Dubrovačka gradska uprava izvijestila je danas da je ovogodišnje dvomilijunto turističko noćenje na dubrovačkom području zabilježeno 16. jula, što je jedanaest dana ranije nego u 2023. godini.
“Izravan doprinos ovom rezultatu pružila je odlična predsezona i stabilan turistički rast u sezoni”, smatraju u gradskoj upravi Dubrovnika.
U saopštenju podsjećaju na riječi dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića s prošlotjednog sastanka s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom da su “aktivnosti Grada Dubrovnika i partnerskih dionika u upravljanju destinacijom usmjerene na održavanje stabilne sezone, ali posebice na posezonu te na zimski dio godine jer je, nakon osiguranja većeg broja letova tijekom cijele godine, fokus upravo na cjelogodišnjem turizmu”.
Također ističu kako Dubrovnik “brojnim inicijativama i donošenjem strateškog planskog okvira nastavlja svoj put prema trajnoj održivosti”.
Prema podacima sustava eVisitor, u Dubrovniku se trenutno odmara oko 23.500 gostiju, što je četiri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je od početka godine zabilježeno 15 posto više dolazaka nego u istom lanjskom lani. Najbrojniji gosti su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske i Njemačke.
Sa arheoloških istraživanja crnogorskog podmorja u kojima je učestvovao Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD). Foto: RCUD
Crna Gora sa 300 kilometara dugom obalom i 2.440 km² mora nema propise koji štite njeno podmorje.
“Zato je Crna Gora postala El Dorado za grupe i pojedince koji bez ikakve kontrole mogu da rone u njenom dijelu Jadrana, vade arheološke eksponate, iznose iz zemlje i prodaju na crnom tržištu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) dugogodišnji ronilac Vesko Mijajlović.
On je direktor Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD), koji se bavi i podvodnim arheološkim istraživanjima.
Centar je osnovala Vlada Crne Gore.
Mijajlović kaže da za razliku od zemalja u kojima podvodno bogatstvo štite razna specijalizovana odjeljenja, Crna Gora nema ni zakon o ronjenju ili uredbu o podvodnim aktivnostima:
“Zato su ljudi često u nevjerici kad nas pitaju koja odobrenja im trebaju da bi ronili u Crnoj Gori, a mi im kažemo – ne treba ništa”.
Upravo zbog toga neki pojedinci i organizovane ronilačke grupe dolaze u Crnu Goru, kako bi pljačkali podvodno blago, dodaje Mijajlović.
Kao primjer takvih kriminalnih aktivnosti, navodi devastacije arheoloških nalazišta koja su otkrivena protekle decenije, u poslednjem sistemskom istraživanju podmorja.
Riječ je o nalazištima olupina od Boke kotorske do Budve, iz raznih epoha, među kojima ima i lokaliteta iz perioda prije nove ere.
Ti eksponati su izuzetne vrijednosti, i na svjetskom tržištu dostižu basnoslovne sume, kaže direktor RCUD.
Dodaje da su podaci o njihovim lokacijama trebali biti dobro čuvana tajna, no da su očigledno došli do onih koji su ih zloupotrijebili.
Iz RCUD su u više navrata podnosili krivične prijave zbog devastacije podmorja, ali bez rezultata.
“Moramo pod hitno zaštititi našu kulturnu baštinu u podmorju”, apeluje Mijajlović.
RSE je poslao upit Upravi policije (UP) o slučajevima krijumčarenja i ilegalne trgovine podvodnim eksponatima.
“Službenici UP policije nisu registrovali slučajeve u kojima je bilo lica lišenih slobode zbog nezakonite trgovine i krijumčarenja eksponata podvodne arheologije”, naveli su iz UP u kratkom odgovoru.
Laboratorija za arheologiju pomorstva (LAP) na Pomorskom fakultetu Kotor
Osim kulturne baštine, nezaštićena i podvodna infrastruktura
Iako je Crna Gora još 2008.godine potpisala UNESCO konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine, do danas nije donijela zakone koji uređuju ovu oblast, a koji bi institucionalno odredili odgovorne za njenu primjenu.
Trebalo bi što hitnije donijeti propise o podvodnim aktivnostima, smatra Mijajlović, jer se njima ne štiti samo kulturna baština, već i bezbjednost ronilaca, infrastrukturnih objekata pod vodnom, te plovnih objekata.
