Invazivna vrsta otrovne ribe lav snimljena u uvali Žanjice (FOTO)

Poznata kao riba lav, lionfish, vatrenjača, ili riba paun, (Pterois miles), invazivna indo-pacifička vrsta koja je u Sredozemno more dospjela iz Crvenog mora, poznata po štetnosti za lokalne ekosisteme, snimljena je juče u uvali Žanjice nadomak ulaza u Boku Kotorsku.

Kako nam je kazao instruktor ronjenja, Danijel Đorđević iz  ronilačkog kluba Adriatic Blue Herceg Novi, koji je snimio ribu, ova vrsta je ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te brzog širenja na području Sredozemlja.

“Ribu sam snimio juče u uvali Žanjic na olupini broda PBR 512 na dubini 20 metara” – kazao nam je Đorđević.

Riba lav – foto Danijel Đorđević

Ova vrsta je po prvi puta zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, nedostatak prirodnih neprijatelja, mogućnost cjelogodišnje reprodukcije, brza i efikasna kolonizacija novih područja te visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama ovu stranu vrstu postavljaju visoko na ljestvici invazivnosti i štetnosti po ekosistem.

Pterois miles ima velike, ali i otrovne bodlje, otrov joj se nalazi u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, no tek u rijetkim situacijama može izazvati ozbiljnije posljedice.

Riba lav – foto Danijel Đorđević

Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tokom ribolova. Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom (najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju 30-90 min uz pažnju da ne dođe do opeklina).

U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije.

Nedostatak kanalizacionog sistema primarni problem mještana Donje Lastve

0
Sastanak sa MZ Lastva

Na poziv Savjeta novoformirane Mjesne zajednice Lastva, predstavnici Opštine Tivat, „Vododovoda i kanalizacije“, „Komunalnog“ i JP „Morsko dobro“ posjetili su juče njihove prostorije i razgovarali sa predsjednikom i članovima Savjeta MZ o aktuelnim problemima ovog tivatskog naselja.

Nedostatak kanalizacionog sistema kao primarni problem mještana Donje Lastve bila je glavna tema, a razgovaralo se i o drugim infrastrukturnim problemima kao što su obnova lastovskog šetališta, igralište i nedostatak parking mjesta.

Idejno rješenje uređenja dijela lastovske obale od hotela Caruba do parka Ivovića je završeno i predato na odobrenje glavnom gradskom arhitekti.

Idejno riješenje – Lastovska riva

Spreman je i pojekat za izgradnju novog vodovodno-kanalizacionog sistema, a kao probleme iz tivatskog „ViK“-a ističu imovinsko pravne odnose i neophodno dobijanje saglasnosti vlasnika svake parcele za prolazak mreže. Dogovoreno je da se tokom naredne sedmice u multimedijalnoj sali Opštine organizuje prezentacija projekta novog kanalizacionog sistema, kako bi mještani ovog naselja imali priliku da se detaljnije upoznaju sa njim.

Predsjednik Savjeta MZ Lastva Marijan Ribica zahvalio je sekretarki za lokalnu upravu u Opštini Tivat i svim organima na saradnji i uspješnoj organizaciji prvog sastanka. U cilju efikasnijeg rada, praksa redovnih susreta i razgovora biće nastavljena, a predstavnici lokalne uprave i preduzeća će u narednom periodu sa članovima mjesne zajednice na terenu utvrditi aktuelne probleme i dinamiku njihovog rješavanja.

Nedostatak kanalizacionog sistema primarni problem mještana Donje Lastve
Lastva panorama – foto Anton Gula Marković Gula

Sastanku koji je organizovao Sekretarijat za lokalnu upravu, prisustvovali su resorna sekretarka Jelena Šćekić, sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić, direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Alen Krivokapić, tehnički direktor Vladimir Arsić, direktor „Komunalnog“ Vučeta Stanišić, šef Službe komunalija Miloš Tripinović i savjetnici iz Sekretarijata za uređenje prostora i Direkcije za investicije, Adrijana Pejović i Slobodan Gredo. Ispred Službe za uređenje i izgradnju JP „Morsko dobro“ prisustvovali su rukovoditeljka Sandra Škatarić i inženjer Gojko Đurović.

