Vaterpolisti Primorca pobijedili su u Kotoru, nakon boljeg izvođenja peteraca, ekipu Jadrana 15:13 i poveli 2:0, u finalu prvenstva Crne Gore.
Utakmica je u regularnom toku završena 11:11.
Junak trijumfa kotorskog tima bio je golman Aleksandro Kralj, koji je deset sekundi prije kraja postigao izjednačujući pogodak, a u penal seriji odbranio dva peterca.
Primorac je, serijom od 4:0 sa kraja druge i početkom treće četvrtine, poveo 8:5, a uoči posljendjih osam minuta bilo je 9:6.
Jadran je u posljednjem dijelu napravio preokret i poveo 11:10, ali je Kralj izborio peterce.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Srđan Janović sa četiri gola, Nikola Marković postigao je tri, po dva puta u strijelce upisali su se Nikola Brkić, Nemanja Vico i Marko Mršić, a po jednom Đorđe Stanojević i golman Aleksandro Kralj.
U novskom timu najbolji je bio Dmitri Holod sa pet, Vasilije Radović i Danilo Radović postigli su po tri, a po jedan Strahinja Gojković i Martin Gardašević.
U finalu igra se na tri dobijena meča.
Naredna utakmica na programu je u subotu. Primorac bi sa pobjedom osvojio titulu i prekinuo Jadranovu dominaciju od devet godina.
Propalestinski prosvjednici podižu barikade ispred amsterdamskog sveučilišta Foto: Piroschka Van De Wouw / Reuters
Propalestinski prosvjednici podigli su barikade ispred Sveučilišta u Amsterdamu da bi blokirali ulaz u fakultetsku zgradu kojemu se pristupa iz središnjeg dijela grada i smjera kanala. Rekli su da će ondje ostati sve dok institucije ne prekinu sve veze s Izraelom.
Interventna policija u utorak je upotrijebila buldožer da bi srušila barikade na drugom amsterdamskom fakultetu te privela 169 ljudi, no rečeno je da sveučilište u srijedu još nije zatražilo sličnu intervenciju.
Studenti se i u glavnome nizozemskom gradu na taj način pridružuju valu prosvjeda i studentskim akcijama svojih kolega na sveučilištima širom Europe, koje su usmjerene protiv rata u Gazi. Njihove su akcije slijedile nakon većih nemira koje su započeli američki studenti na tamošnjim sveučilištima. Prosvjednici smatraju da izraelske institucije s kojima surađuje Sveučilište profitiraju od represije nad Palestinacima.
Amsterdamsko sveučilište u ponedjeljak je objavilo da se programi razmjene s trima izraelskim sveučilištima prekidaju zbog sigurnosnih razloga. Osim studentske razmjene Sveučilište redovito surađuje s izraelskim znanstvenicima ili tvrtkama na osam različitih europskih istraživačkih projekata. U priopćenju je rečeno da nijedna od tih suradnja ne podržava vojne ciljeve. Policija je u utorak rastjerala prosvjede organizirane na Sveučilištu u Zuerichu i ispred zgrade berlinskoga Freie Universitaet.
Prošli je tjedan policija izvela sličnu akciju na pariškoj Sorbonni, a u srijedu je Sveučilište u Bruxellesu objavilo da će policiji prijaviti sve studente koji su sudjelovali u nasilnom prosvjedu kao i u napadu na predsjednika Židovskoga studentskog sindikata. Irski Trinity College Dublin (TCD) ovaj je tjedan objavio da će se povući iz ulaganja izraelskih kompanija koje Ujedinjeni narodi povezuju s naseljima na okupiranim palestinskim teritorijima nakon studentskog prosvjeda organiziranog zbog rata u Gazi.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom održalo je danas press konferenciju za povodom godinu dana od početka upravljnja trajektnom linijom Lepetane – Kamenari.
“Upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane je primjer kako efikasna i transparentna državna uprava može znatno povećati efikasnost i profitabilnist javnih preduzeća. Takođe, cio postupak oko vraćanja trajekta u vlasništvo države je pokazao koliko du bile jake, gotovo nepobjedive kriminalne i tajkunske sprege bivšeg korumpiranog režima Mila Đukanovića. Svi se sjećamo medijske hajke kroz koju smo moj tim i ja prošli. Svaki naš korak u ovom poslu je bio propraćen dotad neviđenim napadima, čak i na naše porodice.
