Danas je otvoren u potpunosti renoviran Voli market u Meljinama.
U ponudi koja je dopunjena brojnim artiklima, izdvaja se sektor pekare sa svježim slanim i slatkim pecivima i raznim vrstama hljeba, kao i sektor voća i povrća uključujući i organsko.
Voli Meljine
1 od 6
Voli Meljine
Voli Meljine
Voli Meljine
Voli Meljine
Voli Meljine
Voli Meljine
„Veliku olakšicu za naše radnike predstavljaju elektronske cijene, koje pored toga smanjuju upotrebu papira i eliminišu mogućnost greške”, izjavila je ovim povodom Olivera Lakonić, direktorka marketinga kompanije Voli.
U Voli marketu u Meljinama, na snazi su redovne akcije, uz kupcima omiljene Voli cijene, a danas, povodom otvaranja, svi racuni su sniženi za 10%!
Roman „Pesma o tri sveta“ autora Vladimira Pištala, koji je za ovo djelo dobio nagradu “Beskrajni plavi krug” Matice srpske i nagradu Dr Špiro Matijević za najbolje književno ostvarenje u 2023. godini, biće predstavljen kotorskoj publici u petak, 1. marta u 19 sati u Kinu “Boka”. Sa autorom će razgovarati književni kritičar i književnik Nenad Šaponja, direktor i glavni urednik izdavačke kuće „Agora“.
Vladimir Pištalo (1960) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Među njegova najpoznatija ostvarenja spadaju poetske proze Slikovnica, Manifesti, čajevi Marsa / Noći; zbirke priča Kraj veka, Vitraž u sećanju, Priče iz celog sveta; romani Milenijum u Beogradu, Tesla, portret među maskama, Venecija, Sunce ovog dana: Pismo Andriću, Pesma o tri sveta i knjiga eseja Značenje džokera. Roman Tesla, portret među maskama – nakon NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu – ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspjehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživio tri izdanja.
Dobitnik je više značajnih književnih priznanja, među kojima su: NIN-ova nagrada, nagrada „Meša Selimović”, „Borisav Stanković”, „Todor Manojlović”… Do februara 2021. živio je u Americi gdje je predavao svjetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusec. Od 2021. upravnik je Narodne biblioteke Srbije u Beogradu.
Nenad Šaponja piše poeziju, eseje i prozu. Njegovi stihovi prepoznatljivi su u savremenoj poeziji zbog stilske savršenosti, hermetičnosti i metafizičkog uvida. Zastupljen je u brojnim časopisima, zbornicima i antologijama. Više od 50 knjiga u izdanju „Agore“, čiji je direktor, dobile su najznačajnije domaće i svjetske književne nagrade.
Književno veče organizuju poslenici JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica.
Kotorski bedemi - Radovi iza crkve Gospe od Zdravlja
Kotorski bedemi - Odvajanje bedema na Gurdiću
Kotorski bedemi - Rastinje na Kaštelu
Kotorski bedemi
Boris Kustudić, konzervator za kamen i metal: Ako se ne preduzmu hitne intervencije, Kotorskim bedemima prijeti totalno uništenje u nepovrat
Stoljetna zapuštenost Kotorske tvrđave, i pored manjih intervencija u ovom milenijumu, očigledna je na brojnim kritičnim dionicama, odronima kamene građe, utonućima stepeništa i rastinju čije korijenje razara fuge bedema. Popravkama od prošle godine u vidu slaganja obrušenog kamena u suhozid duž jednog dijela staze unutar Tvrđave tek su načeti obimni radovi koji su potrebni da bi se ovoj reprezentativnoj fortifikaciji pod zaštitom UNESCO-a vratio sjaj kakav zaslužuje.
Konzevator za metal i kamen Boris Kustudić, savjetnik u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore – Područno odjeljenje Kotor, koji je u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore prije nekoliko godina vodio projekat konzervacije troje vrata Staroga grada, ističe da su “bedemi izuzetno ugroženi, od velike tvrđave na samom početku na ulazu u četiri ipo kilometara duge bedeme (na Pjacu škaljarsku), preko počivala kod crkve Gospa od Zdravlja do Male i Velike tvrđave na vrhu brda San Đovani“.