Kotor – na dobrotvornom kabareu prikupljeno 1.225 eura

0
Kotor – na dobrotvornom kabareu prikupljeno 1.225 eura
Dobrotvorni Kabare

Na dobrotvornom muzičko-zabavnom događaju „Martovski kabare”, koji je 9. marta održan u JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, prikupljeno je 1.225 eura za rad Dnevnog boravka za starija i lica sa invaliditetom, koji je prošle godine otvoren u Kotoru.

Održavanje kabarea inicirao je muzički duo Sanja i Mija, a uz njihovo izvođenje, brojna publika uživala je u nastupima Gradskog hora Kulturnog centra „Nikola Đurković”, klape „Incanto”, Đurđe, Petra i Božidara, Tanje Ševaljević Bogdanović, Jovana Ćosa, Dubravke Milivojević Ivanović, Filipa Kovačevića, Monike Nedović, Mitra Miće Jovanovića i Slaviše Grubiše.

Kabare su podržali Opština Kotor, Turistička organizacija opštine Kotor, JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, kao i privrednici.

Podržavajući aktivnosti Dnevnog boravavka za starija i lica sa invaliditetom, Opština Kotor će i u narednom periodu učestvovati u obezbjeđivanju potrebnih sredstava za rad.

AZK: Preuzimanje duga Instituta Igalo nezakonito

0
AZK: Preuzimanje duga Instituta Igalo nezakonito
Institut Igalo – foto Ljilja Nikezić

Državna pomoć iz ugovora o izmirenju međusobnih obaveza Agencije za osiguranje depozita Srbije, Jugobanke u stečaju i crnogorskog Ministarstva finansija, u vezi duga Instituta „Simo Milošević“, nezakonita je, ocijenila je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK).

Ugovora o izmirenju međusobnih obaveza bilo je predviđeno da se iznos duga Instituta prema Jugobanci umanji za 1,36 miliona EUR, pišu Vijesti.

Taj iznos je Crna Gora potraživala od Jugobanke u stečaju na osnovu duga po staroj deviznoj štednji, pa bi tim poravnanjem dug Instituta prema banci u stečaju bio smanjen na 5,3 miliona EUR.

Iznos od 1,36 miliona EUR Ministarstvo finansija formalno nije isplatilo.

Vlada je u septembru donijela odluku o poravnanju kako bi spriječila blokadu Instituta.

Iz AZK-a je saopšeno da je Savjet na sjednici 15. marta donio rješenje kojim se utvrđuje da je državna pomoć koja je nezakonito dodijeljena Institutu po osnovu ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog u septembru prošle godine, neusklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

“Nalaže se Ministarstvu finansija da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od prijema rješenja, preduzme mjere neophodne za povraćaj neusklađene državne pomoći od Instituta u iznosu od 1,36 miliona EUR“, navodi se u rješenju AZK.

Oni su nalažili Ministarstvu finansija da u roku od dva mjeseca sačini i dostavi im plan povraćaja neusklađene državne pomoći, sa mjerama i rokovima realizacije ili obavještenje o preduzetim mjerama za povraćaj.

Na iznos neusklađene državne pomoći, obračunava se kamata za period od dodjele iznosa, odnosno od 29. septembra do donošenja rješenja o povraćaju i plaća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se ona uređuje.

Izvor Vijesti, upućen u dešavanja u vezi Instituta, smatra da je moguće da će nakon rješenja Agencija za osiguranje depozita Srbije tražiti uvođenje stečaja u Instutut da bi namirila dug koji on ima prema Jugobanci.

