Dok na ukrajinskom tlu rat ulazi u treću godinu, ostatak Evrope sve glasnije razmišlja o jačem naoružavanju i uvođenju obveznog vojnog roka. Da se Evropa mora pripremiti na potencijalnu obranu od ruskog napada, upozorava i Njemačka.
Na sličnom su tragu i izjave iz Nizozemske – zemlje koja također razmatra uvođenje obveznog vojnog roka. Vrh europske politike slaže se u jednome – Ukrajina ne smije izgubiti.
600 bunkera tvorit će baltičku liniju obrane. U strahu od moćnog i nepredvidivog susjeda, Estonija, Latvija i Litva počinju graditi obrambene linije. Sustav bunkera i opskrbnih lanaca na granici Estonije i Rusije stajat će 60 miliona eura.
– Baltičke zemlje geografski su različite. Estonija ima zahtjevan teren, Latvija je malo otvorenija, ali Litva ima velike otvorene, prostrane poljane. Važno ih je zaštititi, istaknuo je Kaido Tiitus, savjetnik u estonskom ministarstvu obrane.
24. februara 2022. nepovratno je promijenio sigurnosnu arhitekturu Starog kontinenta. Neutralna Finska ušla je u NATO, a Švedska je još u čekaonici. Finci s velikim susjedom dijele i ratnu povijest.
– Vidjeli smo što je Rusija u stanju učiniti Ukrajini, ali ne vidim trenutačno nikakvu neposrednu vojnu prijetnju za Finsku. Finci noću spavaju mirno jer znamo da smo dobro pripremljeni. Ali članice EU-a i NATO-a morat će biti spremne za sve moguće scenarije, istaknuo je Petteri Orpo, finski premijer.
Na europskom kontinentu ukupno 16 zemalja ima neki oblik služenja vojnog roka, dok se ostale oslanjaju na profesionalnu vojsku. O ponovnom uvođenju vojnog roka razgovara se u Nizozemskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj, Srbiji. Njemačka je obvezni vojni rok ukinula 2011., ali Bundeswehr se suočava s manjkom ljudi. Da se moraju pripremiti za mogući rat s Rusijom, upozorio je nedavno i zapovjednik nizozemske vojske.
– Nije to nikakvo zveckanje oružjem, to je nužna potreba. Vidimo da jedan značajan niz zemalja ima već služenje vojnog roka. Sve skandinavske zemlje imaju služenje vojnog roka. I Danska i Švedska sad uvodi nazad, i Norveška i Finska. Finska nikada nije ni prestala s time. Konkretno kod naših susjeda, Austrija ima služenje vojnog roka, tako da je za očekivati da će i druge zemlje razmišljati o tome, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.
Američki predsjednik Joe Biden upozorava da bi ruska pobjeda imala posljedice i za Balkan.
– Ako okrenemo leđa Ukrajini i Rusija je uspije poraziti, što mislite što će se dogoditi s balkanskim zemljama? Što će se dogoditi od Poljske do Mađarske? Promijenila bi se cijela dinamika, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.
Da Ukrajina ne smije izgubiti, slažu se i struka i politika.
– To bi na neki način moglo potencirati određene procese koji ne bi bili dobri, moglo bi povećati neke tenzije. Vidimo da se neka retorika itekako ponovno vraća. Vidimo da ono što je bilo memorandum SANU, pa Memorandum SANU 2 sada tzv teorija srpskog sveta to su sve različiti nazivi za isto zlo a to je velikosrpski imperijalizam. On kao ideja nije nestao, rekao je Ogorec.
U Njemačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama iduće sedmice počinje simulacija rata s Rusijom. Crtat će se borbene linije, a nebo će parati zrakoplovi britanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva. Riječ je o operaciji “Nepokolebljivi branitelj”, najvećoj NATO-ovoj vježbi od hladnog rata u kojoj će sudjelovati 90 tisuća vojnika.
Drugo kolo Primorske lige trčanja u organizaciji triatlon klubova Budva i Kotor, biće održano u nedjelju 21. januara od 9 sati. Start je na donjem putu u Dobroti na Svetom Stasiju.
“Trči se 5 km, a dobrodošli su svi. Potrebno ponijeti dobro raspoloženje i osmijeh. Cilj je druženje, kvalitetan zajednički trening, podsticaj i podrška početnicima i rekreativcima da se odvaže i krenu da trče i da se trkaju. Učešće je besplatno, a možete se prijaviti putem linka : https://forms.gle/5EeGa1UwKh2RrFJ58 “- poručuju iz Triatlon kluba Kotor.
Riječka Jadrolinija, čija flota broji 55 brodova koji godišnje prevezu 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila, na dan 20. siječnja obilježava 77. godišnjicu pod geslom “Plovi, plovi bili brode”.
Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom tradicijom, osnovana je 20. januara 1947. u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih brodara obalne plovidbe još od 1872. godine.
