Urušio se most u Kini Foto: Ilustracija / Shutterstock
Kineski predsjednik Xi Jinping zatražio je poduzimanje maksimalnih napora u spašavanju nakon što se urušio most na autocesti u provinciji Shaanxi na sjeverozapadu Kine u petak pri čemu je poginulo 11 osoba, objavili su državni mediji u subotu.
Nesreća se dogodila u petak u 20:40 po lokalnom vremenu u gradu Shangluo kad se zbog bujične poplave urušio most na autocesti.
Pet vozila palo je u rijeku, a 30 osoba smatra se nestalima, objavili su državni mediji.
Xi je rekao da je Kina u kritičnom razdoblju što se tiče kontrole poplava i da lokalne vlasti moraju preuzeti odgovornost za bolji nadzor i rano upozoravanje.
Kineska nacionalna vatrogasna i spasilačka služba priopćila je u subotu da je na mjesto nesreće poslala 859 ljudi, 90 vozila, 20 čamaca i 41 dron.
❗️🌊🇨🇳 – In Shangluo, China, severe floods and landslides caused by heavy rainfall have led to widespread destruction, including the collapse of a bridge that resulted in the death of eleven people.
The city experienced flash floods and mudslides, which damaged homes, roads,… pic.twitter.com/fVO4LeImVz
Drugo izdanje Festivala tribute bendova u Kotoru otvoreno je sinoć na Trgu od oružja energičnim nastupima RING – ABBA Tribute benda i hrvatskog kantautora Marka Tolje, koji je ovom prilikom izvodio repertoar čuvenog Frenka Sinatre
Ideja Turističke organizacije Kotor da se festival koji okuplja istaknute muzičke sastave specijalizovane za izvođenje repertoara svjetskih muzičkih legendi organizuje i ovog ljeta, pokazala se uspješnom. Sinoćni muzički koncerti su privukli veliko interesovanje mnogobrojnih turista koji u Kotor dolaze sa svih strana svijeta, te su svi okupljeni na glavnom gradskom trgu uživali u dobro poznatim pjesmama grupe ABBA i Frenka Sinatre.
Festival tribute bendova u Kotoru
Sjajan vokal i zarazna pozitivna energija Marka Tolje oduševili su publiku na samom početku manifestacije, te su se svi prisutni prepustili dobroj zabavi, plesu i pjevanju uz velike hitove kao što su “Fly Me to The Moon”, “New York, New York”, “I’ve Got You Under My Skin”…
“Atmosfera je bila genijalna. Ovo mi je drugi nastup u Kotoru. Prvi put sam bio dosta davno i bio je to jedan jako mali intiman koncert. Ovo je nešto sasvim drugo… Domaćini su najbolji na svijetu, ali i gosti koji tu dolaze su najbolji. Rekli bismo da je ovo zasada najbolji koncert koji smo odradili ljetos. Prvenstveno smo radili Sinatru, jer to nekako i najviše volim, ali kako sve više idemo prema kraju koncerta, sve više ubacujemo i neke druge izvođače iz tog doba, tako da je tu bilo i Tom Džounsa, Rej Čarlsa, Džejms Brauna…. Svega pomalo,” naveo je Tolja.
Festival tribute bendova u Kotoru
Hrvatski muzičar je sjajno utjelovio duh starih vremena što je publika nagradila aplauzima i ovacijama, a sam Tolja priznaje da ga ove prošle muzičke epohe inspirišu i za njegovo autorsko stvaralaštvo.
“Ja sam apsolutno rođen u krivo vrijeme, ja obožavam tu staru muziku i pokušavam i u moje nove pjesme koje snimam i pišem nekako implementirati neke dijelove te retro muzike sa primjesama džeza. Sada već 18 godina karijere stalno vadim inspiraciju iz te neke muzike. Stalno nešto snimamo, sada čak pripremamo novi autorski materijal na engleskom, što do sada nisam radio. Samo trebamo čekati da prođe ljeto koje je ludnica i onda će se na jesen opet ići u strudio i svašta nešto novo snimati,” kazao je Tolja.
Festival tribute bendova u Kotoru
Nakon zagrijavanja uz melodije svinga i džeza, uslijedio je pravi pop spektakl uz nastup RING – ABBA Tribute Benda. Publika je uživala u skoro dva sata repertoara najvećih hitova čuvenog švedskog sastava ABBA.