Ipak rezultati govore sljedeće:
Mi smo ostvarili prihod 8.1 miliona eura za godinu dana;
Tajkuni Mila Đukanovića su davali sitninu u državni budžet, 200 hiljada eura;
Zahvaljujući našoj, moram reći hrabrosti mi sada znamo da su od države godišnje krali najmanje 3.8 miliona eura;
Zato su napadi na mene i moj tim bili toliko bezočni i strašni – oduzeli smo DPS tajkunima 3,8 miliona eura godišnje;
Nismo tu stali – prije godinu dana nismo imali nijedan brod – za samo godinu dana mi imamo 8 brodova u našem vlasništvu.
Uvjeren sam da svi građani Crne Gore vjeruju da ćemo na jedan fenomenalan način odgovoriti narednoj ljetnoj turističkoj sezoni, imamo i ljudske resurse i kapacitete potrebne za realizaciju turističke sezone na najbolji način i uvjeren sam da će građani Tivta, Herceg Novog, ali i cijele Crne Gore u narednom periodu na jedan jasan način vidjeti korist i benefite od toga što sredstva sa ovog lokaliteta idu u budžet svih građana Crne Gore.
Nastavimo zajedno da gradimo bolju budućnost za našu zajednicu, građane i posjetioce naše obale” – poručio je direktor MD Mladen Mikijelj.
Trajekt “Ruka pravde” prevezao je 11.2270 vozila. Istakao je da su oba broda, i “Ruka pravde” i “30. avgust” dobri poslovni potezi, o čemu, kako ističe, najbolje govore brojke.
Ljetnji režim naplate karata počeo je 1. maja, dok je za građane Tivta i Herceg Novog cijena uvijek manja za 40 odsto. Iz Tivta je 510 korisnika povlaštenih karata, iz HN 1.140, dok je oko 500 karata za besplatan prevoz koji se odnosi na specajlne službe, poput vatrogasaca, policije, Hitne pomoći, kazao je rukovodilac sektora Goran Pejović i naglasio da se cijene karata neće uvećavati.
Kada je riječ o budućim projektima Morskog dobra, Mikijelj je najavio projekte značajne za građane Tivta, šetališta Belane i Donja Lastva – Lepetane, ali i ulaganja u sportsku infrastrukturu i sportske organizacije, kao i podršku Turističkoj organizaciji i manifestacijama koje se organizuju u Tivtu u iznosu od 80 hiljada eura.
“Realizaciju infrastrukturnih projekata smo dogovorili sa lokalnom samoupravom. Predviđeno je i dogovoreno da je ključan projekt u zoni morskog dobra, za ovu godinu, šetalište Belane, gdje smo dogovorili da prenesemo 400 hiljada eura lokalnoj samoupravi, a da lokalna samouprava realizuje taj projekat” – istakao je Mikijelj.
Press Morsko dobro – foto Mediabiro
Morsko dobro je raspisalo tender za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za šetalište od Donje Lastve do Lepetana.
“Ove godine ćemo završiti dugo čekanu dokumentaciju za šetalište Sveti Roko – Lepetane i uvjeren sam da ćemo već tokom ove godine krenuti sa realizacijom najvažnijeg projekta koji je vezan za opštinu Tivat koji je vrijednosti preko dva miliona eura”.
Nacionalni avio-prevoznik, Air Montenegro, će tokom ljetnje sezone saobraćaj obavljati na četiri aviona, usljed geopolitičkih prilika koje onemogućavaju obavljanje letova na liniji Podogorica – Tel Aviv.
“Uzimajući navedeno u obzir, Air Montenegro je pristupio optimizaciji reda letenja za ljetnju sezonu i donio odluku o otkazivanju letova na liniji Podgorica – Minhen”, navodi se u saopštenju.
