Tridesetosmogodišnja žena optužena je u subotu za sudioništvo i pritvorena, a drugi je muškarac pušten bez optužbi u istrazi pljačke muzeja Louvre u Parizu. Istodobno, izraelska tvrtka tvrdi da su je pljačkaši kontaktirali i za nakit tražili desetke milijuna eura.
Lopovi se javili izraelskoj sigurnosnoj kompaniji
U međuvremenu javnosti se obratila izraelska sigurnosna kompanija koja tvrdi da su joj se obratili lopovi koji stoje iza krađe nakita iz Louvrea nudeći tajne pregovore o prodaji ukradenih predmeta putem darkneta.
Uprava muzeja tu je ponudu odbila čak i kad su lopovi pokazali da posjeduju neke od ukradenih dragulja. Za ukradene predmete tražili su desetke milijuna eura.
U pljački sudjelovala i žena
Žena, uhićena u srijedu u pariškoj regiji zajedno s još četiri osumnjičenika, optužena je za sudioništvo u organiziranoj krađi i zavjeri za počinjenje zločina te je smještena u pritvor, koje je zatražilo pariško tužiteljstvo.
– Drugi osumnjičenik pušten je u petak iz pritvora bez podizanja optužnice, rekle su u subotu za AFP njegove odvjetnice Sofia Bougrine i Noémie Gorin.
Istražitelji odlučni da pronađu ukradeni nakit
U subotu ujutro pariško tužiteljstvo objavilo je da će nekoliko osumnjičenika u istrazi te pljačke, u kojoj su otuđeni izlošci vrijedni 88 milijuna eura i za kojima se još traga, ispitati suci tijekom dana.
Bilo je saslušanja prema sudskim nalozima, rekli su iz tužiteljstva za AFP, ne navodeći broj osumnjičenika izvedenih pred sud.
– Među privedenima u srijedu bio je i muškarac za kojega se pretpostavlja da je član skupine koja je 19. listopada izvela spektakularnu pljačku u manje od osam minuta, izjavila je u četvrtak pariška tužiteljica Laure Beccuau. Tragovi DNK-a povezuju ga s pljačkom, rekla je.
– Ostale uhićene osobe možda bi nam mogle pružiti informacije o tome kako su se ovi događaji odvijali, dodala je tužiteljica.
Dana 25. oktobra već su uhićena dvojica muškaraca u tridesetima, osumnjičena da su bili dio četveročlane skupine koja je izvela pljačku. Jedan od dvojice muškaraca, uhićenih na pariškom aerodromu, planirao je letjeti u Alžir.
Dvojica muškaraca, u dobi od 34 i 39 godina, optužena su i smještena u pritvor u srijedu navečer.
Beccuau je naglasila svoju odlučnost, kao i odlučnost stotinjak istražitelja uključenih u slučaj, da pronađu ukradenu robu i uhite sve počinitelje. No u četvrtak je potvrdila da ukradeni nakit i dalje nedostaje.
Prema njezinim riječima, istražitelji kopaju po “nizu paralelnih tržišta” jer je malo vjerojatno da će se ukradena roba pojaviti na legalnom tržištu umjetnina.
‘Kronično potcjenjivanje rizika od provale’
Slučaj je izazvao opsežnu raspravu i komentare u inozemstvu u vezi sa sigurnošću Louvrea, najposjećenijeg muzeja s umjetninama na svijetu.
Francuska ministrica kulture Rachida Dati u petak je otkrila inicijalne rezultate istrage o sigurnosti muzeja.
Istaknula je “kronično, strukturno podcjenjivanje rizika od provale i krađe” koje je provodila uprava Louvrea, “nedostatnu sigurnosnu opremu”, “neadekvatno upravljanje” i “potpuno zastarjele” protokole za reagiranje na krađe i provale.
Na dan pljačke, četvero počinitelja uspjelo je parkirati kamion s produžnim ljestvama pod prozorom muzeja, pomoću čega se dvoje od njih popelo u galeriju u kojoj su bili izloženi kraljevski dragulji.
U susret Danu opštine Tivat lokalna uprava, gradske institucije kulture, vaspitno-obrazovne ustanove, brojne nevladine i sportske organizacije predstavljaju kalendar Novembarskih dana 2025. Ovogodišnji program Novembarskih dana broji gotovo 60 različitih sadržaja, od koncerata, likovnih izložbi, promocija knjiga, filmskih projekcija, predstava do sportskih turnira i kreativnih radionica. Dio manifestacija finansijski je podržala Opština Tivat.
Novembarski dani, drugu godinu za redom, počinju otvaranjem II Tivatskog likovnog salona Pean-Sindik sa ovogodišnjom temom Imaginarijum Mediterana, u organizaciji Muzeja i galerije Tivat. Na likovnom događaju sezone, koji slavi i čuva imena dva tivatska slikara Antona Peana i Miljenka Sindika, pristiglo je 130 likovnih radova. Stručni žiri odabrao je 36 onih koji će biti predstavljeni tivatskoj publici i koji će se takmičiti za jednu od ukupno pet nagrada.
21. novembar – Dan opštine
Centralni događaj programa jeste proslava Dana opštine, koja počinje polaganjem vijenaca na spomenik Palim borcima i Trkom mira dr Ivo Belan, koja nosi ime njenog idejnog tvorca. Slijedi svečani defile gradskim ulicama i ceremonija predaje zastave odredu Bokeljske mornarice. Na Pinama će biti odigrano kolo Svetog Tripuna. Svečana sjednica počeće u 12h, a na njoj će biti dodijeljene Novembarske nagrade. U planu je otvaranje televizijskog studija u Domu kulture Gracija Petković, iz kojeg će program iz Tivta i Boke ubuduće emitovati RTCG.
Novitet od ove godine jeste Novembarska trpeza na Pinama, sa idejom da se svi domaći, ali i gosti posluže nekom od tivatskih i bokeških delicija. U planu je i prigodan muzički program.
