Stara ideja da Herceg Novi dobije panoramski lift koji će mještanima i turistima olakšati i ubrzati put od Šetališta na obali do centra grada trebalo bi da uskoro bude realizovana.
Vlasnik najvećeg dijela zemljišta kojim će prolaziti trasa panoramskog lifta i investitor je privatno lice, Novljanin Veslin Paspalj koji je pokrenuo cijeli ovaj postupak prije više od decenije. Opština Herceg Novi je krajem prošle godine na Skupštini donijela Odluku o gradnji nadzemnog lifta koji kreće sa šetališta, a izlaz je ispred istočnog ulaza u Dvoranu Park. Sekretar za prostorno planiranje i izgradnju, Opštine Herceg Novi, Vladislav Velaš kaže da put do izgradnje lifta nije tako jednostavan.
– Od donošenja skupštinske odluke do danas prezentovana su dva rješenja i definitivno bi trebalo da se donese odluka u kom pravcu da se ide dalje. Što se tiče samog iznosa i koštanja tih radova i da li će da bude varijanta 1 ili 2 još uvijek nije definitivno odlučeno, ali se u ovom trenutku zna da se radi o zaista velikoj investiciji koja sigurno premašuje 1,5 miliona eura. I sama lokacija je jako zahtevna, navodi Velaš.
– Radi se o zaštićenom dijelu grada, o zapadnom podgrađu gdje su posebni uslovi i nije moguće graditi svaki tip objekta. Imali smo i konkursno rješenje pre deceniju i više, sprovela ga je Opština Herceg Novi i tada smo imali priliku da vidimo desetak pristiglih radova. Komisija je radila svoj dio posla, napravila je rang listu i sada je ovo nastavak te priče. Shodno tome donijeta je odluka o gradnji i sada slede dalje faze, izrada glavnog projekta i sledeća faza je realizacija, odnosno sama izgradnja lifta. Ako bismo u toku ove godine dobili glavni projekat, a to bi bilo realno, realizacija bi mogla da bude u narednoj godini. Cijena izgradnje nije mala, vjerovatno to prelazi očekivanja i samog investitora, smatra Velaš.
– Neko vrijeme se izgubilo da bi se pronašlo neko drugo, povoljnije rješenje, ali mislim da u ovom trenutku to nije realno, mislim na cijenu koštanja. Što se tiče same realizacije, mislim da je Opština zainteresovana da se to što pre realizuje. Ja nemam dilemu da li će se ova investicija realizovati ili ne. Da li će to biti investicija pojedinca ili će se uključiti i opština ne mogu da budem siguran, ali jedno je sigurno da će se ovo realizovati. Ima i drugih gradova po svijetu i po Mediteranu koji imaju panoramske liftove, tako da ne vidim razlog zašto i Herceg Novi ne bi imao ovakve objekte.
Panoramski lift – Herceg Novi
– Predviđene su tri prostorne cjeline, panoramski lift, pasarela i pomoćni objekti, a to su prostorije za održavanje lifta i prodaju karata i stepenište. Prevoz liftom predviđen je za minimalno osam osoba, a prema zamisli Agencije za izgradnju i razvoj panoramski lift bi imao tri stanice. Panoramski lift koristiće i Hercegnovljanima i turistima, a potrebe za tim su jako velike, kaže Velaš.
– Mislim da je to jako, jako potrebno, ima ljudi i starijih i mlađih ljudi sa zdravstvenim problemima, ljudi sa posebnim potrebama i majki sa djecom, tako da nemam dilemu da ne pričamo samo o gradskoj atrakciji već i o potrebi grada. Dugoročno, postoje planovi, postoje razne ideje o pravljenju panoramskih liftova ili pokretnih stepenica i na drugim lokacijama u gradu, ali to nije nimalo lako, posebno što se radi o zaštićenim dijelovima grada, ali mislim da su se definitivno stekli uslovi i da će se krenuti i sa realizacijom tih stvari.
– U ovom trenutku je sve u nadležnosti investitora, koliko on bude brzo radio mi ćemo toliko brzo dobiti taj lift. Sa druge strane ni to vrijeme nije neograničeno, ali moramo pokazati još malo strpljenja i siguran sam da je do kraja godine, realno da dobijemo makar završen glavni projekat, ističe Velaš.
