Zatalasala se kola, ora i plesovi na kotorskim trgovima uz Festival folklora

0

Ljetnja pozornica, pjace i pjacete Staroga grada tokom održavanja programa trećeg Međunarodnog festivala folklora “Oj talasi talasajte” od 20. do 24. juna bile su prepune ljubitelja narodnih igara i etno-melosa, koji su se kretali u ritmu udaraljki i melodija preko 400 učesnika/ca iz Kolumbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Nastupe je  ispratilo jako puno stranaca koji su besprekorno razumjeli univerzalni tradicionalni  jezik plesa i igre, kao i veliki broj domaćih gostiju, koji su  ovacijama podržali folkloraše. Posjetilaca je bilo na svakom trgu gdje su se održavali nastupi, te je tako bilo i u subotu, uoči glavnog koncerta na Ljetnjoj pozornici. Tada su primamljivom igrom i plesom u kratkim “fleš” nastupima, u svojevrsnom “abrumu”, folkloraši privukli prisutne na Trgu između crkava Sv. Nikole i Sv. Luke da bi potom skupa, i publika i učesnici, nastavili hodom u defileu kroz uzanu ulicu zajedno ka Ljetnjoj pozornici, gdje se održavao koncert.

Poseban štimung svih večeri dala je šarmantna i razigrana ekipa plesača i plesačica iz Kolumbije- Colombia Folklore Company Cali – pojava bosonogih muškaraca i žena u širokim suknjama sa žiponima i karnerima i plesom “rajskih ptica” u stilu “rijeke koja teče”, u ritmu egzotičnih latinoameričkih udaraljki i pitkih duvačkih instrumenata, izazivala je euforiju publike. Izveli su plesove naroda koji obitavaju od Kariba i otočja Tihog Okeana do regije Anda.

Kroz program se jasno mogao doživjeti različiti utisak koji daju nastupi uz orkestarsku pratnju uživo (kao što su orkestri FS “Blaževski” iz Skopja- Sjeverna Makedonija, KUD-a “Kraljevačka Riznica”iz Kraljeva i orkestar ansambla “Cali” Kolumbija) i onih, kojreografski izvrsnih izvedbi, koje su odigrane uz muziku snimljenu na matrici. Čari muzike uživo i ljudskog glasa tehnički su nezamjenjive.

Ansambl iz Đenovića

Umjetnički dojam mnogo je potpuniji i uz pjesmu uživo, a to su dokazali vrsni igrači i pjevači/pjevačice ansambla “Đurđevdansko kolo” iz Podgorice, koji je izveo izvorne  tradicionalne igre iz Pive. Osmjesi i uživanje vidjeli su se na licima prisutnih i tokom nastupa  članova  folklornog ansambla ZPIT “Ziemi Cieszynskiej” iz grada Cieszyna u Poljskoj, koji su imali i akrobatske momente, a folklorašice  iz FDBP “Kolo” iz Bialyija, takođe iz Poljske,  pokazale se koliko snažna volja i ljubav za igru mogu biti da bi se naučila kola iz Makedonije (“Maleševka” i “Pajduško oro”) i plesovi iz Hrvatske kako bi se predstavile publici u Kotoru. Naravno, tu su i domaći folkloraši, našoj publici dobro poznati ansambli KUD “Sloga” iz Đenovića sa “Igrama iz Boke”, kao i FA “Nikola Đurković” čiji su članovi /ce ujedno i učesnici i glavni organizatori Festivala.

Veselo raspoloženje pratilo je i učesnike i publiku tokom programa u dvije večeri na Ljetnjoj pozornici, kao i tokom “mini koncerata” na trgovoma Starog grada, te isto tako i na zajedničkom završnom koncertu na Trgu 21. novembar u Risnu.

-Festival ima veliki značaj, kako za obogaćivanje kulturnog sadržaja u vrijeme sezone, tako i u smislu razvoja međunarodne kulturne razmjene I umrežavanje u oblasti folklora i etnologije. Sigurno će biti poziva za neka uzvratna gostovanja našeg ansambla, što je jedan od benefita festivala. Važno je da smo se ove godine umrežili sa festivalima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije i Srbije. Takođe, Kolumbijci su ove godine premijerno došli kod nas, a poslije nastupa će još mjesec ipo dana da nastupaju od festivala do festivala u Regionu, kaže za BN Peđa Šušić, osnivač Festivala, umjetnički rukovodilac, koreograf i osnivač FA “Nikola Đurković”.