“Na primjer, Crna Gora ima podvodne kablove za interkonekciju sa Italijom. Zar država ne mora da vodi računa o zaštiti takvih objekata, i da kontroliše ko, kad, gdje i zašto roni”, pita se Mijajlović.
RSE je uputio Ministarstvu kulture pitanja na koji način su zaštitili podvodnu kulturnu baštinu, te koliko godišnje izdvajaju za tu namjenu i istraživanja pod morem.
Odgovori su izostali.
Što je do sada istraženo?
Veliki dio crnogorskog podmorja je još uvijek neistražen.
Do sada je mapirano oko 30 podvodnih arheoloških lokaliteta, a najstariji datiraju iz četvrtog i trećeg vijeka prije nove ere, kaže za RSE podvodni arheolog Darko Kovačević.
On je voditelj prije dvije godine osnovane Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu Kotor, prve naučno-istraživačka jedinice u Crnoj Gori iz te oblasti.
Kako kaže, Laboratorija za sada radi samo na dokumentovanju već otkrivenih lokaliteta.
Njihova digitalizovana mapa se oslanja uglavnom na rezultate istraživanja koje je od 2009.godine vodio Centar za konzervaciju i arheologiju sa Cetinja, u saradnji sa RCUD i Nautičkom fondacijom RPM sa Floride (SAD).
Tada je, tokom pet godina, američki brod Hercules istražio priobalje od Boke kotorske do Budve, koristeći sonare na dubini od 30 do 150 metara, mehanizovanu ronilicu na daljinsko upravljanje i podvodne kamere visoke rezolucije.
Prikupili su podatke o lokacijama olupina i kulturne baštine na tom području i izradili Geografski informacijski sistem (GIS) – kartu crnogorske obale.
Već tokom prvih zarona je locirano nalazište podmornice iz Prvog svjetskog rata, a u narede četiri sezone je otkriveno ukupno 22 olupina. Locirano je i 10 antičkih nalazišta između ulaza u Boku Kotorsku i Budvanskog zaliva”, zapisano je u arhivima američke nautičke fondacije.
Na mapi je šest olupina iz Drugog svjetskog rata.
Među njima su četiri potopljena broda duž Platamuna, rta između Tivta i Budve. Radi se uglavnom o italijanskim teretnim brodovima.
U Boki kotorskoj je locirana potopljena britanska podmornica H-3, a kod Ulcinja mjesto gdje je nasukana francuska podmornica Frenel.
Danas je zatrpana pijeskom na maloj dubini, pa je nekada more otkrije, kažu u Laboratoriji za arheologiju pomorstva.
Kovačević dodaje da je među poznatim lokalitetima i onaj austrougarske krstarice Zenta, na dubini od oko 70 metara, koja je potopljena u prvoj pomorskoj borbi Prvog svjetskog rata.
“Kada prilazite nekom od tih arheoloških nalazišta, imate osjećaj kao da prilazite napuštenoj bazi u svemiru ili na nekoj planeti”, opisuje ovaj podvodni arheolog.
Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
Virtuelno ronjenje
Djelić tog osjećaja je moguće iskusiti i bez ronjenja.
Naime, na kotorskom Pomorskom fakultetu je podvodna kulturna baština dostupna u sobi virtuelne realnosti, gdje se mogu virtuelno obići potopljeni bordovi, poput francuskog razarača Dague kod Bara, i parobroda Tihany kod ostrva Mamula.
Kroz 3D simulaciju posjetioci saznaju o njihovoj istoriji, ali i sličnim brodovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sa čijim institucijama je u ovom projektu sarađivao Univerzitet Crne Gore.
Taj dio projekta nazvan “Wrecks4All” je kroz fondove prekogranične saradnje sufinansirala Evropska unija.
Kineski omladinski kamerni orkestar “Boling” nastupiće u nedjelju, 21. jula u 23 sati na Pjaci od Kina, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. U segment “Pjace od džeza” nastupiće ansambl u sastavu: Li Vejđe, klavir, Fan Je, gitara, Džao Sujen, flauta, Vang Šaolej, kontrabas i Sjung Bočao, džez perkusije. Koncepcija koncerta osmišljenog za KotorArt zasniva se na „muzičkom putovanju“ tokom kojeg se na jedinstven način predstavljaju numere Mexicaine, À La Fraçaise, Sérénade, Chicago, Africaine i muzika svih kontinenata, kao i mnoštvo kineske muzike koja posjeduje veliku snagu strasti i dobrobiti. Melodije navode na putovanje različitim zemljama i regionima, i sugerišu da iznad horizonta slušamo disanje i ritam koji dolaze iz široke zemlje pod nogama.