-Radi se o stogodišnjoj zapuštenosti bedema, u zadnjih 30 godina, a posebno poslije zemljotresa rađene su neke „sitne“ intervencije- većinom u priobalnom pojasu, Citadela kod rive, rađeno je pjeskarenje, odstranjivanje korova, koliko se moglo, Bedemi izuzetno ugroženi- kad biste pošli od strane Špiljara, vidjeli biste partiture kamena koje bukvalno prijete da ispadnu iz ležišta. Kamen je toliko porozan i propada, da se na nekim mjestima počeo urušavati. Pođite samo od Gurdića pored kuće Ćupića – staza je u katastrofalnom stanju, nemoguće je tuda proći, jedan dio je urušen, izuzetno je opasno, a nekada se moglo. Kad se ide uz šetnice – hodnice uz stepenice, postavljeni su ankeri (alke pobodene u zemlju) kojima su se nekada vukle karuce (kola) sa hranom i potrepštinama, materijalima za veliku tvrđavu u vrijeme Venecije – ni to nisu revitalizovali. Ni stari Crnogorski put nije obnovljen, a trebalo bi da se zaštiti kao istorijsko nasleđe, skroz do Praćišta i odatle do Krsca na Njegušima. Tu je potrebna hitna intervencija, ali jednog šireg opusa- da se uradi projekat sanacije i revitalizacije kompletnih bedema. Ako se ne preduzmu makar najhitnije intervencije, prijeti im totalno uništenje u nepovrat, ako se nema sredstava- da se ide parcijalno, upozorava Kustudić i dodaje da je Opština ove sezone uvela novu cijenu za ulaznicu na Bedeme, što, po mišljenju mnogih, nema svog opravdanja.
Boris Kustudić
-Uveli su cijenu ulaznica od 15 eura, to je premnogo- za koju ponudu- da li ima plaćenog vodiča? Ako nešto naplaćujete, pitajte vatrogasce koliko su puta išli gore da spašavaju ljude zbog uganuća noge, pozli ljudima na velike temperature, nosili su stare ljude odozgo…. treba prilagoditi pristup, obezbijediti cijele zidine, kaže on. Objašnjava da postoji preko stotinu vrsta lišajeva koji razgrađuju kameno „tkivo“, razdiru posebno površinsku strukturu.
-Radi se o krečnjaku koji je izuzetno porozan, što je još izraženije pod uticajem klimatskih promjena- nagle promjene najviše štete kamenu: u sred ljeta temperatura toga kamena je do 40 stepeni, što, pored štetnih korova, korijena, gljiva (fungi), još više podstiče razaranje. Neophodno je redovno čišćenje zidina, svake godine ovaj biodiverzitet na kamenu treba da se skida, da se hemijski tretira. Najopasniji je korijen smokve. Jednom smo u sklopu bivšeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru na terenu izvukli korijen dužine 17 metara, on je prodro kroz kamene zidine i opet je pronikao, kaže Kustudić u razgovoru za Boka News.
Kotorski bedemi – Pogled sa vrha
Saponati umjesto pjeskarenja
-Kotorski bedemi su sa svojom patinom raznovrsni, bez „šminke“, jer nije dobro da baš sve blješti, šljašti -ako skidate patinu na neadekvatan način, nekom retrogradnom metodom, a to je pjeskarenje to je zastarjela metoda i niko to više ne radi u svijetu. Profesionalno se to danas radi saponatima, da ne prelazi Ph- 4 vrijednost i pod jednostravnim vodenim pritiskom se vrši demineralizacija. Iasto tako, za trovanje bilja nisu potrebne hemikalije- stručnjaci UNESCO-a iz Italije su pronašli vrstu gljive koja isto uništava drugu vrstu gljive i ne degradira kamenu površinu, za razliku od mehaničkog metoda, jer bi jakim mlazom vode mogle da se izbiju i fuge, da se uništi kamen. Siva patina, koju sada vidimo je loša, to se lako skida saponatima pod malim pritiskom vode, a oštećene fuge se moraju zakrpiti. Ti saponati nisu skupi, kamen je autohtoni, potrebna je inicijativa Opštine, a sve ovo treba da se obavlja pažljivo, uz kontrolu referentnih stručnjaka koji su se dokazali na terenu, kaže Kustudić i dodaje da, kada je u pitanju ulaganje u sanaciju Bedema, Opština Kotor do sada uvijek bila „deficitarna s parama“ koja god da je vlast bila u pitanju.