Peđa Šušić, pokretač i glavni organizator Festivala

Dodaje da je program ispratilo preko 200 prijavljenih medijskih kuća iz raznih država, s obzirom da su jako puno pažnje uložili kako bi medijski zaokružili Festival, u želji da on bude prepoznat i na svjetskoj folklorno-festivalskoj mapi, na šta ih obavezuje i članstvo u Svjetskoj listi festivala pod znakom CIOF-a, organizaciji pri UNESCO-u, od prošle godine.

-Kotor zaslužuje jedan ovakav prestižni festival i mi to možemo, te smo ove godine jako puno sredstava uložili i u tehničku podršku. U organizuaciji su učestvovali prije svega rukovodstvo i članovi FA “Nikola Đurković” Kotor,  ističe Šušić.

Na Festivalu su nastupili KUD “MOKRO” Široki brijeg, BOSNA I HERCEGOVINA, FS “BLAŽEVSKI” Skopje, NORTH MACEDONIA, ZPIT “ZIEMI CIESZYNSKIEJ” Cieszyna, POLAND, FDBP “KOLO” Bielska – Bialy, POLAND, “COLOMBIA FOLKLORE COMPANY” Cali, COLOMBIA, FA KIC “BUDO TOMOVIĆ” Podgorica, MONTENEGRO, KUD “KRALJEVAČKA RIZNICA” Kraljevo, SERBIA, ANIP “Đurđevdansko kolo”iz Podgorice, KUD Sloga Đenovići.

U sklopu festivala u velikoj sali Mjesne zajednice Škaljari je otvorena izložba narodnih nošnji Crne Gore, održane su i folkloraške radionice. Uz vatromet sa Ljetnje pozornice, Festival je otvorila Maja Mršulja predsjednica Opšine Kotor.

Pokrovitelji Festivala “Oj talasi talasajte” su Opština Kotor i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.  Zlatni sponzor Festivala je Turistička organizacija Kotor,  a slijede “Luka Kotor”,  Kulturni centar “Nikola Đurković”, JP Komunalno Kotor, VOLI i Magud travel.

 /M.D.P./

Završila antiteroristička operacija u Dagestanu

0
Završila antiteroristička operacija u Dagestanu
Foto: Profimedia

Naoružani napadači napali su u nedjelju pravoslavne crkve i jednu sinagogu u Dagestanu, ubivši svećenika i najmanje 15 policajaca, rekle su vlasti, osuđujući taj “teroristički” čin.

Do napada je došlo u glavnom gradu Dagestana Mahačkali i u gradu Derbentu na obali.

– U Derbentu je ubijen 66-godišnji svećenik, rekle su vlasti.

– Najmanje 15 policajaca je ubijeno, rekao je regionalni čelnik Sergej Melikov u video snimci na Telegramu u noći na ponedjeljak.

Oni su “štitili civilno stanovništvo, po cijenu vlastitog života”, dodao je.

Ranije je rečeno da je ubijeno 5 napadača.

Za sada niti jedna organizacija nije preuzela odgovornost za napade.

Dagestan je ruska pokrajina pretežito naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru.

Objavljeno je da je otvorena istraga zbog “terorističkih djela”, bez dodatnih detalja.

Skale dobijaju izgled kakav dolikuje jednom od prepoznatljivih simbola Herceg-Novog

0
Skale – Herceg Novi

Dvije veoma važne pješačke komunikacije – stepeništa Elize Lombardić Duković u centru grada i Luke Matkovića na Savini, u prethodnom periodu su rekonstruisane, osvijetljene i duž njih su postavljeni rukohvati.

Opština Herceg-Novi je za ove projekte izdvojila oko 175.000 eura sa PDV-om.