Tekuće, 2024. godine obilježava se godišnjica osnivanja kinesko-francuskih diplomatskih odnosa. Li Vejđe i drugi mladi kineski muzičari iskreno pozivaju publiku da osjeti izraziti šarm Kloda Bolinga i da zajedno svjedoče ovoj muzičkoj legendi kroz vrijeme i prostor. Boling (1930–2020), jedan od najtalentovanijih savremenih francuskih muzičara, promovisao je klasičnu muziku i džez, stvarajući djela koja oslikavaju fuziju džeza i elemenata kompozicije klasične muzike. Dobitnik brojnih nagrada, kompozitor je stvarao djela koja dopuštaju publici da razvije svijet muzičke fantazije.
Pored Kotora, ansambl će nastupiti i u Kragujevcu na festivalu TekiArt i u Aranđelovcu na Smotri umjetnosti Mermer i zvuci u okviru njihove male Balkanske turneje.
Ulaz je slobodan. Partneri koncerta su Ambasada Kine u Crnoj Gori, Shanghai International Culture Association, Shanghai Conservatory od Music, Shanghai Musician Association, Tekiart – Music Art Association i Smotra Umetnosti Aranđelovac.
Danas će u organizaciji Sportsko rekreativnog društva “Open Water” biti održan 13. humanitarni plivački maraton na relaciji Bigova – Budva na dužini od oko 21 kilometar i u trajanju od 7 sati.
Start trke je u 9h sa Bigova, cilj je na plaži Pizana ( Stari grad Budva ).
Svi prijavljeni plivači plivaju na svoju odgovornost ovu izuzetno tešku plivačku distancu. U pratnji maratona su pet čamaca sa doktorom i farmaceutom.
“Ove godine naš klub pliva pod sloganom “KEEP THE OCEAN CLEAN” u želji da skrenemo pažnju na očuvanje ovo naše prelijepe prirode jer smo dužnu generacijama koje dolaze da pruzimo bolje i sugurnije mjesto za zivot. Želimo da apelujemo na sve koji su u mogućnosti da uplate za pomoć Dnevnom centru Biseri, N.V.O. “Puževa kućica” i domu starih “Sveti vid” onoliko koliko ko može jer kad bi svi doprineli po malo bili bismo mnogo bolje i humanije društvo”, saopšteno je iz kluba.
Učesnici:
Trener : Luka Zenović
Doktor: Dragan Gazivoda
Medicinska sestra: Ana Lopičić
Farmaceut: Marija Duletić
Psiholog: Aleksandar Tanović
Pratnja: Peco Radjenović( koordinator), Zano Vučković, Željko Dapčević, Vlado Duletić, Vanja Smailagić, Rajko Kuzman, Aleksandar Jovanović, Mišo Vukoje, Milica Damjanović, Anita Šabotić, Marijana Božović, Ksenija Damjanović, Mirko Vujičić, Laura Vučković, Ivana Lijesevic
Plivači:
1. Milija Bulatović
2. Dragan Jovanović
3. Ruben Vergara
4. Luka Vučković
5. Blanka Djurašević
6. Krsto Proroković
7. Vladimir Stevović
8. Dušan Dapčević
9. Ado Gargović
10. Goran Nedović
11. Miodrag Vuksanović
12. Jovan Plavšić
13. Goga Vujović
14. Snježana Sarajkić
15. Stefan Bjelić
16. Bojana Živković
Maraton se održava uz podršku brojnih prijatelja i za sada je prijavljeno 14 učesnika koji će plivatil za Dnevni centar “Biseri Budva”, NVO “Puževa kućica” i Dom starih “Majka Pija” u Petrovcu.
U pitanju je najzahtjevniji i najduži maraton u organizaciji ovog društva istakao je nedavno za program Radio Budve Luka Vučković, učesnik svih dosadašnjih maratona.