Omladinski centar proslaviće prvi rođendan koncertom omladinskog benda “Outskirts” u prostoru DTV Partizan, 4. novembra od 19h. Događaj je namijenjen mladima, a organizatori najavljuju i muzičke goste iznenađenja. Tradicionalno, promenadni koncert na Pinama, na svoj 116. rođendan, održaće Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (8. novembar, 16.30h). Za 18. novembar planiran je Karavan kroz kulturnu baštinu Sekretarijata za društvene djelatnosti u saradnji sa Organizacijom žena Tivat. Učenici nekoliko nižih razreda osnovne škole saznaće više o žućenici, ali i drugim samoniklim i korisnim biljkama ovog podneblja, uz neizbježne kuhinjske čarolije.
Novembar u biblioteci donosi pet programa sa regionalnim gostima u organizaciji Gradske biblioteke Tivat. Knjiga Tivat – grad između zaliva i sunca grupe autora, projekat Muzeja i galerije Tivat biće predstavljena publici 27. novembra, dok će Novembarski dani biti zatvoreni izvođenjem predstave Lastovska svadba KUD-a Boka.
Brojni su sportski događaji koji već godinama unazad pronalaze svoje mjesto u Novembarskom kalendaru: bućarski turniri, regata Dan Tivta, brzopotezni šahovski turnir, rukometni i golf turnir, stonoteniski turnir i kup mladih košarkašica, međunarodni džudo kup, od ove godine i odbojkaški turnir.
Tivat – Pine – foto @miko_photography_studio
Nova balon hala kod Doma zdravlja biće svečano otvorena krajem mjeseca Sajmom sporta (28. novembar, 11h) u organizaciji Sekretarijata za društvene djelatnosti. Sportsku aktivnost priređuje i Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Tivatske institucije kulture pripremile su događaje kojima se posebno obilježava državni praznik kulture Njegošev dan. Predavanje Luča mikrokozma, prikazivanje filma Otapanje vladara i književna radionica za djecu Blago onom ko dovijeka živi dio su programa.
Svoj doprinos obilježavanju Dana grada daće vrtić Bambi, OŠ Drago Milović, OŠ Branko Brinić, SMŠ Mladost. Muzička škola, klapa Jadran, hor Sveti prevlački mučenici, GPD Tivat dio su planiranog muzičkog programa, svako sa svojim koncertnim aktivnostima.
U srijedu 5. novembra u okviru redovne Škole stripa i ilustracije, čitaonica Gradske biblioteke Tivat ugostiće renomirane izdavače stripa iz Bosne i Hercegovine. Promocija izdanja izdavačkih kuća „Deveta dimenzija” i „Više od stripa” počinje u 18h, a u njihovo ime govoriće Alija Balta, Zoran Pejić i Nikola Vidaković.
Alija Balta (1958), rođen u Visokom, živi i radi u Sarajevu. Bavi se likovnom umjetnošću, grafikom, dizajnom, digitalnom restauracijom stripova i njihovim izdavaštvom. ALU Odsjek grafike, završava 1988. god. u klasi prof. Dževada Hoze. Kod istog profesora završava i postdiplomske studije 1998. god. Aktivan je član je ULUBiH-a od 1998. god. Predsjednik je i glavni urednik Udruženja prijatelja stripa i aktivnog izdavača „Više od stripa” među čijim se publikacijama izdvaja dvanaest brojeva časopisa „Bosona” koja izlazi od 2015. god. i dvije monografije stripa poznatog likovnjaka Andrije Maurovića: „Grička vještica” i „Maurović, stripovi u boji”.
Zoran Pejić (1976), rođen u Bihaću, a živi i radi u Banjoj Luci. Diplomirani je ekonomist, strip-autor i organizator kulturnih dešavanja u Udruženju strip autora i obožavalaca stripa Republika Srpska „Deveta dimenzija”. Pejić je inicijator, osnivač i predsjednik Udruženja, koje postoji od 2011. godine i dosada je objavilo oko 80 izdanja.
Nikola Vidaković (1989), rođen u Banja Luci, gdje živi i radi, a bavi se novinarstvom, pripovijedanjem, pisanjem scenarija za stripove i njihovim kolekcionarstvom. Član je udruženja autora stripa „Deveta dimenzija” od 2022. god. Nakon godna rada u različitim medijima, strast za pripovijedanje usmjerio je na scenarije za stripove. Napisao ih je za preko 600 stranica stripa a objavio je i dva samostalna albuma kao scenarista: „Spomenko: Priča o detinjstvu” i „Priče sa Divljeg zapada”. Učestvuje u projektu „Stripovjetke” zasnovanom na pričama priznatih domaćih pisaca od njegovog začetka 2018. Stoji kao scenarist iza desetina kratkih stripova u strip-magazinima na našem govornom području i nekoliko evropskih zemalja.
Rok za završetak izgradnje bulevara Budva-Tivat je januar 2026. ali je izvjesno da će biti određenog kašnjenja. Kineski izvođač traži i produženje roka ali i dodatna sredstva da bi se radovi priveli kraju. Nadležni kažu da će razmotriti razloge kineskog preduzeća, ali ne pristaju da se sa radovima uđe u narednu turističku sezonu.
Prašina, gužve i višesatno putovanje na relaciji Budva-Tivat obilježili su prethodnu turističku sezonu. U toku su radovi na sedam građevinskih dionica budućeg velikog bulevara između pomenuta dva grada. Ovih dana treba da počnu radovi na 8. i 9. dionici do skretanja za plažu Jaz.
Rok za završetak izgradnje bulevara Budva-Tivat je januar 2026. ali po svemu sudeći još jednom će biti probijen. Kineski izvođač traži i produženje roka, ali traži i dodatna sredstva da bi se radovi priveli kraju. TVCG ispituje da li postoji opasnost da se sa radovima uđe i u narednu turističku sezonu?
Naknadni radovi na izgradnji Elektromreže i vodovodnih instalacija, regionalnih i lokalnih, doveli su do probijanja prvobitno postavljenog roka za završetak izgradnje bulevara Budva-Tivat. Postavlja se logično pitanje: zašto svi ovi radovi odmah na početku nijesu ukalkulisani u projekat čime bi uoči radova dobili realan rok za završetak izgradnje saobraćajnice i svih neophodnih instalacija?