Vrijeme je da ideja o gradnji panoramskog lifta koja je stara više od pola vijeka, a potekla je od poznatog jugoslovenskog arhitekte Nikole Dabovića koji je projektovao Dejčije odjeljenje instituta i zgradu Pošte u Herceg Novom, konačno bude realizovana.
Mladi ljubitelji pjesništva imali su priliku da se povodom Svjetskog dana poezije predstave odabranim recitacijama u Kinu Boka, gdje je ujedno održano i Opštinsko takmičenje u recitovanju za učenike osnovnih i srednjih škola Kotora. Oni koji vole da čitaju poeziju, vole i da je recituju, što se moglo čuti i vidjeti i u samom nastupu učesnika/ca različitih senzibiliteta i izražajnosti.
-Poezija mi znači puno, dosta sam recitovala, puno sam recitacija naučila, išla sam na razna takmičenja, recitovala sam i na italijanskom jeziku, putovala sam u razne gradove i drago mi je kad uspijem. Najprije je bilo školsko takmičenje, a ovo je sada opštinsko. Za mene ovo predstavlja veliko zadovoljstvo, volim poeziju, čitam kad imam vremena. Omiljeni pjesnik mi je Vitomir Nikolić, a pisac – Ivo Andrić, podijelila je svoje utiske sa nama Dunja Popović, učenica osmog razreda OŠ “Ivo Visin” Prčanj. Ona je recitovala pjesmu “Braco u seka” Slobodana Zorana Obradovića, a njene mentorke su profesorke Tatjana Došljak i Savka Tešović.
Ljepota izgovorenog stiha, dramatičnost i gestikulacija u interpretaciji, dikcija, izražajnost, prirodnost, sugestivnost recitovanja, primjerenost pjesme uzrastu recitatora, kao i cjelokupni utisak nastupa učesnika/ca bili su elementi koje je na svom “tasu” budno odmjerio Žiri u sastavu Marija Starčević, Andrea Ćoso i Daniela Nikčević.
U ovoj manifestaciji učestvovalo je ukupno 34 učenika i to iz osnovnih škola “Ivo Visin” Prčanj, “Veljko Drobnjaković” Risan, “Narodni heroj Savo Ilić” i “Njegoš” -Kotor, “Nikola Đurković” Radanovići, zatim iz srednjih stručnih škola, Gimnazije, Srednje pomorske škole i JU Resursni centar za sluh i govor “ Dr Peruta Ivanović”
Sa nastupa recitatora u Kinu Boka
Profesorke osnovnih i srednjih škola kroz nastavni program njeguju ljepotu izgovorene riječi podstičući učenike da čitaju i recituju poeziju, te se uvijek rado odazivaju pozivima organizatorki iz Gradske biblioteke i čitaonice za učešće u ovakvim programima. Nakon opštinskog takmičenja, očekuje ih i republičko. U sklopu programa predstavljena je zbirka poezije “Zelena krava” autorke Jelene Vukić iz Bara, sa kojom je razgovarala Jelena Vukasović.
Najbolji recitatori/ke:
U I kategoriji za učenike osnovnih škola od prvog do petog razreda najbolji recitatori su Tamara Pajević, Nikolina Radošević, Hana Kokot i Jakša Vukmirović. U II kategoriji za učenike osnovnih škola od šestog do devetog razreda najuspješniji su Viktor Danilović, Ksenija Kovačević, Una Marija Kokot i Maja Plamenac. Filip Popović, Irina Bulajić, Marta Borović i Anastasija Kovačević najbolji su recitatori u III kategoriji za učenike srednjih škola.
Na narednom zasijedanju lokalnog parlamenta pred odbornicima će se naći predlog odluke o izmjeni Odluke o zabrani izvođenja građevinskih radova na teritoriji opštine Tivat tokom ljetnje turističke sezone, kojom će biti definisano da zabrana gradnje stupa na snagu 1. juna i traje do 15. septembra. U ovom periodu biće zabranjeno započinjanje i izvođenje građevinskih radova, koji obuhvataju gradnju i rekonstrukciju objekata i raskopavanje javnih površina.