Kompanija će tokom ljeta iz Podgorice letjeti ka Beogradu, Bratislavi, Cirihu, Kopenhagen, Frankfurtu, Istanbulu, Ljubljani, Lionu, Nantu, Ostravi, Parizu i Rimu, dok će se redovan saobraćaj iz Tivta obavljati ka Bakuu, Beogradu, Brnu, Istanbulu, Izmiru, Ljubljani i Pragu.
“Kao odgovorna kompanija kojoj su potrebe putnika i tražnja tržišta prioritet, i koja u ovakvim i sličnim situacijama uvijek postupa nakon sprovođenja detaljnih analiza, koristimo priliku da se izvinimo našim cijenjenim putnicima”, saopštili su iz Air Montenegra.
Iz kompanije su podsjetili da će kompanija prema Njemačkoj saobraćati na liniji Podgorica-Frankfurt, tri puta sedmično, svakog ponedeljka, četvrtka i nedjelje, uz obavljanje čarter letova prema njemačkom tržištu.
Herceg Novi – foto Opština Herceg Novi – www.hercegnovi.me
Tokom prazničnih dana, od 1. do 7. maja, tvrđave Kanli kulu i Forte Mare, kao i Kuću nobelovca Iva Andrića, posjetio je rekordan broj posjetilaca, za 331 odsto više nego prošle godine u isto vrijeme, saopštavaju iz JUK Herceg fest.
Znamenitosti po kojima je Herceg Novi prepoznatljiv ne prestaju da privlače pažnju turista i mještana, što je potvrđeno i ovog puta kroz statistiku koja je trostruko veća nego lani.
Tvrđave Kanli kula i Forte Mare otvorene su za posjetioce tokom cijele godine, od 10.00 do 17.00 časova, a već od 15. maja biće ih moguće obilaziti znatno duže, od 9.00 do 20.00 časova.
Sadržaj je dopunjen otvaranjem suvenirnice na Kanli kuli, do čije se pozornice i zidina može doći i kroz ulaz sa Belaviste, a uskoro će biti otvoren i južni ulaz na Forte Mare.
Kuća nobelovca Iva Andrića Herceg Novi – foto Opština HN
Dio života nobelovca Iva Andrića i njegove supruge Milice u njihovoj kući na Toploj, sve više privlači pažnju turista, učenika i postaje nezaobilazni dio plana maturskih ekskurzija, što statistika i potvrđuje. Posjeta, uz stručno vođenje, moguća je svakog dana od 9.00 do 20.00 časova.
Forte Mare će već u petak, 10. maja biti mjesto vrhunske zabave i održavanja programa Noć tvrđava. Veče će ispuniti srednjevjekovni sadržaji – muzika, hrana, stari zanati i prodaja proizvoda, uz kostime koji će dočarati duh tog perioda. Početak je u 20.00 časova.
Turska pomorska komora zainteresovana je za saradnju sa brodogradilištem za remont jahti, Adriatic 42, saopštili su njeni predstavnici i dodali da je potrebna što bolja povezanost sa kompanijom iz Bijele.
Predstavnici Turske pomorske komore koja okuplja najveći broj brodovlasnika, kapetana i špeditera, predvođeni predsjednikom Upravnog odbora, Tamerom Kiranom, posjetili su brodogradilište za remont jahti Adriatic 42.
Čelnici Adriatic 42, izvršni direktor Marko Blažević i komercijalni direktor Nikola Banović, upoznali su kolege iz Turske sa radom brodogradilišta, strateškom geografskom položaju i servisnim kapacitetima, kao i sa tehničkom opremljenošću.
“Goste iz Turske upoznali su i sa 97 godina dugom istorijom brodogradilišta u Bijeloj i profesionalnim kadrom kompanije”, navodi se u saopštenju kompanije Adriatic 42.
Kiran se zahvalio domaćinima na prijemu i naglasio zainteresovanost za saradnjom sa Adriatic 42 kao i na potrebu što boljeg povezivanja sa kompanijom iz Bijele u narednom periodu.
Posjeta Turske pomorske komore dogovorena je posredstvom Turske privredne komore u Crnoj Gori.