“Izazovno jeste, potrebno je puno energije, ali nam uvijek publika uzvrati tu energiju, tako da se svaki put na koncertu odlično provedemo i mi i publika i mislimo da vrijedi uložiti trud i energiju. Veoma je bitno da se organizuju ovakvi festivali pogotovo jer konkretno grupu ABBA nemamo gdje da čujemo uživo, tako da nam je uvijek čast da duh tog prošlog vremena i muzike koja ne može više live da se čuje prenesemo publici sada,” kazala je pjevačica benda RING, Dunja Palček Labat.
Festival tribute bendova u Kotoru
Mnogobrojna publika je sinoć sa oduševljenjem pjevala cijeli repertoar ABBA tribute benda od najpoznatijih, najzvučnijih stvari, pa sve do ličnih favorita pjevačica iz RING benda. “Money, Money, Money”, “SOS”, “Waterloo”, “Voulez Vous”, “Mamma Mia”, “Gimme!, Gimme!, Gimme!” samo su neke od pjesama koje su cijeli trg pokrenule na ples.
“Fantastično je, uživamo u Kotoru od kada smo stigli. Mislim da je važno da se ovakva kvalitetna muzika približi posebno i mlađim generacijama koje uživo nemaju priliku da čuju grupu ABBA, te se mi kao tribute bend trudimo da to približimo mladima. Na kraju koncerta su svi na nogama, svi đuskaju sa nama,” kazala je pjevačica benda, Katarina Jelenković.
Festival tribute bendova u Kotoru
Nakon uspješne prve noći, Festival tribute bendova u Kotoru se nastavlja večeras kada će na Trgu od oružja nastupiti bendovi koji će izvoditi hitove kultnih domaćih grupa Bijelo dugme i Azra. Početak koncerata je planiran za 21 čas.
Dubrovačka gradska uprava izvijestila je danas da je ovogodišnje dvomilijunto turističko noćenje na dubrovačkom području zabilježeno 16. jula, što je jedanaest dana ranije nego u 2023. godini.
“Izravan doprinos ovom rezultatu pružila je odlična predsezona i stabilan turistički rast u sezoni”, smatraju u gradskoj upravi Dubrovnika.
U saopštenju podsjećaju na riječi dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića s prošlotjednog sastanka s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom da su “aktivnosti Grada Dubrovnika i partnerskih dionika u upravljanju destinacijom usmjerene na održavanje stabilne sezone, ali posebice na posezonu te na zimski dio godine jer je, nakon osiguranja većeg broja letova tijekom cijele godine, fokus upravo na cjelogodišnjem turizmu”.
Također ističu kako Dubrovnik “brojnim inicijativama i donošenjem strateškog planskog okvira nastavlja svoj put prema trajnoj održivosti”.
Prema podacima sustava eVisitor, u Dubrovniku se trenutno odmara oko 23.500 gostiju, što je četiri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je od početka godine zabilježeno 15 posto više dolazaka nego u istom lanjskom lani. Najbrojniji gosti su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske i Njemačke.
Sa arheoloških istraživanja crnogorskog podmorja u kojima je učestvovao Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD). Foto: RCUD
Crna Gora sa 300 kilometara dugom obalom i 2.440 km² mora nema propise koji štite njeno podmorje.
“Zato je Crna Gora postala El Dorado za grupe i pojedince koji bez ikakve kontrole mogu da rone u njenom dijelu Jadrana, vade arheološke eksponate, iznose iz zemlje i prodaju na crnom tržištu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) dugogodišnji ronilac Vesko Mijajlović.
On je direktor Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD), koji se bavi i podvodnim arheološkim istraživanjima.
Centar je osnovala Vlada Crne Gore.
Mijajlović kaže da za razliku od zemalja u kojima podvodno bogatstvo štite razna specijalizovana odjeljenja, Crna Gora nema ni zakon o ronjenju ili uredbu o podvodnim aktivnostima:
“Zato su ljudi često u nevjerici kad nas pitaju koja odobrenja im trebaju da bi ronili u Crnoj Gori, a mi im kažemo – ne treba ništa”.
Upravo zbog toga neki pojedinci i organizovane ronilačke grupe dolaze u Crnu Goru, kako bi pljačkali podvodno blago, dodaje Mijajlović.
Kao primjer takvih kriminalnih aktivnosti, navodi devastacije arheoloških nalazišta koja su otkrivena protekle decenije, u poslednjem sistemskom istraživanju podmorja.
