Blagoslov mora, barki i ribolovnog alata bio je običaj u više mijesta u Boki Kotorskoj, međutim taj običaj se u drugim župama izgubio a na Mulu je sačuvan.
Mještani ovog malog mjesta koji se diče svojom ribarskom tradicijom, su držali do svojih starih običaja i tradicije, tako da je ovaj jedinstven obred sačuvan do današnjih dana.
Nakon sv. mise u crkvi Pomoćnice Kršćana, u ponedjeljak 20. maja, vjernici zajedno sa svećenikom don Robertom Tonsatijem, su se u procesiji uputili do ponte ispod župne crkve gdje je obavljen Blagoslov mora, uz molitvu za ljude koji od mora žive.
U znak sjećanja na sve pomorce i ribare koje se nisu vratili u svoj rodni kraj, nakon blagoslova, položeno je cvijeće u more.
Muo – Blagoslov mora 2024.
O ovoj jedinstvenoj tradiciji don Robert Tonasati nam je kazao da se nekada ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz mjesto, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova.
Ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more kao što je to ribarsko mjesto Muo u Boki Kotorskoj. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se na svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode.
Blagoslov mora Muo nekada – foto I.M. Boka News
Don Robert Tonsati podsjetio je okupljene vjernike da je zazivanje Božjeg blagoslova na more i barke, ujedno prilika za zahvalu na svim primljenim dobrima koje Bog daje ovom kraju po moru, te za žrtve i darove kojima su ribari i pomorci tokom stoljeća ugradili u život njihove crkve i župe.
Čudesni ulov ribe 18. svibnja/maja 1890:
Srebrna riba palovnica (palombić) koja krasi oltar našeg Blaženika, spomen je na čudesni ulov riba koji su Muljani pripisali čudu i daru bl. Gracije.
Blaženi Gracija Muo – foto Z. Nikolić Boka News
Naime, spomenuti događaj odvio se u noći sa 17. na 18. maja 1890. kada je u jeku bila trodnevna proslava – zahvala za beatifikaciju bl. Gracije. Mjesni su ribari jednom mrežom ulovili preko 6000 palovnica, što je bio ulov, za koji suvremenik kaže da ga nijedna sijeda glava u Boki ne pamti. Već je neko vrijeme u Boki vladala nestašica ribe, a Muljanima je ribolov bio glavni način preživljavanja. Ovaj neobični ulov je stoga prepoznat kao dar njihova sumještanina – bl. Gracije, koji je i sam nekoć bio ribar. U zahvalu na spomenuti događaj, u Trstu je izrađen model ribe u srebru koji se i danas nalazi na Blaženikovu oltaru.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maj, danas je na gradskoj rivi Pine priredilo koncert.
Brojni posjetioci koji su se zatekli na gradskoj rivi u jutarnjim satima uživali su u koncertu, GPD Tivat pod dirigentskom palicom Nevile Klakor.
Tivćani i njihovi gosti uz poznate, neponovljive, valcere, marševe, evergrine, izvođače su nagradili brojnim aplauzima.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat tokom predstojeće turističke sezone održati će još šest koncerata “Matine jutra” na gradskoj rivi Pine.
Matine koncerti održavaće se do septembra mjeseca sa ciljem promocije grada Tivta i gradskog limenog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života u njemu.
Podsjetimo, GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta.
Predstavljanje makete grada Kotora - foto Mediabiro
1 od 7
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Predstavljanje makete grada Kotora
Povodom Dana nezavisnosti u Kotoru svečano prezentovana bronzana maketa grada
U okviru projekta “Volim Kotor” Turistička organizacija opštine Kotor, u saradnji sa Opštinom Kotor i Sekretarijatom za urbanizam, stanovanje i uređenje prstora, uz nezaobilaznu podršku Komunalnog doo, Službe zaštite i spašavanja Kotor, Vodovoda Kotor uredila je mali trg između nekadašnjeg “Uranka” i bastiona Valijer, te ga obogatila raznim sadržajem.