Radnici Instituta trebalo bi da odlože najavljeni štrajk koji je bio planiran za 25. mart nakon što danas Vlada utvrdi plan spasavanja. Iz Sindikata su najavili konferenciju za novinare povodom odluke o odlaganju štrajka zaposlenih, na osnovu zaključaka sa sastanka održanog u ponedjeljak između predstavnika menadžmenta, Vlade i Sindikalne organizacije.

Herceg Novi – Ekonomski i kulturni razvoj grada prioriteti

0
Herceg Novi – Ekonomski i kulturni razvoj grada prioriteti
Foto Opština HN

Otpravnik poslova Ambasade Njemačke u Crnoj Gori, Ralf Rojš boravio je u srijedu u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa potrpedsjednikom Mirkom Musturom razgovarao o više tema značajnih za grad, među kojima je akcenat bio na ekonomskom i kulturnom razvoju Herceg Novog.

Rojš je iskazao interesovanje za projekat obnove tvrđave Španjola, za koji su hercegnovska lokalna samouprava i Ministarstvo kulture i medije prošle sedmice potpisali Memorandum o saradnji, kojim je predviđeno stvaranje kulturnog i kreativnog centra koji će obogatiti ne samo Herceg Novi, već čitavu Crnu Goru. Na sastanku je bilo riječi i o ekonomskoj slici grada u mjesecima izvan turističke sezone.

„Herceg Novi je poznata turistička destinacija za nas u Njemačkoj i svake godine ovdje dolazi na hiljade turista iz naše zemlje, a za mene kao njemačkog diplomatu ovo je bio prvi put da dolazim u Herceg Novi. Sa predstavnicima grada smo razgovarali o više tema, o ekonomskom i kulturnom razvoju grada, ali i o jednom lijepom suživotu raznih naroda u Herceg Novom. Takođe, jedna od tema je bila i EU integracija Crne Gore i koji bi značaj imala za ovaj grad“, kazao je Rojš nakon sastanka.

Prema riječima potpredsjednika Mustura, otvorena komunikacija sa jednom od najznačajnijih zemalja Evropske unije je od posebne važnosti.

„Poseban akcenat je danas bio na temi valorizacije Španjole i uređenju novskih tvrđava. Mislim da smo postigli visok nivo saglasnosti i zaista cijenimo njihovu želju da se u ovaj projekat uključe. Razgovarali smo i o drugim kulturnim vrijednostima našeg grada, privredi, te političkoj situaciji na lokalnom i državnom nivou“, kazao je Mustur i dodao da bi u narednom periodu trebalo uložiti dodatni napor kako bi njemački turoperatori doveli još više gostiju u Herceg Novi.

Sastanku su prisustvovali i ekonomski savjetnik u Ambasadi Njemačke Enis Čindrak, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i Mitar Kisjelica ispred Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.

“Ubistvo u Orijent Ekspresu” u Tivtu 28. marta

0
“Ubistvo u Orijent Ekspresu” u Tivtu 28. marta
Ubistvo u Orjent ekspresu

Predstava “Ubistvo u Orijent Ekspresu” prema romanu Agate Kristi, u režiji Darijana Mihajlovića a u produkciji pozorišta “Boško Buha”, biće izvedena 28. marta u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Radnja je smještena u 30. godine prošlog vijeka i najluksuzniji voz tog vremena Orijent Ekspres, prinuđen je da nepredviđeno zastane zbog ogromnog snijega. Događa se brutalno ubistvo, u kome je nesrećni nastradali putnik likvidiran sa osam uboda nožem. Samim tim privatan put kući čuvenog Herkula Poaroa se pretvara u komplikovanu istragu ubistva, jer je voz pun osumnjičenih, a svaki od njih ima navodno neoboriv alibi. Put neustrašivog detektiva počinje u Istanbulu, a ostatak priče dešava se u – Jugoslaviji, između Vinkovaca i Broda. Misterija se lagano komplikuje, posebno što tragovi vode ka prošlosti koja nije razriješena, a tiče se veoma surove stvarnosti.