Najveća prijetnja – šleperi i sumporna kiselina
-Od izduvnih gasova i velike frekvencije motornih vozila u urbanom dijelu, dolazi do zagušenja atmosfere. Svaka porodica skoro ima dvoje-troje vozila, koja koriste goriva bogata sumporom, a sumpor razgrađuje sve živo, kamen, asfalt. U dodiru sa kišom pretvara se u sumpornu kiselinu. Vidite li koliki pritisak na priobalni put prave šleperi kada prolaze preko rive moja je potpuno podlokana, razrovana- to je najveća prijetnja Bedemima grada Kotora i svom stanovništvu koje se tu nalazi, upozorava Kustudić.
Začepljena stara kanalizacija ispod Staroga grada
Pošto je profesionalni ronilac, fotografisao je podmorje ispod rive i prije nekoliko godina predao slike Skupštini Opštine Kotor, ali su, kaže, odbornici prešli preko toga, nisu planirali investicije te vrste.
-Na šipovima je čitava riva i gore su betonske konstrukcije, pa je asfaltirana. Međutim, kroz Stari grad ide srednjovjekovna kanalizacija, vrhunski odrađena i nije trebalo da se ona popravlja i proširuje nakon zemljotresa, ali, kako je to urađeno, došlo je do začepljenja stare kanalizacije. Što će biti, nedajbože, na bedemima kod Pozorišta na Citadeli kod Gurdića koja je pukla, odvojila se od strukture bedema, te predstavlja opasnost. Slično je i na Tabačini.
U Starom gradu su nekad živjeli domaći ljudi koji su vodili računa o tome, brinuli o svakom kvaru, odronu, o svakom kamenu, a danas preovlađuju investitori koji rade po svome – nema zakona koji štiti kulturno nasleđe na pravi način. Potrebna je velika izmjena u tom zakonu, rigorozne kazne za sve nelegalne intervencije, poručuje naš sagovornik.
Kotorski bedemi – Staza na Kaštelu
Nedostatak stručnjaka za konzervaciju
Napominje da je za jednu sveobuhvatnu sanaciju Tvrđave potreban multidisciplinaran pristup, da se u taj poduhvat uključe arhitekta, konzervator za kamen, istoričar umjetnosti, konzervator slikar… Ali, ljudi iz ove branše već su vremešni, a sa druge strane, ne postoji mladi kadar, koji bi moga da uči od starijih.
-Najgore je što se ovi poslovi smatraju „neprofitabilnim“, nema razumijevanja zajednice za ovaj profil zanimanja. Nikada nijesmo imali razumijevanja da naši ateljei za konzervaciju ranije u sklopu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a sada pri Upravi za kulturna dobra, budu dislocirani iz Kotora, da imamo svoja vozila kojima bismo preuzimali materijal. Zgrada u kojoj se nalazimo, enterijer barokne palate Drago je neuslovan, ne odgovara potrebama konzervatorskih radova (arheolozima, konzervatorima za metal…) to se sve radi sa vrstama materijala koje zahtijevaju prostor, skladištenje, drugačije uslove, po važećim svjetskim standarima.
Pristalica sam modela Zavoda za zaštitu spomenika kulture, u kome je radila i školovala se profesionalna operativa koja je nekad izuzetno stručno radila, vrhunski majstori su odavde izašli. Većina nisu među živima. Zavod je kompletno sa stručnjacima na kolegijumu mogao da donosi meritorno mišljenje, samostalne odluke u skladu sa republičkim zakonom, a danas više ne. Ko se u Kotor može bolje razumjet` od Kotorana?
Nama je potreban stručni operativni kadar koji će da radi. Opština je nosilac vlasništva nad Bedemima i ona bi trebalo da oformi jedno preduzeće ili udruženje (arhitekata, konzervatora i operative), koji bi redovno održavali bedeme, pratiti situaciju uz stručnjake duž svih 4,5 kilometara, mišljenje je Kustudića.