Centralna pozicija rezervisana je za trodimenzionalnu maketu Starog grada sa bedemima koja je rađena u skladu sa Javnim pozivom za raspodjelu sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na revitalizaciju, turističku valorizaciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Kotor. Pomenuti projekat je najbolje rangiran, pod nazivom „Trodimenzionalna bronzana maketa Starog grada Kotora sa bedemima“.
Maketa je svečano postavljena danas kao dio niza aktivnosti kojima Kotor obilježava 21. maj – Dan nezavisnosti. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, sekretarka za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Jelena Franović, predstavnici TO Kotor, kao i sam autor makete – akademski vajar Goran Moškov.
Predstavljanje makete grada Kotora
“Želim da uputim komplimente umjetniku koji je ovo djelo stvorio i zaista da kažem da je Stari grad Kotor repliciran do detalja, Mislim da će ova maketa služiti na ponos gradu. Ovdje nije riječ samo o maketi, već i o jednom trendu. Imamo misiju da svakom kutku našeg Starog grada koji je decenijama iza nas bio zapušten damo neki novi život i novi izgled i da ga učinimo lijepim dijelom našeg grada. Imamo čast i zadovoljstvo da uljepšavamo naš grad upravo na Dan nezavisnosti i u ovu inicijativu se vrlo uklapaju stihovi Ljubivoja Ršumovića koji kaže da se domovina brani ljepotom, čašću i znanjem, domovina se brani životom i lijepim vaspitanjem,… Vjerujem da će ovaj novi kutak u našem gradu biti simbol toga na koji način ćemo braniti našu domovinu,” naveo je predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Akademski vajar Goran Moškov ideju o ovom autorskom – umjetničkom radu imao je već 2016. godine, te je na svečanom otvaranju izrazio veliko zadovoljstvo što je maketa danas napokon prezentovana javnosti.
“Pošto kao pomorac dosta putujem, slične makete sam vidio u svakom većem gradu. Kada sam završio akademiju imao sam želju da napravim nešto slično ovdje. Realizacija ovog projekta je krenula 2016. ili 2017. kada smo uputili ideju-inicijativu prema Opštini, zatim smo krenuli sa modelovanjem u ateljeu. Prva maketa je odrađena u epoksi smoli, da bi nju prezentovali Opštini. Prava maketa je rađena nekih tri, četiri godine. Rađena je od bronze, a postament je od kamena koji je radila porodica Franović,” ispričao je Moškov.
Predstavljanje makete grada Kotora
Na veliki značaj realizacije ovog projekta ukazali su i predstavnici TO Kotor koji su u saradnji sa Sekretarijarom za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora vrijedno radili na uređenju ovog malog trga, uz podršku Komunalnog doo, Službe zaštite i spašavanja Kotor i Vodovoda Kotor.
“Zaista nam je drago što se ovaj projekat konačno dogodio i prezentovao na današnji dan zato što negdje ima više funkcija. Ovaj prostor je inače bio dosta zapušten, sada vidite da je uređen, oplemenjen zeleni kutak. Tu je i maketa grada koja ima funkciju da upozna sve naše kako stanovnike, tako i turiste sa arhitekturom grada. Takođe, tu su i stare gravure slika Kotora iz 16. vijeka, zatim razni drugi poučni tekstovi i ilustracije. Kutak je uređen tako da upotpunjuje turističku ponudu grada, pruža jedan lijep kutak za odmaranje i upoznavanje sa gradom,” navela je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
Predstavljanje makete grada Kotora
Radulović ističe da je ovo njihov drugi projekat uređenja grada, te da je već sprovedena inicijativa Đardin. Obje aktivnosti su dio projekta “Volim Kotor” kojim se teži unapređenju kvaliteta života i boravka u gradu.