“Predug je period od početka projektovanja do završetka projekta, realizacije ugovora i nažalost tada se pojave određeni zahtjevi. Na primjer elektroenergetsko snabdijevanje, groblja ili se pojavi fekalna kanalizacija… Sve su to neke stvari koje nijesam siguran da su se mogle predvidjeti 2015. ili 2016. godine, znači prije desetak godina kad se krenulo u izradu projektne dokumentacije”, rekao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Izgradnja bulevara, bez naknadnih radova bila bi završena u roku, kaže Vuksanović, ali onda bismo ubrzo imali situaciju da novi bulevar prekopavamo zbog ugradnje velikih cijevi regionalnog vodovoda koje će sa sadašnjih 350 litara gradovima u Boki dati 750 litara vode u sekundi.
“Puštanjem u pogon našeg cjevovoda višedecenijski ćemo riješiti situaciju sa vodom u primorskim opštinama, u bokeljskim opštinama Kotor, Herceg Novi, Tivat”, kazao je direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radenović.
U Upravi za saobraćaj kažu da će razmotriti razloge kineskog preduzeća Šang Dong, koji se tiču prolongiranja roka, i vjerovatno prihvatiti određeno produženje, ali ni u tom preduzeću ni u instancama nadležnim za izgradnju bulevara i za takozvane “naknadne radove” ne pristaju da se sa radovima uđe u narednu turističku sezonu.
“Nećemo prihvatiti nikakav predlog koji će se ticati produžetka radova nakon 1. juna”, dodao je Radenović.
“Za sad nešto što je realna priča jeste da će doći do nekog produženja, ali u svakom slučaju neće to biti do juna ili jula”, dodao je Vuksanović.
“Sasvim je izvjesno da će biti određenog kašnjenja. To sam ja već najavila Upravi za saobraćaj da je imperativ da projekat bude završen prije ljetne sezone i trenutno smo svi tome posvećeni”, naglasila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Bulevar Budva Tivat je projekat od posebnog značaja čija je vrijednost skoro 54 miliona eura. Oko 8 miliona 800 hiljada eura ide na izgradnju regionalnog vodovoda koji će donijeti stabilno i obilato vodosnabdijevanje gradovima u Boki kotorskoj. Svi očekujemo da bulevar sa svim instalacijama bude završen prije naredne ljetnje turističke sezone.
Povodom svetkovine Dana mrtvih ili Dušnog dana, večeras je u Kotoru održano bogosluženje na groblju Sv. Franja na Gurdiću, na kotorskom svetom polju-Campo Santo, u organizaciji Župnog ureda Kotor i vjernika zapaljeni su lumini kao znak trajnog sjećanja na preminule koji su pokopani na ovom groblju.
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli. Ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje…
Kotorski Campo Santo ili sveto polje, je kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.
Prije više od deset godina, na inicijativu sada pok. don Antona Belana, četvorica Kotorana, don Tonći, Anto Palma, Slavko Dabinović i Saša Dender počeli su sa paljenjem lumina na franjevačkom groblju, odavajući pomen Kotoranima koji počivaju na tom groblju, da bi, u zadnje dvije godine, bogosluženje na franjevačkom groblju bilo uvršteno u raspored svetkovina kotorske biskupije povodom Svih Svetih i Dušnog dana.
Kotorski Campo Santo – Foto Boka News
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče…
Predsjednik MZ Gradiošnica Dragan Bulajić apeluje na građane da potpišu zajednički dopis prema inspekciji radi trajnog rješenja problema.
Predsjednik Mjesne zajednice Gradiošnica, Dragan Bulajić, upozorio je na dugogodišnji problem prisustva napuštenih goveda koja se slobodno kreću u predjelu gornjih djelova Tivta, od prostora Seljanova do Gradiošnice, predstavljajući ozbiljnu prijetnju po stanovnike, imovinu i bezbjednost saobraćaja.
– Ovaj problem traje već godinama, a posljednjih mjeseci situacija je postala posebno zabrinjavajuća. Napuštena goveda prave veliku štetu na voćnjacima, baštama i poljoprivrednim površinama, a bilo je i slučajeva oštećenja vozila, pa čak i saobraćajnih nezgoda, kada su se goveda pojavila na magistralnom putu, izjavio je Bulajić.
Na poziv predsjednika MZ Gradiošnica, prije nekoliko dana je na teren izašao veterinarski inspektor dr Savo Niković, koji je zajedno sa predsjednikom mjesne zajednice obišao više lokacija na kojima se goveda redovno pojavljuju i na licu mjesta zatekao više jedinki.
– Inspektor je potvrdio prisustvo napuštenih životinja i dao preporuku da se, kako bi se pokrenule dalje mjere, formira zajednički dopis potpisan od većeg broja građana koji su pogođeni ovim problemom. Na osnovu toga, nadležne službe bi mogle donijeti konkretne mjere, dodao je Bulajić.
Arhivski snimak Boka News
Predsjednik MZ Gradiošnica upućuje apel građanima sa područja Gradiošnice i okolnih djelova Tivta da prijave svoja iskustva i štetu koju su pretrpjeli, kako bi zajednički sačinili dokument koji će biti dostavljen Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i Sekretarijatu za inspekcijski nadzor Opštine Tivat.
Svi zainteresovani građani mogu se javiti predsjedniku MZ Gradiošnica Draganu Bulajiću putem telefona:
– Razumijem da postoje odredjena zakonska ograničenja, ali duboko vjerujem da zajedničkim angažovanjem i pritiskom na nadležne možemo konačno pokrenuti institucije kao bi riješile ovaj dugogodišnji problem, jer se radi o bezbjednosti ljudi i imovine, zaključio je Bulajić.
JU Muzeji i galerije Tivat u suotu je svečanom dodjelom nagrada otvoren 2. likovni salon Pean – Sindik. Tema salona ove godine je“Imaginarijum Mediterana“, i predstavlja sinergiju tekovina prošlosti i sadašnjosti, kroz koju bi se oživio duh Sindikovog i Peanovog stvaralaštva.
Od 130 pristiglih radova izloženo je njih 36 a odlukom žirija ove godine nije dodjeljen Gran Prix, a drugo mjesto je pripalo je Matku Vekiću iz Hrvatske za umjetnički rad “Slutnja”. Nagrađeni su i umjetnici: Filip Daćevac i Lidija Martinović (u kategoriji umjetnika do 35 godina) Milan Pantelić i Lucija Jelić.
Otvoren 2. likovni salon Pean – Sindik
Obrazlažući odluku da se prva nagrada ne dodjeli, Nevenka Šarčević, predsjednica stručnog žirija je istakla:
“Ovu odluku vidimo ne kao gubitak i nedostatak, već kao priliku da dodatno motiviramo umjetnike i umjetnice na još hrabrije, dublje i predanije stvaralaštvo.”
