Sedam dana nakon što je jato od 40 crnih dupina i velikih pliskavica zaglavilo na novozelandskom poluotoku Mahia, na pješčanu plažu zaliva Monks pored grada Christchurcha nasukao se kit perajar.
Uprkos naporima vatrogasaca i brojnih volontera, mladi kit je do idućega jutra uginuo pred očima stotina okupljenih promatrača.
Mnogo je razloga zbog kojih se kitovi nasukavaju. Kad su u pitanju pojedinačne životinje, obično se radi o bolesti ili ozljedi, iako ima slučajeva uzrokovanih lošim vremenom i hranjenju preblizu obali. Za greške u navigaciji kitova odgovornima se smatraju i snažni brodski sonari. U svakom slučaju, svaki gubitak tih divovskih sisavaca je tužan prizor.
Hrvatska trenutno odlično stoji na većini stranih turističkih tržišta, potražnja je bolja nego lani i više je programa i linija stranih partnera te se očekuju dobra i predsezona i sezona, kazao je za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić, komentirajući to dobrim vijestima uoči Uskrsa i većeg priliva turista.
“Nakon većine turističkih sajmova po Evropi, ali i u SAD-u ove i krajem prošle godine, na kojima su HTZ i drugi predstavili turističku ponudu i razgovarali s partnerima, jasno je da Hrvatska kao turistička destinacija u svijetu ima odličan imidž i nastavlja pozitivan trend”, kazao je Staničić.
Za skori Uskrs, kada se kao i svake godine očekuje prvi veći turistički promet, naglašava da su najave također dobre, ali i da je još rano znati konkretnije, jer su ti blagdani ranije nego lani i moguće je da dijelom na turistički posjet s nekih tržišta utječe i duljina skijaške sezone.
Najavljuje da bi ove godine Hrvatska trebala imati više od 500 aviolinija u ljetnoj sezoni ili desetak više nego lani, a još se pregovara za neke nove, čime će zračno biti povezana s više od 130 gradova.
Sajmovi s dobrim najavama i potvrdom popularnosti Hrvatske
HTZ (Hrvatska turistička zajednica) ove godine nastupa na sajmova po Europi i svijetu, a do sada odrađeni pokazali su da je Hrvatska poželjna destinacija i partner za turiste i mnoge europske i svjetske kompanije, organizacije i institucije. Staničić izdvaja dobre najave sa sajma u Zuerichu, gdje je Hrvatska bila zemlja-partner, s ocjenom da je Švicarska “vrlo potentno tržište”, kao i sa sajma u New Yorku koji je potvrdio porast zanimanja za Hrvatskom.
“Najavljeno je više dolazaka američkih turista, koji su među većim potrošačima s prosječnih dnevnih oko 250 eura u Hrvatskoj ili za oko sto eura više od europskih turista. Nijemci primjerice troše dnevno oko 150 eura. Uz to, američki turisti dolaze cijele godine i ostaju duže”, kaže Staničić.
Promocija u SAD je dio jačeg fokusa HTZ-a ove godine na daleka tržišta, povezanih s najavom uvođenja izravnih aviolinija uoči ljeta Dubrovnik-New York i iz Južne Koreje.
Razgovarat će, dodaje, više i sa Kinom, čiji turisti nakon pandemije žele više putovati, a nastupat će i na sajmu u Dubaiju, važnom i za druga daleka tržišta i posebice luksuzni i zdravstveni turizam.
Na najvećem tržištu, u Njemačkoj, sajmovi su ove godine također pokazali porast potražnje i popularnosti Hrvatske, što su potvrdili i partneri, među kojima auto klub ADAC koji ima i velik utjecaj na izbor destinacija za odmor svojih članova, posebice za kamping. I s Njemačkom će biti novih izravnih aviolinija.
Slične vijesti dolaze i iz Italije, čiji su touroperatori i prijevoznici na Mediteranskoj turističkoj burzi BMT u Napulju, gdje je Hrvatska bila i zemlja-partner, najavili bolju sezonu od lanjske te uz postojeće sa sjevera i nekoliko novih avionskih i brzih brodskih linija s juga, iz Barija, Napulja i Ancone prema Dubrovniku, Splitu i Zadru.