Do sada se ova dramatizacija igrala samo na Brodveju i u Njemačkoj, na sceni u Berlinu, i to je jedini roman iz bogatog opusa Agate Kristi, koji je Fondacija slavne spisateljice dozvolila za izvođenje u pozorištu.

U predstavi igraju Andrija Milošević, Viktor Savić / Đorđe Kadijević, Jelena Trkulja, Lena Bogdanović, Borka Tomović, Katarina Gojković, Katarina Marković, Igor Damnjanović, Vladan Dujović / Rade Marković, Stefan Bundalo, Branislav Platiša

Prema prevodu pozorišne adaptacije koji je napisala dramaturškinja i književnica Ivana Dimić, autorski tim “Ubistva u Orijent Eskpresu” čine – scenograf Vesna Popović, kostimograf Marina Medenica, scenski pokret – Milan Gromilić i scenski govor Dijana Marojević. Autor dramatizacije je Ken Ludvig.

Ulaznice po cijeni od 15€ mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu Tivat radnim danima od 10.00h – 13.00h, 30min prije filmskih projekcija, 2h prije predstave, kao i putem fakture u dogovoru sa službenicom blagajne pozivom na broj +382 69 342 799.

Rusija jutros napala Kijev, prije toga Harkiv. Ima poginulih i ranjenih

0
Rusija jutros napala Kijev, prije toga Harkiv. Ima poginulih i ranjenih
Kijev – Foto: Gleb Garanich / REUTERS

Rusija je rano jutros započela raketni napad na ukrajinski glavni grad Kijev, pri čemu je ozlijeđeno osam osoba te su oštećene stambene zgrade i industrijski objekti, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

To je bio prvi veliki raketni napad na Kijev u posljednjih nekoliko tjedana.

Kličko je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram rekao da su jedinice protuzračne obrane odbijale napad te da su krhotine projektila pale u različite dijelove grada.

Pogođene zgrade, industrijski objekti i vrtići

“Već ima osam ozlijeđenih kao rezultat napada neprijatelja”, rekao je Kličko.

Dodao je da su ostaci srušenog ruskog projektila pogodili nekoliko stambenih zgrada, industrijskih objekata i dječji vrtić.

Hitne službe su na terenu u različitim dijelovima glavnoga grada i gase nekoliko požara, rekao je Kličko.

Prije toga napali Harkiv, tamo ima mrtvih

Ruski projektil pogodio je kasno sinoć industrijsko područje u sjevernom ukrajinskom gradu Harkivu, usmrtivši najmanje pet osoba i ranivši osam, dok je izazvao veliki požar u tiskari, priopćile su lokalne vlasti.

Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da se još pet osoba vode kao nestale nakon napada.

Predsjednik Zelenski oglasio se tijekom noći. U video obraćanju istaknuo je kako nema odgovarajuće protuzračne obrane u Harkivu, drugom po veličini ukrajinskom gradu.

U Sloveniju do sredine marta ušlo skoro 8.000 migranata: Lokalno stanovništvo protiv novih azilantskih centara

0
U Sloveniju do sredine marta ušlo skoro 8.000 migranata: Lokalno stanovništvo protiv novih azilantskih centara
Slovenija

Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja



Prijedlog o uspostavi novih ispostavnih centara za azil razmatrat će Odbor za unutarnje poslove Državnog zbora (parlamenta) Slovenije, javlja Anadolu.

Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za azilantski centar u vrijeme dok je prelazak granice ilegalnih migranata u Sloveniji u porastu.

Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja.

U isto vrijeme upozorava se da i ove godine raste broj neovlaštenih prelazaka granice između Slovenije i Hrvatske.

Do sredine marta policija je obradila više od 7.900 stranaca koji su ilegalno prešli granicu. U azilnom centru u Ljubljani nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta.