Pad Microsoftova operativnog sustava Windows diljem svijeta uzrokovan je ažuriranjem antivirusnog programa tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Rad su, zbog tog računalnog kvara, prekidale svjetske aviokompanije, zračne luke na najmanje četiri kontinenta, zdravstveni sustavi, banke, burze, teleoperatori, mediji, niz institucija i organizacija. Biznismen i tehnološki mogul Elon Musk bio je jasan – Ovo je najveći IT kvar u povijesti.
Zašto je CrowdStrike srušio informatičke sisteme u cijelom svijetu?
Američka tvrtka za kibernetičku sigurnost CrowdStrike ima više od 20 hiljada klijenata širom svijeta i ogroman tržišni udio. Problematično ažuriranje njezinog softvera na operativnom sustavu Windows bilo je zato recept za globalne nevolje, rušeći IT sustave na potezu od Australije do Britanije, od bolnica, preko zračnih luka i medija do banaka.
Danas ujutro, malo iza sedam sati po srednjoeuropskom vremenu, CrowdStrike je klijentima poslao upozorenje da njegov program Falcon Sensor ‘ruši’ Windowse, što se na računalima očituje ‘plavim ekranom smrti’.
Kompanija je u upozorenju objasnila kako korisnici mogu ‘pješke’ riješiti problem, navodi Reuters, pozivajući se na uvid u CrowdStrikeovu obavijest.
Izvršni direktor Crowdstrikea rekao je danas iza podneva da su riješili problem.
Microsoft: Kvar uklonjen s aplikacija i usluga, no posljedice će trajati
Microsoft je objavio da je riješen problem koji stoji iza pada 365 njegovih aplikacija i usluga, no da će posljedice kvara koji je poremetio svjetsko poslovanje i promet i dalje utjecati na neke korisnike.
Ažuriranje softvera u petak je izazvalo kaos u računalnim sustavima diljem svijeta. Otkazivani su letovi, neki mediji su morali prekinuti emitiranje, a korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva.
Imamo ‘majku’ svih globalnih padova tržišta, komentirao je jedan trgovac s burze koja je također bila pogođena.
Kroz projekat do fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada
Opština Tivat započinje implementaciju IPA projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” čiji je opšti cilj unaprjeđenje energetske efikasnosti i smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Neke od aktivnosti koje će Opština Tivat realizovati su izgradnja fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada.
u prekograničnom području kroz izgradnju međusobno povezanih zajednica za upravljanje energijom i zelenih ulaganja u okviru implementacije međuregionalnih rješenja za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost u javnom sektoru.
Ukupna vrijednost projekta je 2.262.234,00 eura, dok je iznos namjenjen Opštini Tivat 478.182,60 eura. Razdoblje realizacije projekta je od 15.7.2024. do 14.1.2027.
Projekat APOLLO omogućiće analizu trenutnog stanja u privrednom i energetskom sektoru. U sklopu izrađenih analiza definisaće se preporuke za daljnji razvoj korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE) te načini za uspostavljanje energetskih zajednica i primjenu OIE u javnom sektoru sa scenarijima međuregionalne prekogranične saradnje.
Takođe, projektom će se uspostaviti inovativna baza znanja u obliku digitalnog alata/web platforme (EE&RES Tool). Ovako izrađen alat imaće otvoren pristup za sve zainteresovane subjekte, te će pružati aktuelne informacije i edukativne sadržaje za sticanje novih znanja o OIE i energetskoj efikasnosti. Projektom će se u svrhu uspostavljanja energetskih zajednica u prekograničnom području izgraditi novi fotonaponski sistemi, odnosno fotonaponske elektrane na različitim lokacijama. Izgradnjom sistema, omogućiće se korišćenje OIE uz značajno smanjenja troškova rada u lokalnim institucijama.
Osim u građevinskom sektoru, projekt APOLLO će i u saobraćajnom sektoru pokazati kako se uvođenjem vozila na električni pogon može uticati na smanjenje emisije CO2 uz značajne uštede. Sa ciljem podizanja svijesti o prednostima korišćenja OIE, organizovaće se specijalizovane edukativne radionice za širu javnost, donosioce odluka i javna tijela, te će se ojačati znanja i kapaciteti timova za energetsku efikasnost.
Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a pored Opštine Tivat partneri su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG i Grad Mostar.
Projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” se finansira u sklopu Interreg IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021– 2027.