Inspektori ne rade svoj posao
-Tradicionalne ponte betoniraju i oblažu kamenim pločama, šire ih i produžavaju, bez ikakvog pridržavanja konzervatorskih uslova, mi se ne pitamo kao Centar za konzervaciu, nego Uprava , koja je pretrpana zahtjevima – nemamo dovoljno stručnjaka, dok oni izađu na teren, investitori to završe. Inspekcije pri resornom Ministarstvu ne rade svoj posao, a i nama je potreban inspektor, da vidi jesam li ja taj konzervatorski posao uradio prema kodeksu svoje profesije. To je toliko ukorijenjeno da nam se obala devastira, te ljudi više i ne reaguju- nema više mještana, investitora ne zanima priča, on hoće brzo rješenje, dok institucije kulture nemaju moć da to spriječe, nemaju izvršnu vlast u smislu da zabrane dalje radove, koji predstavljaju krivično djelo. Kruna svega mora biti Uprava za zaštitu kulturnih dobara, naglašava Kustudić.
On je skrenuo pažnju na neadekvatan odnos vlasti prema kulturnom nasleđu i kroz svojevrsno skrnavljenje „Svetog groblja“.
-Pogledajte, na jednom od najstarijih arheološkim lokalitetima – „Campo Santo“ na Gurdiću, gdje je nekada bio franjevački samostan, danas se nalazi kockarnica. Nije li to dokaz koliko „cijenimo“ ovo vrijedno kulturno nasleđe, kaže Kustudić.
Saradnja Opštine Tivat i Eko-fonda ozvaničena je danas potpisivanjem Memoranduma o saradnji na realizaciiji projekata koji za krajnji cilj imaju poboljšanje kvaliteta života i zaštite životne sredine i energetske efikasnosti. Memorandum su potpisali predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i izvršni direktor Eko fonda Draško Boljević.
„Eko-fond je samo prošle godine za podršku projektima crnogorskih lokalnih uprava obezbjedio sredstva u iznosu od 1,5 miliona eura“ – naveli su iz ovog Vladinog preduzeća i istakli spremnost da Opštini Tivat pruže svu moguću podršku kako bi došla do sredstava za projekte kojima se unaprijeđuje oblast zaštite životne sredine. Izuzev javnih konkursa na koje se mogu prijaviti sve opštine, Eko-fond nudi pomoć u rješavanju specifičnih problema koje opštine mogu imati na svojoj teritoriji, a tiču se pitanja održivog razvoja, ekologije i zaštite životne sredine.
Tokom sastanka u Kabinetu predsjednika dogovorena je saradnja i podrška projektu sanacije deponije na lokaciji Lovanja – Sinjarevo. „Mi smo početkom februara sa Opštinom Kotor potpisali Memorandum o saradnji u procesu sanacije ovog neuređenog odlagališta otpada. Nadamo se da će ovo biti početak sistemskog rješavanja problema koji opterećuje tivatsku opštinu“ – istakao je Komnenović. On je sa predstavnicima Eko-fonda podijelio detalje velikog problema nelegalnog odlaganja građevinskog otpada na potezu od krtoljskog kružnog toka do Solila, ali i druge primjere devastacije zemljišta na teritoriji opštine Tivat.
Kada je u pitanju dosadašnja saradnja Opštine i Eko-fonda u toku je projekat izgradnje sistema za zalivanje u Velikom gradskom parku koji je sufinansiran sredstvima Eko-fonda u iznosu od oko 50.000 eura, a shodno Javnom konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava jedinicama lokalne samouprave za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina.
NLB banka donirala je JU Muzej i galerija Tivat 2.500 eura za nabavku televizora, dva laptopa i 5 touch screen tableta sa slušalicama za potrebe unaprjeđenja i dostupnost kolekcija OSI populacije – slijepim i slabovidim licima.
Nakon nabavke opreme Ustanova će pristupiti konsultacijama sa OSI populacijom, IT stručnjacima i stručnim timom za najbolje rješenje za postavljanje i apliciranje audio i foto materijala za ranjive grupe.