Turska pomorska komora nastala je kao pomorska komora Istanbula i Marmara, Egejskog, Mediteranskog i Crnomorskog regiona. Prvi put je osnovana 1982. godine kao Istanbulska brodarska komora, a osnivač je bio ugledni turski brodovlasnik, Zijo Kalkavan.
“Važna je profesionalna organizacija turskog pomorskog sektora sa sjedištem u Istanbulu i glavnim filijalama u Izmiru, Bodrumu, Marmarisu, Antaliji, Iskenderuni, Fetijama, Karadeniz Ereglisi, Kocaeli i Aliaga. Ima Biro za vezu u Ankari, kao i predstavništva u svim primorskim gradovima u Turskoj”, navodi se u saopštenju.
Članovi Komore su brodovlasnici, operateri brodova, špediteri, brokeri za prodaju i kupovinu brodova, pomorska osiguravajuća društva, dobavljači brodova, operateri luka, marina, graditelji brodova i brodogradilišta, brodogradilišta za popravke brodova-jahti i mnogi drugi.
Kiran (55) je predsjednik Upravnog odbora Turske pomorske komore. Potpredsjednik je Upravnog odbora Kiran Holdinga, porodične kompanije koja posluje u oblasti brodovlasništva i brodogradilišnih poslova.
Za predsjednika UO Turske pomorske komora izabran je 2018. godine, a nalazi se na mjestu potpredsjednika Upravnog odbora Unije komora i robnih berzi Turske. Diplomirao je međunarodne odnose na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Anadolu i pomorstvo na London City College.
Na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku “Jadran” vezanom u Luci Bar, završena je montaža novoizrađenih drvenih elemenata snasti (dijelovi brodske opreme koji neposredno ili posredno služe za nošenje jedara) koje je po specijalnoj narudžbi za taj brod napravila Kalafatska radionica “Bokovac” iz Bara.
Osim radnika “Bokovca”, u montaži novih elemenata učestvovala je posada školskog broda “Jadran” na čelu sa komandantom, kapetanom korvete Ivanom Lakovićem.
Montiran je 21 element novourađenih drvenih djelova snasti.
“U kalafatskoj radionici “ Bokovac” urađeno je sve po najvećim standardima. Potrošeno je 22 m³ dasaka od suve smreka, 300 kilograma ljepila WEST SYSTEM 105C sa smola bazom, fungicidi” – kazala nam je Lala Bokovac.
Jadran – foto Radionica Bokovac
Nakon završene montaže, školski brod „Jadran“ – jedrenjak tipa „barkantin“ sa tri jarbola, od kojih je vele-jarbol visine 39,1 m,sa podignutim jedrima ukupne površine od 933 m² u punom sjaju može zaploviti iz Bara ka Tivtu.
Brodarska kompanija Maersk nastavlja i dalje preusmjeravati svoje brodove oko Rta dobre nade zbog eskalacije napada hutista u Crvenom moru. Izdali su obavijest za svoje klijente u kojoj su detaljno opisali izazove s kojima se suočavaju i mjere koje provode kako bi ublažili učinke kašnjenja i prekida isporuke, piše gCaptain.
Maersk je rekao da se situacija u Crvenom moru posljednjih mjeseci sve više zakomplicirala, što je kompaniju natjeralo da promijeni rutu kako bi osigurala sigurnost svoje posade, plovila i tereta. Kako se zona rizika širi i napadi sežu dalje od obale, brodovi su prisiljeni ići dužim rutama, što rezultira duljim vremenom plovidbe i većim troškovima.
Maersk je rekao da je neočekivani razvoj uzrokovao gomilanje brodova, kašnjenja i manjak opreme i kapaciteta. Maersk procjenjuje gubitak kapaciteta u cijeloj industriji od 15-20 % na tržištu Dalekog istoka do sjeverne Europe i Mediterana za drugi kvartal. Kako bi povećala pouzdanost, tvrtka povećava brzine plovidbe i dodaje kapacitet. Maersk je također iznajmio više od 125.000 dodatnih kontejnera kako bi zadovoljio zahtjeve kupaca.