U okviru Tivatskog književnog ljeta u Đardinu JU Muzej i galerija sinoć je održano književno veče na kojem je gost bio Srđan Tešin autor zbirke priča „Crna Anđelija“.
Riječ je o knjizi koja je izašla tokom prošle godine i u 23 pripovjetke autor se nostalgično vraća u djetinjstvo i odrastanje u maloj sredini, kroz prepoznatljivi realizam.
„Priče su potpuno čitljive, nema nikakvih eksperimenata i nema nejasnoća. Ima priča koje su napisane od svega nekoliko rečenica, do malo dužih tekstova. Poslušao sam savjet Raše Popova koji mi je kazao da pišem o onome što najbolje znam i o onome što mi je pred očima. Ne moraš u suštini ništa veliko da izmišljaš stvarnost je ponekad fantastičnija od bilo kakve izmišljotine“, kaže Tešin.
Književnik iz Kikinde, rodni Mokrin ponovo stavlja kao glavnu scenografiju svog pripovedanja. Ovoga puta, u delo uvodi i različite životinje, čije se sudbine prepliću sa ljudskim.
“Radnja i ovog romana je smještena u Mokrin, a ja sam svoje rodno mjesto počeo da uvodim u svoja djela jer sam uvidio da se to čitaocima dopada. Onda sam još više suzio i uveo u priču jedan dio mokrina koji se zove Jaukovo i potpuno sam se posvetio porodičnoj biografiji, istoriji i ljudima sa kojima sam odrastao. Tako da su junaci mojih knjiga u poslednjih deset godina članovi moje najuže porodice”, pojašnjava Tešin.
Prva fotografija u zbirci je zid porodične kuće u kojoj je rođen Miroslav Mika Antić i na tom zidu se nalazi crna mačka koju je autor nazvao Crna Anđelija i to je neka vrsta uvoda u ovu knjigu. Na taj način, pojašnjava Tešin, on odaje dužnu pažnju Miroslavu Antiću.
Knjiga Crna Anđelija ima i svoju muzičku dimenziju a rijetki su savremeni pisci kod kojih ne samo književna fraza nego baš opis nekog muzičkog događaja ili muzika kao pokretač osećanja ima tako važno mjesto.
„Ja sam u svet književnosti ušao iz sveta muzike. U početku sam pisao pjesme za bend u kojem sam svirao a onda sam shvatio da pjesme mogu da budu i za čitanje. Suštinski kad pišem priču ja razmišljam i kao muzičar i tako konponujem svoje priče i svoja djela“, kaže Tešin.
Srđan Tešin je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“, Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine, Nagrade Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, Nagrade grada Niša za knjigu godine za decu i mlade. Priče s Marsa bile su u najužem izboru za Andrićevu nagradu i nagradu „Zlatni suncokret“, a Mokrinske hronike u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za roman godine. Proza mu je prevođena na desetak evropskih jezika.
Književno veče u Tivtu organizovala je JU Gradska biblioteka a moderator večeri je bio urednik izdavačke kuće Arhipelag, Gojko Božović.
Talentovani studenti Muzičke akademije sa Cetinja nastupili pod okriljem KotorArta
Koncert jednog dijela najboljih studenata Muzičke akademije sa Cetinja održan u četvrtak u Crkvi Sv. Duha svojevrsna je “nagrada” za sve njihove uspjehe ostvarene tokom ove studentske godine, s obzirom da “ruho” KotorArt- Don Brankovih dana muzike, nosi poseban renome, a status “KotorArt talenti” poželjan je u biografiji mladog umjetika, posebno onoga ko tek gradi svoju umjetničku karijeru. Nastupili su studenti/studentkinje sa različitih klasa, na različitim godinama studija, svi laureati visokih nagrada na renomiranim takmičenjima. Ovoga su puta bili relaksirani od pritiska kompeticije i zablistali su u punom sjaju svog talenta, muzičkog umijeća i umjetničkog doživljaja.
