknog slikara Tripa Kokolje. Od 1990. godine slavlje u porodičnoj kapeli i ispred kuće organizovali su Mele Lukač i njegova supruga Nada, potomkinja familije Lazzari. Nakon što se ona upokojila, Lukač je nastavio da održava crkvu i organizuje slavlje o blagdanu Sv. Antuna  u čast sjećanja na suprugu. Činjenica da je Mele porijeklom musliman iz Bijelog  Polja još više pridaje značaj cijelom ovom slavlju, što primjećuje i don Željko Pasković, prčanjsko-stolivski župnik.

Misa u čast Sv. Antuna

-Jedna znamenitost u današnjem vremenu je to što je nasljedstvom ova crkva pripala porodici Meleta Lukača, koji već duži niz godina održava crkvicu, svaki put je o ovome blagdanu otvara, okupljeni narod i vjernike počasti sokom i delicijama, što je lijep primjer gdje se očituje ovaj zajednički život u našoj Boki.

Takav život ne bi smio biti nešto neobično, ali jeste, upravo to što jedan musliman održava katoličku crkvu. Lijepo bi bilo kada bismo svi mi bili te svijesti i razumjeli da bilo čija svetinja jeste i naša svetinja, bez obzira kojoj konfesiji pripadali. Kao katolik ja se uvijek trudim da ispoštujem i džamiju i pravoslavnu crkvu, uvijek ulazim s osobitim poštovanjem u te sakralne objekte, tako da mi je milo što upravo u župi u kojoj služim imam taj jedan primjer. Kada nam u posjetu dođe neki kolega, sa radošću istaknem taj primjer da upravo ovu crkvu održava, uređuje, čuva jedan pripadnik islamske vjeroispovjesti. To je i dalje porodična kapela, nije u vlasništvu Kotorske biskupije, obitelj Lukač je zadužena za nju, čuvaju je, održavaju i svake godine, evo, otvaraju je za blagdan Sv.Antuna, ističe don Željko.

On je objasnio značaj Sv. Antuna, zaštitnika porodice, djece, izgubljenih stvari, svega lijepoga, koji je znameniti propovjednik i zagovornik, za koga kažu da je nakon Blažene Djevice Marije, jedan od najomiljenijih svetaca.

-Svi smo mi pozvani biti sveci, samo bi nam oni trebali biti primjer i poticaj na tome putu da molimo za njihov zagovor i da idemo k tom cilju svetosti, na koji nas sami Bog poziva, kazao je don Željko koji se tokom propovjedi u kapeli Sv. Antuna zahvalio Meletu Lukaču i njegovoj obitelji što su i ove godine otvarali i uredili ovu svetinju i što su pripremili čašćenje.

Na ponti Lazzari

Mele Lukač ima pet sinova i tri ćerke, a u porodici sada su  snahe iz Njemačke, Rusije, Francuske…Redovni je učesnik međunarodnih sajmova antikviteta i jedan od rijetkih antikvara u Boki kotorskoj. Njegova starinarnica na Prčanju otvorena je tokom cijele godine, subotom je na sajmu antikviteta u Podgorici.

Čuda se dešavaju kad se prepustite

Don Pasković je obavijestio prisutne vjernike da su poslenici „Kotorskog Caritasa“ dan prije blagdana Sv. Antuna održali sastanak u Narodnoj kuhinji u Tivtu, gdje je on izrazio želju da mogu da nabave motor kako bi vršili dostavu hrane osobama koje ne mogu doći po svoj obrok, jer autom je to postalo neizdržljivo tokom ljetnjih gužvi.

