Počeli KotorArt i Don Brankovi dani muzike – KotorArt povezuje Kotor i Crnu Goru sa Evropom i svijetom

0

Dvadeset treće izdanje KotorArta i njegovih Don Brankovih dana muzike svečano je otvoreno sinoć uz monumentalno djelo Karmina burana Karla Orfa koju je izveo Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, kao i dječiji hor JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora. Kao solisti nastupili su Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor i Armand Ljikaj, bariton, dok je sve učesnike predvodio maestro Robert Homen. Mješoviti hor pripremio je Dritan Lumshi a dječiji hor profesorica Vesna Ivanović.

 Ovaj značajni kulturni događaj posvećen je liku i djelu maestra, Kotoranina, Miroslava Mira Homena koji je, u svojoj bogatoj karijeri, Karminu buranu izveo preko 100 puta. Direktor KotorArta Ratimir Martinović kazao je u svom obraćanju da ovogodišnji vizual festivala predstavlja mističnu umjetnost, hiromantiju – sposobnost izučavanja linija, znakova i brijegova na ljudskom dlanu, po kojima se mogu pročitati ljudske sudbine i budućnost. Kako je rekao, na dlanu Kotora i KotorArta odavno se nalaze linije imena Don Branka Sbutege, Darinke Matić Marović i mnogih drugih koji su, kako je kazao, svojim životima i djelima utisnuti u sudbinu grada Kotora, a neki od njih i samog festivala.

KotorArt 2024.

“Večeras svečano ukazujemo i na onu liniju na dlanu za koju Kotorani odavno znaju ali je večeras, ovim događajem, nekako posthumno i sa poštovanjem zajedno obznanjujemo a koja nosi ime Miroslava Mira Homena. Kroz djelo koje ga je proslavilo – Karminu Buranu, pa još pod dirigentskom palicom njegovog sina Roberta”, rekao je on.

Martinović je napomenuo da uvijek prepoznaju one koji su ih podržavali od samih početaka. On se tom prilikom zahvalio bivšim predsjednicima Opštine Nikoli Konjeviću i Mariji Maji Ćatović, kao i sadašnjem predsjedniku Opštine Kotor, Vladimiru Jokiću.

KotorArt 2024.

“Hvala i svim drugim partnerima sa kojima djelimo iste vrijednosti koje promovišemo ovdje u Kotoru. Povjerenje ćemo pravdati djelima kao i do sada. Umjetnička produkcija KotorArta povezuje ovaj prostor sa Evropom i svijetom, afirmiše upravo spoznajne, etičke i estetske vrijednosti koje se suprotstavljaju gluposti i laži, zlu i unutrašnjem ružnom. Ove vrijednosti su brana civilizacije prema varvarstvu i haosu. Naš Festival valorizuje lokalne i nacionalne kulturno-umjetničke vrijednosti i nadasve njihovu povezanost sa Evropom i svijetom. Kotor je grad koji je od svog osnivanja prije dva milenijuma dio evropske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da regionalno ima najveću koncetraciju kulturnih dobara na listi UNESCA u odnosu na broj stanovnika. Ova katedrala je vjekovima simbol duhovnih, etičkih i estetskih vrijednosti grada. Utemeljena upravo na njima uspjela je da odoli brojnim istorijskim i prirodnim potresima. U to ime, želim svim građankama i građanima sretan Dan državnosti moderne i razvijene Crne Gore i još jednom želim da vam poželim dobrodošlicu na KotorArt i njegove Don Brankove dane muzike”, poručio je on.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić prisjetio se u svom obraćanju mnogih velikana koji su utkali svoja djela u grad Kotor, kao što je Miroslav Miro Homen.