“Vlada je stoga odlučila uspostaviti dva privremena centra za azil na području Obrežja u općini Brežice i u Središtu na Dravi. Ova je odluka izazvala burne reakcije, posebno u lokalnim sredinama, a protivi joj se i opozicija”, naglašava se.

Slovenska demokratska stranka (SDS) je stoga zatražila hitno sazivanje sjednice Odbora za unutarnje poslove Državnog zbora s prijedlogom da Vlada hitno ukine svoju odluku jer smatraju da odluka predstavlja veliki sigurnosni rizik za lokalno stanovništvo.

Kontroverznom vide činjenicu da je odluka donesena bez saglasnosti i znanja lokalne zajednice.

Na nepodnošljive uvjete u azilantskom domu u Ljubljani prošle godine su ukazivali i državni pravobranitelj i nevladine organizacije. Stoga, Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za centar za azilante, ali bezuspješno.

Lokalne zajednice pokazuju otpor prema ovim prilagodbama, jer do sada nisu bile dovoljno uključene u integracijske procese.

Kako je rekao Franci Zlatar iz Slovenske filantropije “lokalne zajednice bi mogle organizirati integracijske aktivnosti, za to trebaju imati određeno znanje i finansijska sredstva”.

“Mi smo tu još na početku. Važna je i adekvatna komunikacija s lokalnim stanovništvom, a i njima treba omogućiti sistemska rješenja”, naglašava Zlatar.

Slovenija se još uvijek smatra tranzitnom zemljom, jer većina tražitelja azila vrlo brzo napusti zemlju zbog dugotrajnih azilantskih procedura.

“Što, naravno, također obeshrabruje kandidate da ostanu u Sloveniji, traže prilike da se smjeste negdje drugdje u Evropi”, objašnjava Zlatar.

Zbog porasta zahtjeva za azilom, Ministarstvo unutrašnjih poslova priprema prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj zaštiti, koje bi trebale omogućiti brz i učinkovit postupak azila.

Slovenija: U Luci Kopar zaplijenjeno 260 kilograma kokaina vrijednosti deset miliona eura

0
Slovenija: U Luci Kopar zaplijenjeno 260 kilograma kokaina vrijednosti deset miliona eura
Luka Koper

Zaštitari su uočili sumnjivog ronioca pored teretnog broda koji je dovozio soju iz Južne Amerike



U Luci Koper zaplijenjeno je 260 kilograma kokaina, a oduzeta droga na tržištu vrijedi oko deset miliona eura.

Kako javljaju slovenski mediji, prije nekoliko dana u luci Kopar zaplijenjeno je 260 kilograma kokaina. Zaštitari su uočili sumnjivog ronioca pored teretnog broda koji je dovozio soju iz Južne Amerike.

Ronioci su pokušali izvući pet velikih vreća iz spremnika balastnih voda.

Nakon brze intervencije, ronioci koji su se skuterom spustili niz rijeku Rižanu su uhvaćeni.

Rečeno je da se radi o državljanima Brazila i Albanije.

Nikola Golubović u srebrnoj grupi na Prvenstv Evrope

0
Nikola Golubović u srebrnoj grupi na Prvenstv Evrope
Jedrenje – Golubović

Jedriličar tivatskog Delfina, Nikola Golubović,  aktuelni vicešampion svijeta u klasi ILCA 6,  nije uspio da se probije u zlatnu grupu na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine u olimpijskoj klasi ILCA 7.

Uoči posljednje kvalifikacione regate, Golubović je bio na koti 82 i desetak mjesta ga je djelilo od finala. Međutim, izuzetno jak vjetar ga je onemogućio da ostvari sjajan rezultat.

Do kraja Evropskog prvenstva ostala su još tri dana, planirano je šest regata, u kojima će talentovani tivatski jedriličar pokušati da ostvari što bolji plasman.