– U roku od sat vremena jedna obitelj, koja želi ostati anonimna, darivala nam je potpuno nov-novcati motor za potrebe Caritas-a i Narodne kuhinje i to baš o blagdanu Sv. Antuna. A jedna druga obitelj je napravila kolače za naše korisnike u sklopu spomena na svojega supruga, sina, oca, koji je nosio to ime i koji je nastradao na brodu, tako da se puno lijepih stvara događa o ovome svecu. Osjetio sam upravo ono što sam danas propovjedao: prepustite  Gospodinu puteve svoje, on najbolje zna kako će vas voditi, učinićete čuda, a da toga niste ni svjesni, to posebno govorim mladima i ovoj djeci pred kojom je život da slijede Krista u potpunosti, poručio je vjernicima don Željko.

/M.D.P./

“Veliki šušur” – Glazbeno prosvjetno društvo Tivat slavi 115 godina od osnivanja

0
Plakat Veliki Šušur

Glazbeno prosvjetno društvo (GPD) Tivat ove godine obilježava jubilej – 115 godina od osnivanja i neprekidnog rada.

Proslava jubileja, pod nazivom “Veliki Šušur” održaće se u subotu, 15. juna sa početkom u 19 sati.

Tivatskim gradskim ulicama, sa tri početne pozicije: Sinhro lift u Porto Montenegru, ispred zgrade CZK te u Kalimanju, ispred kuće Fažo, uz domaćine će Tivatskim ulicama i kantunima defilovati  i gosti manifestacije: Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, Gradska glazba Dubrovnik, Gradska muzika Budva, KUD Sloga -Trebižat, Gradska muzika Skadar, Gradska muzika Herceg Novi i Gradska muzika Elbasan, ka zbornom mjestu na gradskoj rivi Pine gdje će ih dočekati orkestar Osnovne muzičke škole Tivat.

“Veliki šušur” – Glazbeno prosvjetno društvo Tivat slavi 115 godina od osnivanja
GPD Tivat proslava 110 godina – foto Boka News arhiv

Oko 350 učesnika će nakon susreta na Pinama, zajednički, a pod dirigentskom palicom kapelnice GPD-a, Nevile Klakor, odsvirati će tri  zajednička marša (Kroz splitske kale, Dalmatinska koračnica i Tvoja barka mala), nakon čega će svaki od orkestara, smjenjujući se na dvije bine naizmjenično, izvoditi 15-minutni  program koji su po svom izboru pripremili za ovu proslavu.

Pokrovitelji ove manifestacije su Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat  i Centar za kulturu Tivat.

Ograničenje saobraćaja za teretna motorna vozila, autobuse i kampere od 15. juna do 15. septembra

0
Ograničenje saobraćaja za teretna motorna vozila, autobuse i kampere od 15. juna do 15. septembra
Saobraćaj – gužve – foto Boka News

Od 15. juna do 15. septembra 2024. godine svakim danom u vremenskom periodu od 17.00 do 22.00 sati se privremeno zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, saopštila je Uprava policije (UP).

Zabrane se odnose na sljedeće djelove magistralnih i regionalnih puteva:

M-1, (Granični prelaz Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – granični prelaz Sukobin);

M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac);

M-2, (Podgorica – Mioska – Kolašin);

M-10, (Podgorica – Cetinje – Budva);

kao i na regionalnim putevima od 07.00 do 22.00 časova:

R-1, Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje,

R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kam most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj,

Osim toga, privremeno se zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M 2 i M 3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, u periodu od 15. juna do 15. septembra 2024. godine, svakim danom u vremenskom periodu od 00.00 do 24.00 časa na dionicama regionalnih puteva:

R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica – Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora,

R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,

R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.

“Zabrana iz tačke I podtačke 1, 2, 3, 4 i 6 ne odnosi se na vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, pecijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu mag. puta M-1, od graničnog prelaza Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci”, kazali su iz policije.

Pored striktnog poštovanja zabrana iz donijete naredbe, policijski službenici će preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih motornih vozila po završetku trajanja zabrane, što je bio čest slučaj prethodnih godina, na način što će dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključivanja prođe vremenski period od najmanje par minuta, a vozači teretnih motornih vozila će se upozoravati da su dužni držati propisano odstojanje između vozila.