Stepenište Luke Matkovića, koje vodi od Starog grada ka šetalištu na Savini, završeno je prethodne sedmice. Na tom potezu skale su uređene, postavljeni rukohvati i atmosferska kanalizacija, a kako bi bio sačuvan autentičan izgled, u donjem dijelu stepeništa koje izlazi na šetalište, korišćen je prvobitni kamen. Na ovom potezu postavljeno je devet stubova rasvjete čime je posao vrijedan 78.000 eura sa PDV-om, zaokružen, a stepenište dobilo izgled kakav dolikuje turističkom mjestu.

Skale – Herceg Novi

Potpuno novi izgled dobilo je stepenište koje nosi naziv po znamenitoj dobrotvorki i zadužbinarki Elizi Lombardić Duković i prolazi pored palate koju je darivala gradu.

Od Jadranske magistrale do Njegoševe ulice sada vodi široko, kamenom popločano stepenište, duž kojeg su postavljeni rukohvati i nova rasvjeta kako bi bila povećana bezbjednost pješaka. Opština Herceg-Novi je za ovaj projekat izdvojila 97.000 eura sa PDV-om.

Skale dobijaju izgled kakav dolikuje jednom od prepoznatljivih simbola Herceg-Novog
Skale – Herceg Novi

Projektom sanacije stepeništa koji sprovodi lokalna samouprava, godinama zapuštene i oštećene skale, dobijaju izgled kakav dolikuje jednom od simbola prepoznatljivosti Herceg-Novog.

Aktivnosti će biti nastavljene dok sva stepeništa ne budu obnovljena, a postojeća sačuvana od devastacije neodgovornih lica.

Radnici Instituta Igalo ohrabreni Vladinim planom za spašavanje

0
Radnici Instituta Igalo ohrabreni Vladinim planom za spašavanje
Institut Igalo – foto Ljilja Nikezić

Zaposleni u Institutu „Dr Simo Milošević“ ohrabreni su jer je Vlada Crne Gore našla način da odblokira račun firme, što je bio razlog za neisplaćivanje zarada tokom ove godine.

Predsjednica Sindikalne organizacije dr Marija Obradović je za RTHN kazala da radnici nisu dobili niti jednu platu u ovoj godini, već su u aprilu dobili vrstu pomoći u visini od tri primanja iz decembra, januara i februara.

– Zato nam je deblokada računa, što je prvenstveno i bila tema pres konferencije u petak, veoma važna, upravo da bi smo se mogli nadati, a što je premijer i potvrdio, da će nakon deblokade isplate biti redovne. Ono što smo u periodu od petka do danas dobili kao informaciju, ne samo da će se deblokirati račun i da će naše zarade biti redovne, već i da će zarade koje nam se duguju, biti isplaćene u najkraćem vremenskom periodu – navodi ona.

Radnici očekuju da premijer Spajić i Vlada promtno reaguju i da će račun biti uskoro biti ponovo otvoren, ali i da će u narednih šest mjeseci realizovati najavljeni plan restrukturiranja, čime će Institut i reberndirati.

– Ohrabrujuće su vijesti. Mi radnici Instituta se nadamo da će rokovi biti brzi i hitni, zato što smo zbog situacije koja nam se događala već par godina, a posebno ove, toliko istrošeni i izmučeni. Zaista se divim zaposlenima kako i dalje veoma vrijedno, profesionalno i požrtvovano rade posao, s obzirom da su ova i prethodne godine za nas bile izuzetno teške – istakla je dr Obradović.

Marija Obradovic- foto RTHN

Dr Obradović podsjeća da su presude po tužbama radnika za koeficijente koji nisu bili izjednačeni sa granskim kolektivnim ugovorom pravosnažne, ali da su bili obeshrabreni da zakonska presuda poslodavca nije obavezivala da primjeni taj kolektivni ugovor u prethodnim godinama.

– Tužbe, nažalost, će ići sve do 31. oktobra 2023. godine, kada je ova Sindikalna organizacija napokon konkretizovala, ispregovarala i završila novi kolektivni ugovor i od tada do danas su na snazi zarade obračunate po koeficijentu izjednačenom prema granskom kolektivnom ugovoru. Zaista smo se jako trudili da te nepotrebne troškove spriječimo, međutim, sa druge strane nismo imali adekvatne sagovornike – kazala je ona.

