Službenici policije uhapsili su S.A. iz Herceg Novog, zbog sumnje da je počinio krivično djelo proganjanje, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je S.A. osumnjičen da je oštećenu duže vremena proganjao i nastojao da uspostavi kontakt protivno njenoj volji.
Iz policije su kazali da je S.A. pokušavao da uspostavi kontakt sa oštećenom preko sredstava komunikacije, dolaskom na njeno radno mjesto, kao i da je 23. marta vozilom pratio od kuće i da je, protivno njenoj volji, uveo u vozilo.
“Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, S.A. je uz krivičnu prijavu uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo proganjanje”, kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da će S.A. u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost tužilaštvu.
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
1 od 6
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG - foto Hina
Podgorica – Status hrvatske manjine u Crnoj Gori najstabilniji je od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama, rekao je predsjednik Zoran Milanović u četvrtak u Podgorici.
Milanović se drugog dana svog službenog posjeta Crnoj Gori sastao s predstavnicima hrvatske manjine u toj zemlji, mahom iz Kotora, Tivta, Bara i Podgorice.
Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj put u crnogorskoj prijestolnici okupio najveći broj ljudi tijekom njegovih mandata premijera i predsjednika.
„Od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama koje su autohtone, matične i vezane uz zemlju maticu u Crnoj Gori je situacija trenutno nekako najstabilnija, da ne kažem najnormalnija”, rekao je Milanović okupljenim Hrvatima.
„Nažalost, tako nije ni u BiH ni u Srbiji. U Crnoj Gori to funkcionira nešto bolje i u tome sigurno postoji zasluga i hrvatske zajednice, vas kao lojalnih i zrelih građana Crne Gore. Neka tako i ostane”.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini Adrijan Vuksanović za Hinu je rekao da ga „raduje ta konstatacija predsjednika” te da je ona nadahnuće za daljnji rad.
Vuksanović je rekao da je svaki dolazak nekog hrvatskog dužnosnika u Crnu Goru veoma značajan za hrvatsku zajednicu „jer joj u ovim turbulentnim okolnostima daje snagu i vitalitet”.
Zahvalio je Zagrebu na „cjelokupnom tretmanu” koji ima prema Hrvatima u Crnoj Gori, „posebno senzibilnim na sve oblike turbulencija koje dolaze s razina državne politike”.
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG – foto Hina
Takve „turbulencije” mogle su se dan ranije čuti i u crnogorskoj skupštini tijekom “antihrvatske histerije” zastupnika Milana Kneževića, rekao je Vuksanović, kazavši da takva retorika podsjeća na devedesete.
Hrvatski zastupnik time se referirao na Kneževićev govor na premijerskom satu u kojem je prijetio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu te rekao da će Hrvate „koliko god da bježe od sebe stići zločini – Jasenovac, crkva u Glini i logori za djecu”, prenijeli su crnogorski mediji.
Knežević, proglašen personom non grata u Hrvatskoj u julu prošle godine, pozvao je da se to u Crnoj Gori učini i za hrvatskog šefa diplomacije, kazavši da će ga „prvi sačekati kad idući put dođe u Crnu Goru i vratiti ga s Debelog brijega kad bude se izrugivao žrtvama”.
Crnogorskom zastupniku sporna je nedavna izjava Grlića Radmana da Lora u Splitu nije bila logor, nego istražni zatvor u kojem su počinjeni zločini koje je Hrvatska procesuirala.
Ta je izjava zasmetala i crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću koji ju je kritizirao dan ranije tijekom susreta s Milanovićem.
Hrvatski predsjednik tada je rekao da je Lora bila „neka vrsta logora”, a da je na hrvatskom pravosuđu da procesuira tamošnje zločine, što ono „sporo, ali dosadno i uporno” ipak čini.
Lora je vojni zatvor u Splitu u kojem je Hrvatska vojska od 1992. do 1997. držala zarobljene neprijateljske vojnike, ali i neke civile.