Iako su spot stope porasle i ostale znatno više nego prije godinu dana, porasli su i troškovi. Zbog dužih putovanja, povećane brzine plovidbe i dodatnih troškova goriva rezultirali su dodatnim naknadama koje su prebačene na brodare. Na primjer, Maersk je rekao da je potrošnja goriva po putovanju porasla za 40 %, a cijene najma su tri puta veće, često fiksne na pet godina.
“Iako smo nedavno smanjili doplatu za vrhunsku sezonu (PSS), ona je ponovno povećana kako bismo pokrili dodatne troškove… Nastavit ćemo redovito pregledavati doplate i obavijestit ćemo vas o svim promjenama”, rekao je Maersk.
Prošli tjedan Maersk je povisio donju granicu svojih financijskih smjernica za 2024. nakon snažnog početka godine, velikim dijelom zbog preusmjeravanja brodova i potražnje veće od očekivane, navodi gCaptain.
Ovakva odluka dolazi nakon što je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Hamasa u Rafi, koja se nalazi u južnoj Gazi na granici s Egiptom.
Hutisti su u petak zaprijetili eskalacijom napada na brodove kao odgovor na izraelski napad na grad, obećavši da će nametnuti sankcije svim brodovima i tvrtkama koje opskrbljuju i ulaze u izraelske luke, bez obzira na njihovu nacionalnost ili odredište.
“Ova poruka vjerojatno znači da će hutisti napasti brodove iste tvrtke/vlasnika/menadžera kao brodove koji pristaju u izraelskim lukama te prolaze Crvenim morem, Adenskim zaljevom, Arapskim morem, Indijskim oceanom i Arapskim morem bez obzira na njihovo odredište”, rekao je Martin Kelly, voditelj savjetovanja u EOS Risk Group, u objavi na X-u.
Prošlog tjedna hutisti su zaprijetili da će početi gađati brodove u istočnom Sredozemnom moru nakon što su lansirali raketu na MSC-ov kontejnerski brod u Indijskom oceanu otprilike 300 nautičkih milja jugoistočno od Roga Afrike. Vjeruje se da je napad, koji je prouzročio manju štetu, prvi koji je skupina izvela izvan Crvenog mora i Adenskog zaljeva.
Kineski predsjednik doputovao u Srbiju Foto: Marko Djurica / REUTERS
Kineski šef države Xi Jinping započeo je u utorak dvodnevni posjet Srbiji, drugi u posljednjih osam godina. Na beogradskom aerodromu dočekao ga je kompletan srbijanski državni vrh predvođen predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Xi Jinping doputovao je simbolično na dan kad je u zračnim napadima NATO-a 1999. godine bombardirano kinesko veleposlanstvo u Beogradu u kojem su poginula tri kineska novinara, a 20 osoba je ranjeno.
Zrakoplov kineskog šefa države doletio je u pratnji MIG-ova Vojske Srbije, a u zračnoj luci dočekao ga je počasni vod garde VS-a, uz kratak folklorni program i poruke dobrodošlice na kineskom jeziku.
U čast posjeta kineskog predsjednika Kula Beograd u komplesku Beograd na vodi osvijetljena je večeras bojama nacionalnih zastava Kine i Srbije.
Kina je u Srbiji angažirana u brojnim infrastrukturnim projektima – gradnji željeznice i autocesta, nacionalnog stadiona, rekonstrukciji termoelektrana. Kineske tvrtke vlasnici su i važnih resursa – željezare u Smederevu, te rudnika bakra i zlata u Boru, a u Beogradu i diljem Srbije otvorene su brojne robne kuće i trgovine s kineskom robom.
Srbija svoju ekonomsku šansu i proboj na kinesko tržište vidi u Sporazumu o slobodnoj trgovini koji će će stupiti na snagu od srpnja ove godine.
Sporazum, potpisaan 17. listopada u Pekingu, obuhvaća 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine, što je u Beogradu ocijenjeno kao “događaj od povjesnog značaja za Srbiju”, i to “ne samo s aspekta ekonomije nego i vanjsko-političke pozicije”.
Uoči posjeta kineskog šefa države Vučić je istaknuo da se Srbija ponosi “čeličnim prijateljstvom s Kinom”.
Kako je ranije najavljeno, Xija prati na turneji čak 400 političkih dužnosnika i gospodarstvenika.
Svečani službeni doček uz najviše počasti slijedi u srijedu prijepodne ispred Palače Srbije, a tijekom susreta izaslanstava dviju država očekuje se potpisivanje 30-ak bilateralnih sporazuma.
Najviši infrastrukturni objekat na Koridoru 5C – most Počitelj (Foto: Printscreen/jpautoceste.ba/Autoceste FBiH)
U sklopu ubrzanog ciklusa izgradnje strateškog infrastrukturnog projekta, koji će generirati snažan ekonomski rast, do početka ljetne sezone BiH će dobiti još 11 kilometara autoceste, i to na samom jugu zemlje, a koja će se naslanjati na dvije već izgrađene dionice.
Riječ je o dionici Počitelj-Zvirovići na kojoj se nalazi i kolosalni most Počitelj, inače najviši infrastrukturni objekt na koridoru, a sve bi, navodi u izjavi za Večernji list v. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić, trebalo biti u funkciji do početka ljetne sezone. U čemu se, zapravo, ogleda značaj puštanja u promet navedene dionice, vidljivo je kroz dva primjera koja na najbolji način pokazuju kako će biti riječ o događaju povijesnog karaktera koji će u praksi omogućiti neometanu vožnju autocestom od južnih prigradskih naselja Mostara pa sve do granice s Republikom Hrvatskom. Naime, dionica Počitelj-Zvirovići s jedne se svoje strane nastavlja na dio autoceste koji je već dulje u prometu, odnosno dionicu Međugorje-Bijača, dužine 10 km, dok je s druge strane, u smjeru Mostara, već ranije izgrađena dionica Buna-Počitelj u dužini od 7,2 kilometra.
Dva LOT-a
Tehničke karakteristike dionice Počitelj-Zvirovići otkrivaju složenost projekta koji će omogućiti premošćivanje rijeke Neretve, te daljnje aktivnosti u procesu izgradnje koridora u smjeru Mostara. Poddionica Počitelj-Zvirovići dio je dionice Počitelj-Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. U LOT-u 1 su značajni objekti: petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tunel Počitelj (L = 1200 m), tri vijadukta ukupne dužine 250 m i otvorena trasa. LOT 2 je most Počitelj dužine 980 m. Most Počitelj je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje. Stupovi mosta su visoki 92, 97, 92, 91, 88 i 66 m. Poddionica Buna-Počitelj duga je 7,2 km. Svi radovi su, kao što je poznato, završeni, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji. Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj-Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj-Zvirovići na južnoj strani. Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbina i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
A da bi se koridor od granice s Hrvatskom povezao s Mostarom, ostaje uraditi još dvije dionice, i to Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj-Buna, a plan je da radovi na ovom dijelu počnu do kraja godine. Natječaj za izgradnju dionice Mostar jug – tunel Kvanj je pri kraju i očekuje se da bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće. Ako radovi na dionici Mostar jug – tunel Kvanj budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ovog dijela koridora ključnog za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine bit će okončana do kraja 2028. godine. S druge pak strane, ove godine očekuje se i početak radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru – tunela Prenj.
Od Mostara prema Sarajevu
U kontekstu mostarske autoceste, odnosno dionice Mostar sjever – Mostar jug, uslijed njezina geografskog položaja, pred budućim graditeljima je prilično izazovan posao. Dionica je duljine, kao što je poznato, 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug, a predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra, te blizu šest kilometara otvorene trase. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata. Istodobno, kada je riječ o tunelu Prenj, jasno je kako će se raditi o objektu koji će svojim karakteristikama spadati u sami vrh sličnih infrastrukturnih objekata u Europi, ali i šire. Osim što će biti riječ o najdužem tunelu u BiH, to će biti i deveti najduži u Europi, te 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara, dok je, ako se analizira trenutačna dinamika pripremnih aktivnosti, rok za dovršetak kolovoz 2030. godine. Značaj obje ove dionice ogleda se u činjenici da će njihovom realizacijom vrijeme putovanja između Mostara i Sarajeva biti u velikoj mjeri skraćeno, a što sa sobom otvara i neke nove poslovne prilike.