Riječ je o nalazištima olupina od Boke kotorske do Budve, iz raznih epoha, među kojima ima i lokaliteta iz perioda prije nove ere.
Ti eksponati su izuzetne vrijednosti, i na svjetskom tržištu dostižu basnoslovne sume, kaže direktor RCUD.
Dodaje da su podaci o njihovim lokacijama trebali biti dobro čuvana tajna, no da su očigledno došli do onih koji su ih zloupotrijebili.
Iz RCUD su u više navrata podnosili krivične prijave zbog devastacije podmorja, ali bez rezultata.
“Moramo pod hitno zaštititi našu kulturnu baštinu u podmorju”, apeluje Mijajlović.
RSE je poslao upit Upravi policije (UP) o slučajevima krijumčarenja i ilegalne trgovine podvodnim eksponatima.
“Službenici UP policije nisu registrovali slučajeve u kojima je bilo lica lišenih slobode zbog nezakonite trgovine i krijumčarenja eksponata podvodne arheologije”, naveli su iz UP u kratkom odgovoru.
Laboratorija za arheologiju pomorstva (LAP) na Pomorskom fakultetu Kotor
Osim kulturne baštine, nezaštićena i podvodna infrastruktura
Iako je Crna Gora još 2008.godine potpisala UNESCO konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine, do danas nije donijela zakone koji uređuju ovu oblast, a koji bi institucionalno odredili odgovorne za njenu primjenu.
Trebalo bi što hitnije donijeti propise o podvodnim aktivnostima, smatra Mijajlović, jer se njima ne štiti samo kulturna baština, već i bezbjednost ronilaca, infrastrukturnih objekata pod vodnom, te plovnih objekata.
“Na primjer, Crna Gora ima podvodne kablove za interkonekciju sa Italijom. Zar država ne mora da vodi računa o zaštiti takvih objekata, i da kontroliše ko, kad, gdje i zašto roni”, pita se Mijajlović.
RSE je uputio Ministarstvu kulture pitanja na koji način su zaštitili podvodnu kulturnu baštinu, te koliko godišnje izdvajaju za tu namjenu i istraživanja pod morem.
Odgovori su izostali.
Što je do sada istraženo?
Veliki dio crnogorskog podmorja je još uvijek neistražen.
Do sada je mapirano oko 30 podvodnih arheoloških lokaliteta, a najstariji datiraju iz četvrtog i trećeg vijeka prije nove ere, kaže za RSE podvodni arheolog Darko Kovačević.
On je voditelj prije dvije godine osnovane Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu Kotor, prve naučno-istraživačka jedinice u Crnoj Gori iz te oblasti.
Kako kaže, Laboratorija za sada radi samo na dokumentovanju već otkrivenih lokaliteta.
Njihova digitalizovana mapa se oslanja uglavnom na rezultate istraživanja koje je od 2009.godine vodio Centar za konzervaciju i arheologiju sa Cetinja, u saradnji sa RCUD i Nautičkom fondacijom RPM sa Floride (SAD).
Tada je, tokom pet godina, američki brod Hercules istražio priobalje od Boke kotorske do Budve, koristeći sonare na dubini od 30 do 150 metara, mehanizovanu ronilicu na daljinsko upravljanje i podvodne kamere visoke rezolucije.
Prikupili su podatke o lokacijama olupina i kulturne baštine na tom području i izradili Geografski informacijski sistem (GIS) – kartu crnogorske obale.
Već tokom prvih zarona je locirano nalazište podmornice iz Prvog svjetskog rata, a u narede četiri sezone je otkriveno ukupno 22 olupina. Locirano je i 10 antičkih nalazišta između ulaza u Boku Kotorsku i Budvanskog zaliva”, zapisano je u arhivima američke nautičke fondacije.
Na mapi je šest olupina iz Drugog svjetskog rata.
Među njima su četiri potopljena broda duž Platamuna, rta između Tivta i Budve. Radi se uglavnom o italijanskim teretnim brodovima.
U Boki kotorskoj je locirana potopljena britanska podmornica H-3, a kod Ulcinja mjesto gdje je nasukana francuska podmornica Frenel.
Danas je zatrpana pijeskom na maloj dubini, pa je nekada more otkrije, kažu u Laboratoriji za arheologiju pomorstva.
Kovačević dodaje da je među poznatim lokalitetima i onaj austrougarske krstarice Zenta, na dubini od oko 70 metara, koja je potopljena u prvoj pomorskoj borbi Prvog svjetskog rata.