Trenutnom odlukom definisan je period zabrane od 01.07. do 15.09.
„Zbog produženja trajanja ljetnje turističke sezone, neophodno je zabranu izvođenja građevinskih radova sprovesti znatno ranije. U narednim godinama može se očekivati dalje pooštravanje ove mjere, u smislu ranijeg početka i kasnijeg prestanka važenja ove odluke, a sve u skladu sa ciljem povećanja zadovoljstva građana i brojnih posjetilaca Tivta tokom ljetnjih mjeseci“ – poručuju iz opštinskog Sekretarijata za privredu.
Dok se očekuje objava Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, kruzeri nastavljaju da dolaze, a učesnici javne tribine na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo preispituju masovni turizam
Brojni su izazovi kulturnih, obrazovnih, turističkih, lučkih poslenika/ca, kao i cijele zajednice Boke Kotorske kada su u pitanju kruzing turizam i kulturni turizam, koji su bili tema javne tribine održane u amfiteatru Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru u prisustvu mnogih sudenata/studentkinja, profesora, te predstavnika ustanova muzejske, turističke i pomorske djelatnosti. Tribina koja je postala interesanija kada su prisutni počeli da postavljaju pitanja, održana je u očekivanju nacrta Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, koju za sufinansijere Opštinu Kotor i Luku Kotor A.D. krajem marta treba da objave eksperti CLIA-e (Međunarodne asocijacije kruzing industrije -projekat nevladinog neprofitnog udruženja pri Ujedinjenim nacijama The Global Sustainable Tourism Council –GSTC).
U sjeni najave dolaska oko 500 kruzera u Luku Kotor, te planiranog razvoja stacionarnog (hotelskog) turizma i smanjenja kruzinga, učesnici tribine su razmijenili stavove iz ugla prakse-turističke privrede i akademske zajednice. Mnogo je kvalitetnih istraživačkih studentskih radova koji bi mogli da posluže donosiocima odluka, te je važno da se mladim stručnjacima pruži prilika da o tome javno govore.
Pomiriti oprečne zahtjeve
-Kada govorimo o održivom razvoju bilo kog turizma, uvijek imamo oprečne zahtjeve: “Mi smo tu da sačuvamo i prikažemo na pravi način ono što je nasleđe, ne bavimo se turizmom u prvom redu”, ekolozi će vam reći: “`Ajmo da napravimo laboratoriju na otvorenom da sačuvamo nacionalni park”, a ekonomisti: “Haj`mo da od toga napravimo biznis”. Najveći je uspjeh napraviti balans između svih tih aspekata. U pojedinim destinacijama smo zakoračili u banalizaciju prostora, a negdje sa vođenjem, prezentacijom kulture, izmišljanjem nekih priča koje bi trebalo da budu interesantne turistički, banalizujemo i kulturu. Ako igdje imamo autentičnu kulturnu matricu koju možemo da s ponosom dijelimo sa Mediteranom, s obzirom da su neke civilizacijske tekovine prošle ovim dijelom Mediterana uopšte, zaista imamo utemeljenje u trajanju, istoriji i tradiciji da to prezentujemo na pravi način – uvezivanje kruzing turista kao par exelence konzumenata kulturnog turizma, istakla je doc. prof. dr. Đurđica Perović, dekanica FTH.
Milutin iznio stav Udruženja pomorskih kapetana
Destinacijski menadžment da uvaži vrijeme zadržavanja kruzera i zagađenja
Među osnovnim izazovima u svim segmentima kruzing industrije su i organizacija posla, bezbjednost i sigurnost plovila, zaštita i valorizacija autentičnog kulturnog proizvoda, kvalitetno osoblje u muzejima- galerijama i drugo. Kad je u pitanju „destinacijski menadžment”, direktor Luke Kotor a.d. Ljubo Radović, (koji nije prisustvovao tribini) predstaviće model za upravljanje procesima planiranja, rezervacijama dolazaka brodova ove kompanije na prestižmom forumu u Đenovi.