Važnost kampanja i promocije za vidljivost zemlje i individualne dolaske
“Sve te dobre vijesti i najave dolaze od touoperatora, prijevoznika i drugih partnera hrvatskog turizma za organizirane dolaske turista. No, kako u Hrvatsku većina turista ipak dolazi individualno, njih oko 60 posto od ukupnog broja, kampanjama, oglašavanjem i drugim promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama, digitalnim platformama i portalima nastojimo ih motivirati na dolaske”, kaže Staničić.
“Često i mali ulog u kampanje ili u suradnju s partnerima, platformama, touroperatorima i drugima donosi realizaciju u prodaji s puno većim iznosima”, kaže čelnik HTZ-a.
Dubrovnik – foto Boka News
Financije stabilne, izdvaja se i za kontinent, a raste i snaga brenda
O financijama i poslovanju HTZ-a Staničić kaže da je stabilno te da ove godine od planiranih prihoda/rashoda od po 52 milijuna eura, oko 42 milijuna eura ide za sve promotive aktivnosti, rad predstavništva po svijetu i ureda u Zagrebu, dok 10 milijuna eura od turističke pristojbe ide u dva fonda – za turistički nerazvijena područja i za udružene turističke zajednice – odnosno za razvoj njihovih turističkih proizvoda i povećanje kvalitete.
“U nekim regijama poput Slavonije, Zagorja, Gorskog kotara i drugih to se već pokazuje kroz veću posjećenost i rezultate turizma, a i turističke zajednice postaju agilnije i uz nove strategije više se usklađuju s nacionalnim brendom i kampanjama”, komentira Staničić.
Financiraju i mnoga međunarodna događanja u Hrvatskoj, sportska i druga koja pridonose jačanju turističkog prometa, potrošnje i snage brenda.
Tako će dodatne promotivne aktivnosti imati i za ovogodišnje Europsko nogometno prvenstvo, posebice u Njemačkoj gdje Hrvatska igra i prvu utakmicu, kao i u Parizu za vrijeme Olimpijskih igara.
“Sve to pridonosi i jačanju hrvatskog turističkog brenda, koji se u zadnjih pet godina, popeo s 29. na 16. mjesto na globalnoj razini i ušli smo na 9. mjesto u Europi prema međunarodnom standardnom mjerenju instituta za brending iz Londona”, kaže Staničić.
Nevladinim organizacijama koje imaju poseban status za Opštinu Kotor – Bokeljskoj mornarici, Gradskoj muzici Kotor i Srpskom pjevačkom društvu “Jedinstvo” dodjeljena su sredstva u iznosu od ukupno 68.244,00 eura, odnosno 22.748,00 eura po svakoj organizaciji.
Predsjednik Opštine će sa nevladinim organizacijama kojima su dodijeljena sredstva, u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke, zaključiti Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze i dinamika plaćanja.
Tradicionalne nevladine organizacijene ne konkurišu za sredstva putem projekata već im se sredstva dodjeljuju na osnovu podnijetog programa rada i finansijskog plana, kao i izvještaja o radu i finansijskog izvještaja koji potvrđuju namjensko trošenje sredstava za prethodnu kalendarsku godinu.
Caritas-ova Narodna kuhinja u Tivtu danas otvara svoja vrata za sve osobe koje su u socijalnoj potrebi.
“Plan je da se dnevno distribuira 50 do 80 toplih obroka. Ciljna grupa su nam: osobe u socijalnoj potrebi, članovi OSI populacije, samohrani roditelji, penzioneri sa najnižim primanjima, lica sa privremenim boravkom u Crnoj Gori, kao i izbjegla lica, djeca svih uzrasta” – kazao je direktor Caritas-a Kotorske biskupije don Željko Pasković.