“Ono što bih naglasila je da smo u sklopu projekta Kotor Smart City omogućili da i na ovom trgu, osim ostala dva, ima osiguran besplatan internet, što možemo zahvaliti saradnji sa Crnogorskim Telekomom. Osim uživanja u uređenom kutku, turisti i građani mogu da surfuju internetom i budu konektovani. Internet može koristiti 500 korisnika odjednom. Naša ideja je da ovo bude nastavak razvoja Kotora kao pametnog grada, da upotpunjujemo turističku ponudu i da poboljšavamo uslove kako za boravak turista, tako i naših lokalnih stanovnika,” podvukla je Radulović.
Povodom 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje:
18 godina nezavisnosti države Crne Gore. 18 godina u ljudskom životu su znak punoljetnosti tj. zrelosti od kada se smatra da su ljudi sposobni da u potpunosti preuzmu odgovornost za odluke koje ih pozicioniraju u društvu i u životu. Oni koji su se rodili te godine u nazavisnoj državi danas su punoljetni i mogu da odlučuju o njenom razvoju i sudbini.
ANIMA – foto Boka News
Važno je definisati uslove koji su stvoreni u ovom periodu a koji ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam i nadu :
Državni resursi ( kultura, priroda,prostor…) su devalvirani;
Kriminal, korupcija i nasilje su normalizovani;
Ljudski resursi su osiromašeni (misaono, emotivno, moralno, duhovno);
Klasne razlike su izrazite;
Pravna nesigurnost je ogromna;
Pravda je selektivna i nedostupna;
Politički diskurs je nacionalistički i klerofašistički;
Ratni zločini devedesetih nisu krivično, politički i moralno osuđeni;
Revizionizam istorije je ozakonjen;
Neznanje, neodgovornost i bahatost su nagrađeni;
Ljudska prava su fingirana i selektivna;
Standardi koji vode ka EU su zloupotrebljeni;
Marginalizovane grupe (uključujući i žene) su i dalje van ozbiljnog društvenog fokusa;
Nasilje je sveprisutno ( državnim obrazovnim, zdravstvenim institucijama);
Promijenjena vlast (navodno demokratska) u svemu što je protiv građanstva dosledno sprovodi politike prethodnika;
Djeca odbijaju da odrastu u navedenim uslovima (iseljavanje, pad nataliteta);
Dostojanstvo se uništava, neprepoznato je u političkom i društvenom životu.
Nezavisnost, sloboda i odgovornost ljudi u zajednici su temelj i smisao ljudskog dostojanstva. Država je samo okvir i instrument za ostvarivanje te mogućnosti. Izborili smo državu. Mangupi su je u međuvremenu kidnapovali. Vrijeme je da je vratimo.
Čestitamo Dan nezavisnosti svima onima koji razumiju da snose ličnu i kolektivnu odgovornost za situaciju u državi, koji su spremni da se bore za promjenu, za ljudskost, za budućnost uprkos nastojanjima političkih elita da vidik zatvore svojim pohlepama i mržnjama.
KAPETAN TOLJANIĆ I NJEGOV KNJIŽEVNI PRVIJENAC FACEBOOK
Roman prvijenac Arsena Toljanića “Plava mandarina” kojim autor, kapetan broda, želi dočarati svijet pomoraca na pučinama mora i oceana diljem svijeta sa svim ljepotama i nedostacima toga poziva, predstavljen je u ponedjeljak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.
Književna priča pomorca, kapetana duge plovidbe, rođenog Trsaćanina, porijeklom iz Vrbnika na otoku Krku, prati njegove doživljaje tokom 25-godišnje karijeru. Autor objašnjava nedoumice vezane uz pomorstvo i razne stereotipe, govori o moru, putovanjima, brodovima, daljinama, ljubavi žene i muškarca, žudnjama i konstantnom preispitivanju pojedinca kada se nalazi na morskim pučinama diljem svijeta.