Pripadnik američke vojske zapalio se u znak protesta protiv rata u Gazi, ispred izraelske ambasade u Vašingtonu, saopštile su vlasti.
Vojnik je prevezen u bolnicu nakon što su vatru ugasili pripadnici bezbjednosti, javlja Rojters.
Muškarac je i dalje u kritičnom stanju, rekao je portparol policije. Portparol vazduhoplovstva je potvrdio da je u incidentu učestvovao aktivni vazduhoplovac.
“Više neću biti saučesnik u genocidu”, rekao je on na snimku koji je emitovao uživo preko interneta, prenosi Njujork tajms.
Potom se polio bistrom tečnošću i zapalio, vičući “Slobodna Palestina”, piše Tajms.
Lokalna policija i tajna služba bezbjednosti istražuju incident.
Izraelska ambasada je meta kontinuiranih protesta protiv rata u Gazi.
Rat u Gazi doveo je do propalestinskih i proizraelskih protesta u Sjedinjenim Državama.
Nedostatak snijega umnogome je poremetio planove Turističke organizacije (TO) Žabljak za realizaciju različitih pripremljenih aktivnosti, te je za narednu zimsku sezonu plan da se prvo obezbijedi osnježavanje skijališta, saopštio je njen direktor Stojan Abazović.
“Evidentno je da se naredne godine moramo bolje spremiti kada je u pitanju osnježavanje naših skijališta, kako bismo imali u ponudi i skijanje i ostale aktivnosti vezane za snijeg. U saradnji sa nadležnim državnim institucijama, radićemo na tome kako bi naredna zimska sezona bila mnogo uspješnija, jer Durmitor bez snijega nije ono parvo”, rekao je Abazović za Dan.
Kako je naveo, da su imali ove godine osnježavanje ski-staze na Savinom kuku, ili da je neki od manjih ski-liftova na Javorovači bio u funkciji, imali bi bar solidnu sezonu.
On je dodao da na Žabljaku iz godine u godinu ima sve manje snijega, tako da država mora biti spremna da modernizuje skijališta ako želimo da Crna Gora bude idealna destinacija za zimske sportove.
Snijeg je ove godine iznevjerio očekivanja turističkih poslenika Žabljaka, pa ga nije bilo tokom decembra, u manjim klličinama pao je pred novogodišnje i božićne praznike, a tek malo veći snijeg pao je pred sam kraj đačkog zimskog raspusta. Tako je ove godine zimska sezona na Žabljaku podbacila, a koliki će biti taj minus znaće se tek narednih mjeseci.
Abazović je naglasio da se klizalište, koje su prvi put otvorili 1. januara, pokazalo kao dobar potez, jer je donijelo novu notu turističkoj ponudi Žabljaka.
“Dosta gostiju sa strane, ali i lokalnog stanovništa, oprobalo je svoje vještine na klizalištu. Zadovoljni smo jer je otvaranje klizališta bio jedan veoma dobar potez, kako za lokalno stanovništvo, tako i za posjetioce, i mislim da je ono umnogome pomoglo da kako-tako održimo sezonu”, smatra Abazović i dodaje da iako snijega nije bilo u onoj mjeri da bi moglo da se skija, jedan dio planiranih aktivnosti su ipak uspjeli da odrade.
Imali su otvaranje zimske sezone, Novogodišnji bazar i Dane durmitorske gastronomije i domaće radinosti, ali nijesmo mogli da realizuju manifestacije kao što su Dani na krpljama, Dane sniježnih figura, Dane Sneška Belića, Dane nordijskog trčanja i još mnogo toga.
On je naveo da dalji tok zimske turističke sezone zavisi od mnogo faktora i nadaju se da bi, pošto mart uvijek zna da iznenadi, ukoliko bude sniježnih padavina, narednih vikenda imali veći broj posjetilaca, kako bi organizovali neke od planiranih aktivnosti.
Kako je sve popularnije turno skijanje, naredne godine planiraju da otvore turno kamp, gdje vide budućnost, jer se radi o pravcu koji je prepoznat u Evropi i koji će, kako smatra Abazović, sigurno privući više posjetilaca koji vole da uživaju, kako u nordijskom, tako i u turno skijanju.