Podsjećamo, Vlada Crne Gore će sa najvećim manjinskim akcionarom Instituta Igalo, hotelskom kompanijom Vila Oliva, deblokirati račun ove zdravstvene institucije, tako što će, finansijski po pola učestvovati u tome, odnosno firma biznismena Žarka Rakčevića, uplatiće između osam i deset miliona eura beskamatne pozajmice.

Za vikend uhapšeno 45 vozača

0
Za vikend uhapšeno 45 vozača
Policija

Crnogorska policija je, tokom vikenda, uhapsila 45 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, droge i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom petka, subote i nedjelje, pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 149 prekršajnih prijava, izdali 1.180 prekršajnih naloga.

Navodi se da je privremeno oduzeto 17 pari registarskih tablica i isto toliko vozila isključeno iz saobraćaja.

Policija je uhapsila 45 vozača.

“34 vozača uhapšena su zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, te je 11 vozača lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, od ukupnog broja uhapšenih, njih 11 je uhapšeno u Podgorici, devet u Danilovgradu, po šest u Baru i u Nikšiću.

Iz Uprave policije su podsjetili da je od 15. juna do 15. septembra na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i kampera na pojedinim dionicama puteva u Crnog Gori.

Putnike splitske zračne luke jutros iznenadila izvedba orkestra La Scale

0
Putnike splitske zračne luke jutros iznenadila izvedba orkestra La Scale
Foto HINA

Putnike Zračne luke “Sveti Jeronim” u Splitu u nedjelju ujutro je izvedbom Meštrovićeve kadence „Četiri godišnja doba“ počastio orkestar čuvene milanske La Scale.

Petnaest glazbenika predvođenih hrvatskim pijanistom i skladateljem, virtuozom Matejom Meštrovićem izvelo je flash mob uz klavir aerodroma u Kaštelima, navodi se u saopštenju.

Kako su istaknuli nakon izvedbe, ovo je prvi put da je La Scala zasvirala na jednom aerodromu.

„Na ideju sam došao spontano, jučer nakon sjajnog koncerta u Meštrovićevim Crikvinama – Kaštilcu. Naime, splitski aerodrom prvi je aerodrom u Hrvatskoj koji ima klavir, pa sam kolegama glazbenicima iz La Scale predložio da putnicima priredimo iznenađenje i odsviramo kadencu koja spaja Runjićevog ‘Galeba’ i Vivaldijeva ‘Četiri godišnja doba’, kao poruku zajedništva hrvatskih i talijanskih umjetnika“, rekao je Matej Meštrović.

Meštrović je s gudačkim orkestrom La Scale pod ravnanjem maestra Mirana Vaupotića sinoć nastupio u Meštrovićevim Crikvinama – Kaštilcu u sklopu druge večeri Melodija Jadrana – „Melodije Classic“, a svojom izvedbom oduševili su okupljene.

USKRAĆENA PRAVA – Diskriminacija na brodovima: više od polovici pomoraca zabrenjeno iskrcavanje u lukama

0
USKRAĆENA PRAVA – Diskriminacija na brodovima: više od polovici pomoraca zabrenjeno iskrcavanje u lukama
Brod – foto Boka News

Iako pomorsko pravo dopušta članovima posade slobodan izlazak na obalu kad je brod u luci, situacija u praksi često je suprotna. Po istraživanju u kojem je učestvovalo 230 sindikata pomoraca sa 700 tisuća anketiranih članova, više od polovice ih je odgovorilo da im je barem jednom bilo zabranjeno iskrcati se u luku.

Najrestriktivnije su luke SAD-a koje su nakon donošenja International Ship and Port Facility Security Codea 2004. počele masovno uskraćivati napuštanje broda pomorcima iz zemalja za koje vlasti SAD-a smatraju da surađuju s terorističkim organizacijama.