-Menadžment destinacije, to lijepo zvuči i moderno je, ali mi ne vidimo da su u taj menadžment uključeni pomorski faktori, reagovao je Janko Milutin ispred Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, koji je potsjetio da su broj putnika/veličina kruzera i broj dolazaka kruzera u Luku Kotor i u akvatorijum Kotorskog zaliva, za turizmologe najosnovniji ulazni parametar kada se govori o kruzingu. On naglašava da je vrijeme zadržavanja kruzera isto tako veoma važan faktor, s obzirom da je akvatorij kotorskog zaliva specifičan, prije svega zbog prirodne konfiguracije – ograničene dubine, brze promjene vremenskih prilika, a najvažnije u svemu tome je ograničenje prostora za plovni put i manevar kruzera.
Milutin ističe da Udruženje pomorskih kapetana nije protiv kruzera, ali jeste za održivi kruzing koji će se razvijati na osnovu studija sigurnosti pomorske plovidbe i reda u lukama u skladu sa EU standardima. Potsjeća da je svaka luka u Evropskoj uniji u zakonskoj obavezi da ima studiju sigurnosti pomorske plovidbe, koja treba da definiše plovni put i sidrište, koliki kruzer može da se veže uz lužu ili da boravi na sidrištu, koji su uslovi za to, da odredi manevarski prostor – unaprijed definisana manovra uplovljenja i isplovljenja, procjena rizika, itd.
-Da li mi imamo nešto od navedenog? Nemamo, zato nam na moru vlada haos i svako radi što i kako hoće. Udruženje je prije izvjesnog vremena imalo sastanak sa Lukom Kotor i predstavnicima Ministarstva saobraćaja i pomorstva na kojem smo im predočili ova ogranočenja. Tražili smo od MSP da u cilju davanja odobrenja Luci Kotor za postavljanje pilona, što je zakonska obaveza, uradi ili naruči studiju sigurnosti pomorske plovidbe kakovu npr. ima Luka Gruž, koju smo im i dostavili, pa tek onda da odluči da li će dati saglasnost na postavljanje pilona. Odgovor do danas nijesmo dobili, a čujemo da Luka Kotor nastavlja sa aktivnostima oko postavljanja pilona, naglašava Milutin. On skreće pažnju na uticaj ispušnih plinova sa kruzera na našu životnu sredinu odnosno na vazduh koji udišemo tokom kruzing sezone, na buku i vibracije koje stvaraju brodovi.
-Ovdje fale zakonski okviri, poštovanje zakona, to je osnova svega da bi Luka Kotor kao komercijalni subjekt imala šta da radi, a ne da se traže “rupe u zakonu” i da se čine stvari koje su za nas neprimjenjive. Saglasnost treba da daje Ministarstvo pomorstva, ali ta saglasnost mora da se usaglasi sa studijama Luke, poručio je Milutin.
Postavljanje pilona – Luka Kotor
Da Luka radi u skladu sa normama propisanim na osnovu dobijenih koncesija, te stoga ne može biti neko ko uređuje saobraćaj u Zalivu, naglašava Maja Danilović ispred AD Luka Kotor. Govoreći o odgovornom ponašanju ove kompanije, objasnila je da pri upravljanju plovilima na ulasku u Bokokotorski zaliv, lučki kapetani i piloti obraćaju pažnju i na uslove koji su dozvoljeni i na ono što je uređeno važećim propisima. Luka Kotor je preuzela aktivnosti u pripremi idejnog rješenja za simulaciju snimanja i praćenja projekta postavljanja pilona, ali bez analize podataka neće nastaviti s tim dalje.
-Luka Kotor predstavlja privredno drušvo koje u svojoj praksi brine o tome da ekonomski benefit brodova bude iskorišten na najbolji mogući način. Postoji obaveza da se napreduje u smislu boljeg menadžmenta upravljanja dolascima i brojem ljudi koji posjećuju Kotor i da se kreiraju strategije, koje će u budućnosti taj broj dolazaka svesti na optimalan nivo. Krenulo se ozbiljno u priču održivosti kruzinga kod nas, jer nije samo važno da mi objeručke dočekamo brodove i da ih raspoređujemo, već da vidimo kako na pravi način organizovati turističku ponudu grada, poručila je Danilović.
