Povodom Dana Evrope: plemenita periska i posidonija na prigodnim poštanskim markama!

0
Povodom Dana Evrope: plemenita periska i posidonija na prigodnim poštanskim markama!
Foto Hrvatska pošta

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 9. maja 2024., povodom Dana Evrope, dvije nove prigode poštanske marke iz serije “Europa“. Motivi na ovogodišnjoj seriji prigodnih maraka su plemenita periska i posidonija. Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a autor fotografija Dalibor Andres, fotograf iz Siska. Pojedinačna vrijednost maraka je 2,20 eura, a otisnute su u nakladi 40.000 primjeraka po motivu, u zajedničkom arku od šesnaest maraka (8 x 2). Hrvatska pošta štampala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke mogu se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisao je dr. sc. Ante Žuljević, a u nastavku ga prenosimo u cijelosti:

“Plemenita periska (Pinna nobilis) endemična je sredozemna vrsta, ujedno i najveći školjkaš Sredozemnog mora, a i među najvećim je školjkašima na svijetu. Obično naraste između 30 i 50 cm, ali može doseći dužinu od 120 cm te doživjeti pedesetak godina. Naseljava pjeskovita dna i naselja morskih cvjetnica, od površine do dubine oko šezdeset metara. Svojim se stražnjim šiljastim krajem ljušture dijelom ukopa u sediment te se za njega pričvrsti brojnim tzv. bisusnim nitima. Drugi je kraj lepezastog oblika, svjetlosmeđe do crvenkaste boje. Dvije su ljušture identične, a periska ih otvori tek centimetar kako bi filtrirala morsku vodu i iz nje sakupljala plankton i organske čestice. Dnevno može profiltrirati stotine litara mora. Osjeti li se ugroženom, stisnut će ljušture. Možda je na opasnost upozori i račić, periskin čuvar (Nepinnotheres pinnotheres), koji u njoj vrlo često živi.

Periska je od davnina bila cijenjeni školjkaš – od njezinih se izdržljivih bisusnih niti izrađivala kraljevska odjeća, uresi i rukavice koji su na suncu sijali poput zlata. Ljušture su se upotrebljavale kao ukras zbog grandiozne veličine i unutrašnje glatke sedefaste strukture. U mnogim je krajevima bila tradicionalna vrhunska delicija, a ponekad su se u perisci pronalazili i mali nepravilni biseri.

Povećanjem svjesnosti o potrebi njezina očuvanja, ali i proglašenjem periske strogo zaštićenom vrstom, u Hrvatskoj je početkom 21. stoljeća periska na mnogim područjima razvila gusta naselja. No tijekom jeseni 2016. u Španjolskoj je zabilježen pomor ove vrste vjerojatno uzrokovan bolešću koja se hrvatskim dijelom Jadrana proširila već 2019. uzrokujući masovno ugibanje periski. Točan uzročnik bolesti nije poznat, a proširila se na cijelo Sredozemno more dovodeći gotovo do izumiranja plemenite periske kao vrste.

Početkom 2024. u podmorju Hrvatske poznato je tek dvadesetak živih jedinki. Ipak, njihovo preživljavanje, a i nalaženje živih jedinki na nekim drugim područjima Sredozemlja, poput Mramornog mora, pruža nadu da će se plemenita periska ponovo proširiti našim podmorjem.

Posidonija (Posidonia oceanica) morska je cvjetnica tamno zelenih do metar dugačkih listova koji rastu u čupercima iz vrhova njezinih isprepletenih stabalaca. Stabalca rastu tek jedan

centimetar godišnje i često su prekrivena sedimentom, ponekad u metrima debelim slojevima. Takva stabalca počela su svoj rast prije više tisuća godina čineći posidoniju jednim od najdugovječnijih organizama na Zemlji!

Znanstveni naziv roda Posidonia dan je prema Posejdonu, grčkom bogu mora, a ime vrste oceanica slavni joj je biolog Carl Linnaeus dao misleći kako živi u oceanima. Posidonija je, međutim, endemični sredozemni organizam, a njezini su najbliži srodnici u morima Australije.

Kao i kopnene cvjetnice, posidonija se razmnožava cvatom u kojem su muški i ženski cvjetovi. Cvate u nepravilnim godišnjim razmacima, a neugledan zeleni cvat procvjeta tijekom jeseni. Ponekad se pronađe pokoji, a ponekad je cvat prisutan u svakom od stotina čuperaka na površini kvadratnog metra. Nakon oplodnje nitastim i ljepljivim polenom nošenim morem razvije se plod nalik maslini. Plod u proljeće sazrije, otkine se od stapke i na površini pluta nekoliko dana. Kada se raspukne, iz njega ispadne sjemenka koja tone na dno. Potone li na dno pliće od 40 m, na kojem je dovoljno svjetla za razvoj posidonije, počet će spori rast. Puzećim rastom i grananjem stabalca razvit će se tijekom desetljeća naselje promjera tek nekoliko metara. Tijekom stoljeća možda će prerasti dio manje uvale, a trebat će tisućljeća da naselje dosegne razmjere kakve posidonija ima danas u hrvatskom podmorju. Zbog tako izrazito sporog rasta svako je uništavanje njezinih i najmanjih naselja neobnovljivo u okvirima trajanja ljudskog života.

Naselja posidonije udomljavaju brojne organizme te se smatraju područjima najveće biološke raznolikosti Sredozemnog mora i područjima najveće organske proizvodnje. Njezini listovi pročišćavaju vodeni stupac, a nakon što otpadnu nakupljaju se na obali kao „lažina“ koja tijekom zime štiti pješčane obale od erozije uzrokovane valovima. U Hrvatskoj se u njezinim naseljima stoljećima tradicionalno lovila riba gira. Listovi posidonije se i danas koriste za izradu madraca i jastuka, a njezina ukopana stabalca trajno pohranjuju ugljik i time smanjuju utjecaj globalnog zagrijavanja. Kada dođete blizu mora, udahnite duboko, udahnut ćete i kisik koji je proizvela najvažnija biljka Sredozemnog mora – posidonija”, napisao je dr. Žuljević.

Dan Dubrovačko-neretvanske županije – uručene nagrade laureatima

0
Dan Dubrovačko-neretvanske županije – uručene nagrade laureatima
Foto Hina

Svečana sjednica Županijske skupštine u povodu blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije održana je u petak u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a laureatima su dodijeljene nagrada za životno djelo te godišnje nagrade županije.

Nagrada županije za životno djelo pripala je posthumno prof. Nikoli Miroševiću, a nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su Neven Fazinić, Veslački klub Neptun, Caritas Dubrovačke biskupije i udruga “Radost” iz Ploča.

Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu za proteklo jednogodišnje razdoblje pripala je dr. sc. Pavu Orepiću i Mandolinskom orkestru Kulturno umjetničkog društva Metković.

Foto HinaFoto Hina

Izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je na svečanoj sjednici da je županija u provedbi brojnih projekata imala pomoć Vlade.

“Dužnost je središnje vlasti prepoznati projekte koji se u sinergiji s lokalnom upravom ostvaruju na dobrobit ljudi tog kraja. Samo pametnom politikom korištenja nacionalnih sredstava i strateškim konceptom realizacije europskih sredstava može se graditi Hrvatska pa i Dubrovačko-neretvanska županija, koja je po svemu među najboljima u Hrvatskoj”, rekao je Bačić.

Župan Dobroslavić pozvao predsjednika Milanovića da podnese ostavku

Župan Nikola Dobroslavić između ostaloga je poručio da županija doprinosi kvalitetnijem životu svojih građana, radu udruga i boljem djelovanju gospodarstva te naveo niz ostvarenih projekata.

“Najviše se oslanjamo na kreativnost naših ljudi, jer ona je glavni čimbenik napretka”, istaknuo je.

Dobroslavić je predsjednika Republike Zorana Milanovića pozvao da podnese ostavku. “Hrvatski mu je narod to poručio na nedavnim izborima. Ne može osoba koja je kršila Ustav i prekršila svoju prisegu na Ustav biti na čelu ponosne i demokratske Hrvatske”, rekao je.

Prigodnim govorom obratili su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, dubrovački gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković te predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač.

Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su, između ostalih, i saborski zastupnik Božo Petrov, predsjednik Vlade Zapadno-hercegovačke županije Predrag Čović, državni tajnici Zrinka Raguž i Frano Matušić, te brojni lokalni dužnosnici i predstavnici pravosuđa, vojske i policije, vjerskih zajednica i nacionalnih manjina.

Svečanoj sjednici je prethodilo odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama iz Domovinskoga rata na gradskom groblju Boninovo, a dodijeljene su i nagrade najuspješnijim županijskim sportašima.

Više od 500 posjetilaca uživalo u “Noći tvrđava“ na Forte Mare

0

Jedinstveni ambijent drevnih zidina, srednjevjekovna trpeza, vitezovi i izložba starih zanata bili su recept za putovanje kroz vrijeme u kojem je sinoć uživao veliki broj Novljana i turista, zahvaljujući manifestaciji “Noć tvrđava” koju je hercegnovska Javna ustanova kulture “Herceg-fest” organizovala na tvrđavi Forte Mare.

Posjetioci svih generacija, među kojima brojni stranci, imali su priliku da probaju jela koja se spremaju vijekovima, i to pripremljena na otvorenoj vatri koja je dala dodatni pečat srednjevjekovnoj atmosferi. Tokom više od četiri sata besplatnog programa prisutni su uživali u ukusnim zalogajima koje je pripremao Dragan Petrović iz “Gastro tima” i u druženju uz prigodnu muziku, a posebnu pažnju, naročito onih najmlađih, privukli su članovi novskog viteškog društva “Vitezovi Svetog Stefana” i dame obučene u srednjevjekovne kostime.

Više od 500 posjetilaca koji su, prema procjenama organizatora, sinoć prošli tvrđavom Forte Mare dovoljan su argument da drugu novsku “Noć tvrđava” proglasimo uspješnom, ali i da zaključimo da su građani i gosti Herceg Novog prepoznali atraktivnost i potencijal ove manifestacije čiji cilj je afirmacija i promocija novske kulturne baštine, sa posebnim akcentom na fortifikaciono naslijeđe.

“Želim da istaknem da je ovo manifestacija koja povezuje region, tačnije održava se u šest zemalja regiona na 45 različitih fortifikacija. Cilj je da podignemo svijest građana, da se vidi gdje živimo, kakvu kulturnu baštinu imamo”, kazala je Biljana Belušević u ime organizatora, Javne ustanove kulture “Herceg-fest”.

Noć Tvrđava Forte Mare

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da Herceg Novi drugu godinu zaredom učestvuje u kulturno-turističkoj manifestaciji koja se održava na utvrđenjima i doprinosi valorizaciji baštine kao generatora razvoja kulturnog turizma. Kako je objasnila, u “Noći tvrđava”  učestvuju gradovi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Češke, Rumunije i Crne Gore: “Dogovor je bio da u 20 sati na svih 45 lokaliteta krenemo sa manifestacijom i na taj način se povežemo, da budemo jači i da jačim korakom idemo naprijed”.

Jedan od organizatora, Danilo Babović, istakao je da je inicijator ove manifestacije novska Javna ustanova kulture “Herceg fest” na čelu sa direktoricom Tatjanom Ateljević, te zahvalio “Gastro timu” koji je i ove godine bio zadužen za gastronomsku ponudu na tvrđavi, kao i “Vitezovima Svetog Stefana”.

“Ovaj događaj smo prošle godine prvi put radili i dopao se i nama, i građanima i naročito strancima, tako da smo ove godine na vrijeme počeli da razmišljamo o organizaciji”, kazao je Babović, te iskazao zadovoljstvo odzivom turista i izrazio očekivanje da će program “Noći tvrđava” u narednim godinama biti još bogatiji.

Noć Tvrđava Forte Mare

“Noć tvrđava” je prvi put održana 2022. godine na području Crne Gore, Hvatske i Bosne i Hercegovine kao rezultat zajedničkog projekta prekogranične saradnje „Fortitude”, a uključivanjem još tri zemlje ove godine je iz regionalnog prerasla u evropski događaj. Organizacijom “Noći tvrđava” kao prekogranične kulturne manifestacije gradovi-partneri žele da pošalju poruku da su ponosni na svoju kulturnu baštinu, te da će nastaviti da rade na tome da je adekvatno zaštite i afirmišu.

Probudila kolektivna sjećanja na djetinjstvo

0

Izložba slikarke Gabrijele Šafarčik iz Njemačke u Gradskoj galeriji Kotor



Svoje dvanaestogodišnje druženje sa likovnim umjetnicima/umjetnicama na Balkanu kroz učešće u brojnim likovnim kolonijama na ovim prostorima, pa i u Crnoj Gori, akademska umjetnica Gabriela Šafarčik (Gabriele Schaffartzik) iz Bremena, Njemačka, „krunisala je“ u Gradskoj galeriji u Kotoru izložbom koju je posvetila svojim pretkinjama. Zaboravljenim fotografijama njene bake Mete  Šnakenberg, koje je u vrijeme „korona“ pandemije izvukla iz porodičnih albuma, Gabrijela je udahnula novi život, stavljajući ih u novi likovni kontekst, spajajući dokumentarno i imaginarno u jedinstvenu cjelinu. Za ovdašnje prilike autorka je iz projekta „Arhiv“, koji obuhvata i film i instalaciju, izdvojila 20 slika rađenih uljem na kartonu.

Toplim bojama na slikama je istakla portrete svojih pretkinja, lica je uokvirila frizurama u jarkim bojama i ovjenčala ih krunama i oreolima.

-Ove slike su i fotografije mojih pretkinja, ja sam sa na ovu izložbu „došla“ svojom porodicom. To su moje baka Meta, prabaka Katarina, djedova sestra, prabake po drugoj liniji…I sve su one za mene kraljice, jer su toliko mnogo toga preživjele i doživjele. Baka je preživjela Drugi svjetski rat, bila mi je jako bliska, puno mi je pričala o životu, a kada sam bila studentkinja, svaki put mi je iz podruma donosila po teglu slatkog ili džema. Sve ove žene su bile snažne. Iz dokumenata -fragmenata jedne biografije, razumjela sam koliko je težak bio njihov život. Prabaka je imala osmoro djece, dvoje ih je umrlo odmah po rođenju, što tada nije bila rijetkost. Arhiv je prošlost, on je mrtav, zato sam te fotografije izvadila i dala im svoju interpretaciju. Ostavila sam lice takvo kakvo je na fotografiji i dodala svoj umjetnički kontekst, objasnila nam je umjetnica.   Pošto su njena lična sjećanja na neki način i kolektivna, nakon otvaranja izložbe u Njemačkoj, ljudi su bili dirnuti njenom pričom, ostajali su i u razgovoru sa Gabrijelom evocirali uspomene iz svog djetinjstva.  Tako je bilo i nakon otvaranja izložbe u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Gabrijela Šafarčik je nekoliko puta bila učesnica kolonija u Crnoj Gori, sjeća se one u Budvi prije osam godina, zatim u Starom Baru, Bijelom Polju i drugim mjestima, odakle su ponikla i prijateljstva sa slikarkama Seadom Škrijelj iz Bara i Anitom Kalač iz Rožaja, koje su došle na otvaranje ove izložbe, kao i sa slikarom Abazom Dizdarevićem iz Bijeloga Polja, koji je otvorio izložbu.

-Ovo područje bivše Jugoslavije mi je jako interesantno,  ima dosta kolonija i u Turskoj, putovala sam i učestvovala na mnogim međunarodnim kolonijama i shvatila da su ljudi svigdje isti- svejedno je da li je slikar iz Bosne, Srbije, Njemačke ili Turske, koliko god da smo različiti, ima nešto što nas povezuje u ovim teškim vremenima, kaže Gabriele za Boka News.

 Život umjetnika u Njemačkoj je skoro isti kao i život umjetnika u Crnoj Gori i šire, primjećuje Gabrijela, koja je o tome razgovarala sa kolegama i koleginicama nakon zatvaranja u vrijeme „korone“, kad su ponovo počeli da se okupljaju na likovnim kolonijama.

-Svi imamo iste probleme, teško je, ali znači nam podrška države. Kod nas je nakon „korone“ država pokrenula program podrške za projekte i ja sam aplicirala sa ovim projektom, koji je država sufinansirala. To mi je mnogo značilo, jer nakon pandemije je bilo jako teško ponovo početi sa umjetničkim radom, potsjeća Gabrijela Šafarčik.

Njena izložba u Kotoru će biti otvorena narednih 20 dana, a ona će od 11. do 18. maja biti učesnica likovne kolonije u Ulcinju.

Omaž pretkinjama

Stvaralačka solidarnost

Slikar, pjesnik i pisac Ethem Bajmak, porijeklom sa Kosova, došao iz Istanbula specijalno za otvaranje Gabrijeline izložbe. On je svoje stvaralaštvo likovnoj publici u Kotoru predstavio na izložbi u Gradskoj galeriji 2022. godine, a otvaranje izložbe tada je ispratila i Gabriele.

-Ovo je jako teško vrijeme, zato mi umjetnici imamo potrebu da se uzajamno pomažemo, da pružimo jedan drugome ruku i da se podržavamo, da se solidarišemo. Gasbrijela je na moju izložbu došla prije dvije godine, a sada sam ja došao u Kotor samo zbog njene izložbe. Zahvalni smo galeristi Milenku Premoviću koji nas takođe podržava, kazao je za BN Baymak, koji će ovoga ljeta biti učesnik „Festivala svjetlosti“ u Kotoru.

Bake-princeze sjećanja

-Svaki od ovih radova na poseban način odiše nekim Gabrijelinim sjećanjem na djetinjstvo: od onih višanja u slatkom, preko nekih tapeta, životinja koje se pojavljuju kao figure koje su ucrtane u memoriji autora. To Gabrijela kroz određenu vrstu ekspresije prezentuje u svojim djelima i to se može tretirati kao “katastar sjećanja”. Ako uđete u analizu svakog pojedinačnog djela, vidjećete koliko visoko ta figura zauzima mjesto u Gabrijelinom životu, jer praktično na svakoj slici nad glavom njene bake nalazi se određeni oreol, a ja čak čitam neku vrstu krune, kazao je Abaz Dizdarević otvarajući izložbu.

/M.D.P./

U Kotoru o Planu rasta za Zapadni Balkan

0
U Kotoru o Planu rasta za Zapadni Balkan
Kotor – foto Boka News

Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU) biće održan u četvrtak 16. maja u Kotoru, tokom koga će lideri zemalja regiona, predstavnici Unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) razmatrati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Kako je saopšteno iz Vlade, domaćin Samita biće premijer Milojko Spajić.

Sastanku lidera regiona prisustvovaće i evropski komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji i pomoćnik američkog državnog sekretara zadužen za Evropu i Evroaziju, Džejms O’Brajen.

Kako se navodi, Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija”.

Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica.

Na događaj su, kako se dodaje, pozvani i Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici EK.

Iz Vlade su rekli da će u srijedu biti održan sastanak ministara evropskih poslova i finansija zemalja Zapadnog Balkana, predstavnika EK i partnerskih organizacija.

Oni su podsjetili da su tokom prethodnih mjeseci održani ministarski sastanci i regionalni samiti lidera Zapadnog Balkana u Skoplju i Tirani.

Na tim sastancima, kako se dodaje, lideri i ministri zemalja regiona i predstavnici Unije i SAD-a razgovarali su o Planu rasta za Zapadni Balkan.

Podsjeća se da taj Plan uključuje šest milijardi EUR bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja EU, odnosno dvije milijarde u grantovima i četiri milijarde u povoljnim kreditima koje garantuje Unija.

Treći finalni meč Jadrana i Primorca 11. maja

0
Vaterpolisti pobijedili Kinu, protiv Brazila ili Kanade u osmini finala
vaterpolo

Vaterpolisti Jadrana i Primorca odigraće u subotu 11. maja u Herceg Novom treći meč finala prvenstva Crne Gore.

Primorac, nakon dva odigrana meča, vodi 2:0 u polufinalnoj seriji.

Prvi duel u Herceg Novom dobio je 9:6, dok je u drugom, nakon boljeg izvođenja peteraca, pred svojim navijačima slavio 15:13.

U finalu igra se na tri dobijena meča.

Duel u Herceg Novom počeće u 19 sati.

Primorac čeka titulu još od 2008. godine.

Bio je prvak i godinu ranije.

Šampion bivše SFRJ Jugoslavije bio je u sezoni 1985/86, dok je 2009. godine bio evropski prvak.

Jadran igra za desetu uzastopnu, ukupno 13. titulu prvaka Crne Gore.

Trofej je, osim posljednjih devet (2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022. i 2023), osvajao i 2009, 2010. i 2012. godine. Bio je prvak i bivše FNRJ (1958. i 1959) i Srbije i Crne Gore (2003, 2004. i 2006).

In Memoriam – Prof. dr Gracijela Čulić

0
In Memoriam – Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Gracijela Čulić – foto Boka News

U Kotoru je danas preminula prof. dr u penziji Gracijela Čulić, jedan od osnivača katedre za italijanski jezik Univerziteta Crne Gore. Prof. Čulić je svjedok i akter kulturnog i intelektualnog života našeg Grada, autorica brojnih naučnih radova i monografija.

Prof. dr Čulić je rođena u Kotoru, gdje je završila osnovnu školu, a zatim i Gimnaziju.

Diplomirala je 1960. godine francuski jezik i književnost i italijanski jezik, a njeno interesovanje za lingvistička istraživanja još tokom studija finalizirano je diplomskim radom pod naslovom: “Romanski elementi u govoru Kotora i Dobrote u arhivskim dokumentima i literaturi”.

Nakon diplomiranja jednu godinu je provela na studijskom boravku u Nancy-ju, kao stipendista Vlade Francuske, gdje stiče prestižnu diplomu Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrazovanja Francuske.

Svoje prvo zaposlenje prof. dr Gracijela Čulić imala je u Gimnaziji Kotor, gdje je predavala francuski, italijanski i latinski jezik.

Na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku magistrirala je 1982. godine na temu: “Antroponimija i toponimlija u objavljenim arhivskim dokumentima Boke Kotorske i Crnogorskog primorja”.

Radila je na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, a pored angažmana u nastavi predano je radila kao lektorka i tehnička urednica Zbornika ove visokoškolske ustanove.

Radeći zatim u Pomorskoj biblioteci pokrenula je bibliografski rad čiji je rezultat kvalitetna izdavačka produkcija Fakulteta za pomorstvo.

Doktorsku disertaciju pod naslovom “Antroponimija Boke Kotorske” uspješno je odbranila na Univerzitetu u Beogradu pod mentorstvom prof. dr  Radojice Jovićevića.

Napisala je knjigu “Ime-znak života”.

Radeći na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru i Filološkom fakultetu u Nikšiću, utemeljuje italijanistiku i postaje jedan od osnivača katedre za italijanski jezik Univerziteta Crne Gore.

Prof. dr Čulić je imala značajnu ulogu u nastanku Festivala pozorišta za djecu u Kotoru, a petnaestak godina je bila aktivna u Uređivačkom odboru Pomorskog muzeja u Kotoru.

Rješenjem Vlade Republike Crne Gore, oktobra 2003. godine, imenovana je za članicu Upravnog odbora Narodnog muzeja Crne Gore.

Prof. dr Gracijela Čulić je dobitnica najvišeg opštinskog priznanja Kotora “Nagrade 21. novembar”, kao i brojnih priznanja i nagrada za svoj profesionalni i društveni angažman. bila je jedan od osnivača Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Penzionerske dane prof. dr Gracijela Čulić provodila je u rodnom Kotoru, aktivno učestvujući u društvenom i kulturnom životu grada.

Saučešće povodom smrti prof. dr Gracijele Čulić se prima u gradskoj kapeli u Škaljarima, u subotu 11. maja od 10 do 15 sati, kada će se na gradskom groblju obaviti i sahrana.

Mještani Prčanja i Stoliva složni da ne dozvole investitorima dalje širenje na prostoru javne plaže-kupališta

0

Jednoglasnom odlukom na sastanku Odbora Mjesne zajednice, mještani Prčanja su uz podršku mještana Stoliva potvrdili svoj stav da vlasniku hotela “Hayat” na Markovom rtu ne dozvole dalje širenje na prostoru javne plaže-kupališta u tom pojasu.

Sastanak je održan nakon predloga koji je Željko Mišković, vlasnik hotela, uputio Milani Andrić, predsjednici Mjesne zajednice Prčanj.  Ona je o tome obavijestila Odbor MZ, te je potom održan sastanak kome su u “Domu slobode” prisustvovali svi zainteresovani građani/ke.

-Vlasnik hotela „Hayat“ se ponudio  da uredi plažu ispod kuće Augusta Pilastra  za potrebe mještana, da je naspe pijeskom, i ako treba, da postavi ležaljke, što sam ja odbila, ali sam o tome htjela da obavjestim i pitam i vas, kazala je Andrić.

Prisutni su izrazili odlučnost u zahtjevu da plaža 18C Markov rt  ostane porodično kupalište, kao što je i decenijama prije toga bilo, a koju je pomenuti vlasnik, uz odobrenje Morskog dobra, preimenovao u “hotelsko”. Novi Savjet Mjesne zajednice Prčanj je još prošle godine nadležnima poslao zahtjev i dokumentaciju  sa peticijom koju je potpisalo oko 600 građana da se sadašnja “hotelska plaža” vrati u status “javne porodičnog kupališta”. Više puta su se obraćali Morskom dobru, ali odgovor nisu dobili.

Sa sastanka u Domu kulture Prčanj

-Sad hoće da nam „zamažu oči“ ponudom da urede i ovu susjednu plažu (ispod kuće Augusta Pilastra), ali mi im to nećemo dozvoliti. Sumnjamo da imaju pretenzije da prisvoje i susjedne plaže, čulo se među mještanima. Kažu da su radnici Komunalnog prije nekoliko dana uređivali priobalni pojas i kosili travu, ali da nisu mogli da pristupe ovom dijelu plaže, jer su iznad nje bili parkirani automobili zaposlenih u „Hayatu“.

Pored ovoga, građani su izrazili nezadovoljstvo izgledom centra mjesta, naročito u dijelu bivše Gradske kafane, koja je sada pravo ruglo- zapuštena je i ne radi cijele zime i proljeća, ispred ulaza su nabacani prozirni plastični čamci puni smeća i ustajale vode, što urušava status Prčanja kao turističkog mjesta sa bogatim kulturnim naslijeđem.

Prčanj

Mještani su zabrinutiiI za javni prevoz, s obzirom na velike gužve koje su iz dana u dan sve nepodnošljivije, te pozivaju nadležne da uvedu lokalni brodski prevoz solarnim brodicama, koje su ranijih godina u nekoliko navrata uvođene u saobraćaj.

/M.D.P./

Proslavili 73. godišnjicu škole u Radanovićima

0

Učenici i nastavnici JU OŠ “Nikola Đurković” u Radanovićima u četvrtak 9. maja proslavili su 73. godišnjicu postojanja škole. Da ona i u tim godinama i dalje raste, dokazali smo mnogo čime, poručuju oni.

Direktorica škole Mare Pržica se na početku programa obratila gostima, nastavnicima i djeci, poručivši da je vrijeme da se okrenemo jedni drugima, da njegujemo prijateljstvo i prave vrijednosti, te da sve najvrijednije prenosimo djeci.

Dan škole Radanovići

Osvrnula se i na napretke u pogledu infrastrukturalnih unapređenja – dugoročno rješenje gorućeg problema ove ustanove – sanitarni čvor, kao i opremanje učionica savremenom tehnologijom, kako u matičnoj, tako i u PO Lastva Grbaljska. Na kraju obraćanja, pozvala je sve prisutne da uživaju u programu koji su za Dan škole pripremili učenici matične škole i područnog odjeljenja.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Skupštine Kotor, Maja Mršulja, članovi Školskog odbora, predstavnici mjesnih zajednica i Savjeta roditelja.

U neobičnom kontekstu sabrali smo razlike, spojili smo, naizgled, nespojivo, a kroz tu sinergiju različitosti vodilo nas je tri voditelja. Tri voditelja – tri žanra – tri krajnosti – tri kao simbol jedinstva, uvažavanja razlika i poštivanja. Upravo to obilje različitosti čini nas bogatijim i vrijednijim, a sam koncept programa svodio je na harmonično preplitanje tradicije, klasike i modernog.

Dan škole Radanovići

“Tradicija je nešto što svi treba da gajimo, prvo u sebi, a onda i u generacijama koje stasavaju. Da se takav sistem vrijednosti nadograđuje i bogati, dokaz je i naša škola koja decenijama unazad njeguje tradiciju i običaje Grblja – čuva od zaborava sve što su nam ostavili u nasledstvo oni koji su čistom jubavlju prema porodici, vaspitanju, slobodi i pravdi gradili svoje životne puteve. Pozabavili smo se i pitanjem kako mladi danas gledaju na tradiciju – smatraju li da je tradicija nešto staromodno ili nešto do čega treba držati. U skladu s poslovicom „Na mladima svijet ostaje“, pozvali smo mlade da obnove tradiciju, jer je tradicija skup najboljih trenutaka i najljepših vrijednosti koje su nam sačuvali naši preci.” Nastavak sijedi u slikama… Pjesmom “Ne rugaj se” završili smo današnji događaj i time dali jedan pečat cjelokupnom programu i nadovezali se na riječi naše direktorice da je “po svemu sudeći, najvažnije da jedni druge bezuslovno prihvatamo, pružamo pažnju, te da ljudski život nema cijenu”, poručuju iz škole.

Tivat – Međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”

0
Tivat – Međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”
Foto CG News

U okviru Festivala vjetra 2024, a u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor UCG i Jedriličarskog kluba Delfin, u Tivtu je održana druga međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”.

U ime strateškog partnera u organizaciji Festivala vjetra, Opštine Tivat, na otvorenju konferencije obratio se predsjednik Željko Komnenović koji je ukazao na značaj samog projekta, ali i ukupnog djelovanja JK Delfin, koji nije samo sportski klub, nego i neformalna pomorska škola koja je zaslužila povjerenje Pomorskog fakulteta Kotor.

„Zahvaljujući njima, danas smo u prilici da čujemo relevantne subjekte plave ekonomije- eksperte sa Pomorskog fakulteta, predstavnike Ministarstva saobraćaja i pomorstva, relevantnih nacionalnih institucija i pomorskih udruženja, a posebno je dragocjeno što će svoja znanja i iskustva sa nama podijeliti i međunarodni gosti- stručnjaci Pomorskog fakulteta Univerziteta u Splitu, Evropske transportne zajednice i Obalne straže Italije, kojima ovom prilikom zahvaljujem na prisustvu i želim dobrodošlicu u Tivat.

Nažalost, pored saobraćajnih gužvi na našim putevima, svjedoci smo i enormnog pritiska sve intenzivnijeg pomorskog saobraćaja u toku ljetnjih mjeseci u Boki. Zato se nadam da će današnji skup biti produktivan, doprinijeti povezivanju struke i donosioca odluka koje nam je neophodno, te u krajnjem ponuditi korisne zaključke i preporuke koji će biti upućeni prema resornim institucijama”, kazao je Komnenović.

Foto CG News

Jednodnevnu međunarodnu konferecniju “Boka Kotorska kao održiva destinacija” zvanično je otvorio ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Crne Gore, Filip Radulović.

“Vaša inicijativa i rad predstavljaju temelj za napredak i razvoj naše lokalne, a i regionalne zajednice u pravcu održivosti i ekološke svijesti koja je umnogome uzela maha i naša podrška joj je prijeko potrebna. U sklopu našeg angažmana na povećanju ekološke odgovornosti, fokusirani smo na promociju dekarbonizacije i prevenciju zagađenja kako naših mora i vodenih površina, tako i prirode uopšte”, poručio je Radulović.

Foto CG News

On je istakao da značaj očuvanja prirodnih ljepota Crne Gore, našeg izvanrednog biodiverziteta i ekosistema, iziskuje neprekidnu posvećenost svih nas jer naša zemlja je naša odgovornost i legat koji treba da ostavimo našim naraštajima u boljem, a ne gorem stanju.

“S tim u vezi, kao strateška podrška današnjoj konferenciji, sa velikom radošću i ponosom mogu da objavim da već u četvrtom kvartalu ove godine, planiramo da predstavimo novi zakonodavni okvir koji će objediniti i harmonizovati našu legislativu sa propisima Međunarodne pomorske organizacije i ostalih međunarodnih konvencija. Cilj nam je da uvedemo strože mjere za zaštitu našeg prirodnog okruženja kroz zabranu zagađenja sa plovnih objekata i unapređenje sigurnosti plovidbe”, kazao je Radulović.

Direktorka konferencije, doc. Dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikacije Pomorskog fakulteta pojasnila je da ovogodišnje izdanje Konferencije obuhvata dva panela. U prvom dijelu jednodnevnog naučno-stručnog skupa, domaći i gostujući eksperti razgovarali su na temu “Mogućnost pravnog regulisanja dekarbonizacije manjih plovila u Boki Kotorskoj”, dok je naziv drugog panela  “Plovidba i plovni putevi u Boki- sigurnost i stvarnost.”

Foto CG News

“Glavni cilj konferencije jeste bavljenje pitanjima od značaja za zaštitu životne sredine, sigurnost plovidbe i planiranje pomorskog saobraćaja. Nudeći se kao otvoreni forum, treba da posluži promociji naučno-stručnog pristupa, povezivanju struke i donosioca odluka, kao i opštem podizanju svijesti o značaju tema kojim se bavi. Trudili smo se da u okviru panela budu zastupljene sve interesne strane i drago nam je da su se praktično svi odazvali na ovaj naš poziv”, istakla je Đurović.

Predsjednik Upravnog odbora Jedriličarskog kluba Delfin, dr Frano Tripović, objasnio je zbog čega klub, pored sporta, edukaciju smatra svojom obavezom i misijom.

“Posebno smo ponosni na osnovnu pomorsku školu gdje jedrenje obezbjeđuje djeci od najranijeg njihovog uzrasta da kroz igru savladaju kompleksne vještine koje su neophodne da bi se boravilo na moru”

Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof.dr Tatijana Dlabač pozdravila je učesnike i goste, apostrofirajući značaj multidisciplinarnog pristupa pitanjima zaštite morske sredine i bezbjednosti pomorskog saobraćaja, zahvaljujući za priliku da naučno-istraživačka ustanova kojoj je na čelu bude jedan od partnera u realizaciji edukativnog programa.

Nudeći se kao otvoreni forum, današnji skup u Tivtu treba da posluži promociji naučno-stručnog pristupa, povezivanju struke i donosioca odluka, kao i opštem podizanju svijesti o značaju tema kojima se bavi.