Želja nam je da pomognemo što većem broju osoba koje su u potrebi, te želimo oglasiti način na koji mogu postati naši korisnici. To mogu učiniti pozivom na broj: +382/67-671-852 Putem web-site-a: www.caritaskb.com ili putem instagram stranice: caritas_kotorske_biskupije, poručio je Pasković.
Don Željko Pasković kazao je da su sredstva za nesmetani polugodišnji rad osigurana zahvaljujući donaciji “Crnogorske porodice iz Berlina”.
“Molimo i ostale društveno odgovorne firme da podrže ovaj projekt. Svi koji žele, donirati namjernice, novčani iznos ili otvoriti trajni nalog za potrebe Caritasa molimo vas da se javite putem emaila ilili na službeni telefon Caritasa Kotorske Biskupije 067-671-852.
Opština Tivat dala je na korištenje NVO Caritas kotorske Biskupije prostorije površine 27,30 kvadrata, bez naknade za potrebe osnivanja Narodne kuhinje na period pet godina.
Tivat će u Novom Sadu predstaviti šarm, otmenost i ljepotu – rekao je potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković gostujući u jutarnjem programu na RTV Vojvodina.
Povod gostovanja su ” Dani Tivta koji će se u Novom Sadu održati od 22-24.marta.
– Već u petak očekuju nas sastanci u Privrednoj Komori Vojvodine, kao i potpisivanje Sporazuma sa Kulturnim Centrom Novog Sada. U subotu je svečana povorka u kojoj učestvuju mažoretke “Modesta”, te članovi GPD, KUD “Boka” i “Maškarade”. Istovremeno, naša klapa “Jadran’ će na Trgu jod katoličke porte imati svoj nastup, a tamo ćemo i Novosađane počastiti ribom i vinom. Baš kao što ćemo ih počastiti i u nedelju veče predstavom “Ćelava pjevačica”.
Petković naglašava da Tivat ima šta da pokaže i da i u narednom periodu želi da uspostavi saradnju sa gradovima regiona.
– Sem što imamo šta da ponudimo , imamo i dosta prostora da preuzmemo dobre prakse drugih. Zaista je želja svih nas u Opštini Tivat, da Sporazumi i prijateljstva ne ostanu mrtvo slovo na papiru, već da budu dobra osnova za konkretnu saradnju – rekao je Petković u emisiji ” Dobro jutro Vojvodino”.
U teritorijalno more Crne Gore je prošle godine ušlo 4,43 hiljade stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su kazali da je od toga, 3,74 hiljade plovila doplovilo morem, a 689 su dovezena kopnom.
“Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo jahti na jedra 42,6 odsto, zatim motornih jahti 39,5 odsto i ostalih plovnih objekata 17,9 odsto”, navodi se u saopštenju.
Broj osoba koja su prispjela ovim plovilima u prošloj godini iznosio je 18,61 hiljada.
Prema državljanstvu, na plovilima najveći broj osoba je bio iz Velike Britanije 8,5 odsto, Njemačke 7,1 odsto, Italije 6,9 odsto, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 6,1 odsto, Hrvatske 5,4 odsto, Francuske tri odsto, Austrije 2,5 odsto, Švajcarske 1,5 odsto, Slovenije 1,1 odsto i ostalih zemalja 57,9 odsto.
Prema posljednjem istraživanju NVO Aktivna zona, Opština Herceg Novi je na trećem mjestu u okviru Indeksa otvorenosti i transparentnosti crnogorskih opština za 2022. godinu.
Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave u cilju isticanja dobre prakse i doprinosa ukupnoj promociji dobrog upravljanja i transparentnosti lokalnih samouprava.
Od mogućih 100 poena, prosječna ocjena transparentnosti crnogorskih opština za 2022. godinu iznosi 53 poena, prema podacima koje je prikupila Aktivna zona. Tri najbolje rangirane opštine su Plužine (80 poena), Bar (78 poena) i Herceg Novi (69 poena).