“Novina u odnosu na prethodni, desetogodišnji period od kada se donosi ova naredba, jeste što se ovom naredbom zabranjuje i saobraćaj autobusa na tri regionalna putna pravca navedena u tački II naredbe, kao i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, pa je potrebno posebnu pažnju posvetiti poštovanju odredbi tačke II ove naredbe”, naveli su iz policije.

Ostavka predsjednik Skupštine VPSCG Mirza Krcić

0
Ostavka predsjednik Skupštine VPSCG Mirza Krcić
Mirza Krcić

Ostavku je podnio predsjednik Skupštine VPSCG Mirza Krcić.

“Poštovani delegati,

Obavještavam vas da podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skupštine VPSCG. Ostavku podnosim iz razloga neslaganja sa načinom rada i odnosom između organa VPSCG, a koji su bili neophodni kako bi imali bolje međusobno uvažavanje, iskren odnos i djelovanje u ime i za VPSCG.

Članovima (klubovima) i delegatima Skupštine se zahvaljujem na dosadašnjoj saradnji, a svim našim reprezentativnim selekcijama želim puno uspjeha na takmičenjima koja slijede”, navodi se u ostavci.

OČUVANJE BAŠTINE – Održana 18. Rovinjska regata tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom

0
OČUVANJE BAŠTINE – Održana 18. Rovinjska regata tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom
ROVINJSKA REGATA
ECOMUSEO ‘BATANA‘

Povodom 20. godišnjice usvajanja UNESCO-ove konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, u Rovinju je održana tradicionalna 18. Rovinjska regata. Riječ je o regati tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom i manifestaciji koja se neprekidno od 2005. godine održava u prvoj polovici lipnja u rovinjskom akvatoriju, piše istarski.in,

Cilj manifestacije od samog početka je očuvanje znanja i umijeća jedrenja s oglavnim jedrom, ali i tehnika njegove izrade i posebno oslikavanja. Regata je okupila oko 40 brodica sa šireg jadranskog područja, posebno sjeverne Italije, Slovenije i Istarske i Primorsko-goranske županije. Njen popratni program na kreativan i umjetnički način slavi maritimnu kulturu i obilježava rovinjsku brodicu Batanu te uključuje razne aktivnosti za velike i male.

“Rovinj-Rovigno je sačuvao svoju dušu i identitet – dojam je to brojnih sudionika i posjetitelja naše punoljetne Regate na koji smo izuzetno ponosni. To je najvažniji rezultat svega što smo kao Ekomuzej-Ecomuseo “Batana” kroz dva desetljeća djelovanja postigli za svoj grad i njegovu baštinu. Kako bismo dostojno obilježili ove velike obljetnice, po prvi put smo organizirali program u trajanju tri dana (7. do 9. lipnja) prepun sadržaja koji je i nama i našim gostima donio nezaboravno druženje što je zapravo bit ove manifestacije”, izjavio je netom po završetku Rovinjske regate tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom Marino Budicin, idejni začetnik i osnivač najdugotrajnije i najuspješnije baštinske priče u Hrvatskoj, rovinjskog Ekomuzeja-Ecomuseo “Batana”, prenose na svojoj Facebook stranici gdje možete pogledati lijepu fotogaleriju.

Hezbolah pokrenuo snažan napad na devet izraelskih vojnih lokacija

0
Hezbolah pokrenuo snažan napad na devet izraelskih vojnih lokacija
Izrael: Protuzračni sustav na djelu
Foto: Amir Cohen / REUTERS

Libanonski Hezbolah saopštio je da je lansirao rakete i naoružane bespilotne letjelice na devet izraelskih vojnih lokacija u koordiniranom napadu, pojačavajući drugi dan zaredom neprijateljstva na južnoj granici Libanona.