Najavljujući aplikaciju za prijavu gostiju iduće godine, Jovan Ristić, direktor TO Kotor ističe velike kontroverze kada veliki broj izletnika posjećuje naš grad, a još uvijek su nepoznati podaci o efektima zagađenja i negativnih uticaja kruzera.
-Veoma brzo ćemo imati rezultate jedne studije koja je u izradi. Iako uvijek kao pojedinci gledamo negativne strane, trebamo imati u vidu da ti ljudi, koji kao izletnici dolaze u naš grad, nisu samo gosti našeg grada, nego obilaze i druga okolna mjesta i doprinose njihovom razvoju, a svjedoci smo da se i naša privreda oslanja na goste, koji kratko vrijeme provode u našem gradu. Često se postavlja pitanje koliko ti turisti troše i doprinose našoj zajednici, a zaboravlja se ono što kao putnici jednog broda plaćaju u okviru taksi, kazao je Ristić.
Studenti najbrojniji na tribin
Apsolutni gubitak autentičnosti
Najveći izazov za zaštitare i promotere kulturne baštine je na koji način pomiriti zahtjeve valorizacije i konzervacije kulturnog naslijeđa sa pretpostavnom masovnog turizma.
-Ono što je najveći izazov na nivou našeg grada nije novost, a to je apsolutni gubitak autentičnosti u smislu očuvanja kulturne baštine. Stari grad se pretvorio u neku vrstu kulise, gdje se fabrikuju istine. Turistički vodiči turistima saopštavaju da je Kotor grad mačaka, jer su mačke spasile grad od kuge. Mislim da je to pogrešan put da Kotor bude jedna kulturna destinacija i da smo u tom kontekstu svi dužni da insistiramo na činjenicama i našem kulturnom nasljeđu. U protivnom ćemo se pretvoriti u jeftini proizvod, što nikome nije cilj, ističe Dušica Ivetić, direktorka OJU Muzeji.
Problemi i izazovi su brojni, međutim, oni će biti veći, složeniji, kompleksniji kako se ulazi u sljedeću fazu razvoja kruzing turizma i zahtijevaće mnogo više znanja, rada, organizacije i strateškog menadžmenta, uz stručni, naučno i planski” pristup, smatra doc. dr Ilija Moric, prodekan za nastavu FTH.
U okviru tribine “Kruzing i kulturni turizam u turističkoj ponudi Crne Gore – izazovi i perspektive” prof. dr Tatjana Stanovčić je naglasila potrebu aktivnog dijaloga lokalne uprave i ostalih aktera u turizmu, koje je pozvala da sarađuju integrisano, transparentno, zajedno, uz provjerene informacije, bez improvizacija.
Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević rekao je danas na press konferenciji nakon sjednice Vlade CG, da Institut “Dr Simo Milošević” Igalo nema alternativu u oblasti rehabilitacije u Crnoj Gori i regionu. Istakao je da novac imaju, ali da nemaju zakonskog finansijskog puta kojim mogu da isplate radnike.
“Za 5.000-5.500 pacijenata nemamo alternativu u ovom trenutku, u slučaju da Institut ne postoji. Komisija je uradila sve da održi Igalo u punoj funkciji. Igalo ima samo jedan problem – sa finansijama”, rekao je potpredsjednik Vlade.
Trenutni dug Instituta, kako je kazao, iznosi oko 25 miliona eura.
“Neću da krivim nikog. Ispunjeni su svi uslovi za uvođenje stečaja”, rekao je, između ostalog, Pavićević.
Činjenica je, dodao je, da zaposleni već treći mjesec ne primaju platu.
“To je nešto o čemu moramo pričati otvoreno. Plata se ne prima jer su računi blokirani dugovima. Prvi i najveći je dug prema Jugobanci, a onda prema zaposlenima i njihovim tužbama, dobavljačima ljekova, infrastrukturi…”
On je rekao da je prva opcija ka rješavanju problema – uplaćivanje jednokratne pomoći.
“Ta pomoć bi bila najava svega što dalje ide. Prvi ozbiljni korak bila bi intervencija države do 10 miliona eura. To je nešto čime bi uradili ono što je neophodno, a to je održavanje Instituta likvidnim i sposobnim da funckioniše. Ta pomoć podrazumjeva da se daje jednom u 10 godina zakonitim putem”, rekao je Pavićević.