Na svojoj koži tu su zabranu najviše su iskusili pomorci iz Pakistana. Strah od terorizma nije jedini razlog uskraćivanja prava na izlazak s broda. Po istraživanju AMOSUP-a, filipinskog sindikata pomoraca, čak tri četvrtine filipinskih mornara suočilo se sa zabranom napuštanja broda. U njihovom slučaju radilo se o strahu od ilegalne imigracije, jer su lučke vlasti procijenile kako se lako može dogoditi da filipinski pomorci ostanu na kopnu.

Milan Jakšić pobijedio uz rekord staze

0
Milan Jakšić pobijedio uz rekord staze
M. Jaksic – foto privatna arhiva

Crnogorski automobilista Milan Jakšić pobijedio je na brdskoj auto trci u albanskoj Kruji, koja je bodovana za šampionat Centralno evropske zone (CEZ).

Jakšić, koji je bio najbrži i na subotnjem zvaničnom treningu, dobru formu potvrdio je u prvoj nedjeljnoj vožnji, u kojoj je postigao i rekord staze u Grupi 5.

On je slavio u ukupnom vremenu pet minuta, dvije sekunde i 91,5 stotinki.

“Lijep vikend za mene i zadovoljstvo, jer sam nakon drugog mjesta prije sedam dana u Splitu ovdje osvojio prvo mjesto. U prvoj vožnji oborio sam rekord staze, a u drugoj nijesam previše forsirao. Honda je bila prava na zahtjevnoj stazi”, rekao je Jakšić.

Za Milana Jakšića nema predaha, a idućeg vikenda voziće CEZ-ovu trku na Kosovu na stazi Peć – Kula.

Šampionat Centralno evropske zone okuplja sportske vozače iz 14 država.

“Bezbjedni đaci u saobraćaju”: Jedanaest bicikala za kotorske osnovce

0
“Bezbjedni đaci u saobraćaju”: Jedanaest bicikala za kotorske osnovce
Foto Opština Kotor

Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor kroz nagradni likovni konkurs „Moj put od kuće do škole – Bezbjedni đaci u saobraćaju“ dodijelio je deset bicikala kotorskim osnovcima, dok je jedno poklon Rotary kluba Kotor i Mense Crna Gora. Likovni konkurs održan je u okviru kampanje „Bezbjedni đaci u saobraćaju“, koju Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj sprovodi s ciljem podizanja svijesti o značaju bezbjednosti saobraćaja, kao i edukacije djece o bezbjednom učešću u saobraćaju.

Priznanja i vrijedne nagrade pobjednicima konkursa dodijelili su potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević i sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Suzana Radulović, samostalni savjetnik za saobraćaj u Opštini Kotor Vladan Barović te Jelena Stjepčević ispred Rotary kluba Kotor i predstavnik Mense Crne Gore Tripo Vuković. Potpredsjednik Ševaljević čestitao je nagrađenim učenicima i poručio kako mladi naraštaji treba da brinu o saobraćajnoj kulturi, ispravljajući nemar starijih generacija.

Nagradni konkurs organizovan je za učenike od trećeg do sedmog razreda kotorskih osnovnih škola, na kojem su đaci kroz likovno stvaralaštvo izrazili svoja iskustva i razmišljanja o bezbjednom saobraćaju, ali i opasnostima sa kojima se susreću dok pješače, voze biciklo ili trotinet ili se voze automobilom i javnim prevozom. Dobitnici nagrade su Kalina Milinić i Ksenija Kovač iz OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“, Ana Marković i Balša Banićević iz OŠ „Njegoš“, učenici OŠ „Nikola Đurković“ Aleksandar Damjanenko i Vasilije Deletić, Dora Mihović i Kalina Ćetković iz OŠ „Ivo Visin“ te učenici OŠ „Veljko Drobnjaković“ Anja Kovačević i Amalija Sagova. Specijalnu nagradu dobila je Nina Krivokapić, učenica osnovne škole u Dobroti.

Foto Opština Kotor

Kampanja „Bezbjedni đaci u saobraćaju“, pored osnovnih škola, obuhvatila je i kotorske vrtiće, gdje je djeci predškolskog uzrasta, kao i đacima prvog i drugog razreda, priređena pozorišna predstava „Saobraćajne zavrzlame“.

Opština Kotor za kupovinu bicikala izdvojila je 2.340 eura.