Napadi su izvedeni kao odmazda za izraelski napad u utorak u kojem je ubijen viši zapovjednik Hezbolaha na terenu.

Skupina je u saopštenju objavila da je ispalila rakete Kaćuša i Falak na šest lokacija izraelske vojske. Njihova televizija Al-Manar izvijestila je o više od 100 ispaljenih raketa odjednom.

U saopštenju Hezbolaha stoji da je također lansirao dronove na sjedište izraelskog sjevernog zapovjedništva, sjedište obavještajne službe i vojarnu.

Sigurnosni izvor rekao je Reutersu da je riječ o ispaljivanju najmanje 30 napadačkih dronova odjednom, što je do danas najveći napad skupine dronovima u osmomjesečnom ratu.

Hezbolah, kojeg podržava Iran, i Izrael razmjenjuju vatru od izbijanja rata u Gazi u listopadu, ali posljednja dva dana došlo je do naglog porasta tenzija nakon izraelskog napada u kojem je ubijen zapovjednik Hezbolaha.

Skupina je objavila da je napad u četvrtak odgovor na atentat na zapovjednika Taleba Samija Abdalaha. Već je u srijedu izvela najmanje osam napada u znak odmazde.

U Dubrovniku otkazane javne površine za još četiri restorana

0
U Dubrovniku otkazane javne površine za još četiri restorana
Dubrovnik – foto Boka News

Nakon što su prošlog tjedna otkazani ugovori o zakupu sedam javnih površina u dubrovačkoj povijesnoj jezgri, iz Grada Dubrovnika izvijestili su u četvrtak kako su otkazali javne površine za još četiri ugostiteljska objekta.



U novom slučaju riječ je o dva restorana u ulici Za Rokom, jednom u Širokoj ulici te jednom u ulici Prijeko. U svim slučajevima prekršena je gradska odluka o zakupu javnih površina.

“Sankcionirani zakupci zauzeli su javne površine van okvira zaključenim ugovorima i tako smanjili  slobodan pješački prolaz”, naveli su iz Grada Dubrovnika.

“Zakupci su dužni prestati se koristiti javnim površinama koje su predmet ugovora o zakupu i ukloniti sve stolove i stolice s javne površine. Ponovno zaključenje ugovora mogu zatražiti nakon otklanjanja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prije protoka roka od sedam dana”, stoji u priopćenju dubrovačke gradske uprave.

Linija Budva – Dubrovnik od 29. juna

0
Linija Budva – Dubrovnik od 29. juna
Vlada CG

Luka Budva dobila je status trgovačke luke za obavljanje putničkog saobraćaja, čime se ispunjavaju uslovi za uspostavljanje međunarodne pomorske linije Budva – Dubrovnik od 29. juna, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je danas na sjednici donijela Odluku o dopuni Odluke o određivanju luka prema namjeni.

“Dopunom je definisano da Luka Budva dobija status trgovačke luke za obavljanje putničkog saobraćaja, čime se ispunjavaju uslovi za uspostavljanje međunarodne pomorske linije Budva – Dubrovnik od 29. juna”, kaže se u saopštenju.

Vlada je usvojila Predlog odluke o utvrđivanju i raspodjeli dobiti za prošlu godinu Monteputa.

Kako se navodi, Monteput je u poslovnoj 2023. godini ostvarilo pozitivan finansijski rezultat – dobit u ukupnom iznosu od 4,34 miliona EUR.

“Na ostvareni iznos dobiti, Društvo je u obavezi da, shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, obračuna i uplati u Budžet Crne Gore – Poreskoj upravi, porez po odbitku 15 odsto u iznosu 652,3 hiljade EUR”, kaže se u saopštenju.

Ističe se da se raspodjela neto dobiti vrši u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore od 30. juna 2016. godine, na način da se 70 odsto neto dobiti transferiše Budžetu Crne Gore, a 30 odsto neto dobiti pripada Društvu koje je ostvarilo dobit.