U tom slučaju, kako kaže, grupa eksperata sa krediblitetom napravila bi plan restruktuiranja Instituta.
Novac za plate su, kako je rekao, obezbijedili kombinatorikom za Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstvo.
“Situacija je trenutno čudna, novac imamo, ali nemamo zakonitog finansijskog puta kojim možemo da isplatimo radnike”, rekao je Pavićević.
Poručio je da je cilj da se proširi tržište, obnoviti ugovor sa Norvežanima, da se proširi na Libiju i Ukrajinu…
Slijedi da nezavisna revizorska kuća da novu procjenu vrijednosti Instituta, te da manjinski akcionari odluče hoće li sa Vladom…
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović rekao je da je važno utvrditi tačnu vrijednost Instituta.
“Imamo paket spašavanja koji ide sad. Uložili smo sve napore da se Institut spasi, uspjeli smo da dobijemo mjesec dana, ali značajno je da nam je potrebna pomoć u upravi manjsinskih acionara da bi plan uspio…”, dodao je Odović.
Poručio je da u narednih šest mjeseci mogu da dokažu da je Institut jedna profitabilna institucija.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je od početka mandata problem Instituta bio visoko na agendi.
Zahvalio se zaposlenima u Institutu.
“Uprkos činjenici da se nalaze u egzistencijalnoj rizi, predano završavaju posao i pravi su partner Vladi u rješavanju ovog pitanja”, dodao je Šimun.
Zaposleni Instituta Igalo odlažu štrajk za 25. april
Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” odgodiće početak štrajka za 25.april, jer kako su kazali predstavnici Sindikata, vjeruju da je plan za izlazak iz krize koji su im prije nekoliko dana predstavili ministar Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević, realan i ostvariv.
Institut Igalo-druga-faza
“Tim prije što bi stečaj u Institutu Igalo ugasio i osnovnu zdravstvenu djelatnost u toj ustanovi a samim tim će više od 5.000 pacijenata koji se godišnje tu liječe, time izgubiti tu mogućnost”, kazala je predsjednica Sindikata dr Marija Obradović.
Tvrde da Institut nikada nije dobio novac za koji su iz Agencije za zaštitu konkurencije kazali da predstavlja nezakonitu pomoć , a posebno su zabrinuti zbog najava da bi Agencija za zaštitu depozita iz Srbije mogla pokrenuti stečaj zbog duga prema Jugobanci.
“Institut Igalo ga nije povukao ni dobio pa ne može zbog toga da bude predmet stečajnog postupka”, navela je Obradović.
Dragan Vlaović iz sektora tehničke podrške kaže da su ljudi izgubili volju za poslom, a tereaputi poručuju da su na rubu egzistencije.
Poznata kao riba lav, lionfish, vatrenjača, ili riba paun, (Pterois miles), invazivna indo-pacifička vrsta koja je u Sredozemno more dospjela iz Crvenog mora, poznata po štetnosti za lokalne ekosisteme, snimljena je juče u uvali Žanjice nadomak ulaza u Boku Kotorsku.
Kako nam je kazao instruktor ronjenja, Danijel Đorđević iz ronilačkog kluba Adriatic Blue Herceg Novi, koji je snimio ribu, ova vrsta je ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na području Sredozemlja.
“Ribu sam snimio juče u uvali Žanjic na olupini broda PBR 512 na dubini 20 metara” – kazao nam je Đorđević.
Riba lav – foto Danijel Đorđević
Ova vrsta je po prvi puta zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, nedostatak prirodnih neprijatelja, mogućnost cjelogodišnje reprodukcije, brza i efikasna kolonizacija novih područja te visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama ovu stranu vrstu postavljaju visoko na ljestvici invazivnosti i štetnosti po ekosistem.
Pterois miles ima velike, ali i otrovne bodlje, otrov joj se nalazi u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, no tek u rijetkim situacijama može izazvati ozbiljnije posljedice.
Riba lav – foto Danijel Đorđević
Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tokom ribolova. Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom (najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju 30-90 min uz pažnju da ne dođe do opeklina).