Milanović sa predstavnicima hrvatskih udruga u CG – foto Hina
Hrvatska je 2022. zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u vojnom istražnom zatvoru Lori na osam i pol godina nepravomoćno osudila zapovjednika zatvora Tomislava Duića, a stražara Emilija Bungura na četiri godine i deset mjeseci.
U slučaju poznatom kao Lora 2 zbog ratnog zločina protiv civila ranije su osuđeni čuvari Tonči Vrkić na 10 godina te Ante Gudić i Anđelko Botić na po osam godina zatvora.
Milanović se nakon susreta s hrvatskom zajednicom sastao i s Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom. Kasnije u četvrtak s Milatovićem će održati predavanje studentima na Fakultetu političkih znanosti.
Dan ranije se, osim s crnogorskim kolegom s kojim je poslao poruku važnosti dobrosusjedskih odnosa dviju zemalja, susreo i s premijerom Milojkom Spajićem.
Ministrica turizma Crne Gore Simonida Kordić potpisala je ugovor sa Organizacijom za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija (UNIDO) u cilju realizacije projekta „Podrška tranziciji ka turističkoj industriji 4.0 u Crnoj Gori pokrenutoj putem digitalnih tehnologija”.
Ova inicijativa proizilazi iz interesa Crne Gore da oblikuje turističku industriju primjenom najboljih praksi iz Slovenije, koje su razvijene u okviru njihovog uspješno sprovedenog projekta „Digitalna inovacija kulturne baštine“ (DICH).
Projektom, koji će trajati naredne dvije godine, planira se primjena digitalnih tehnologija u sektoru turizma i kulture, čime će se značajno podići konkurentnost Crne Gore na globalnoj turističkoj sceni, ali i doprinijeti zaštiti i valorizaciji kulturne baštine, stvaranju novih digitalnih turističkih iskustava i angažovanju lokalnih zajednica u kreiranju inovativnih proizvoda.
Kordić je, prilikom potpisivanja Ugovora, istakla da zajedno sa UNIDO-om, kao i sa Ministarstvom ekonomije, turizma i sporta Republike Slovenije, otvaramo vrata novih mogućnosti za Crnu Goru.
Ovaj projekat predstavlja ključni korak u našim nastojanjima da unaprijedimo turističku industriju kroz primjenu najnovijih digitalnih tehnologija. Kroz njega ćemo razvijati i primjenjivati inovacije koje će omogućiti privlačenje novih posjetilaca, bolje brendiranje destinacije, kao i povećanje konkurentnosti crnogorskih turističkih i kulturnih resursa. Donacija Slovenije u iznosu od 300.000 eura omogućava da se realizuje strateški važan cilj, a to je dugoročni i održivi razvoj turizma, poručila je Kordić u Beču.
Kroz ovaj projekat, Ministarstvo turizma Crne Gore, uz podršku UNIDO-a i donatora, želi da postavi temelje za održiv turistički razvoj, u skladu sa strategijama Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Projekat će sprovesti UNIDO, a finansiraju ga Ministarstvo ekonomije, turizma i sporta i Fond za preduzetništvo Republike Slovenije, i cjelokupan iznos je iz donacije.
Nakon potpisivanja razmijenjena su iskustva o jačanju međusobne saradnje u oblasti digitalizacije turizma kao i pod okriljem UN tourism, zaštiti kulturne baštine i unapređenju održivog turističkog razvoja. Kordić ih je tom prilikom upoznala i sa inicijativom “Destinacija Balkan”, za šta su sagovornici iskazali zainteresovanost.
Budva će 29. i 30 marta biti domaćin državnog prvenstva u malim bazenima. Nastupiće osam klubova i to: PVK Jadran m:tel, VPK Primorac, PK Orka, PVK Budvanska rivijera, PVK Budućnost, VPK Aquatic Verde, PVK Nikšić i PVK Butterfly.