-Ovim nastupom završavam koncertnu sezonu, uspješnu i za mene i za mog profesora. Više volim koncertne varijante od takmičarskih, a posebno mi prija što sviram u svojoj državi, predstavljam svoj instrument. Interpretacija muzike na harmonoci otvorila mi je neke nove poglede- kad sam bila dijete upisala sam harmoniku zbog lijepih pjesmica koje se mogu svirati na njoj, a sve ovo novo koje godinama otkrivam, čari su sviranja te moderne muzike na harmonici, kaže za BN Milena Drašković, studentkinja završne godine Osnovnih studija u klasi Predraga Jankovića. Ona je briljirala izvodeći zahtjevno djelo ”Lutke od krvi” modernog srpskog kompozitora Predraga Radisavljevića, pisano 1993. godine. Kompoziciju je pripremila u sklopu semestralnog ispita za Muzičku akademiju na Cetinju, a istu je izvodila na međunarodnim takmičenjima: Harmonika-fest u Tivtu, Eufonija u Novom Sadu i Akordeon Art u Sarajevu i sa svih se vratila sa prvom nagradom.
Gorazd Dobrevski, klarinet, student prve godine u klasi prof. Petra Garića, došao je iz Skoplja i ove godine je kao student Muzičke akademije na Cetinju nastupio na Međunarodnom takmičenju “Polihimnia” u Skoplju, gdje je osvojio prvu nagradu. Zablistao je izvedbom “Solo De Concours” Žila Mukea.
Marija Korać – violina
Trombonistkinja Martina Kovačević, studentkinja druge godine u klasi prof. Aleksandra Benčića, je na Tivatskom takmičenju duvača osvojila prvu nagradu. I prošle godine bila je laureat Takmičenja “Petar Konjović” u Beogradu i trebalo je da nastupi na KotorArtu, ali iz zdravstvenih razloga nije uspjela. Sada se u klavirskoj saradnji prof. Oleksija Molčanova predstavila “Romansom za trombon i klavir” Karl Marije fon Vebera.
Trio “Abelia”, koji čine violinistkinje Maja Mijanović i Emina Višnjić, studentkinje prve godine i Manja Radoičić, klavir, studentkinja treće godine, nastupio je na Vlasinskom proljeću, gdje su bile laureatkinje u svojoj kategoriji (dobile su 100 bodova) i imale su jako zapažen nastup. Nakon takmičenja nastupile su u Kulturnom centru na Vlasini, kao gošće koncerta studenata iz iste kategorije. Ovom prilikom izvele su “Sonatinu za dvije violine i klavir, H.198” Bohuslava Martinua.
Studentkinja prve godine, violinistkinja Marija Korać, iz klase prof. Mihaila Bereznickog, koja je došla iz Rusije, osvojila je prvu nagradu na Državnom takmičenju, a zatim je osvojila treću nagradu na takmičenju “Petar Konjović” u Beogradu, da bi pod okriljem KotorArta predstavila svoje virtuozno umijeće izvodeći “Introdukciju i Rondo Kapričozo, op.28” Kamija Sen-Sansa.
Violistkinja Milena Jovićević nije nastupila zbog stomačnog virusa uobičajenog tokom ljeta.
DODATNA NAGRADA
-Ovo je u stvari neka “dodatna nagrada” za sve – u okviru fakulteta dogovorili smo se da koncert na KotorArtu bude kruna uspjeha, nagrada-plus za studente koji u toku godine naprave neki uspjeh na takmičenjima, da ih ovaj nastup dodatno motiviše i da na početkiu nove studijske godine razmišljaju u tom pravcu- da idu na takmičenja. To na početku nije bila praksa, uveli smo to od skora, to im je dobar motiv, svaki nastup za njih je velika stvar, kaže za BN prof. Nataša Popović.
Ističe da Akademija nastoji da svojim studentima stvara prilike da sviraju, jedino će tako da se izgrađuju kako treba. Nastup na KotorArtu rezultat je partnerstva između Univerziteta Crne Gore- Muzičke akademije Cetinje i Međunarodnog festivala KotorArta, koje traje evo šestu godinu, čemu se posebno raduju.
Flautistkinja, prof. Žana Lekić, koja je dio organizacionog tima, naglašava da poslenici Muzičke akademije Cetinje teže da ova saradnja bude dugoročna, jer je jako važno da crnogorska javnost bude upoznata sa zanimanjem i kapacitetima mladih umjetnika koji ovdje stasavaju. Pored toga, puno studenata ove Akademije je angažovano i kroz Festivalski orkestar KotorArta.