“Kada prilazite nekom od tih arheoloških nalazišta, imate osjećaj kao da prilazite napuštenoj bazi u svemiru ili na nekoj planeti”, opisuje ovaj podvodni arheolog.
Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
Virtuelno ronjenje
Djelić tog osjećaja je moguće iskusiti i bez ronjenja.
Naime, na kotorskom Pomorskom fakultetu je podvodna kulturna baština dostupna u sobi virtuelne realnosti, gdje se mogu virtuelno obići potopljeni bordovi, poput francuskog razarača Dague kod Bara, i parobroda Tihany kod ostrva Mamula.
Kroz 3D simulaciju posjetioci saznaju o njihovoj istoriji, ali i sličnim brodovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sa čijim institucijama je u ovom projektu sarađivao Univerzitet Crne Gore.
Taj dio projekta nazvan “Wrecks4All” je kroz fondove prekogranične saradnje sufinansirala Evropska unija.
Kineski omladinski kamerni orkestar “Boling” nastupiće u nedjelju, 21. jula u 23 sati na Pjaci od Kina, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. U segment “Pjace od džeza” nastupiće ansambl u sastavu: Li Vejđe, klavir, Fan Je, gitara, Džao Sujen, flauta, Vang Šaolej, kontrabas i Sjung Bočao, džez perkusije. Koncepcija koncerta osmišljenog za KotorArt zasniva se na „muzičkom putovanju“ tokom kojeg se na jedinstven način predstavljaju numere Mexicaine, À La Fraçaise, Sérénade, Chicago, Africaine i muzika svih kontinenata, kao i mnoštvo kineske muzike koja posjeduje veliku snagu strasti i dobrobiti. Melodije navode na putovanje različitim zemljama i regionima, i sugerišu da iznad horizonta slušamo disanje i ritam koji dolaze iz široke zemlje pod nogama.
Tekuće, 2024. godine obilježava se godišnjica osnivanja kinesko-francuskih diplomatskih odnosa. Li Vejđe i drugi mladi kineski muzičari iskreno pozivaju publiku da osjeti izraziti šarm Kloda Bolinga i da zajedno svjedoče ovoj muzičkoj legendi kroz vrijeme i prostor. Boling (1930–2020), jedan od najtalentovanijih savremenih francuskih muzičara, promovisao je klasičnu muziku i džez, stvarajući djela koja oslikavaju fuziju džeza i elemenata kompozicije klasične muzike. Dobitnik brojnih nagrada, kompozitor je stvarao djela koja dopuštaju publici da razvije svijet muzičke fantazije.
Pored Kotora, ansambl će nastupiti i u Kragujevcu na festivalu TekiArt i u Aranđelovcu na Smotri umjetnosti Mermer i zvuci u okviru njihove male Balkanske turneje.
Ulaz je slobodan. Partneri koncerta su Ambasada Kine u Crnoj Gori, Shanghai International Culture Association, Shanghai Conservatory od Music, Shanghai Musician Association, Tekiart – Music Art Association i Smotra Umetnosti Aranđelovac.
Danas će u organizaciji Sportsko rekreativnog društva “Open Water” biti održan 13. humanitarni plivački maraton na relaciji Bigova – Budva na dužini od oko 21 kilometar i u trajanju od 7 sati.
Start trke je u 9h sa Bigova, cilj je na plaži Pizana ( Stari grad Budva ).
Svi prijavljeni plivači plivaju na svoju odgovornost ovu izuzetno tešku plivačku distancu. U pratnji maratona su pet čamaca sa doktorom i farmaceutom.
“Ove godine naš klub pliva pod sloganom “KEEP THE OCEAN CLEAN” u želji da skrenemo pažnju na očuvanje ovo naše prelijepe prirode jer smo dužnu generacijama koje dolaze da pruzimo bolje i sugurnije mjesto za zivot. Želimo da apelujemo na sve koji su u mogućnosti da uplate za pomoć Dnevnom centru Biseri, N.V.O. “Puževa kućica” i domu starih “Sveti vid” onoliko koliko ko može jer kad bi svi doprineli po malo bili bismo mnogo bolje i humanije društvo”, saopšteno je iz kluba.