Herceg Novi se izdvaja najboljom ocjenom u kategoriji Opštih informacija gdje ima 23 od 24 poena, kao i u segmentu koji analizira rad Skupštine opštine gdje se ističe rezultatom iznad prosjeka sa 14 bodova. Lokalnim samoupravama su sugerisane preporuke kako da unaprijede transparentnost i budu dostupnije građanima i organizacijama.
Posebno priznanje za izuzetnu lokalnu demokratiju Opštini Herceg Novi će biti dodijeljeno na prvom Festivalu lokalne demokratije 28. marta u Podgorici.
Projekat „Partnerstvo za lokalnu demokratiju“, koji realizuje NVO Aktivna zona je podržan kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža.
Za Institut “Simo Milošević” ima nade, jer će Vlada nastojati da nađe zakonsku mogućnost za uplatu deset miliona eura za deblokadu računa i tekuće poslovanje, saopštili su njeni predstavnici na sastanku u tom preduzeću.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za rješavanje statusa tog akcionarskog društva, Srđan Pavićević, i ministar zdravlja, Vojislav Šimun, najavili su da će se za šest mjeseci početi sa planom restrukturiranja kompanije, u kojoj je 56 odsto akcija u vlasništvu države, javlja agencija Mina.
Pavićević i Šimun su razgovarali sa menadžmentom i Izvršnim odborom Sindikata Instituta. To je njihova druga posjeta toj zdravstvenoj ustanovi za kratko vrijeme.
Oni su predstavili sve informacije u vezi sa daljim aktivnostima Komisije, Ministarstva i Vlade, kako bi se izbjegao stečaj.
Zamolili su radnike i crnogorsku javnost za još malo stpljenja.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
Hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Radoslav Tomić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je u nedjelju u Splitu u 68. godini u Splitu, saopštilo je u ponedjeljak HAZU.
Akademik Tomić je bio veliki zaljubljenik u Boku Kotorsku i poznavalac njene povijesti. Često je bio gost Kotorske biskupije i promovisao brojne knjige. Tako je prošle godine u katedrali Svetog Tripuna predstavio svoju knjigu “Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.
Ranije knjigu “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana.
Radoslav Tomić rodio se 1957. godine u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982., magistrirao 1988. godine s temom Poljica prostor i spomenici, a doktorirao 1994. s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije.
Akademik Tomić usavršavao se u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Radio je kao kustos u Muzeju grada Splita od 1983. do 1986., od 1986. do 1998. radio je u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture kao konzervator savjetnik.
U Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu bio je zaposlen od 1998. godine. Predavao je Umjetnost baroka na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Predavao je i na sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Od 2023. bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.
Akademik Radoslav Tomić bio je autor ili koautor brojnih knjiga, među kojima se izdvajaju: Barokni oltar i skulptura u Dalmaciji, Trogirska slikarska baština, Splitska slikarska baština, Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Slikarstvo, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Kiparstvo, Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Vrboska i njezine znamenitosti (urednik i koautor), Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku (koautor) i Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici.
Bio je autor ili koautor mnogih izložbi, među ostalim i izložbi 1000 godina hrvatske skulpture, Hrvati: vjera, kultura, umjetnost, Dominikanci u Hrvatskoj, Zagovori sv. Tripunu. Umjetnička baština Kotorske biskupije, Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Tizian Tintoretto Vernoese. Veliki slikari renesanse, Sveto i profane slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, Umjetnine iz privatnih zbirki Srednje Dalmacije te Vlaho Bukovac.
Sudjelovao u uređenju Zbirke crkvene umjetnosti župne crkve u Omišu, Sutivanu na Braču, Splitu i Muzeja crkvene umjetnosti u Kotoru.
Budvanska policija uhapsila je L.Š. (33) iz Budve, koji se potraživao zbog krivičnog djela zelenaštvo.
“Sumnjiči se da je L.Š. izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu jedne osobe, na način što je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi ostvario protivpravnu imovinsku korist”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Za L.Š. je bila raspisana lokalna potraga od Odjeljenja bezbjednosti Budva, kao i nacionalna potjernica od Osnovnog suda u Kotoru.