Sredstva koja nijesu iskoristili za predviđene aktivnosti tokom zimske turističke sezone, kako je naveo Abazović, prenijeće za ljetnu turističku sezonu, za koju već uveliko prave plan i program.
“Do sada smo obavili dva sastanka koja su se ticala priprema za ljetnju turističku sezonu. Ono što je za sada sigurno, tokom ljeta na Žabljaku će biti dva koncerta, mnogo različitih sportskih aktivnosti i noviteta, a tu je i tradicionalni Wild Beauty Art festival. Nordijska staza tokom ljeta biće staza za trčanje i vožnju rolera”, rekao je Abazović.
On je saopštio da je do sada veliko interesovanje za ljetnju turističku sezonu, te da se nadaju da će ona biti dobra i da će u izvjesnoj mjeri nadoknaditi gubitke koji su knjiženi zbog loše zimske sezone i nedostatka snijega.
Crnogorska policija uhapsila je za vikend 40 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da je za vikend na crnogorskim putevima evidentirana 31 saobraćajna nezgoda, u kojima je sedam osoba teško povrijeđeno, a 12 lakše.
“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 139 prekršajnih prijava, izdali 951 prekršajni nalog i oduzeli devet pari registarskih oznaka“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su pripadnici saobraćajne policije isključili devet vozila iz saobraćaja.
„Uhapšeno je 40 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci, od čega 17 u Podgorici, pet u Bijelom Polju i po četiri u Budvi i Baru“, kazali su iz policije.
Najmanje četiri osobe poginule su u lavini u Središnjem masivu, gorju u južnom dijelu središnje Francuske, javljaju lokalni mediji u nedjelju.
Još tri osobe su navodno ozlijeđene, a dvije se vode kao nestale.
Nesreća se dogodila u nedjelju poslijepodne u Val d’Enferu nedaleko od skijališta Mont Dore, koje se nalazi na nadmorskoj visini između 1200 i 1846 metara.
Regionalni list Midi Libre izvijestio je da su žrtve skijale u vrijeme kad se obrušila lavina.
Moguće je da je kiša prouzročila nesreću, opteretivši snježni pokrov koji se formirao satima prije, pišu novine pozivajući se na stručnjaka.
Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala Ujedinjenog Kraljevstva (NCA) izvela je, kako kažu, najveću zapljenu droge u britanskoj povijesti. Službenici Agencije su 8. veljače zaplijenili 5,7 tona kokaina skrivenog u kutijama s bananama iz Južne Amerike. Novi rekord premašuje prethodni za čak dvije tone, piše The Maritime Executive.
NCA-ova radna skupina identificirala je pošiljku i označila je za inspekciju. Vlasti vjeruju da je brod plovio prema luci Hamburg te da je pošiljka droge bila namijenjena za distribuciju na njemačkom tržištu. NCA, u suradnji s europskim partnerskim agencijama, istražuje identitet uvoznika.
NCA procjenjuje uličnu vrijednost pronađenog kokaina na oko 570 milijuna dolara.
Vlasti u UK-u zabrinute su zbog zdravstvenih posljedica konzumiranja kokaina, ali i zbog nasilnog kriminala koji prati njegovu distribuciju i prodaju. NCA kaže da je trgovina kokainom doživjela “eksponencijalni porast” povezan s nasiljem u posljednjih nekoliko godina, dok se bande koje dominiraju uvozom bore oko unosnog tržišta. Distribucijska mreža kokaina u Velikoj Britaniji ima promet od oko 5 milijardi dolara godišnje, navodi The Maritime Executive.
Droga
Ovdje se radi o operaciji industrijskih razmjera, ali još uvijek postoji uloga manjih igrača. U subotu su britanski istražitelji odradili akciju zapljene droge na ribarskom brodu koji je prevozio 200 kilograma ketamina. Petorica članova posade navodno su prevezla drogu iz Amsterdama u Suffolk, gdje su zatim pošiljku iskrcali u automobil. Istražitelji britanskog NCA-a pratili su brod tijekom cijelog tranzita i presreli ga po dolasku. Osim droge, na brodu je pronađena i “deaktivirana sačmarica”.