Očekuje se nastup oko 220 takmičara. Pored medalja, podijeliće se pehari za najboljeg plivača i plivačicu u svakoj uzrasnoj kategoriji, kao i za
najboljeg plivača i plivačicu na prvenstvu.
Pehare će dobiti najbolji klubovi u muškoj i ženskoj konkurenciji, a biće nagrađena prva tri kluba na prvenstvu. Takmičenje će se odvijati u četiri programa, a počinje u subotu u 10 časova.
Novi roman Slavice Perović Nova Nora biće predstavljen u Kući nobelovca Iva Andrića u Herceg Novom, u petak, 4. aprila 2025. godine sa početkom u 19 časova. Sa autorkom će razgovarati pjesnikinja Marija Vujošević.
Program je rezultat plodonosne saradnje JUK Herceg Fest i izdavačke kuće Nova knjiga iz Podgorice.
Nova Nora je slojevit roman koji istražuje unutrašnju dramu žene suočene s nemogućnošću da pomiri sopstvene identitete – supruge, majke i vrhunske kardiokirurškinje – u svijetu koji joj nameće granice između privatnog i javnog života. Kroz priču o ženi koja svakodnevno spašava srca djece na operacionom stolu, ali ne može pronaći lijek za sopstveno srce koje pati i voli, Perovićeva oslikava borbu za lično i profesionalno ostvarenje.
Slavica Perović rođena je u Kotoru. Lingvistkinja je i književnica. Naučne radove objavljuje u naučnim časopisima u zemlji i inostranstvu. Do danas je napisala preko dvije stotine pedeset naučnih i stručnih radova ali i objavila oko desetak knjiga – autorskih, uređivačkih i prevodilačkih. Autorka je romana Life Lift (uži izbor za NIN-ovu nagradu 2012), Beton Bluz i Nova Nora.
Promocija i druženje se autorkom biće sjajna prilika za dublje upoznavanje sa njenim novim djelom, koje je već po samom objavljivanju privuklo pažnju regionalne publike i pozicioniralo se na top-listama u knjižarama.
Ponesi nasljeđe iz Kotorskih muzeja - foto M.D.P. Boka News i OJU Muzeji Kotor
1 od 14
Crkva sv. Pavla, sjedište Muzeja Kotor foto M.D.P.
Replike antičkih minđuša
Hipnos na svilenoj marami
Dobrotska čipka
Coronellijeva mapa aplicirana na suvenirima
Kravata
Mapa na svili
Motiv mozaika na odjevnom predmetu
Suvenir u kamenu
Suveniri u risanskoj Rimskoj vili, foto M.D.P. Boka News
Muzej grada Perasta
MUZEJI KOTOR Stara vještina za novo doba - Dobrotska čipka
OJU Muzej Kotor - Ulazu u Crkvu Sv. Pavla - foto Boka News
Dobrotska čipka
Suvenirska ponuda OJU Muzeji Kotor, koju je osmislio kreativni tim na čelu sa direktorkom, akademskom umjetnicom Dušicom Ivetić, neposredno i nenametljivo edukuje, kako turiste, tako i lokalno stanovništvo i podstiče ih na promišljanje o značaju kulturne baštine.
Neke od odabranih eksponata iz bogate riznice kulturne baštine koju u svojim objektima čuvaju poslenice OJU “Muzeji” Kotor, posjetioci mogu ponijeti i kući – kupovinom suvenira sa motivima kulturno-istorijskog nasljeđa, koji imaju estetsku, edukativnu i upotrebnu vrijednost. Svilene marame i kravate sa štampanim motivima mozaika sa likom Hipnosa, kartama Koronelija, minđuše, broševi- replike arheološkog nasljeđa, samo su mali dio cijele kolekcije suvenira, koji se izrađuju u muzejskoj radionici.