Učesnici:
Trener : Luka Zenović
Doktor: Dragan Gazivoda
Medicinska sestra: Ana Lopičić
Farmaceut: Marija Duletić
Psiholog: Aleksandar Tanović
Pratnja: Peco Radjenović( koordinator), Zano Vučković, Željko Dapčević, Vlado Duletić, Vanja Smailagić, Rajko Kuzman, Aleksandar Jovanović, Mišo Vukoje, Milica Damjanović, Anita Šabotić, Marijana Božović, Ksenija Damjanović, Mirko Vujičić, Laura Vučković, Ivana Lijesevic
Plivači:
1. Milija Bulatović
2. Dragan Jovanović
3. Ruben Vergara
4. Luka Vučković
5. Blanka Djurašević
6. Krsto Proroković
7. Vladimir Stevović
8. Dušan Dapčević
9. Ado Gargović
10. Goran Nedović
11. Miodrag Vuksanović
12. Jovan Plavšić
13. Goga Vujović
14. Snježana Sarajkić
15. Stefan Bjelić
16. Bojana Živković
Maraton se održava uz podršku brojnih prijatelja i za sada je prijavljeno 14 učesnika koji će plivatil za Dnevni centar “Biseri Budva”, NVO “Puževa kućica” i Dom starih “Majka Pija” u Petrovcu.
U pitanju je najzahtjevniji i najduži maraton u organizaciji ovog društva istakao je nedavno za program Radio Budve Luka Vučković, učesnik svih dosadašnjih maratona.
Pad Microsoftova operativnog sustava Windows diljem svijeta uzrokovan je ažuriranjem antivirusnog programa tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Rad su, zbog tog računalnog kvara, prekidale svjetske aviokompanije, zračne luke na najmanje četiri kontinenta, zdravstveni sustavi, banke, burze, teleoperatori, mediji, niz institucija i organizacija. Biznismen i tehnološki mogul Elon Musk bio je jasan – Ovo je najveći IT kvar u povijesti.
Zašto je CrowdStrike srušio informatičke sisteme u cijelom svijetu?
Američka tvrtka za kibernetičku sigurnost CrowdStrike ima više od 20 hiljada klijenata širom svijeta i ogroman tržišni udio. Problematično ažuriranje njezinog softvera na operativnom sustavu Windows bilo je zato recept za globalne nevolje, rušeći IT sustave na potezu od Australije do Britanije, od bolnica, preko zračnih luka i medija do banaka.
Danas ujutro, malo iza sedam sati po srednjoeuropskom vremenu, CrowdStrike je klijentima poslao upozorenje da njegov program Falcon Sensor ‘ruši’ Windowse, što se na računalima očituje ‘plavim ekranom smrti’.
Kompanija je u upozorenju objasnila kako korisnici mogu ‘pješke’ riješiti problem, navodi Reuters, pozivajući se na uvid u CrowdStrikeovu obavijest.
Izvršni direktor Crowdstrikea rekao je danas iza podneva da su riješili problem.
Microsoft: Kvar uklonjen s aplikacija i usluga, no posljedice će trajati
Microsoft je objavio da je riješen problem koji stoji iza pada 365 njegovih aplikacija i usluga, no da će posljedice kvara koji je poremetio svjetsko poslovanje i promet i dalje utjecati na neke korisnike.
Ažuriranje softvera u petak je izazvalo kaos u računalnim sustavima diljem svijeta. Otkazivani su letovi, neki mediji su morali prekinuti emitiranje, a korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva.
Imamo ‘majku’ svih globalnih padova tržišta, komentirao je jedan trgovac s burze koja je također bila pogođena.
Kroz projekat do fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada
Opština Tivat započinje implementaciju IPA projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” čiji je opšti cilj unaprjeđenje energetske efikasnosti i smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Neke od aktivnosti koje će Opština Tivat realizovati su izgradnja fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada.
u prekograničnom području kroz izgradnju međusobno povezanih zajednica za upravljanje energijom i zelenih ulaganja u okviru implementacije međuregionalnih rješenja za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost u javnom sektoru.
Ukupna vrijednost projekta je 2.262.234,00 eura, dok je iznos namjenjen Opštini Tivat 478.182,60 eura. Razdoblje realizacije projekta je od 15.7.2024. do 14.1.2027.
Projekat APOLLO omogućiće analizu trenutnog stanja u privrednom i energetskom sektoru. U sklopu izrađenih analiza definisaće se preporuke za daljnji razvoj korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE) te načini za uspostavljanje energetskih zajednica i primjenu OIE u javnom sektoru sa scenarijima međuregionalne prekogranične saradnje.
Takođe, projektom će se uspostaviti inovativna baza znanja u obliku digitalnog alata/web platforme (EE&RES Tool). Ovako izrađen alat imaće otvoren pristup za sve zainteresovane subjekte, te će pružati aktuelne informacije i edukativne sadržaje za sticanje novih znanja o OIE i energetskoj efikasnosti. Projektom će se u svrhu uspostavljanja energetskih zajednica u prekograničnom području izgraditi novi fotonaponski sistemi, odnosno fotonaponske elektrane na različitim lokacijama. Izgradnjom sistema, omogućiće se korišćenje OIE uz značajno smanjenja troškova rada u lokalnim institucijama.
Osim u građevinskom sektoru, projekt APOLLO će i u saobraćajnom sektoru pokazati kako se uvođenjem vozila na električni pogon može uticati na smanjenje emisije CO2 uz značajne uštede. Sa ciljem podizanja svijesti o prednostima korišćenja OIE, organizovaće se specijalizovane edukativne radionice za širu javnost, donosioce odluka i javna tijela, te će se ojačati znanja i kapaciteti timova za energetsku efikasnost.
Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a pored Opštine Tivat partneri su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG i Grad Mostar.
Projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” se finansira u sklopu Interreg IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021– 2027.
U okviru Tivatskog književnog ljeta u Đardinu JU Muzej i galerija sinoć je održano književno veče na kojem je gost bio Srđan Tešin autor zbirke priča „Crna Anđelija“.
Riječ je o knjizi koja je izašla tokom prošle godine i u 23 pripovjetke autor se nostalgično vraća u djetinjstvo i odrastanje u maloj sredini, kroz prepoznatljivi realizam.
„Priče su potpuno čitljive, nema nikakvih eksperimenata i nema nejasnoća. Ima priča koje su napisane od svega nekoliko rečenica, do malo dužih tekstova. Poslušao sam savjet Raše Popova koji mi je kazao da pišem o onome što najbolje znam i o onome što mi je pred očima. Ne moraš u suštini ništa veliko da izmišljaš stvarnost je ponekad fantastičnija od bilo kakve izmišljotine“, kaže Tešin.
Književnik iz Kikinde, rodni Mokrin ponovo stavlja kao glavnu scenografiju svog pripovedanja. Ovoga puta, u delo uvodi i različite životinje, čije se sudbine prepliću sa ljudskim.
“Radnja i ovog romana je smještena u Mokrin, a ja sam svoje rodno mjesto počeo da uvodim u svoja djela jer sam uvidio da se to čitaocima dopada. Onda sam još više suzio i uveo u priču jedan dio mokrina koji se zove Jaukovo i potpuno sam se posvetio porodičnoj biografiji, istoriji i ljudima sa kojima sam odrastao. Tako da su junaci mojih knjiga u poslednjih deset godina članovi moje najuže porodice”, pojašnjava Tešin.
Prva fotografija u zbirci je zid porodične kuće u kojoj je rođen Miroslav Mika Antić i na tom zidu se nalazi crna mačka koju je autor nazvao Crna Anđelija i to je neka vrsta uvoda u ovu knjigu. Na taj način, pojašnjava Tešin, on odaje dužnu pažnju Miroslavu Antiću.
Knjiga Crna Anđelija ima i svoju muzičku dimenziju a rijetki su savremeni pisci kod kojih ne samo književna fraza nego baš opis nekog muzičkog događaja ili muzika kao pokretač osećanja ima tako važno mjesto.
„Ja sam u svet književnosti ušao iz sveta muzike. U početku sam pisao pjesme za bend u kojem sam svirao a onda sam shvatio da pjesme mogu da budu i za čitanje. Suštinski kad pišem priču ja razmišljam i kao muzičar i tako konponujem svoje priče i svoja djela“, kaže Tešin.
Srđan Tešin je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“, Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine, Nagrade Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, Nagrade grada Niša za knjigu godine za decu i mlade. Priče s Marsa bile su u najužem izboru za Andrićevu nagradu i nagradu „Zlatni suncokret“, a Mokrinske hronike u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za roman godine. Proza mu je prevođena na desetak evropskih jezika.
Književno veče u Tivtu organizovala je JU Gradska biblioteka a moderator večeri je bio urednik izdavačke kuće Arhipelag, Gojko Božović.