“Plava mandarina” je roman kojim autor prenosi vlastita iskustva iz svijeta suvremenog pomorstva namijenjena prvenstveno zaljubljenicima u more, mladim pomorcima, početnicima, ljudima željnih informacija o pomorstvu s naglaskom na život pomoraca kao svojevrsnih modernih galijota. Ogolio sam svoj život u ovoj knjizi, pokušao demistificirati laicima brod, pomorstvo, ispričati svoju strane priče i potaknuti mlađe čitatelje da se odvaže i krenu na more”, piše u predgovoru romana Toljanić.
“Knjiga je simbolika, ona bi trebala privući mlađe generacije da zavole more, da se približe moru, a možda će nekima more biti ‘buduća karijera‘”, dodao je.
Na pitanje što za njega znači plovidba Toljanić ističe kako je to suživot čovjeka, mora i broda, isto kao veza žene i muškarca. Njegova supruga, novinarka i urednica romana Melita Lochert Toljanić prisjetila se trenutka kada su joj s broda od supruga počele stizati stranice ove knjige i poglavlja, koja je Toljanić ‘na vrlo intiman način pretočio u roman‘.
Autor je poručio budućim pomorcima “Zaplovite morem, budite odvažni za početak i bez pitanja ‘kuda plovi ovaj brod?‘ jer “brod će ljude odvesti, ali negdje i dovesti”.
Upitan odakle naziv romana “Plava mandarina” Toljanić je rekao da ga mandarina asocira na more, a more je bit cijele knjige.
Osim opisa plovidbe od Kine do Južne Amerike, događanja na brodu, kroz knjigu se provlači ljubav prema rodnome kraju s jednom neispunjenom željom – nakon 25 godina uploviti brodom u Kvarner i riječku luku.
Roman sadrži 250 stranica, a nakladnik je Despot infinitus d.o.o.
Arsen Toljanić rođen je 1976. godine u Rijeci. Zaljubljenik je u rodni zavičaj, običaje i tradiciju. Na Višoj pomorskoj školi 1997. je diplomirao smjer nautika, nakon čega kreće na kadeturu, tj. prvi ukrcaj na brod. Prvi brod “Croatia Express” definirao ga je, kaže, kroz cijelu karijeru. Trenutno plovi za kinesku kompaniju OOCL gdje namjerava i završiti karijeru.
Magic Regatta u Marseju je okupila 50 jedriličara planete u olimpijskoj klasi ILCA 7,među kojima i Milivoj Dukić iz kluba Jugole Grakalić i Ilija Marković iz tivatskog Delfina.
Posle dva dana takmičenja, a uoči poslednjeg, Milivoj Dukić se nalazi na 12. mjestu (38, 9, 4, 22), dok je mladi i izuzetno talentovani Ilija Marković, trenutno na koti 37 (27, 38, 30, 34).
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba - foto Muzeji Kotor
1 od 8
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
“Stara vještina za novo doba” – naziv je nove izložbe radova sa radionice dobrotske čipke koja je otvorena u Galeriji solidarnosti povodom Međunarodnog dana muzeja.
Izloženi su radovi petnaest učesnica radionice koju su „Muzeji” organizovali od oktobra prošle do maja ove godine. Vještina izrade dobrotske čipke zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, pa su radionce pratile čuvarka ove vještine Nada Radović i njene saradnice Natalija Maksić, Dida Čečur i Dubravka Ivetić.
„U školi se uči, a u radionici radi, a kako ste vi učile, onda ste, ipak, prošle kroz školu. Hvala Muzejima koji su zaštitili trajanje dobrotske čipke i koji će, nadam se, na tom putu istrajati” – rekla je Nada Radović koja je potom učesnicama dodijelila potvrde da su savladale osnovne vještine izrade dobrotske čipke.
Izložba je multimedijalna, a posjetioci/teljke su u prilici da pogledaju fotografije sa radionica i promotivni film „Pacijenca” reditelja Dušana Vulekovića.
Podsjetimo, Međunarodni dan muzeja obilježen je pod sloganom „Muzeji za obrazovanje i istraživanje”, a ulaz u kotorske „Muzeje” bio je slobodan.