Direktorica Muzeja i galerije Danijela Đukić kazala je da ovaj događaj nije samo prilika da se okupimo oko umjetnosti, već i da zajednički sagledamo rezultate jednog predanog i kontinuiranog rada na razvoju kulturne scene Tivta.
Otvoren 2. likovni salon Pean – Sindik
“Kroz organizaciju brojnih izložbi, edukativnih programa i saradnju sa umjetnicima i institucijama iz zemlje, regiona i šire, naša ustanova je u proteklom periodu izgradila prepoznatljiv identitet i postala važan faktor u kulturnom životu zajednice. Drugi Tivatski likovni salon Pean Sindik potvrđuje taj napredak. On okuplja renomirane autore, afirmiše nova stvaralačka imena i predstavlja širok spektar savremenih likovnih izraza. U tome se ogleda i naša misija – da kroz profesionalan i inkluzivan pristup pružimo podršku umjetnicima, podstaknemo dijalog i doprinesemo razvoju kulturne svijesti u lokalnoj zajednici”, poručila je Đukić.
Otvoren 2. likovni salon Pean – Sindik
Radovi 36 umjetnika ovogodišnjeg likovnog salona Pean-Sindik predstavljeni su na tri nivoa JU Muzej i galerija Tivat. Događaj je sinoć muzički obojio maturant Muzičke škole Adian Gebauer na saksofonu.
Ovim događajem ujedno se obilježava i početak manifestacije Novembarski dani pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, a koja se priređuje povodom Dana opštine, 21. novembra.
Austrougarski rezervoar- budući muzejski prostor - foto Boka News
U kompleksu Ljetnjikovca Buća-Luković Javna ustanova Muzej i galerija trenutno izlaže sedam postavki, u planu su još četiri postavke na etažama Kule Lukovića (nakon njene adaptacije), a kao potencijalni prostori za izlaganje često se spominju objekti starog vodovoda i kupatila u Gradskom parku.
Izlazeći u susret zainteresovanim posjetiocima i prilagođavajući prostor Ljetnjikovca Buća-Luković potrebama povećanja muzejskog fonda i savremenim principima konzervacije i zaštite kulturnih dobara, poslenici JU Muzej i galerija Tivat suočavaju se sa izazovima proširenja izlagačkog prostora, a time i sa potrebom stručnog osnaživanja.
Jačanje i proširenje kapaciteta ove Javne ustanove predviđeni su Strateškim planom razvoja Opštine Tivat za period od 2024. do 2029. godine, a u te svrhe navodi se i potreba rekonstrukcije austrougarskih rezervoara za vodu u Velikom gradskom parku Tivat, gdje bi bile primjenjene virtuelne inovacije u muzejskom predstavljanju.
Djevojačka škrinja – foto Boka News
Okvir za izradu Strateškog plana razvoja JU Muzej i galerija tokom 2026. godine biće i Nacrt Programa razvoja kulture Opštine Tivat za period od 5 godina, čija je izrada u toku.
Da se ova ustanova uspješno razvija pokazuje i formiranje Pomorske zbirke, za koju je muzejski tim početkom godine sakupio desetak predmeta: među njima je uniforma Školskog broda “Jadran”, ranije poklonjena Ustanovi, a tri mornarske škrinje nabavljene su otkupom.
-U manjem broju imamo i brodsku opremu i navigacione instrumente. Sve to je u nekom začetku formiranja veće pomorske priče, koju možemo prikazivati i kroz kazivanja starijih mještana. Radimo na više polja u smislu unapređenja prezentacije, uključivanja pojedinaca, čiji su preci doprinijeli razvoju ovog područja, ili su plovili, ili su na bilo koji način učestvovali u izgradnji, u otvaranju i radu “Arsenala” krajem XIX vijeka, kad je Tivat doživio ekspanziju u svakom pogledu, kaže za Boka News mr Danijela Đukić, direktorica JU Muzej i galerija.
Kapela Sv. Mihovila – foto Boka News
Predviđeno je, kaže, da buduća postavka Pomorske zbirke reprezentativno prikaže pomorsku baštinu Tivta i Boke i da obuhvati pomorsko-industrijsko nasljeđe, pomorstvo, ribarstvo i sport.
Sama postavka će biti urađena u skladu sa mogućnostima, potencijalima i ograničenjima izložbenog prostora, kako postojećih tako i potencijalnih u budućnosti, a s obzirom na broj, vrstu, starost i vrijednost muzejskih predmeta. Neizostavni dio toga su i materijalna sredstva od kojih zavisi ostvarenje većine planiranih stvari.
Stari vodovod i kupatilo iz doba Austro-ugarske – muzejski potencijal
-Ako govorimo o potencijalnim prostorima za izlaganje, u poslednje vrijeme se često spominje objekat starog vodovoda u parku. To je jedan od objekata koji su ostali iza Austro-ugarske, a koji ima određenu vrijednost, te se njegovom revitalizacijom može mnogo dobiti. Malo je ostalo reprezentativnih objekata iz tog perioda, nažalost. Oni koji su bili u “Arsenalu” već su na početku srušeni, a ostali su zapušteni. Često se spominje i objekat starog kupatila čija bi ponovna izgradnja, odnosno izmještanje, adaptacija i prenamjena, kako je navedeno u Strateškom planu razvoja Opštine Tivat, sigurno bila od koristi svima.
Budući izgled – Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Imamo neke ideje da to bude i prostor gdje će biti primjenjene inovacije u muzejskoj djelatosti, pa ćemo predstavljati veliki broj muzejskih elemenata kroz digitalne table projektora. To ćemo tek da vidimo, jer imamo nekoliko varijanti kojima smo osmislili te prostore sa rezervoarima, istakla je Danijela Đukić.