-Ovo je neka vrsta nagrade studentima koji su ostvarili dobre rezultate u ovoj godini, ali ovo nisu svi ti studenti- probali smo da se uklopimo u neko optimalno vrijeme za koncert. Jako puno studenata je ostvarilo sjajne rezultate na mnogobrojnim međunarodnim i domaćim takmičenjima, ali, nisu bili dio večerašnjeg koncerta. Vrlo smo aktivni, imamo bogatu koncertnu sezonu, naglasila je Lekić.
Mornarica Vojske Crne Gore (VCG) je, zahvaljujući američkoj donaciji, bogatija za četiri nova patrolna čamca za brzo reagovanje, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Kako su kazali iz tog Vladinog resora, ministar odbrane Dragan Krapović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, izvršili su u četvrtak u Budvi primopredaju tih plovila.
„Ukupna vrijednost donacije, koja uključuje četiri patrolna čamca, prikolice za transport, komunikacione i GPS sisteme, rezervne djelove, bezbjednosnu i spasilačku opremu, kao i obuku i inženjersku tehničku pomoć, iznosi 12.154.277 USD“, kaže se u saopštenju.
Krapović je, zahvaljujući se američkoj vladi na vrijednoj donaciji, kazao da je to još jedan primjer izuzetno uspješne saradnje sa SAD, najznačajnim strateškim partnerom Crne Gore.
On je istakao da je, imajući u vidu savremene bezbjednosne izazove i osjetljiv geopolitički trenutak, potrebno unaprijeđivati nacionalni sistem bezbjednosti i snažiti odbrambene kapacitete Vojske Crne Gore na Jadranu i u Mediteranu.
foto: Ministarstvo odbrane
“Modernizacija opreme, odnosno nabavka patrolnih čamaca obezbijediće zaštitu suvereniteta i nacionalnih interesa u teritorijalnom moru, ali i unaprijediti zajednički bezbjednosni prostor Alijanse”, kazao je Krapović.
On je istakao da SAD duži niz godina pružaju materijalnu, stručnu i ekspertsku pomoć Crnoj Gori, čime se osnažuje sistem odbrane države na moru.
“Modernizacija naših oružanih snaga, poboljšanje standarda i uslova u kojima rade naši pripadnici su najvažniji prioritet mog djelovanja i na tom putu krećemo odlučnim putem reformi kako bismo dostigli najviše odbrambene standarde”, rekao je Krapović.
On je poručio da Crna Gora odlučno ostaje na putu postizanja glavnih spoljnopolitičkih ciljeva – punopravnog članstva u Evropskoj uniji i snaženja saradnje sa NATO saveznicima.
Kako su kazali iz Ministarstva odbrane, planirano je da Mornarica VCG u svojoj floti ima dva patrolna broda i četiri čamca za brzo reagovanje.
foto: Ministarstvo odbrane
„Procedura nabavke patrolnih brodova je u toku i odvija se predviđenom dinamikom“, kaže se u saopštenju.
Rajzing Rajnke je, kako se navodi, istakla da će donacija patrolnih čamaca za brzo reagovanje ojačati bezbjednost na Jadranu, naglasivši da je to nastavak kontinuirane podrške SAD Ministarstvu odbrane i Mornarici VCG.
„Cilj je da sveobuhvatnom podrškom, kroz donacije patrolnih čamaca, radara i sistema nadzora na moru, unaprjeđenje Mornaričkog operativnog centra i podršku kreiranju operativnih procedura, doprinesemo uspješnoj budućnosti Mornarice“, kazala je Rajzing Rajnke.
Ona je dodala da su novi patrolni čamci prilika i za izgradnju ličnih vještina crnogorskih mornara.
Patrolni čamci će, kako je navela Rajzing Rajnke, značajno unaprijediti sposobnost Mornarice za brze reakcije i operacije, i omogućiti bolju kontrolu crnogorskih teritorijalnih voda, borbu protiv ilegalnih aktivnosti, kao i veću sigurnost za plovila i putnike.
Rajzing Rajnke je pripadnicima Mornarice VCG, koji su se uz instruktore iz američke kompanije „Silver Ship“ i uz učešće bording tima patrolnog broda „Durmitor“ obučili za rukovanje novim plovilima, uručila sertifikate o završenoj obuci.
Primopredaji donacije prisustvovao je i načelnik Generalštaba VCG Zoran Lazarević.