U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije.
Na poziv Savjeta novoformirane Mjesne zajednice Lastva, predstavnici Opštine Tivat, „Vododovoda i kanalizacije“, „Komunalnog“ i JP „Morsko dobro“ posjetili su juče njihove prostorije i razgovarali sa predsjednikom i članovima Savjeta MZ o aktuelnim problemima ovog tivatskog naselja.
Nedostatak kanalizacionog sistema kao primarni problem mještana Donje Lastve bila je glavna tema, a razgovaralo se i o drugim infrastrukturnim problemima kao što su obnova lastovskog šetališta, igralište i nedostatak parking mjesta.
Idejno rješenje uređenja dijela lastovske obale od hotela Caruba do parka Ivovića je završeno i predato na odobrenje glavnom gradskom arhitekti.
Idejno riješenje – Lastovska riva
Spreman je i pojekat za izgradnju novog vodovodno-kanalizacionog sistema, a kao probleme iz tivatskog „ViK“-a ističu imovinsko pravne odnose i neophodno dobijanje saglasnosti vlasnika svake parcele za prolazak mreže. Dogovoreno je da se tokom naredne sedmice u multimedijalnoj sali Opštine organizuje prezentacija projekta novog kanalizacionog sistema, kako bi mještani ovog naselja imali priliku da se detaljnije upoznaju sa njim.
Predsjednik Savjeta MZ Lastva Marijan Ribica zahvalio je sekretarki za lokalnu upravu u Opštini Tivat i svim organima na saradnji i uspješnoj organizaciji prvog sastanka. U cilju efikasnijeg rada, praksa redovnih susreta i razgovora biće nastavljena, a predstavnici lokalne uprave i preduzeća će u narednom periodu sa članovima mjesne zajednice na terenu utvrditi aktuelne probleme i dinamiku njihovog rješavanja.
Lastva panorama – foto Anton Gula Marković Gula
Sastanku koji je organizovao Sekretarijat za lokalnu upravu, prisustvovali su resorna sekretarka Jelena Šćekić, sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić, direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Alen Krivokapić, tehnički direktor Vladimir Arsić, direktor „Komunalnog“ Vučeta Stanišić, šef Službe komunalija Miloš Tripinović i savjetnici iz Sekretarijata za uređenje prostora i Direkcije za investicije, Adrijana Pejović i Slobodan Gredo. Ispred Službe za uređenje i izgradnju JP „Morsko dobro“ prisustvovali su rukovoditeljka Sandra Škatarić i inženjer Gojko Đurović.
Na dobrotvornom muzičko-zabavnom događaju „Martovski kabare”, koji je 9. marta održan u JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, prikupljeno je 1.225 eura za rad Dnevnog boravka za starija i lica sa invaliditetom, koji je prošle godine otvoren u Kotoru.
Održavanje kabarea inicirao je muzički duo Sanja i Mija, a uz njihovo izvođenje, brojna publika uživala je u nastupima Gradskog hora Kulturnog centra „Nikola Đurković”, klape „Incanto”, Đurđe, Petra i Božidara, Tanje Ševaljević Bogdanović, Jovana Ćosa, Dubravke Milivojević Ivanović, Filipa Kovačevića, Monike Nedović, Mitra Miće Jovanovića i Slaviše Grubiše.
Kabare su podržali Opština Kotor, Turistička organizacija opštine Kotor, JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, kao i privrednici.
Podržavajući aktivnosti Dnevnog boravavka za starija i lica sa invaliditetom, Opština Kotor će i u narednom periodu učestvovati u obezbjeđivanju potrebnih sredstava za rad.
Državna pomoć iz ugovora o izmirenju međusobnih obaveza Agencije za osiguranje depozita Srbije, Jugobanke u stečaju i crnogorskog Ministarstva finansija, u vezi duga Instituta „Simo Milošević“, nezakonita je, ocijenila je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK).
Ugovora o izmirenju međusobnih obaveza bilo je predviđeno da se iznos duga Instituta prema Jugobanci umanji za 1,36 miliona EUR, pišu Vijesti.