Dobrotska čipka – Stara vještina za novo doba
“An Old Skill for a New Generation” is the title of a new exhibition which opened last night in the Gallery of Solidarity on the occasion of International Museum Day. The exhibition showcases works from Dobrota lace making workshops.
Works by fifteen participants of the lace making workshops, organised by Museums of Kotor from October 2023 to May 2024, were exhibited. The skill of making Dobrota lace is a protected intangible cultural asset of Montenegro. The workshops were overseen by the custodian of the skill of Dobrota lace making, Nada Radovic and her associates Natalija Maksic, Dida Cecur and Dubravka Ivetic.
The exhibition is in a multimedia format in which visitors can see photos from the workshops and watch the promotional film “Pacienca” directed by Dusan Vulekovic.
The theme of this year’s International Museum Day was “Museums for Education and Research” and entrance to Museums of Kotor was free of charge for the day.
Povodom Dana Gradske muzike Kotor 20. maja, i Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja, Gradska muzika Kotor održaće promenadni koncert ulicama Starog grada večeras, utorak 21. maj od 19 sati.
Trajekt “Oliver”, koji je dobio ime po proslavljenom hrvatskom pjevaču Oliveru Dragojeviću, u ponedjeljak je iz splitske gradske luke isplovio na svoju prvu službenu vožnju u Oliverovu rodnu Velu Luku na Korčuli.
“Ovaj trajekt će svakodnevno ploviti na liniji Split- Vela Luka -Split, a za vrijeme plovidbe će putnici slušati pjesme Olivera Dragojevića”, rekao je kapetan trajekta Antun Miculinić.
Trajekt “Oliver” može primiti 680 putnika i 100 vozila, a na prvu plovidbu u splitskoj gradskoj luci ukrcano je 106 putnika, 14 automobila, šest kamiona, jedan autobus i dva motora, dodao je.
Salon na trajektu ukrašen je posterom Olivera Dragojevića i stihovima pjesme “Anđele moj”.
“Vjerujemo da će putnici na ovom trajektu biti zadovoljni ugođajem uz slušanje Oliverovih pjesama tijekom plovidbe”, rekla je Hini koordinatorica “Jadrolinije” na splitskom Plovnom području.
Dodala je da je riješen tehnički nedostatak na trajektu zbog kojeg je prije mjesec dana odgođen početak plovidbe na liniji Split- Vela Luka-Split.
Podsjetila je da je prije prve današnje službene plovidbe trajekt “Oliver” u nedjelju najprije iz Rijeke otplovio u Oliverovu rodnu Vela Luku. U poslijepodnevnim satima u nedjelju trajekt je stigao u splitsku gradsku luku gdje su usidreni brodovi trubljenjem pozdravili njegovo uplovljavanje u Split.
“Jadrolinija” je ovaj trajekt kupila 2023. i dala mu ime “Oliver” što je izazvalo opće odobravanje u Dalmaciji, posebice u Splitu, gdje je Oliver Dragojević živio i Vela Luci gdje je sahranjen. Pet mjeseci su trajali radovi na prilagodbi ovog trajekta zahtjevima Hrvatskog registra brodova.
Povodom proslave Dana nezavisnosti, u Kotoru će, na Trgu od Oružja, nastupiti jedan od omiljenih muzičara s ovih prostora – Petar Grašo, posjetioce će zabavljati i popularna kotorska grupa – Who See.
Koncert počinje u 20 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Povodom Dana Gradske muzike Kotor 20. maja, i Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja, Gradska muzika Kotor održaće promenadni koncert ulicama Starog grada večeras (utorak 21. maj) od 19 sati.
Kotor – foto Boka News
Prema posljednim podacima iz TO Kotor u gradu boravi 3.088 gostiju, od kojih 2.191 u privatnom smještaju, 822 u hotelskom, 40 u hostelima, a 35 u kampovima.
U privatnom smještaju najbrojniji su državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Njemačke. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Francuske, Izraela, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Turske i zemalja regiona.