Mapa na svili
Kroz kampanju „Ponesi nasljeđe” „Muzeji” već neko vrijeme promovišu svoje eksponate, sa ciljem da informacije o njima plasiraju brzo i da ih posjetioci lako usvoje. Pritom, kaže dr Dušica Ivetić, direktorka “Muzeja”, u kreiranju tih suvenira insistiraju na kvalitetnim materijalima, posebno osmišljenim pakovanjima i informativnim tekstovima.
Maštovita muzejska radionica
-Jedan od važnih segmenata djelovanja muzeja u aktuelnom kontekstu je edukacija različitih starosnih i društvenih grupa. Na to jasno ukazuje i ovogodišnja tema Svjetskog dana muzeja, koja insistira na sprovođenju inovativativnih praksi u ovom cilju i u direktnom kontaktu sa zajednicom. Za naš muzej se pokazalo da upravo suvenirska ponuda, naročito kampanja „Ponesi nasljeđe”, neposredno i nenametljivo edukuje lokalno stanovništvo i podstiče na promišljanje o značaju kulturne baštine, kaže Ivetić za Boka News i dodaje da su poseban akcenat stavili na održivost, pa dio suvenira izrađuju svojoj muzejskoj radionici. Naročitu pažnju posvećuju djeci.
Crkva sv. Pavla, sjedište Muzeja Kotor foto M.D.P.
-Koristimo reciklirani kancelarijski papir za izradu replika lapida, posebno dizajniranu ambalažu za nakit, kao i za tradicionalnu izradu maski. U našoj radionici proizvodimo i replike predmeta koje djeca pronalaze na našim arheološkim radionicama, upoznaju se sa njima i nose ih svojim domovima. Dio suvenira izrađujemo na našem 3d štampaču. U radionici izrađujemo i arheološke setove za djecu, društvenu igru „Domicijane, ne ljuti se!” i još niz drugih suvenira, ističe Ivetić.
Legendice za veliku i malu djecu
Pravi “bum” doživjela su izdanja “Kotorskih legendica”, koje su postale popularne među najmlađima, a vole ih i odrasli – roditelji, koji su pronašli dragocjen poklon za rođendane. Na više svjetskih jezika knjige su dostupne i turistima.
-Naša izdanja namjenjena djeci nastaju u želji da se aktivno komunicira sa najmlađima putem priča i ilustracija, a i da se indirektno uključe odrasli. Svako izdanje ističe teme koje smatramo bitnim dijelom kolektivnog nasljeđa. Ilustracije su plod dugogodišnje saradnje sa Anom Rodić i svojom likovnošću i maštom daju posebnost našim izdanjima. Kod pripreme teksta smo sarađivali sa Milkom Kolundžić i Tanjom Vujović. Do sada smo izdali „Kotorske legendice”, zatim „Kotorske legendice – manje znane”, „Kotorske priče o nasljeđu”, „Korak po korak muzej”, „Arheologija za najmlađe”. Tu je i kreativni blok „Skiciraj grad” koji je poziv djeci da se likovno izraze po pitanju različitih tema vezanih za naše nasljeđe i grad. Sve knjige su dostupne na našem i engleskom jeziku, a neka izdanja su prevedena i na italijanski i ruski jezik. U fazi smo prikupljanja materijala za novo izdanje, kaže Ivetić I potsjeća da u Muzeju grada Perasta u ponudi imaju “Detektivsku avanturu” koja je nastala u saradnji sa dječijim piscem Urošem Petrovićem. Cilj avanture je da porodice u zajedničkoj potrazi kroz muzej odgonetnu zagonetke.
Dobrotska čipka
Promoteri dobrotske čipke
Inventivni muzejski tim kontinuirano i temeljno radi na zaštiti, oživljavanju tehnike izrade dobrotske čipke – sada već i kroz gotove komade čipke-suvenire.
-Već četvrtu godinu zaredom naša muzejska ustanova organizuje Školu dobrotske čipke u saradnji sa čuvarkom ove plemenite vještine, Nadom Radović. Sve su češći pozivi za učešće na međunarodnim festivalima. Ove godine dobili smo i poziv da budemo partneri na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, koji podrazumijeva i promociju Crne Gore u saradnji sa našom ambasadom u Hrvatskoj. Brojne polaznice naše škole aktivno stvaraju, što je rezultiralo i suvenirskom ponudom čipke, koja je posebno aktuelna za naše sugrađanke i sugrađane. Osmislili smo poseban način prezentovanja čipke u formi nakita kao i dizajn pakovanja, objašnjava direktorka Ivetić.
U najavi sezone ističe izložbu dobrotske čipke i dodjelu sertifikata ovogodišnjim polaznicama škole, za Internacionalni dan muzeja. U maju planiraju i školu izrade mozaika.
Replike antičkih minđuša
Virtuelna rekonstrukcija vile u Risnu, izložba, obnova inventara…
Tokom 2024. godine kroz objekte OJU Muzeji Kotor – Rimska vila u Risnu, Muzej Grada Perasta, Crkva Sv. Pavla, Galerija Solidarnosti, Lapidarijum (Crkva Sv. Mihovila), ukupno je prošlo 30.525 posjetilaca, a ustanova je ostvarila prihod od 128.000 eura. Većina objekata, ističe direktorka Ivetić, zahtijeva konstantno ulaganje i održavanje. Suočavaju se s brojnim problemima na ovom planu, ali se trude da osigurju najbolje uslove za očuvanje eksponata, kao i za prijem posjetilaca/teljki.
-U toku je izrada virtuelne rekonstrukcije vile u Risnu, koja će posjetiocima/teljkama omogućiti da dožive njen nekadašnji izgled i uređenje. U Muzeju grada Perasta, tokom zimskog perioda sproveli smo radove na unutrašnjem održavanju i zamijenili dio vitrina novima, izrađenim prema muzejskim standardima. Plan je da do početka sezone zamijenimo još jedan dio vitrina. U Crkvi Sv. Pavla nadamo se realizaciji nove izložbe u okviru saradnje sa Moravsko zemaljskim muzejem iz Brna, navela je Ivetić.
Sa karijerom koja obuhvata plovidbu otvorenim morima i iskustvo stečeno radom u nekim od najpoznatijih svjetskih brodogradilišta, Erik Rober-Pejar savladao je umijeće pomorske izvrsnosti. Kao bivši kapetan trgovačke mornarice, posljednjih 25 godina posvetio je oblikovanju industrije remonta i popravke jahti, od kojih se posebno ističe Monaco Marina La Ciotat.
Sada, kao izvršni direktor Adriatic 42, vodi crnogorsko brodogradilište za superjahte. U intervjuu, Rober-Pejar dijeli uvide u svoj profesionalni put, evoluciju industrije i svoju viziju budućnosti Adriatic 42.
Imate zanimljivu profesionalnu i ličnu biografiju. Šta Vas je dovelo u Crnu Goru, kako u poslovnom, tako i u privatnom smislu? Šta Vas je posebno privuklo u vezi sa ovom prilikom u Adriatic 42?
U Crnu Goru sam došao sa tri riječi na umu: izazov, timski rad i zadovoljstvo. Svaka od njih predstavlja ključni aspekt onoga što me privuklo ovoj prilici sa Adriatic 42, kako profesionalno, tako i lično.
Izazov je bio jedan od glavnih faktora, jer je Crna Gora za mene nova zemlja, a znao sam da postoji prostor za unapređenje brodogradilišta i usluge koju pruža. Mogućnosti rada u dinamičnom okruženju, doprinos njegovom razvoju i prevazilaženje prepreka koje dolaze sa izgradnjom nečeg novog bili su izuzetno motivišući. Uvijek se trudim da nađem uzbuđenje u situacijama koje me tjeraju da se prilagodim, inoviram i pronalazim rješenja, a ova prilika mi je upravo to pružila. Timski rad je bio još jedan ključni razlog. Rad sa ljudima iz različitih kultura uvijek je obogaćujući jer omogućava razmjenu znanja, perspektiva i stručnosti. Bio sam uzbuđen zbog mogućnosti da podijelim svoje iskustvo, ali i da učim od svojih kolega. Na kraju, zadovoljstvo je uvijek bilo vodilja u mojim karijernim odlukama. Pomorska industrija je istovremeno izazovna i zahtjevna, ali je i jedinstvena. Strast i uživanje su u njenom srcu, a čvrsto vjerujem da je pronalaženje zadovoljstva i inspiracije u poslu ključno za uspjeh. Ova uloga mi je upravo to ponudila i znao sam da je, u tom smislu, pravi izbor.
Adritatic 42
Koliko trenutno brodogradilište zapošljava radnika i koji procenat su lokalni kadrovi? Koji su Vaši konkretni planovi za 2025/26. godinu u pogledu širenja, rasta radne snage i investicija?
Trenutno imamo oko 100 zaposlenih, od kojih su gotovo svi iz Boke Kotorske. Pored našeg internog tima, sarađujemo i sa značajnim brojem crnogorskih podizvođača, čime dodatno jačamo vezu sa lokalnom radnom snagom i ekonomijom.
Gledajući ka 2025. i 2026. godini, naš fokus ostaje na rastu i kontinuiranom unapređenju. Sa planiranim ulaganjem od oko 25 miliona eura, nastavićemo modernizaciju naših kapaciteta i infrastrukture kako bismo unaprijedili efikasnost i kvalitet usluga. Takođe, aktivno razvijamo ponudu zimskog skladištenja kako bismo vlasnicima jahti pružili sveobuhvatnija rješenja za njihove potrebe. Kada je riječ o širenju poslovanja, cilj nam je da ugostimo još veće jahte tokom ove i naredne godine. Ovi napori odražavaju našu posvećenost širenju kapaciteta i pozicioniranju brodogradilišta kao relevantnog igrača u pomorskoj industriji Jadrana.
Adriatic42 se ističe time što ključne liderske pozicije zauzimaju profesionalci iz Crne Gore. Kako je ovaj pristup oblikovao kompaniju i da li očekujete da će se taj trend nastaviti?
Zahvaljujući renomiranom Pomorskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, uspjeli smo da privučemo visokokvalifikovane profesionalce, uključujući bivše upravnike stroja i kapetane trgovačke mornarice. Njihova tehnička stručnost omogućava im da brzo razumiju specifične zahtjeve naših klijenata i efikasno upravljaju timovima, osiguravajući visok standard usluge. Pored profesionalaca iz pomorske industrije, koristimo i bogato iskustvo zaposlenih iz nekadašnjeg komercijalnog brodogradilišta Bijela. Njihovo praktično znanje u oblasti popravke i održavanja brodova donosi značajnu tehničku vrijednost našem poslovanju, dodatno jačajući našu sposobnost preuzimanja složenih projekata. Zoran Stanjević, direktor operacija, Milan Bošković, komercijalni direktor, i Marija Đurović, direktorica za ljudske resurse, samo su neki od primjera kako se oslanjamo na lokalno znanje, talenat i sposobnosti, kojima se itekako ponosimo. Njihovo liderstvo i stručnost doprinose našem uspjehu i potvrđuju da imamo svijetlu budućnost, čvrsto utemeljenu na domaćem potencijalu i posvećenosti.
Gledajući u budućnost, očekujemo nastavak ovog trenda. Posvećeni smo jačanju saradnje sa Pomorskim fakultetom i drugim obrazovnim institucijama kako bismo privukli mlade talente. Kroz ovu saradnju želimo da podržimo dugoročni razvoj kompanije, ali i da pružimo prilike budućim generacijama crnogorskih pomorskih stručnjaka da grade karijeru u Adriatic 42.
Adriatic 42
Koliko je jahti Adriatic 42 servisirao od otvaranja? Koji je bio najizazovniji projekat do sada i odakle najčešće dolaze jahte koje servisirate?
Od početka našeg poslovanja, Adriatic 42 je uspješno servisirao oko 40 jahti, veličine od 15 do 95 metara. Ovi projekti su obuhvatali različite tehničke zahvate, kao i radove na farbanju i preuređenju enterijera.
Kada je riječ o izazovima, najzahtjevniji projekat je uvijek onaj naredni koji dolazi. Svaka jahta nosi sa sobom jedinstvene složenosti, bilo da se radi o tehničkim nadogradnjama, vrhunskim završnim obradama ili složenim enterijerskim prepravkama. Većina jahti koje servisiramo dolazi od renomiranih brendova i vlasnika koji traže najviši nivo održavanja i popravki. Pored toga, aktivno razvijamo postprodajne servisne ugovore sa poznatim brendovima jahti poput Ferretti-ja i Rive, a u planu su i novi partneri. Ova strateška ekspanzija dodatno jača našu poziciju kao pouzdanog pružaoca usluga u industriji.
Adriatic 42 nije samo brodogradilište, već svojevrsna biznis zajednica. Koliko kompanija trenutno posluje unutar kompleksa i kako to doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i razvoju pomorske industrije u Crnoj Gori?
Sarađujemo sa oko 100 podizvođača kao što su Caterpillar, Prento Yacht i Riva Yacht, od kojih svaki donosi specijalizovanu stručnost neophodnu za ispunjavanje izuzetno visokih standarda kvaliteta koje naši klijenti očekuju. Ova mreža ključna je za otvaranje novih radnih mjesta, ne samo unutar našeg brodogradilišta, već i širom sektora, jer pomažemo u očuvanju i razvoju visoko specijalizovane radne snage.
Pored direktnog zapošljavanja, ovaj ekosistem dodatno jača poziciju Crne Gore kao ključne destinacije za održavanje i popravku jahti. Črsto vjerujemo da će partnerstva sa podizvođačima i lokalnim preduzećima dodatno doprinijeti razvoju pomorske infrastrukture i ekonomije zemlje još i više u narednim godinama, u kojima planiramo ekspanziju našeg biznisa.
Šta crnogorska javnost može očekivati od Adriatic42 u budućnosti?
Imamo ambiciozne planove za narednih pet godina, s krajnjim ciljem da postanemo vodeća referenca na globalnom tržištu u domenu servisa i remonta jahti. Da bismo to postigli, privodimo kraju veliki investicioni plan usmjeren na značajno proširenje naših kapaciteta, posebno za servisiranje jahti dužih od 70 metara. Ova ekspanzija omogućiće nam da primimo veći broj velikih plovila, unaprijedimo naše objekte i dodatno razvijemo tehničku stručnost. Kao rezultat toga, crnogorska javnost može očekivati da Adriatic 42 odigra još značajniju ulogu u pozicioniranju zemlje kao prestižne destinacije za održavanje, prepravku i postprodajne usluge jahti.
Sa planiranim dodatnim ulaganjem od 25 miliona eura u rast infrastrukture, uz više od 50 miliona eura već uloženih, ostajemo posvećeni jačanju partnerstava sa lokalnim preduzećima, univerzitetima i profesionalcima, kao i nastavku doprinosa stvaranju radnih mjesta i ukupnom razvoju crnogorske pomorske industrije.
Evergreen je ponovno u središtu pozornosti svjetske pomorske industrije – ovaj put zbog narudžbe megamax kontejnerskih brodova koja je postavila novi rekord u cijeni izgradnje.
Kako piše Splash247, tvrtka je naručila jedanaest brodova kapaciteta 24.000 TEU, od kojih će šest graditi Hanwha Ocean u Južnoj Koreji, a preostalih pet kineski brodograditelj CSSC Guangzhou Shipyard International (GSI).
Prema podacima objavljenima na Korejskoj burzi, Hanwha Ocean će svaki od svojih šest brodova naplatiti 267,3 milijuna dolara. To je, prema analitičarima iz Alphaliner-a, najviša cijena ikad dogovorena za jedan kontejnerski brod. Na razini cijene po kontejnerskom mjestu, to iznosi 11.138 dolara po TEU.
Za usporedbu, u kasnoj 2020. godini Hapag-Lloyd je platio 164 milijuna dolara po brodu za slične LNG pogonjene megamaxe koje je također gradila Hanwha. Evergreenova nova cijena veća je za više od 100 milijuna dolara po jedinici – što dovoljno govori o promjenama u tržišnim uvjetima posljednjih godina.
Ova desetljeća pokazala su se iznimno profitabilnim za brodogradilišta, a potražnja za novim brodovima – pogotovo onima ekološki prihvatljivijima – znatno je povećala cijene. Iako podaci iz Clarksons Research pokazuju da su cijene novogradnji blago pale (indeks je pao za 1% od početka godine), i dalje su daleko iznad razina iz prethodnih godina.
Evergreenov rekord još je jedan pokazatelj da se brodari sve više okreću zelenijim rješenjima, čak i uz znatno veće početne investicije.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u petak, 28. marta sa početkom u 19 časova u holu Akademije znanja biće upriličena promocija knjige priča Med i žuč autora Miodraga Perunovića.
O knjizi koju je objavila IK Štampar Makarije govoriće sportski novinar Branko Vujisić, urednik knjige Radomir Uljarević i autor.
Proslavljeni bokser Miodrag Mijo Perunović upamćen je među ljubiteljima sporta, a naročito među poklonicima boksa, kao osvajač evropskog zlata i svjetskog srebra, borac čiji se mečevi i danas prepričavaju kako u regionu, tako i širom svijeta.
Sedamdesetih godina 20. vijeka, čak, tri puta je proglašavan za najboljeg sportistu Crne Gore, kao i za najboljeg mladog sportistu Jugoslavije.
Dobitnik je najznačajnijeg društvenog priznanja – Trinaestojulske nagrade1978. godine.
Bio je selektor reprezentacije SR Jugoslavije, selektor reprezentacije Srbije, a borci pod njegovim vođstvom osvajali su evropske i svjetske medalje.
Perunović se boksom bavio do 37. godine, rukavice je okačio o klin 1994, kada je trebalo da se bori za svjetsku profesionalnu titulu.
Objavio je knjige, zbirku poezije “Put”, dopunjeno i prošireno izdanje “Putopis” i autobiografiju “Štit i mač”, koje su svojevrsno svjedočenje o vremenu u kojem je ostvarivao najveće rezultate u karijeri.
Južnokorejska vojska u četvrtak je saopštila kako se čini da je Pjongjang poslao još 3.000 vojnika kao podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, izvijestila je novinska agencija Yonhap.
“Od gotovo 11.000 sjevernokorejskih vojnika koji su poslani u Rusiju, 4.000 je stradalo, a čini se da je oko 3.000 ili više dodatno poslano u januaru i februaru”, citirala je agencija izjavu Generalštaba (JCS) u Seulu, prenijela je Hina, pozivajući se na dpa.
Krajem februara, južnokorejska obavještajna služba rekla je kako vjeruje da je Pjongjang poslao drugi val vojnika na prvu liniju u ruskoj regiji Kursk, dodajući da ne zna tačan obim raspoređivanja.
Snabdijevanje municijom i oružjem
Yonhap prenosi izjavu JCS-a u Seulu da je sjevernokorejska vojska već pretrpjela oko 4.000 žrtava u ratu u Ukrajini.
Međutim, nije jasno uključuje li ta brojka samo poginule ili i ranjene vojnike.
Osim slanja trupa Sjeverna Koreja nastavlja snabdijevati Rusiju municijom i oružjem u velikim količinama, uključujući projektile kratkog dometa, samohodne haubice i raketne bacače, tvrdi južnokorejska vojska.