Više prostora – bolja prezentacija naslijeđa
U sklopu JU Muzej i galerija Tivat u srednjovjekovnom kompleksu Ljetnjikovca Buća -Luković ovih dana su za posjetioce pristupačne sedam postavki- tri izložbe slika, etnografska postavka, sa prikazom pomorskog salona, a od skora je tu i djevojačka primorska škrinja, otkupljena od mještana iz Lastve tivatske. Do nedavno je tu bila izložba o Školskom brodu “Jadran”, a u đardinu sa kapelicom Svetog Mihovila izložena je kamena plastika – lapidarijum na otvorenom, gdje se mogu vidjeti i grbovi plemićkih porodica Buća i Vrakjen. Unutar kapele prikazani su panoi o vjerskim objektima na području Tivta. U Kuli Luković, zaštićenom kulturnom dobru od 1961. godine. čija se adaptacija ovih dana privodi kraju, na četiri novoa će uskoro biti smješteno oko 700 predmeta iz fonda umjetničke, etnografske, pomorske i arheološke zbirke, koji su u međuvremenu pohranjeni u muzejskim depoima.
Pomorski salon – foto Boka News
Naglasak na očuvanju kulturnog identiteta
-Naša se ustanova razvija adaptiranjem, sanacijom, opremanjem i rekonstrukcijom postojećih objekata unutar Ljetnjikovca, ali i intencijom ka prostornom proširivanju kroz organizacione jedinice radi zadovoljenja kulturnih potreba domaćih i stranih posjetilaca. Unaprjeđenje muzejske djelatnosti i razvoja muzeja za dobrobit budućih generacija, ali i očuvanja kulturnog identiteta lokalne zajednice u eri globalizacije, migracija i drugih globalnih prijetnji, imperative su stručnog tima ove ustanove, naglašava direktorica Đukić.
Šarmantni dalmatinski grad Omiš, nekada poznat kao uporište gusara, danas je mnogo poznatiji po svom zadivljujućem položaju – smješten na mjestu gdje se prelijepa rijeka Cetina, okružena moćnim stijenama, srijeće s plavetnilom Jadranskog mora. Kao i svako ušće tog tipa, i ovo je dom raznovrsnim životinjskim i biljnim vrstama koje bujaju u spoju slatke i slane vode – zbog čega je područje proglašeno dijelom mreže Natura 2000, sistema zaštićenih zona Evropske unije namijenjenih očuvanju rijetkih vrsta.
Ipak, dijelovi tog krhkog ekosistema uskoro bi mogli postati prošlost ako planovi za izgradnju nove privatne marine budu sprovedeni, upozoravaju biolozi i mještani koji se snažno protive projektu.
Štetni građevinski zahvati poput ovog postali su čest prizor na hrvatskom dijelu jadranske obale tokom protekle decenije. Veliki broj marina, betonskih plaža, šetališta i nasipa neprestano raste – sve uz blagoslov vlade i bez nacionalne strategije ili odgovarajućih mehanizama kontrole koji bi zaštitili ove osjetljive ekosisteme, tvrde brojni biolozi i pravni stručnjaci sa kojima je BIRN razgovarao.
Ako budu usvojene izmjene Uredbe o procjeni uticaja zahvata na okolinu (PUO) koje predlaže Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije, zaštita obale od prekomjerne izgradnje u Hrvatskoj uskoro će dodatno oslabiti.
Primorski grad Omiš u Hrvatskoj. Foto: Pixabay
Odobreno bez detaljne provjere
Projekat izgradnje marine na ušću Cetine tipičan je primjer načina na koji se u Hrvatskoj odobravaju projekti koji potencijalno mogu nanijeti štetu prirodnom okruženju.
Mogućnost izgradnje marine na ušću rijeke uvrštena je u prostorni plan grada Omiša još devedesetih godina. Mreža zaštićenih prirodnih područja Evropske unije – Natura 2000 – osnovana je kasnije, 2013. godine. To je moglo uticati na revidiranje urbanističke strategije grada, ali je, uprkos nekim izmjenama prostornog plana, projekat marine ostao.
Dubrovačka kompanija Dubrovnik nekretnine prije pet godina podnijela je Ministarstvu zaštite životne sredine zahtjev za procjenu mogućeg uticaja svog projekta pod nazivom „Marina Omiš-Ribnjak” na okolinu – kao prvi korak ka dobijanju lokacijske dozvole, što je prva faza građevinskog projekta koja prethodi izdavanju građevinske dozvole.
Prema važećem hrvatskom pravilniku o procjeni uticaja na okolinu (PUO), samo veće luke otvorene za javni saobraćaj od nacionalnog i međunarodnog ekonomskog značaja, kao i one od posebnog nacionalnog interesa, moraju proći punu proceduru procjene uticaja na životnu sredinu. U okviru te procjene analiziraju se obim, intenzitet i trajanje uticaja na okolinu, te predlažu mjere zaštite i nadzora.
Manje marine, predviđene za 100 do 200 vezova, koje uključuju nasipanje, produbljivanje ili isušivanje morskog dna ili gradnju objekata dužih od 50 metara u more, nijesu po automatizmu obavezne da prođu kompletnu PUO proceduru. Umjesto toga, investitori mogu zatražiti od Ministarstva zaštite životne sredine da izvrši prethodnu procjenu o tome da li je takva procedura uopšte potrebna.
Za tu osnovnu procjenu (OPUO), investitori moraju dostaviti samo jednostavniji izvještaj o uticaju na okolinu, koji obično naručuju od jedne od brojnih privatnih firmi koje je Ministarstvo ovlastilo za taj posao.
Ako komisija koju imenuje Ministarstvo zaključi da projekat mora proći punu proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, investitor bi tada trebalo da naruči i plati detaljnu studiju uticaja, što je skuplje, produžava rokove do izdavanja lokacijske dozvole i, teoretski, može ugroziti čitav projekat.
Međutim, BIRN-ova istraga prošle godine utvrdila je da čitav taj proces ima ozbiljne manjkavosti i osmišljen je tako da pogoduje investitorima, a ne zaštiti životne sredine – pri čemu je upravo postupak OPUO najproblematičniji dio.
Prema zahtjevu koji je kompanija Dubrovnik nekretnine podnijela Ministarstvu zaštite životne sredine, projekat marine na ušću Cetine predviđa izgradnju dva lukobrana dužine do 190 metara i dva plutajuća pristaništa, s planiranim kapacitetom od 162 veza. Marina bi zauzimala morsku površinu od 29.663 kvadratna metra. Pored ostalih intervencija, ovaj dio ušća morao bi se produbiti kako bi se omogućio pristup jahtama.
Ministarstvo je 2021. godine odlučilo da nije potrebna puna procedura procjene uticaja na životnu sredinu, ali je ipak bilo obavezno sprovesti posebnu procjenu o tome da li je projekat štetan za mrežu Natura 2000. Godinu kasnije, Ministarstvo je zaključilo da je projekat „prihvatljiv“ za ekologiju područja, iako se u studiji na osnovu koje je odluka donijeta priznaje da bi projekat imao uticaja na ušće i pješčano morsko dno – važna staništa brojnih morskih vrsta koje nastanjuju to područje.
Drugi investitor, kompanija Orvas iz Dugopolja, 2023. godine zatražio je od Ministarstva zaštite okoline da izvrši procjenu njegovog projekta marine pod istim nazivom „Marina Omiš–Ribnjak“. I ovaj projekat je 2024. oslobođen obaveze prolaska kroz punu proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, ali je, kao i prethodni, morao da prođe obaveznu procjenu uticaja na mrežu Natura 2000.
Ovoga puta plan o izgradnji marine izazvao je negodovanje javnosti i doveo do protesta lokalne zajednice i ekoloških aktivista.
„Kao najvažniji uticaj, izgradnja marine na ušću Cetine zbrisala bi sa ove lokacije strogo zaštićenu morsku travu Zostera noltii, koja je na ovom području postala kritično ugrožena usljed ranijeg ljudskog djelovanja u ušću“, objašnjava Jelena Kurtović Mrčelić, biološkinja u ustanovi za zaštitu prirode „More i krš“.
Morske trave poput Zostera noltii imaju ključnu ulogu u ishrani, razmnožavanju i rastu ribljih vrsta, kao i brojnih sitnih organizama kojima se ribe hrane.
Samo ušće, gdje se miješaju slatka i slana voda, kako pojašnjava Kurtović Mrčelić, predstavlja jedinstven ekosistem sa više važnih funkcija. Mlade ribe različitih vrsta koriste ga kao utočište od predatora. Ovo stanište je dom raznovrsnim vrstama rakova i školjki koje uspijevaju u muljevitom morskom dnu.
U određenim periodima godine, ušća su od presudnog značaja za uzvodne i nizvodne migracije vrsta, zbog čega Evropska unija podstiče revitalizaciju ovakvih centara biodiverziteta. Projekat poput ovog, naprotiv, sužavao bi migracione puteve i ugrozio divlji svijet, kaže Kurtović Mrčelić.
U februaru ove godine, uprkos protestima, Splitsko-dalmatinska županija dala je saglasnost kompaniji Dubrovnik nekretnine da podnese zahtjev za lokacijsku dozvolu, nakon što je, očigledno, kompanija Orvas odlučila da ne učestvuje u ovom konkretnom javnom nadmetanju.
Iz Županije i Ministarstva zaštite životne sredine nijesu odgovorili na pitanje BIRN-a da li je lokacijska dozvola već izdata.
Plaža Zlatni rat u Bolu, Hrvatska. Foto: Pixabay
Plaža je život
Ima nebrojeno primjera dozvoljene gradnje duž hrvatskog dijela jadranske obale – čak i na nekim od najizuzetnijih prirodnih lokaliteta.
Prije četiri godine, stanovnici mjesta Bol na ostrvu Braču bili su zapanjeni saznanjem da opština planira da naspe veliku količinu šljunka i sličnog materijala i da izgradi betonske objekte radi proširenja obale u blizini jedne od najljepših plaža na svijetu – Zlatnog rata.
U obliku roga koji se pruža u bistro plavo more i pomjera pod uticajem morskih struja, plime i vjetrova, ova šljunkovita plaža je jedinstveni geomorfološki fenomen, nastao erozijom obronaka obližnje Vidove gore.
More koje okružuje plažu dom je i morske trave Posidonia oceanica, strogo zaštićene vrste koja raste samo u Sredozemnom moru. Velika podmorska polja, poznata kao „pluća Mediterana“, od ogromnog su značaja za ekosistem. Posidonia svakog dana u Sredozemlju proizvodi od 14 do 20 litara kiseonika po kvadratnom metru, služi kao izvor hrane, sklonište i mjesto razmnožavanja za brojne morske vrste, i poput drugih morskih trava, vezuje ogromne količine ugljenika – efikasnije čak i od tropskih prašuma.
Ministarstvo zaštite životne sredine 2019. godine odlučilo je da za projekat nije potrebna ni procedura procjene uticaja na okolinu, niti procjena uticaja na lokalnu ekologiju. Međutim, Alen Soldo, biolog i profesor na Odsjeku za studije mora Univerziteta u Splitu, tvrdio je da izvještaj na osnovu kojeg je Ministarstvo donijelo odluku nije adekvatno procijenio nivo uticaja i da je pun grešaka.
U svojoj analizi, koju je podijelio s BIRN-om, Alen Soldo je ukazao da se, suprotno tvrdnjama iz izvještaja, polja posidonije nalaze unutar granica planiranih građevinskih radova, što se može dokazati kartama staništa iz mreže Natura 2000. Soldo je naveo i da su podaci korišćeni za klimatske i vjetrovne uslove nerelevantni za to područje, te da nijedan od stručnjaka koji su učestvovali u izradi izvještaja nije specijalizovan za morska staništa. Ističe i da bi uticaj na ekosistem i zaštićene vrste bio veći nego što je procijenjeno, uz upozorenje da je uništavanje zaštićenih vrsta protivzakonito u Hrvatskoj.
Nakon žalbi mještana, koji su naveli da nisu bili obaviješteni o kratkom roku za javnu raspravu tokom OPUO procjene, organizacija civilnog društva Sunce iz Splita zatražila je od Ministarstva zaštite životne sredine da sprovede novu procjenu. Kada je Ministarstvo to odbilo, organizacija je pokrenula tužbu s ciljem da poništi odluku o procjeni uticaja na okolinu pred sudom. Iz organizacije Sunce tvrde da se predmet još nalazi u postupku pred Upravnim sudom u Splitu.
Polja posidonije takođe su jedno od staništa vrste Pinna nobilis, poznate kao plemenita periska – velike školjke karakteristične za Sredozemno more, koja je u posljednjim godinama gotovo potpuno nestala zbog parazita koji se razmnožava u sve toplijem moru. Naučnici su prošle godine procijenili da je u hrvatskom dijelu Jadrana preostalo svega oko 30 jedinki, dok se očuvanje mladih školjki pokazuje izuzetno teškim. Svaki novi pronalazak mladih ili odraslih primjeraka smatra se događajem dovoljno važnim da dospije u vijesti.
Ipak, neke od nedavnih odluka Ministarstva zaštite životne sredine pokazuju koliko malo pažnje investitori i samo Ministarstvo posvećuju ovim značajnim ili ugroženim vrstama.
U septembru 2023. godine, Ministarstvo je odlučilo da projekat marine Račice, u blizini Starog Grada na ostrvu Hvaru, ne mora proći proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, uprkos tome što je početna procjena zaključila da bi gradnja „zahvatila“ dio postojećeg polja posidonije. Ministarstvo je odlučilo da će samo posmatranje morskog dna – kako bi se utvrdilo da li se na lokaciji nalaze primjerci plemenite periske – biti dovoljna mjera za ublažavanje problema.
Takvo rješenje je primijenjeno u više slučajeva. U odluci iz 2024. godine, kojom je buduća mala luka od javnog značaja Sveta Marina u opštini Raša oslobođena obaveze sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, jedna od propisanih mjera zaštite područja – za koje je bilo poznato da je stanište plemenite periske – bila je premještanje jedinki.
Međutim, stručnjaci napominju da je mlade primjerke plemenite periske (Pinna nobilis) izuzetno teško uočiti u moru, te da u Hrvatskoj postoji samo nekoliko stručnjaka specijalizovanih za taj posao.
Silvija Kipson, jedna od najistaknutijih hrvatskih biološkinja sa iskustvom u ovom području, kazala je za BIRN da je samo jednom kontaktirao investitor sa zahtjevom za tu vrstu usluge i to bez ikakvog daljeg nastavka saradnje nakon početnog upita.
U drugom slučaju, Ministarstvo zaštite životne sredine 2024. godine odlučilo je da planirana marina u uvali Smrka na ostrvu Hvaru ne mora proći potpunu procjenu uticaja na životnu sredinu, pa čak ni procjenu u okviru mreže Natura 2000, iako se lokacija nalazi unutar zone obuhvaćene tom mrežom.
U dokumentu kojim je Ministarstvo obrazložilo svoju odluku navodi se da bi to bila treća marina na 25 kilometara dugom potezu obale, čime bi se ukupan broj vezova povećao na 419.
Marina u uvali Smrka uzrokovala bi određenu degradaciju polja posidonije, ali je taj uticaj ocijenjen kao nevažan.
„Pošto je ovaj tip staništa na navedenoj lokaciji već oštećen, projekat neće imati značajan negativan uticaj na polja posidonije“, navodi se u obrazloženju Ministarstva.
Marina Punat na ostrvu Krk. Foto: Pixabay
Problematični podaci i sistemi
Soldo sa Univerziteta u Splitu ističe da je glavni problem početnih izvještaja i studija procjene uticaja u tome što ih finansiraju investitori, pa su zaključci uvijek isti – da neće biti većeg uticaja na životnu sredinu. Međutim, objašnjava on, ako se u more ubacuje velika količina materijala, praktično je nemoguće da to ne ostavi značajne posljedice.
„Cijeli sistem procjene uticaja na životnu sredinu besmislen je ako je postavljen na ovakav način“, dodaje Soldo.
Milvana Arko-Pijevac, biološkinja i bivša direktorka Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, proučavala je efikasnost propisa o zaštiti Jadrana. U analizi 645 izvještaja o građevinskim projektima iz perioda od 2016. do 2024. godine, zaključila je da u 96 odsto projekata planiranih na obali nije sprovedeno stručno terensko istraživanje staništa i vrsta.
Umjesto toga, glavni izvor podataka bio je Bioportal.hr, veb portal Informacionog sistema zaštite prirode, koji nema podatke o rasporedu i strukturi zajednica na morskom dnu, niti o mogućem prisustvu zaštićenih vrsta. Upozorila je da se neke od tih zaštićenih vrsta mogu naći i u plitkim vodama izvan zaštićenih područja.
„Ovakvi izvještaji mogli bi biti snažan alat za zaštitu životne sredine, ali su beskorisni ako koriste opšte podatke umjesto terenskih podataka sa konkretne mikrolokacije“, objašnjava Arko-Pijevac.
Kao posljedica korišćenja neadekvatnih podataka, mjere zaštite često se uopšte ne primjenjuju, što potom dovodi do uništavanja zaštićenih vrsta, zaključila je Arko-Pijevac u svojoj analizi. Na primjer, mapiranje polja posidonije kao mjera zaštite naloženo je samo u dva izvještaja.
Arko-Pijevac je ukazala i na brojne druge probleme. U 99 odsto slučajeva lokalne i regionalne uprave – od kojih se uvijek traži da daju mišljenje u postupku – nisu imale nikakve primjedbe na izvještaje. Zvanične primjedbe javnih institucija podnesene su samo u jedan odsto slučajeva. Tako rijetko učešće javnosti, zaključuje Arko-Pijevac, može se objasniti nedostatkom transparentnosti. Većina primjedbi iznijetih tokom javnih rasprava je odbijena.
Komiža na ostrvu Vis u Hrvatskoj. Foto. Pixabay
Problem koji koji će postati još gori
Prekomjerna izgradnja duž hrvatske obale ne pokazuje znakove jenjavanja. Tokom 2024. godine, BIRN je zabilježio 24 obalna projekta koji su ili prošli postupak OPUO ili je odluka o njima još bila u toku – većinom rekonstrukcije ili izgradnje marina i uređenja plaža. Godinu ranije, 2023, od 53 projekta, samo je za četiri odlučeno da je potrebna puna procjena uticaja na životnu sredinu.
Čitava ova neadekvatna procedura, koja je naklonjena investitorima, mogla bi postati još slabija ako hrvatska vlada usvoji novu verziju pravilnika koji reguliše postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Jedna od predloženih izmjena u novom tekstu pravilnika jeste dodatno ublažavanje kriterijuma za različite nivoe procjene uticaja.
Prema važećem pravilniku, samo luke otvorene za javni saobraćaj od nacionalnog i međunarodnog ekonomskog značaja, kao i luke od posebnog nacionalnog interesa, moraju automatski proći punu PUO proceduru. Sve druge luke ili marine sa 100 do 200 vezova, koje uključuju produbljivanje ili isušivanje morskog dna ili gradnju objekata dužih od 50 metara u more, mogu proći skraćenu OPUO proceduru. Još manje projekte procjenjuju županijske vlasti, čiji su kriterijumi za procjenu još blaži.
Enes Ćerimagić, pravni stručnjak iz NVO Zelena akcija, objašnjava da je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, usvojen 2023. godine, izmijenio kategorizaciju luka od posebnog nacionalnog interesa. To znači da je definiciju luka trebalo prilagoditi i u pravilniku o PUO. Tako se u novoj verziji pravilnika ta odredba sada odnosi na luke veće od pet hektara.
„Ne postoji precizna metodologija kojom bi se odredilo na koliko to vezova konkretno odnosi, ali okvirno se radi o oko 500 vezova, kako se obično navodi u ekološkim izvještajima, jer je za jedan vez potrebno otprilike 100 kvadratnih metara“, kaže Ćerimagić.
Kao posljedica toga, u novoj verziji pravilnika o procjeni uticaja na životnu sredinu, druga kategorija projekata koji prvo mogu proći kroz OPUO proceduru sada obuhvata marine površine između 2 i 5 hektara. To znači marine kapaciteta od 200 do 500 vezova. Trenutno se, prema važećem pravilniku, sve marine sa više od 200 vezova automatski upućuju na punu PUO proceduru.
Propisi koji se odnose na manje marine – one koje u posljednje vrijeme niču duž čitave jadranske obale biće dodatno olabavljeni.
Prema sadašnjem pravilniku o procjeni uticaja na životnu sredinu, OPUO procjena je obavezna za marine kapaciteta većeg od 100 vezova. Međutim, prema predloženim izmjenama, projekti ove vrste, ako nisu smješteni unutar područja mreže Natura 2000, ubuduće će se procjenjivati samo na županijskom nivou.
U novoj verziji pravilnika nestala je rečenica iz postojeće OPUO kategorije koja se odnosi na „projekte koji uključuju nasipanje, produbljivanje ili isušivanje morskog dna i izgradnju objekata dužih od 50 metara u more“. To znači da će se ovakvi zahvati takođe procjenjivati samo na nivou županije.
Tokom javne rasprave o novom pravilniku o PUO, održane početkom ove godine, Milvana Arko-Pijevac pozvala je Ministarstvo zaštite okoline da vrati ovu odredbu u OPUO kategoriju, ali je njen prijedlog odbijen.
„Sve to znači da će se većina marina ubuduće graditi bez prave procjene uticaja na životnu sredinu“, kaže Enes Ćerimagić.
S obzirom na poteze koji dodatno ublažavaju propise, teško je očekivati da prekomjerna izgradnja duž obale uspori u skorije vrijeme. Samo kada je riječ o marinama, njihov broj je u Hrvatskoj od 2009. do 2024. godine porastao sa 98 na 226, dok je broj vezova povećan sa 16.848 na 19.073.
Prethodna strategija razvoja nautičkog turizma, koja je obuhvatala period od 2009. do 2019. godine, predviđala je ukupno 41.589 nautičkih vezova na moru (uz dodatnih 13.086 na kopnu), što znači da još postoji prostor za veliki broj vezova. Nova strategija razvoja nautičkog turizma još nije usvojena.
Međutim, štetni projekti koji se sprovode duž obale bez ikakve kontrole zaista nanose ozbiljnu štetu zaštićenim staništima, potvrđuje Soldo.
„Naš biodiverzitet se uništava, a niko za to ne snosi odgovornost“, kaže on. „Vlada je naklonjena privatnim interesima umjesto da brani naš nacionalni interes da imamo očuvano i zaštićeno morsko područje.“
Novi Sad, Serbia, November 1, 2025. REUTERS/Djordje Kojadinovic
Na komemorativnom skupu u Novom Sadu desetine hiljada ljudi 1. novembra odale su poštu stradalima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Godinu dana nakon pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim.
U ranim prepodnevnim satima građani su se okupili u blizini stanične zgrade, gde se pre godinu dana dogodila tragedija. Tamo su ostavljali cveće i sveće, a u 11.52, u vreme kada se nadstrešnica obrušila, održano je i 16 minuta tišine u pomen na žrtve.
Dijana Hrka, čiji je sin među stradalima, poručila je u govoru pred okupljenima da kreće u svoju borbu i najavila štrajk glađu ispred Skupštine grada Beograda.
“Ja moram da znam ko je ubio moje dete, ko je ubio 16 ljudi. Mora neko da odgovara za ovo”, poručila je.
Profesorka Građevinskog fakulteta u Beogradu Sanja Fric izjavila je da nadstrešnica nije pala kao posledica akta terorizma ili sabotaže, kako se to može čuti u provladinim medijima.
“Ona je pala zbog gubitka nosivosti. Do toga je došlo primarno, ali ne i jedino, zbog korozije čeličnih žica kojom je nadstrešnica bila okačena o krovnu konstrukciju. Međutim, to je bila samo kap koja je prelila čašu koja se godinama punila korupcijom i javašlukom u građevinarstvu”, rekla je Fric.
U popodnevnim časovima kolona je prošetala do na Kej žrtava racije, gde ih je već čekao veliki broj građana.
Kraj programa obeležen je odavanjem 16-minutne pošte za poginule i puštanjem 16 lampiona.
Celodnevni skup protekao je bez incidenata.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije služio je parastos stradalima u Beogradu, kome je prisustvovao državni vrh.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon pomena poručio da je “u ovom tužnom trenutku najvažnije da Srbija bude dostojanstvena i ujedinjena”.
MUP je saopštio da je u piku okupljanja od 11.52 do 12.08 časova bilo prisutno oko 39.000 građana, koji su u Novi Sad stigli sa teritorije cele Srbije.
Tragedija u Novom Sadu promenila je Srbiju – sa jedne strane je vlast, oličena u populističkom lideru Aleksandru Vučiću, dok su nasuprot njega antivladine snage, predvođene studentskim protestnim pokretom.
Hiljade antivladinih demonstranata na ulicama Srbije traže vanredne izbore. Vlast ostavlja prostor za izbore pre roka, ali odbija da ih raspiše.