Završen program obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta

0
Završen program obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta
Obilježavanje 400 godina od Velike pohare Perasta

Povodom obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta proteklog vikenda, 22. i 23. juna u Perastu bio je upriličen bogat program kojim se ova godišnjica obilježila na dostojanstven i savremen način, te su se dodatno osvijetlile okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila.

U subotu, 22. juna, na pjaci Gospe od Karmena, sa početkom u 20 časova i 30 minuta, upriličen je umjetnički program, sa govornicima Tinom Ugrinić, Androm Radulovićem, Đorđem Krivokapićem i Sarom Lakičević koji su prisutnima čitali istorijske osvrte različitih autora na Perast, zaliv i Poharu. Autorskim tekstom Quo vadis, Perast? Ratimir Martinović je upozorio na sadašnje stanje u Perastu, u kome trenutno živi manje od 200 stanovnika i prisutne inspirisao na dalji razvoj Perasta kao umjetničkog centra Jadrana. Muzički dio programa ispunile su članice hora Collegium musicum koji je predvodila istaknuta dirigentkinja, Dragana Jovanović. Pažljivo biran repertoar za ovu priliku, savršeno se uklapao uz tok naracije a neke od izvedenih numera bile su Opet je preda mnom Boka, Vladimira Brguljana, Primorski napjevi (prema narodnim pjesmama iz okoline Dubrovnika) Stevana Stojanovića Mokranjca, Hoda, hoda preko polja (Risan), u aranžmanu Vinka Davidovića, dok se umjetnički program simbolično završio interpretacijom pjesme Boko, moja Boko, Božidara Ivaniševića.

U Crkvi Gospe od Karmena otvorena je izložba Lica porobljenih Peraštana: Povratak kući, autora Andrije Kovača.

Obilježavanje 400 godina od Velike pohare Perasta

U nedjelju, 23. juna, održala se naučna konferencija pod nazivom “Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” u Crkvi Sv. Nikole, koja se, uz učešće istaknutih govornika, održavala tokom cijelog dana. Don Robert Tonsati predstavio je rad Pohara Perasta i Boke kotorske kroz vijekove, a prof. dr Egidio Ivetić Venecija i Boka kotorska 1420-1797 nakon čega su uslijedile četiri teme konferencije. Tema Društvene, političke i ekonomske posljedice Velike Pohare Perasta, okupila je učesnike dr Željka Karaulu, Tinu Ugrinić, Mariju Knežević, dr Eldinu Lovaš, dr Ivana Armanda i Aleksandra Simeunovića. Na rubu propasti: posljedice ratova u Boki kotorskoj i jadranskom-jonskom zaleđu, bila je druga tema naučne konferencije koja je okupila učesnike dr Marijana Premovića, dr Iliju Miloševića, dr Harisa Dajča, dr Đorđa Krivokapića i dr Edina Omerčića.  Razvoj i izazovi urbane strukture Perasta i Boke kotorske: umjetnost i arhitektura okupila je učesnike dr Anu Ferri, dr Sašu Brajevića, dr Milenu Ulčar, Milenu Mazarak i Jasminku Grgurević. Poslednja tema konferencije Vegetacija, klima, prostor, ljudska ishrana, muzika, zdravlje, bolesti, epidemije, migracije: Quo vadis, Mediterraneum? sa učesnicima Jankom Paunovićem, dr Markom Rimac, dr Majom Katušić, Blažom Kažanegrom, dr Majom Vasiljević zatvorila je ovaj dvodnevni događaj posvećen Velikoj pohari Perasta.

Obilježavanje 400 godina od Velike pohare Perasta

Naučna konferencija održala se u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog veka Odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe Peraške i Biskupije kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku Međunarodnog festivala KotorArt i SHARE fondacije.

Do 31. avgusta širom Perasta, postavljena je izložba umjetničkih instalacija pod nazivom Triptih: Porobljavanje (Zajednica otetih, Rastanak ne dolazi u obzir, U iščekivanju).

Autori su Viktor Kiš, vizuelni umjetnik i njegovog saradnika, Tibora Kiša.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta