Postavljanjem javne rasvjete od skretanja za Njivice do Graničnog prelaza Kobila (CG – HR) biće u potpunosti završen projekat osvjetljavanja magistralnog pojasa na teritoriji opštine Herceg Novi.
Na ovoj trasi, dugoj oko 2 km biće postavljeno 68 stubova rasvjete.
Radovi su u toku, a izvođač, kompanija La Collina iz Podgorice, po ugovoru ima 45 kalendarskih dana da završi posao. Opština Herceg Novi je za ovaj projekat budžetom opredijelila skoro 166 000 eura sa PDV-om.
Podsjećamo da je 2020. godine urađena prva faza po ovom projektu, od Karaule do skretanja za naselje Njivice, u dužini od 1.2km. Završetkom ovog projekta biće kompletno osvjetljena magistrala od Kamenara do graničnih prelaza Debeli brijeg i Kobila.
Rukovođeni osnovnom potrebom da svaki dio opštine bude pokriven javnom rasvjetom, lokalna samouprava na ovaj način doprinosi i većoj bezbjednosti učesnika u saobraćaju, ali i mještana tog dijela naselja.
Rusi koji žive u Budvi organizovali su antiratni skup povodom dvogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
Okupljeni su nosili ukrajinske zastave, poruke “Mir Ukrajini, sloboda Rusiji”, a razvili su i transparent “Terorista Putin uništava Ukrajinu, ubio je opozicionara Alekseja Navaljnog”.
Tokom dvosatnog skupa, po vjetru i kiši, nekoliko stotina Rusa su skandirali “Ne ratu”, a govornici su obraćanja završavali uzvikom “Slava Ukrajini”.
Ovaj skup je nastao iz našeg osjećaja užasa i ljutnje zbog svega što Putinova vlast čini u Ukrajini, ali i zbog svega što se događa u samoj Rusiji, kao sa ubistvom Navaljnog, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedna od okupljenih, Ljudmila iz Moskve.
– Korjen svog užasa u Ukrajini i Rusiji je Putin i njegova politika, i ovim skupom želimo da pokažemo da to jasno vidimo, i da smo protiv onoga što radi – kaže Ljudmila.
Na pitanje je li na dan početka invazije mislila da će rat ući već u treću godinu, Ljudmila kaže da u njenoj okolini ljudi nisu vjerovali ni da je rat uopšte moguć.
Foto Jasna Vukićević – RFE
– A onda se desio 24. februar i prva misao mi je bila: ovo je početak povratka u sovjetsko doba – ističe ona.
Na opasku reportera RSE da govori za medij koji je u Rusiji proglašenza “nepoželjan”, Ljudmila odgovara da to neće odvratiti ljude da kažu što misle.
– To što Putinov režim nekome stavi oznaku ‘strani agent’ je za mene tužan znak kvaliteta. Ti obilježeni zapravo govore istinu i svi znamo da je to samo način da se nekome začepe usta, ništa drugo – ocjenjuje Ljudmila.
Sergej je na skup došao jer je, kako kaže, važno da se vidi da ima Rusa koji su protiv rata.
– Sjećam se da sam se na dan invazije plašio da Ukrajina neće uspjeti da zaustavi Putina (Vladimir, predsjednik Rusije). I dalje vjerujem da će ga zaustaviti, možda se neće desiti brzo koliko sam želio, trebaće vremena, ali vjerujem da će Ukrajina pobijediti zlo – kaže Sergej.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u Crnu Goru je došlo na desetine hiljada Rusa. Prema posljednjim podacima, trenutno boravak ima oko 25.000 ruskih državljana.
Najveći dio stacioniran je na Crnogorskom primorju, najviše u Budvi i Baru.
Skup sa istim porukama održan je i u Herceg Novom gdje je grupa Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa obilježila je drugu godišnjicu od početka rata u Ukrajini.
Ovaj aromatični kolač sadrži sve okuse blagdana… Cimet, đumbir, klinčiće, rogač, čak i kokos… Svaki je zalogaj bogat mirisima i okusima, a priprema je prilično jednostavna.
S obzirom da imam dosta prijatelja koji ne smiju jesti gluten ili klasične kolače s puno šećera, pokušala sam napraviti neku varijantu koja bi im odgovarala i dobila ukusnu, sočnu štrucu, no vi ovaj kolač možete peći i u pravokutnoj tepsiji pa rezati na kocke.
Ukrasiti ga također možete po vlastitom ukusu – preliti čokoladom, šećernom glazurom ili samo posipati šećerom u prahu.
Pripremite:
150 g prosa
450 ml vode
sok i koricu jednog neprskanog limuna
50 ml kokosova ulja
sladilo ili stevija u količini koja zamjenjuje 50 g šećera
50 g krupno mljevenih lješnjaka
50 g rogača u prahu
70 g kokosova šećera
1 žličicu cimeta
pola žličice đumbira
prstohvat soli
1 žličicu praška za pecivo
pola žličice sode bikarbone
2 jaja
1 ribanu jabuku
Aromatični kolač od prosa
Za ukrašavanje:
3 žlice smeđeg ili kokosovog šećera
sok pola neprskane naranče
pola neprskane naranče narezane na šnite
3-4 klinčića
1-2 štapića cimeta
Postupak:
U posudu debljeg dna stavite vodu, kokosovo ulje, sladilo, sok i koricu jednog limuna. Kada bude pred vrenje, dodajte proso i kuhajte ga 20-ak minuta. Stavite sa strane, da se malo ohladi.
Miksajte jaja i kokosov šećer, da dobijete pjenastu smjesu. Dodajte začine, rogač i lješnjake pa sol, prašak za pecivo i sodu. Zatim postupno dodavajte proso i na kraju umiješajte ribanu jabuku.
Kalup za kruh obložite papirom za pečenje i u njega rasporedite smjesu. Pecite 60 minuta na 180C. Nakon 30-ak minuta kolač možete prekriti papirom za pečenje, da ne potamni prejako.
Kolač izvadite iz pećnice i ostavite da se hladi u kalupu 15-ak minuta, a onda primite za papir za pečenje i prenesite ga na rešetku. Kolač je jako sočan pa pazite da vam ne pukne. Kasnije ga poklopite pladnjem i preokrenite.
U posudi na laganoj vatri otopite šećer, ali pripazite da vam ne zagori. Dodajte sok pola naranče, pažljivo, da se ne opečete. Miješajte i dodajte cimet i klinčiće. Stavite 3 šnite naranče, da se lagano krčkaju i zatim ih stavite na kolač.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je danas ostavku na sve dužnosti u stranci Pokret Evropa sad (PES).
Milatović, koji je obnašao dužnost zamjenika predsjednika stranke, objasnio je u objavi na platformi X da ostavku podnosi zato što je dosadašnji način rada PES-a suprotan obećanom i vrijednostima koje je imao na umu prilikom osnivanja stranke.
– Prilikom osnivanja Pokreta Evropa sad građanima smo obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentiran dijalog o politikama koje su inkluzivne i održive. Istovremeno, obećali smo da će kompetencije i osobni integritet predstavljati odlučujuće čimbenike pri zapošljavanju i napredovanju. Također, obećali smo drugačiju političku kulturu utemeljenu na uvažavanju različitosti i afirmiranju europskih vrijednosti, napisao je Milatović.
Istaknuo je da je PES bio i ostat će važan dio njega jer su “zajedno ispisivali povijest demokratskih promjena u zemlji”.
– Kao i do sada, isključivo vođen interesima građana, kao predsjednik Crne Gore sve svoje kapacitete usmjerit ću ka realizaciji ključnih državnih prioriteta, naveo je Milatović.
Njegova odluka kulminacija je višemjesečnog tinjajućeg sukoba s premijerom Milojkom Spajićem, koji je i čelnik PES-a.
Milatović i Spajić bili su ministri u vladi Zdravka Krivokapića, prvoj nakon što je oporba nakon 30 godina, 2020. godine porazila Demokratsku stranku socijalista Mila Đukanovića.
Nakon što je u veljači 2022. godine Krivokapićeva vlada izgubila povjerenja zastupnika, Spajić i Milatović osnivaju populistički Pokret Europa sad, koji nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023. godine postaje najjača politička stranka u Crnoj Gori.
Milatović je u travnju prošle godine premoćno pobijedio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, a Spajić je u lipnju na parlamentarnim izborima s PES-om osvojio najviše zastupničkih mandata i krajem lipnja postao crnogorski premijer.
Posljednjih godinu Milatović je javno kritizirao pojedine Spajićeve odluke, a posebice je bio primjetan njihov sukob kada je Spajić, tada još uvijek mandatar, pokušao sastaviti vladu s manjinskim strankama, dok je dio PES-a blizak Milatoviću inzistirao na postizbornoj koaliciji s prosrpskom desnicom.
PES: Milatović odavno opstruira rad vlade
Pokret Evropa sad priopćio je nakon što je Milatović podnio ostavku na sve dužnosti u stranci da je odavno vidljiva njegova namjera da opstruira rad crnogorske vlade.
S druge strane oporbena Demokratska stranka socijalista (DPS) tvrdi da Milatovićeva ostavka nije iznenađenje jer je okončao svoju misiju u PES-u te da sad ima novu.
– Nema iznenađenja. Očekivan scenarij. Milatović je svoju glavnu obvezu u PES-u ostvario kad je izlobirao da prosrpski Demokratski front uđe u vlast i da Andrija Mandić postane predsjednik parlamenta. Tu je okončao svoju misiju u PES-u. I sad ima novu, napisao je Andrija Nikolić iz DPS-a na mreži X.
Ruske vlasti predale su tijelo oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog njegovoj majci, objavila je danas njegova glasnogovornica Kira Jarmiš na X-u.
Još se ne zna kad će biti pokop
Navaljnijevi rođaci i njegov tim molio je danima vlasti da predaju njegovo tijelo nakon što je vodeći disident prošli tjedan umro u sibirskoj kažnjeničkoj koloniji u dobi od 47 godina pod nejasnim okolnostima.
– Aleksejevo tijelo predano je njegovoj majci. Veliko hvala svima koji su to tražili s nama, rekla je Jarmiš.
Navaljnijeva majka, koja je otputovala u zatvor na krajnjem sjeveru Rusije gdje je njezin sin bio zatvoren nakon što je saznala za njegovu smrt, još uvijek se nalazi u obližnjem gradu Salehardu, dodala je glasnogovornica.
– Još se ne zna kad će biti pokop. Ne znamo hoće li se vlasti umiješati u to da obitelj održi obred kako želi i kako Aleksej zaslužuje. Informirat ćemo vas čim nešto saznamo, dodala je.
Više je od tjedan dana otkad je najpoznatiji ruski aktivist umro u zatvoru, što je izazvalo međunarodni bijes od čelnika koji su ga smatrali političkim zatvorenikom.
Zapadni čelnici, uključujući i američkog predsjednika Joea Bidena, okrivili su ruskog predsjednika Vladimira Putina za Navaljnijevu smrt nakon godina onoga što su nazvali neopravdanom zatvorskom kaznom.
Rusija će sljedeći mjesec održati predsjedničke izbore na kojima se očekuje da će Putin lako pobijediti.
Crnogorski karatisti drugog takmičarskog dana Balkanskog prvenstva u Podgorici osvojili su sa šest medalja – tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane.
Prvaci Balkana postali su Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67) i Nemanja Mikulić (do 75).
Borbu za zlatno odličje izgubio je Nikola Malović do 84, dok su bronzani bili Ognjen Otašević (do 60) i Nemanja Jovović (preko 84).
Iznenađenje je priredio Bjelajac, koji je u finalnom meču pobijedio zvaničnog prvaka svijeta, Kristosa-Stefanosa Ksenosa 5:4.
Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Grada Labina potpisale su danas Protokol o saradnji koji podrazumeva unapređenje saradnje u oblasti turističke privrede, odnosno, turizma i ugostiteljstva, kulture i sporta, kaom i razmenu iskustava i dobre prakse.
Protokol o saradni potpisali su direktorka Turističke zajednice Grada Labina Astrid Glavičić i direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović na 45. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, na štandu Turističke organizacije Zlatibor.
“Protokol o saradnji podrazumeva razmenu iskustva, znanja i novih ideja u realizaciji, nadam se, nekih zajedničkih proizvoda sa Turističkom zajednicom Grada Labina”, kazao je novinarima direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović.
On je podsetio da je taj grad u Hrvatskoj, smešten u Istri, u jedan od najznačajnijih turističkih regija na ovim prostorima.
“To je jedno od najatraktivnijih trurističkih tržišta u region koje godišnje generiše više od 10 miliona noćenja. Turistička organizacija Zlatibora je spremna da prihvati neke nove ideje za razvojne projekte i unapredi postojeću infrastrukturu”, kazao je Živanović.
Naglasio je i da je turistički promet Grada Labina i Zlatibora kao destinacija gotovo jednak, uz podsećanje da je Zlatibor prošle godine imao više od million registrovanih noćenja.
“Cilj nam je da taj broj povećamo. Realizovaćemo sigurno neke zajedničke aktivnosti, pre svega na kreiranju nekog zajedničkog proizvoda koji može biti interesantan za turiste koji dolaze iz Evrope. Očekujem i razmenu primene dobre prakse i ovaj Protokol o saradnji nam je garancija dugogodišnje buduće saradnje”, naveo je Živanović.
Direktorka Turističke zajednice Grada Labina Astrid Glavičić je kazala da su dve turističke organizacije spoznale da imaju zajedničke teme i ciljeve u razvoju te privredne grane, te je tako došlo do potpisivanje sporazuma o saradnji.
“Širimo vidike, razmenjujemo ideje i usklađujemo zajednička poslovanja”, rekla je ona.
Glavičić je podsetila i da Labin ima veoma razvijenu turističku ponudu sa nekoliko hotela poznatih hotelskih lanaca, malih porodičnih hotela, a veliki napori se ulažu u razvoj outdoor turizma koji podrazumeva uređene biciklističkih i pešačkih staza, čija se mreže i dalje širi.
Akademski vajar Goran Vukčević, tkalac snova i čarobnih svjetova, stvara unikatna remek-djela koja ne samo da odišu ljepotom, već i dubokom radosti življenja. Njegove ruke oblikuju glinu kao što pjesnici oblikuju riječi, stvarajući simfoniju boja i tekstura koje oslikavaju živopisnost Mediterana ali i duh umjetnosti koja povezuje. ”Boka i Herceg Novi su mi stalna inspiracija: kamen, more , sunce …tu imam sve što mi je potrebno”.
Ovaj umjetnik bogatog opusa ne izlaže često svoja djela. Nakon višegodišnje pauze publika je lani prvo vidjela njegova djela u hercegnovskoj galeriji Josip Bepo Benković, a potomu u Kuslevovoj kući u Podgorici. “Imam sreću da ne zavisim od prodaje i mogu da radim neopterećen izložbama i prezentacijama. Kada neko želi moj rade dodje u atelje i naravno da može da ga dobije”, objašnjava Vukčević.
Za prijatelje i njemu drage ljude vrata kuće i ateljea Gorana Vukčevića uvijek su otvorena. Atmosfera odiše kreativnošću, toplinom i dobrodošlicom. Njegov atelje nije samo radni prostor, već i prostor gdje se umjetnost stapa sa svakodnevnim životom. Ono što čini ovaj atelje posebnim jest otvorenost umjetnika prema prijateljima i posjetiteljima. Uz umjetničku inspiraciju, atelje Vukčevića postaje i mjesto druženja, dijaloga i razmjene ideja.
Iz ateljea
Prostor je ispunjen keramičkim figurama, skulpturama, slikama, mozaicima i stotinama minijaturnih predmeta, stvarajući raznoliku i bogatu umjetničku paletu. Različite teksture, boje i oblici stvaraju dinamičnu atmosferu, a posjetitelji se mogu izgubiti u svijetu kreativnosti koji se širi na svakom koraku. Vukčevićev umjetnički izraz odražava se kroz različite medije, stvarajući eklektičan i jedinstven prostor koji potiče maštovitost i introspekciju.
“Nježnost svakodnevice ono je na što nas Goran kroz svoje radove podsjeća. Umjetnik teži jednostavnosti življenja, malim zadovoljstvima, apsolutnom larpurlartizmu koji je na savremenoj umjetničkoj sceni gotovo zaboravljen. Postoji uvjerenje da je svaka umjetnost ogledalo samog autora, njegova svojevrsna terapija, bijeg od realnog svijeta. Ako je tako, onda definitivno možemo zaključiti da je Goran Vukčević umjetnik svjetlosti, emiter pozitivne energije kojima njegova djela zrače. Goranovi radovi se mogu okarakterisati još i kao „kućni“. Bez ikakvog banalizovanja njegove umjetnosti, figurice i drugi keramički predmeti i jesu na neki način namijenjeni intimnom prostoru. Mjestu gdje smo kao pojedinci slobodni, sigurni i u svom prirodnom habitat” konstatuje istoričarka umjetnosti Iva Vukotić.
Iva Vukotić
Velike, šarene lampe dodatno obogaćuju prostor, stvarajući posebnu atmosferu svjetla koja ističe ljepotu i detalje umjetničkih djela. Svjetlost se igra s teksturama keramike, stvarajući sjene koje dodaju dodatnu dimenziju prostoru.
“Ovo što radim su abažuri od papira, vrlo zahtjevna tehnika , ali savladao sam je i uživam u radu.To su salvete, papiri , drvofiks, sve to nabavljam na raznim mjestima, nešto kod nas , nešto u inostranstvu…ima sličnosti sa glinom od koje pravim postolja i onda je to jedna celina”.
Goran Vukčević je umjetnik koji se ističe svojom strašću prema istraživanju i eksperimentiranju s različitim materijalima. Keramika, koja je ključni element u njegovom radu, često je podvrgnuta različitim tehnikama obrade kako bi se postigle jedinstvene teksture, oblici i boje. Osim keramike, Vukčević istražuje i koristi druge materijale poput drveta, papira ili čak recikliranih materijala kako bi stvorio raznolika umjetnička djela.
Na kraju, Goran Vukčević nije samo vajar i keramičar; on je sanjar čije ruke oblikuju priče od gline, čije oči pronalaze ljepotu u svakodnevnim stvarima, a čije srce kuca u ritmu umjetničke strasti. Kroz vrata ateljea ulazi se u svijet čuda, gdje s stvarnost i maštarije plešu zajedno pod svjetlom šarenih lampi.
Vajarstvo skoro slučajan izbor
“Poslije završene gimnazije otišao sam u Beograd, ne posve siguran koji smjer ću upisati na Likovnoj akademiji.Kada sam naišao na izložbu studenata vajarstva, oduševili su me radovi i odlučio sam da ću to studirati. Moj otac , Spasoje Vukčević , inače profesor likovne umjetnosti u Podgorici, nije vjerovao da ću uspjeti. Ali stiglo je obvještenje da sam položio prijemni ispit i da sam primljen “, prisjeća se Goran.
Nakon akademije odlazi u Kanadu i u Torontu ima prvu samostalnu izložbu .” To je bilo sjajno , prodao 85 odsto radova, nijesam mogao da vjerujem kada su galeristi došli sat vremena prije otvaranja i samo sam video kako lijepe crvene etikete…pitao sam šta je to , prijatelji koji su mi pomogli oko izložbe objasnili su mi kako tamo stvari funkcionišu. Od tada praktično nijesam stao , to mi je stvarno dalo krila”, priča Goran Vukčević.
Nakon decenijskog boravka u Kanadi, skrasio se u Herceg Novom.
U situaciji smo da postoji veliko interesovanje turista za Crnu Goru, ali nemamo adekvatne avionske linije. Moramo da shvatimo – bez adekvatnih letova, nema ni njemačkih turista, poručio je u razgovoru za portal RTCG Mihael Bader, predsjednik fondacije “Budućnost crnogorskog turizma”.
Dugogodišnji turistički radnik, Njemac koji godinama živi u Crnoj Gori, osvrnuo se i na aktuelnu ponudu niskobudžetne kompanije WizzAir. Turisti koji tom kompanijom iz Njemačke žele doći u Crnu Goru, mogu to učiniti samo iz Dortmunda i Memingena a od maja će imati i austrijski Beč kao opciju.
Iz Frankfurta i Minhena moguće je doći letovima Air Montenegra, ali to prema njegovom mišljenju, nije dovoljno.
– Još 2020. godine Montenegro Airlines je letio do Diseldorfa, Frankfurta, Hannovera, Lajpciga i Minhena. Dodatno su postojali letovi kompanija Condor, Lufthansa, Lauda, Eurowings… Sada postoje letovi do Dortmunda, Berlina, Hamburga, Memingena, Ninberga, Karlsruha, Badena, Kelna, Frankfurta, Lajpciga i Beča… ali sve iz Tirane, ne iz Podgorice ili Tivta – kazao je on.
Da nije dobro to što je avio povezanost iz Njemačke ka Crnoj Gori loša, potvrdio je boraveći od 14. do 18. februara ove godine ispred TO Bar na sajmu u Minhenu.
– Nekoliko ljudi nam se obratilo i reklo da nema povoljnih avionskih karata iz Njemačke za Crnu Goru i da je dostupnost do Albanije mnogu bolja. Mi imamo već prve rezervacije za predstojeću ljetnu sezonu, a gosti nam dolaze preko Tirane, jer su karte jeftinije, bez obziran štp moraju platiti ne tako jeftin prevoz do Bara – kazao je Bader.
Cijena transfera iz Tirane do Bara je oko 100 – 150 eura u jednom pravcu i u zavisnosti od gužve na granici traje od 3 do 5 sati.
Kad se sve uzme u obzir, Bader kaže da se postavlja logično pitanje – zašto ljudima otežavamo da dođu kod nas?
– Gost odlučuje gdje ide, ne mi, tako da neće biti iznenađujuće ukoliko se turisti ove godine odluče za neke druge destinacije. One do kojih će doći boljim i jeftinijim pristupom. Ovaj problem se mora pod hitno rješavati, jer turisti uveliko bukiraju svoj odmor, ili su ga već bukirali – zaključio je Bader.