Otvaranje KotorArta – foto Mediabiro

“Kroz film ćemo biti u prilici da se upoznamo sa njegovim djelom i njegovim životom kako bi osjetili njegovo prisustvo među nama. Ne samo njegovo nego i nebrojenih, koji su nas vodili do ove noći. U našem postojanju smo omeđeni riječima, jezikom i govorom, često onemogućeni da izrazimo ono što osjećamo. Čini nam se da vrijeme pored nas teče, da ono što je bilo ostaje iza, a čekamo barem nagovještaj onoga što će biti, sluteći da smo u sjedištu vrtloga , gdje nema ni prošlosti ni budućnosti već je svaki tren sadašnjost. Da su svi prošli i budući tu, sada. Ne možemo stajati pred ovom katedralom a ne stajati sa onim mladićem Tripunom koji je sa jednom strašnom rečenicom o slobodi u dalekoj Nikeji zaradio oreol mučenika i vječnosti. Hvala KotorArtu što nas jednom godišnje okupi da nas podsjeti na milenijume trajanja, da nas kroz umjetnost učini barem malo boljima”, rekao je on.

Za ambasadorku Evropske unije u Crnoj Gori, Oanu Kristinu Popu, KotorArt  je omiljeni festival u Crnoj Gori koji povezuje ljude različitih kultura i govnornih područja.

“Kultura prevazilazi granice i jezike, to je jezik srca, most koji povezuje ljude drugačijeg porijekla i vjerovanja. Kroz umjetnost i muziku otkrivamo našu zajedničku ljudskost i kultivišemo međusobno razumijevanje – osnovu na kojoj dugotrajni mir i prosperitet mogu cvjetati. Crna Gora sa svojim bogatim tradicijama i živom kulturnom scenom je pokazala nepokolebljivu posvećenost evropskim vrijednostima. KotorArt festival potvrđuje tu obavezu, prikazujući izuzetan talenat i kreativnost koji cvjetaju godinama unutar ovih starih zidina”, naglasila je ona.

Kad slavimo državnost, odajemo počast umjetnosti – istakla je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović. Kako je dodala, KotorArt promoviše naslijeđe i znanja Kotora i Crne Gore na međunarodnoj sceni i obrnuto. Ministarstvo kulture i medija pruža u kontinuitetu podršku KotorArtu, prepoznajući ga kao značajni element kulturne ponude Crne Gore. Ta podrška ogleda se u statusu festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, finansijskoj podršci, logistici pa sve do našeg prisustva danas ovdje, kao i na svim manifestacijama koje se organizuju pod imenom KotorArt. Zato, neka se čuje muzika zvona. Zvona stvaralačke moći ljudske duše, neka nas oplemene. Neka zvone zvona buđenja, slavljenja i širenja kulture i umjetnosti”, kazala je ministarka Vujović.

KotorArt 2024.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.

Pokušan atentat na Trumpa, odveli ga krvavog, dvoje mrtvih

0
Pokušan atentat na Trumpa, odveli ga krvavog, dvoje mrtvih
Tramp – Donald Trump Foto: Brendan McDermid / REUTERS

Amerika je u šoku. Napadnut je bivši predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump lakše je ozlijeđen. Sve se dogodilo u gradu Butleru u Pennsylvaniji dok se Trump obraćao pristalicama okupljenima na skupu u sklopu njegove kampanje.

Napadač je identificiran i ubijen. U pucnjavi je ubijen jedan od sudionika skupa, a još su dvije osobe ranjene i u teškom su stanju, potvrdila je policija.

Usred Trumpova govora začuli su se pucnji i bivši američki predsjednik uhvatio se za desnio predio glave i vrata te legao na pod. Odmah su ga okružili tjelesni čuvari iz Tajne službe i zaštitili. Snimke povrđuju da je bivši predsjednik ranjen u predjelu desnog uha. Dok su mjesto skupa osiguravale interventne snage, Trump je evakuiran u vozilo i kolona se brzo udaljila. Pomoć mu je pružena u lokalnoj bolnici.

FBI je kao napadača identificirao 20-godišnjeg Thomasa Matthewa Crooksa.

Igalo i Herceg Novi dobili rekonstruisano šetalište Nikole Kovačevića

0
Igalo i Herceg Novi dobili rekonstruisano šetalište Nikole Kovačevića
Foto Mediabiro

U Herceg Novom, juče je svečano otvorena je rekonstruisana Obala Nikole Kovačevića – dionica šetališta od Titove vile do Galeba u Igalu.

Značaj završetka ovog kapitalnog projekta prepoznali su predstavnici državnih i lokalnih institucija, dok su presijecanjem vrpce predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predstavnica Uprave za kapitalne projekte, Bojana Mitrić otvorili ovaj rekonstruisani dio šetališta.

Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjetio je da su Igalo i Herceg Novi na ovu rekonstrukciju čekali više od 50 godina i napomenuo da nijedan problem ne može čekati pet decenija na svoje rješavanje.

“Kao i na mnogim drugim primjerima gdje su drugi zapeli ili stali, mi smo reagovali i učinili sve u našoj moći da stvari pokrenemo sa mrtve tačke. Proaktivnim djelovanjem omogućili smo da Herceg Novi više ne bude mjesto koje će država zaobilaziti po pitanju investicija, ali i svog generalnog odnosa”, istakao je on.

Kako je naglasio, trasa duga oko 1,4 km, u cijelosti je popločana kvalitetnim behaton pločama, postavljena je nova vodovodna, kanalizaciona, hidrantska i atmosferska mreža, postavljena je i kompletno nova javna rasvjeta, nova ograda, posađeni tamarisi i palme.

Foto Mediabiro

“Siguran sam da je ovo najveće ulaganje u rekonstrukciju šetališta kroz samo jedan projekat, još od njegove izgradnje, odnosno završetka uskotračne željezničke pruge početkom prošloga vijeka, koja je nakon njenog ukidanja pretvorena u jedno od najljepših pješačkih zona na Jadranu”, rekao je on i najavio  rekonstrukciju drugog dijela šetališta, od hotela Plaža do Meljina, u saradnji sa Morskim dobrom, koja je planirana za septembar.

“Uređenjem te dionice, Herceg Novi će prvi put dobiti kompletno sređeno šetalište od Igala do Meljina. Ukupna ulaganja u ove dvije dionice iznosiće preko 5 miliona eura, što predstavlja rekord, ali naše šetalište i Herceg Novi to zaslužuju”, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Katić se posebno zahvalio nekadašnjem direktoru Uprave javnih radova Boru Lučiću, koji je za vrijeme svog poslovnog trajanja uspio staviti Herceg Novi visoko na listi gradova kojima su potrebne investicije većih vrijednosti.

„Uprava javnih radova sada ima oko 15 velikih projekata u Herceg Novom koji se realizuju, počeli su polako da se završavaju jedan po jedan. Izgradnja autobuske stanice i mnogi drugi projekti koji se trenutno rade i koji će u sljedećem periodu biti završavani poboljšaće turističku sliku ovog grada, olakšati svima nama koji živimo u ovom gradu, uljepšati život, a omogućiti gostima koji ovdje dolaze da uživaju u nečem novom i ljepšem. Vlada je napokon prepoznala potrebu i obavezu da ulaže u ovaj grad i sada prisustvujemo rezultatima te pomoći,“ naveo je Lučić.

Foto Mediabiro

Na značaj koji će  šetalište u Igalu imati kako za lokalno stanovništvo, ali i turiste ukazao je i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, te je podsjetio da je pomenuti projekat započet još 2017. godine.

“Jako sam zadovoljan rekontruisanim dijelom šetališta, ovo je nešto što će umnogome značiti kako građanima Herceg Novog tako i svim turistima koji posjete naš grad. Uz rekonstrukciju i drugog dijela šetališta mislim da ćemo dobiti jedan dio grada koji će biti na ponos svih nas”, poručio je on.

Kako je istakao sekretar Sekretarijata za komunalne djelatnosti, Vasilije Seferović novost na ovom šetalištu su potapajući stubići kojima će saobraćanje biti ograničen na period od 6 do 10 sati, te će nakon toga automobilima moći da uđu samo rezidenti, oni koji imaju prebivalište i sopstvenu garažu ili dvorište tako da vozilo ne ostaje parkirano na šetalištu.

„U narednom periodu u planu je i rješavanje parkinga u naseljima Gomila i Topla koja imaju zaista veliki problem sa parking mjestima, tako da smo u pripremi projektne dokumentacije i nadam se da ćemo u toku sljedeće godine i te probleme riješiti,“ najavio je Seferović.

Da ovim projektima Herceg Novi dobija novo ruho smatra i Aleksandar Kovačević iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

„Borimo se da kao Agencija budemo u službi građana i struke i da sve na čemu radimo ima svrsishodnost i kvalitet koji je neophodan da se dičimo time. Mi se trudimo da kvalitet ne trpi naspram nekih želja i korekcija koje su se dešavale na šetalištu. Imali smo blic raspravu među građanima da li na šetalištu da budu palme ili tamarisi. Nekako se stvorio konsenzus da ovaj drvored budu palme,“ kazao je Kovačević.

Koncert Gibonni-a na Luštica Bay 15. jula

0
Gibonni photo

Verse i note, regionalne muzičke zvijezde Gibonni-a, zapjevaće se na malom lukobranu Luštica Bay-a, u ponedeljak 15. jula, sa početkom u 21 sat.

Gibonnijeve velike pjesme ispunjene još većim stihovima, uz pogled na svetionik i horizont Jadrana na destinaciji Luštica Bay, zasigurno će obilježiti ovo ljeto. S velikim guštom će se slušati Libar, Tempera, Sreća, Žeđam, Tajna vještina, i mnogi drugi hitovi.

Koncert Gibonni-a na Luštica Bay 15. jula
Luštica Bay – foto Boka News

Iako su karte za ovaj koncert već odavno rasprodate, svi posjetioci koji do sada nisu kupili ulaznice, moći će iz restorana i sa promenade Luštica Bay da uživaju u ovom spektaklu.

Kotor – Peformans ANIME povodom 13. jula – Za građansku državu

0
Kotor – Peformans ANIME povodom 13. jula – Za građansku državu
Sa 13-julskog performansa ANIME – foto Boka News

Performans “Građanska Crna Gora – Odmah”



Stajanjem na Trgu od oružja tokom 30 minuta, uz veliki transparent sa hronologijom zahtjeva  od 2008. do ove godine, aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Koto skrenule su pažnju aktuelnoj vlasti na probleme koje imamo kao zajednica sa vladajućim politikama koje su u kontinuitetu urušavale vrijednosti 13.jula – Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore.

Performans  pod nazivom “Građanska Crna Gora – Odmah” bio je veoma zapažen među brojnim turistima, od koji su neki zastajkivali, raspitivali se o čemu se ovdje radi, te fotografisali i slali slike u svijet. Primijetili su Animine poruke i građani/ke Kotora, kojih nije bilo baš toliko mnogo, ali su učesnice osjetile snažnu podršku puštanjem prigodne muzike iz obližnjeg lokala (pjesma “Bella ciao”, posvećena partizanima italijanskog otpora, koji su se borili protiv okupacionih trupa nacističke Njemačke i kolaboracionističkih fašističkih snaga tokom oslobađanja Italije). Istaknute crvene zastave Crne Gore i dobro raspoloženje odlično su se “uklopili” u cijeli performans, iako to nije bilo planirano.

Sa 13-julskog performansa ANIME – foto Boka News

Među zahtjevima koje su aktiviskinje “Anime” pobrojale na jednom mjestu, a koji su bili aktuelni tokom 17 godina održavanja ovakvih  performansa i to baš povodom 13. jula, bili su i “”1000 potpisa protiv siromaštva” (2010.) “Zločinačka prošlost, korumpirana sadašnjost – dosta je” (2012.), “Dok živim i dišem – za antifašizam” (2014.), “No pasaran! Neće proći” (2016), “13. jul dobar dan za ustanak” (2018.), “Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu” (2022.), do ovog najnovijeg: “13.jul građanska Crna Gora- odmah”. Nakon performansa, aktivistkinje su razmjenile utiske o performansu, podijelile mišljenja i stavove u vezi aktuelne političke situacije u Crnoj Gori.

Sa 13-julskog performansa ANIME – foto Boka News

-Ovog 13.jula šaljemo poruku da Crna Gora  jeste  građanska i da vladajuća elita mora to apsolutno uvažiti, sprovoditi  i ostati  na kursu ulaska u Evropsku uniju. Građanska Crna Gora garantuje uvažavanje svih bez obzira na rod, vjeru i naciju. Dižemo  glas  protiv uništavanja građanskog koncepta državnosti. Istina,  nenasilje poštovanje različitosti. Pravda i mir su na ovoj strani. Tražimo zaštitu građanske Crne Gore odmah, poručile su u svom performansu članice “Anime”.

/M.D.P./

Vlasnici trgovinskih lanaca “trljaju ruke” zbog cijena na primorju

0
Vlasnici trgovinskih lanaca “trljaju ruke” zbog cijena na primorju
supermarket

Porast cijena u marketima na primorju ne odgovara ni domaćima, ni gostima, ali zato vlasnici crnogorskih trgovinskih lanaca “trljaju ruke”. Potrošači se pitaju kako su moguće te cjenovne oscilacije, dok nadležni, konkretno iz Tržišne inspekcije poručuju da je sve u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, prema kojem se cijene slobodno formiraju.

Nepisano pravilo je da ljetnju turističku sezonu, uključujući i ovu, na primorju obilježi porast cijena u marketima poznatih crnogorskih trgovinskih lanaca. Zbog toga naročito mještani negoduju.

– Stalno se pitam da li ta inspekcija to kontroliše. Boga mi, nekoliko puta sam htjela i sama da ih zovem i pitam kako to, ovo je katastrofa. A sve biće bolje, biće bolje. E oće malo sjutra – kaže jedna od anketiranih građanki.

– Svjedočim da su cijene iz dana u dan različite. I ono što mi smeta izuzetno je da redovno šalju flajere sa cijenama određeni marketi, međutim kad dođete u prodavnicu te cijene nisu one koje su istaknute. Čak nisu u istom gradu, u istom lancu marketa, različitim lokacijama cijene nisu iste – stav je anketirane građanke.

Rad trgovaca se kontroliše i nadležni poručuju da je sve u skladu sa zakonom. To što svake sezone cijene u trgovinama na primorju rastu, usklađuje se sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, odnosno o slobodnom formiranju cijena, pojašnjava tržišni inspektor Ratko Bulatović.

– Utvrđena cijena proizvoda može biti od istog istog subjekta nadzora, konkretno Voli, Idea Crne Gore, Domaća trgovina, može biti različita u prodajnim objektima koji posluju u sastavu njihovih pravnih lica, tj. privrednih društava. Što to znači konkretno? U prodavnici Voli u Budvi, ili u Podgorici ili na sjeveru, cijene mogu biti različite iz razloga što je u pitanju slobodno formiranje cijena. Shodno dokazu o porijeklu, tj. računu o dobavljaču, radi se dokument sačinjavanja maloprodajnih kalkulacija i na osnovu tih maloprodajnih kalkulacija formira se maloprodajna, tj. utvrđena cijena. Što znači da u pojedinom prodajnom objektu Voli u Budvi, može se ići sa maržom konkretno 30%, za razliku od marže na sjeveru i na primorju gdje mogu ići i sa maržom 10%, 20%. Zakon o unutrašnjoj trgovini dozvoljava formiranje maloprodajnih cijena sa utvrđenom maržom na nabavnu cijenu – kazao je Bulatović.

Visoke cijene ne odgovaraju ni domaćima, ni gostima i zato se svi žale. Podgoričani kada pođu do mora, dobro paze gdje kupuju jer odmah uoče da su različite cijene iz istih artikala u marketima na primorju u odnosu na Podgoricu, a reakcije su gotovo identične.

– Zbog čega? Mislim da li je to da se turistima uzme više novca, ali dolje živi i naš narod, nije fer ni sa jedne ni sa druge strane, tako da prosto to je nevjerovatno. Mislim da je to jako ružno i da bi to trebalo da se iskontroliše sa strane vlasti, ko se već bavi time – smatra jedna od građanki.

Jedno je sigurno da veliki trgovinski lanci korigovanjem cijena dobro zarade u sezoni. Zato, dok ne prođe sezona, pratite akcijsku prodaju kojom trgovci nastoje da se izbore za kupce.

Na Njegušima 70 sportskih vozača

0
Na Njegušima 70 sportskih vozača
Foto RTV Pljevlja

Najbolji crnogorski automobilisti i gosti iz inostranstva takmičiće se na Međunarodnoj brdskoj auto trci, koja će sjutra biti vožena na stazi Njeguši – Bukovica.

Staza trke dugačka je 3,3 kilometra i nalazi se na nadmorskoj visini od 421 metar.

Trka ce biti bodovana za šampionat Crne Gore i Kup Lovćena.

Predsjednik Auto moto karting kluba Lovćen rejsing tima, Igor Kapičić, očekuje interesantno takmičenje na stazi na kojoj su, kako je kazao, prošle godine odlično organizovali prvu trku i zaslužili čestitke svih učesnika.

“Staza je besprekorno pripremljena, sve smo uradili da brže vožnje svih takmičara budu maksimalno bezbjedne. Sigurni smo da će današnje treninge, a i sjutrasnju trku, pratiti veliki broj ljubitelja automobilizma”, kazao je Kapičić.

Učestvovaće, osim crnogorskih automobilista, sportski vozači iz Mađarske, Hrvatske i Srbije.

Organizatori manifestacije, AMKK Lovćen rejsing tim i Auto i karting savez Crne Gore, najavili su da će na Njegušima nastupiti prototipovi Formula, koje ce voziti Mađar Laslo Saz i Ivan Subotić iz Risna.

Subotić je takmičar pljevaljskog AP Sporta, kluba koji je bio ekipni pobjednik dosadašnje tri trke crnogorskog prvenstva u Šavniku, Kotoru i na Memorijalu “Milinko- Mišo Janković” u Kolašinu.

Njima će rival biti veteran iz Podgorice Tihomir Aćimić.

Očekuje se novi “okršaj” Pljevljaka, koje predvode Baćko Vujović, Mile Malović, Dragan Dragojević, Miloš Borilović i Kotorana, čije su uzdanice Milan Jakšić, Goran Vučković, Dušan Tujković, Željko Radonjić, Božidar Jablan, Damjan Perovic.

Izostaće Vasilije Jakšić jer njegov Hjundai nije spreman.

Za visok pllasman boriće se i predstavnici kluba Podi predvođeni Veljkom Stanišicem i Jovanom Perunovićem, koga ceka velika borba u klasi sa Lukom Špadijerom iz Lovćena.

Nedjeljna prva bodovna trka počeće u 11, a sta

Delegacija Opštine Kotor položila vijence na Spomenik stradalima u NOR-u

0

Dan ustanka naroda Crne Gore – tekovina evropskog slobodarskog duha



Današnje generacije u Crnoj Gori i pokoljenja koja dolaze, za svoj evropski slobodarski duh imaju snažno uporište i inspiraciju u prelomnim istorijskim opštenarodnim uzletima kao što je bio naš ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. godine. Vjerujem da će poštovaoci našiih boraca znati da cijene borbu NOR-a i postaviti je na pravo mjesto. Zato ovog 13. jula poručujem mladima: „Ne uradite nikom i ne poželite nikom ono što ne biste sebi uradili i poželjeli. Tako su govorili naši preci. A njihove zavjete treba čuvati,  poručio je danas Ljubenko Borović, predsjednik OBNOR-a 1941-1945 – Kotor, takođe, potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, u svom govoru ispred Obeliska – spomenika borcima u Gradskom parku Kotora, potsjetivši da je 83 godine od kada su širom Crne Gore 1941. godine zapucale slobodarske puške.

-Ovo je godina u kojoj je naš državni praznik u znaku velikih jubileja. Navršavaju se 146 godina od 13. jula 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu potvrđena nezavisnost Crne Gore i priznat njen međunarodni pravni subjektivitet. Opštenarodni ustanak 13. jula 1941. godine trasirao je pravac modernog razvoja Crne Gore i porobljenoj Evropi ulio nadu pobjede nad fašizmom.

Građani Crne Gore su masovno, orno i zorno krenuli u II Svjetski rat, ne samo da bi junački, kako jedino znaju i mogu, pobijedili fašizam, najmračniju silu koja je postojala na svijetu, već da njegovom „novom svjetskom poretku“ suprotstave svoju nezavisnost, svoju slobodu i svoju kulturu, potsjetio je Borović i dodao da je u 21. vijeku, poslije razbijanja SFRJ i SRJ (Zajednice Srbije i Crne Gore), nakon održavanja Referenduma, 13. juli proglašen za Dan državnosti Crne Gore.

Ovi primjeri, ističe Borović, upozoravaju da istorija Crne Gore ne počinje od nas i da je naša sveta dužnost da se poklonimo sjenima svih žrtava palih za slobodu Crne Gore. Mlada generacija je najpozvanija i najodgovornija da očuva sjećanje na sve koji su u brojnim bitkamaizvojevali tekovine slobode za slobodnu Crnu Goru, bez obzira na dnevnu poklitiku, političke, ideološke ili stranačke podjele.

Kotor – Dan državnosti

-Baštineći tekovine 13. jula, baštinimo i prošlost i sadašnjost, ali gradimo i putokaze budućoj i modernoj Crnoj Gori u čijim temeljima su uzidane kosti slobodara i vizionara koji su nama i našim potomcima otvorili vrata slobode i prosperiteta, kazao je Borović.

Objasnio je da je na poziv Politbiroa CK KPJ od 4. jula 1941. godine narod Crne Gore digao ustanak, odgovarajući na odluku separatista na čelu sa Sekulom Drljevićem od 12. jula, na Petrovdan, da Crnu Goru proglase separatističkom državom pod protektoratom Italije. U borbi pod vođstvom KPJ i Tita narod ovog podneblja dao je dostojan doprinos borbi do pobjede- iz Kotora je palo 524 lica, od kojih 277 boraca i 247 žrtava fašizma. Od  ukupnog broja poginulih 425 njih su muškarci, a 99 je žena. U cijeloj Boki Kotorskoj za slobodu je palo 1054 lica.

Kotor – Dan državnosti

U pratnji Gradske muzike Kotor i zvaničnika Opštine Kotor, predstavnici su povodom Dana državnosti i Dana ustanka Crne Gore minutom ćutanja i polaganjem cvijeća na Spomenik su odali poštu borcima palim u NOR-u, u prisustvu poštovalaca tekovina slobodarske prošlosti i malobrojnih turista.

Ispred Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945 vijenac su položili Slobodan Stojanović, Stevo Daković i Ljubenko Borović, a ispred Opštine Kotor poštu su im uz cvijeće odali Maja Mršulja, predsjednica SO Kotor, Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine i Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

/M.D.P./

Vaterpolo kamp u Luštici Bay

0
Vaterpolo kamp u Luštici Bay
Vaterpolo škola Luštica Bay

Ljetnja škola vaterpola pod mentorstvom Vjekoslava Paskovića i Damjana Danilovića od 22. do 28. jula u Luštica Bay



Vaterpolo, jedan od najpopularnijih i najtrofejnijih nacionalnih sportova, već četvrtu godinu zaredom zauzima posebno mjestu u ljetnjem kalendaru događaja u Luštica Bay – kamp se realizuje pod vođstvom zlatnih momaka crnogorskog vaterpola, od 22. do 28. jula u zalivu Trašte.

Djeca uzrasta između devet i 15 godina, tokom nedjelju dana trajanja ljetnje škole, učiće od šampiona crnogorske reprezentacije – olimpijca Vjekoslava Paskovića i evropskog prvaka Damjana Danilovića.

Program kampa obuhvata svakodnevne kondicione treninge, vježbanje taktičkih vještina i trening utakmice. Mlade „ajkule” će imati priliku da razviju svoj talenat, sposobnosti i ambicije, a ujedno i otkriju kako se gradi timski duh i motivacija pobjednika, te kako nastaju pravi šampioni koji donose medalje sa vrhunskih evropskih i svjetskih sportskih takmičenja.

„Zlatni“ crnogorski vaterpolisti, Damjan Danilović i Vjekoslav Pasković, pobjednici Evropskog šampionata u Španiji 2008. godine, osvajači domaćih prvenstava i učesnici najprestižnijih svjetskih takmičenja, po četvrti put vode dječiji vaterpolo kamp za djecu u zalivu Trašte u Luštica Bay-u.

Polaznici kampa, uzrasta učenika osnovne škole, tokom nedjelju dana će imati svakodnevne treninge, a pored sticanja snage i ovladavanja strateškim i taktičkim vještinama ove igre, imaće priliku da otkriju kako se stvaraju izuzetni sportisti i šta podrazumijeva pravilan psihofizički razvoj, odgovoran odnos prema sportu, timu i zajednici, saopštio je Pasković.

Nadaleko čuveni crnogorski vaterpolo asovi sa nestrpljenjem očekuju mališane u morskom bazenu zaliva Trašte u Luštici Bay, spremni za novu vaterpolo avanturu. Vaterpolo kamp je namijenjen deci uzrasta od devet do 15 godina, a uslov je da polaznici moraju znati da plivaju. Prijave se mogu poslati na e-mejl: sportcamps@lusticabay.com, ili na broj telefona: +382 67 143 818.

Nezakoniti prelazi vanjskih granica EU pali za trećinu

0

Nezakoniti prelazi vanjskih granica EU pali za trećinu

Broj nezakonitih prelaza granica u Europsku uniju u prvih šest mjeseci 2024. pao je za gotovo trećinu (30 posto) na otprilike 94.000, prema podacima koje je prikupio Frontex.

Među glavnim migracijskim rutama zapadni Balkan i Sredozemlje zabilježili su najveći pad u broju otkrivenih nezakonitih prijelaza granica), dok su zapadnoafrička i istočna kopnena granica zabilježile najveći porast. Najviše ilegalnih migranata na svim rutama ove godine bilo je iz Sirije, Malija i Afganistana.

Na zapadnobalkanskoj ruti pad od 72 posto

Broj otkrivenih prijelaza na zapadnobalkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza.

Na Kanare stiglo 174 posto više nezakonitih migranata

U međuvremenu, zapadnoafrička ruta nastavila je bilježiti rekordne brojeve otkrivenih prijelaza. Ukupan broj nezakonitih migranata koji su stigli na Kanarske otoke u prvoj polovici godine povećan je za 174 posto, na godišnjoj razini na gotovo 20.000. Druga najaktivnija migracijska ruta u prvoj polovici godine bila je istočno Sredozemlje, gdje se broj dolazaka povećao za 75 posto na gotovo 25.000.

U prvih šest mjeseci 2024. zabilježen je i značajan porast nezakonitih prijelaza istočnih kopnenih granicama, s naglim porastom od 148 posto ili u brojkama preko 6.700. Velika većina migranata otkrivenih na ovoj ruti bili su državljani Ukrajine. U Frontexu ističu da s više od 2.900 časnika i osoblja angažiranog u raznim operacijama ostaju predani zaštiti vanjskih granica EU.