Taj iznos je Crna Gora potraživala od Jugobanke u stečaju na osnovu duga po staroj deviznoj štednji, pa bi tim poravnanjem dug Instituta prema banci u stečaju bio smanjen na 5,3 miliona EUR.
Iznos od 1,36 miliona EUR Ministarstvo finansija formalno nije isplatilo.
Vlada je u septembru donijela odluku o poravnanju kako bi spriječila blokadu Instituta.
Iz AZK-a je saopšeno da je Savjet na sjednici 15. marta donio rješenje kojim se utvrđuje da je državna pomoć koja je nezakonito dodijeljena Institutu po osnovu ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog u septembru prošle godine, neusklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
“Nalaže se Ministarstvu finansija da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od prijema rješenja, preduzme mjere neophodne za povraćaj neusklađene državne pomoći od Instituta u iznosu od 1,36 miliona EUR“, navodi se u rješenju AZK.
Oni su nalažili Ministarstvu finansija da u roku od dva mjeseca sačini i dostavi im plan povraćaja neusklađene državne pomoći, sa mjerama i rokovima realizacije ili obavještenje o preduzetim mjerama za povraćaj.
Na iznos neusklađene državne pomoći, obračunava se kamata za period od dodjele iznosa, odnosno od 29. septembra do donošenja rješenja o povraćaju i plaća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se ona uređuje.
Izvor Vijesti, upućen u dešavanja u vezi Instituta, smatra da je moguće da će nakon rješenja Agencija za osiguranje depozita Srbije tražiti uvođenje stečaja u Instutut da bi namirila dug koji on ima prema Jugobanci.
Radnici Instituta trebalo bi da odlože najavljeni štrajk koji je bio planiran za 25. mart nakon što danas Vlada utvrdi plan spasavanja. Iz Sindikata su najavili konferenciju za novinare povodom odluke o odlaganju štrajka zaposlenih, na osnovu zaključaka sa sastanka održanog u ponedjeljak između predstavnika menadžmenta, Vlade i Sindikalne organizacije.
Otpravnik poslova Ambasade Njemačke u Crnoj Gori, Ralf Rojš boravio je u srijedu u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa potrpedsjednikom Mirkom Musturom razgovarao o više tema značajnih za grad, među kojima je akcenat bio na ekonomskom i kulturnom razvoju Herceg Novog.
Rojš je iskazao interesovanje za projekat obnove tvrđave Španjola, za koji su hercegnovska lokalna samouprava i Ministarstvo kulture i medije prošle sedmice potpisali Memorandum o saradnji, kojim je predviđeno stvaranje kulturnog i kreativnog centra koji će obogatiti ne samo Herceg Novi, već čitavu Crnu Goru. Na sastanku je bilo riječi i o ekonomskoj slici grada u mjesecima izvan turističke sezone.
„Herceg Novi je poznata turistička destinacija za nas u Njemačkoj i svake godine ovdje dolazi na hiljade turista iz naše zemlje, a za mene kao njemačkog diplomatu ovo je bio prvi put da dolazim u Herceg Novi. Sa predstavnicima grada smo razgovarali o više tema, o ekonomskom i kulturnom razvoju grada, ali i o jednom lijepom suživotu raznih naroda u Herceg Novom. Takođe, jedna od tema je bila i EU integracija Crne Gore i koji bi značaj imala za ovaj grad“, kazao je Rojš nakon sastanka.
Prema riječima potpredsjednika Mustura, otvorena komunikacija sa jednom od najznačajnijih zemalja Evropske unije je od posebne važnosti.
„Poseban akcenat je danas bio na temi valorizacije Španjole i uređenju novskih tvrđava. Mislim da smo postigli visok nivo saglasnosti i zaista cijenimo njihovu želju da se u ovaj projekat uključe. Razgovarali smo i o drugim kulturnim vrijednostima našeg grada, privredi, te političkoj situaciji na lokalnom i državnom nivou“, kazao je Mustur i dodao da bi u narednom periodu trebalo uložiti dodatni napor kako bi njemački turoperatori doveli još više gostiju u Herceg Novi.
Sastanku su prisustvovali i ekonomski savjetnik u Ambasadi Njemačke Enis Čindrak, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i Mitar Kisjelica ispred Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