Iz Jadrolinije su se, uz obljetnicu, prisjetili bogate povijesti koju bijela flota piše već gotovo čitavo stoljeće.
– Jadrolinija cruises i kružna putovanja dalekim destinacijama bijelim brodovima bili su “pravi hit”, a u nedostatku hotelskog prostora, trajekti Liburnija i Jadran poslužili su kao hotelski objekti za smještaj sudionika međunarodnog sajma u Tripoliju, u Libiji, piše u Jadrolinijinoj objavi.
Brod Dubrovnik – foto: montenegrolines.net
Trajekt Liburnija je izvan sezone osim automobila, prevozio i južno voće iz afričkih i grčkih luka za potrebe Splita i Rijeke.
Kroz bogatu bijelu flotu prošlo je mnoštvo brodova – od drvenih brodova i parobroda do današnjih vizija brodova na električni pogon. No, neki od brodova u prošlosti Jadrolinije imali su ugrađene – tračnice. Trajekt Ero je u svojoj matičnoj zemlji Danskoj prevozio vagone te je s ugrađenim tračnicama zaplovio Jadranom.
Ali, nije bio jedini – trajekt Vladimir Nazor, izgrađen u Kraljevici, bio je naručen za prijevoz vagona cisterni iz Bakra u Omišalj. Ipak, namjena mu je promijenjena te s ugrađenim tračnicama pripao Jadroliniji.
Nevjerojatna je i činjenica, kažu, da je uz brojne oluje, poneku pomorsku nesreću i čitav jedan rat – zabilježena pogibelj tek jednog Jadrolinijinog putnika. Taj se nemili događaj zbio 1991. tokom zračnog napada na luku Prizna.
Uloga Jadrolinije u životima otočana, kao i turističkom i gospodarskom razvoju hrvatskih otoka je neporeciva- prve veze, prvi dolasci automobila na hrvatske otoke… Sve je to bila Jadrolinija. Klimno, Bodulka, Kačjak prvi su trajekti koji su prevozili putnike i vozila.
Jadrolinija je nekoć imala i vlastiti list, a ta publikacija nije služila samo za izvještavanje o radu tvrtke, već je donosila stručne članke, priče iz plovidbe, razne anegdote, intervjue s posadom, pa čak i prigodne viceve. Na jedan nov i moderan način, tu dugu tradiciju nastavlja Jadrolinijin newsletter.
Flota Jadrolinije trenutno broji 55 brodova od čega 10 brzih putničkih brodova, četiri klasična putnička broda i 41 ro-ro putnički brod. Bijela flota Jadrolinije godišnje preveze više od 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila što čini više od 80 posto godišnjeg broja svih prevezenih putnika i vozila u pomorskom prometu Hrvatske.
Brodovi tokom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata.
Pripremljen teren za uređenje gradskog parka na prostoru bivše “Livnice” – Otkrivena mreža atmosferskih kanala iz doba Austrougarske, koja nije postojala u katastru instalacija i nije bila zabilježena ni u jednom gradskom dokumentu
Novoj zelenoj površini- gradskom parku “Livnica”, na površini oko 11 hiljada kvadratnih metara, raduju se i mladi i stari, svi ekološki osviješćeni građani i građanke Kotora, koji nestrpljivo očekuju mart, kada su iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor najavili njegovo kompletno opremanje i otvaranje.
Na terenu se već mogu vidjeti ugrubo izdvojene cjeline i staze budućeg parka. Predviđene su zaštitna obodna zona, centralna zona (popločana površina sa različitim vrtno-arhitektonskim elementima), zona dječjeg igrališta, zona parka za pse, zona amfiteatra na otvorenom sa jednom rerezentativnom kupolom za mnoge vrste kulturno-zabavnih programa, te zona za pasivan miran odmor sa ležaljkama, naravno – šetne staze i trim-staza, kao i lijepa pejzažna arhitektura. Jedan dio parka parka će biti opremljen senzornim mobilijarom prilagođenim za djecu sa posebnim potrebama, jedini takve vrste u Crnoj Gori.
Budući izgled Parka u Kotoru
Izvođači radova iz Privrednog društva “Bomakos“ d.o.o. iz Podgorice su detaljno očistili tlo i uklonili temelje ruševnih objekata nekadašnje fabrike “Livnica”, te naručili drenažne cjevi, koje će uskoro postaviti, kao i ivičnjake, kojima će formirati planimetriju budućih staza i platoa. Predstoji im nasipanje, formiranje neophodne nivelacije, te fino tamponiranje i humusiranje ostatka prostora.
Tokom dosadašnjih radova na parceli su otkriveni stari atmosferski kanali, koji su detaljno snimljeni, te je urađena izmjena projekta, kako bi se postojeći kanali stavili u upotrebu i povezali sa čitavim kompleksom – susjednom pješačkom stazom i potokom-Zverinjak (Zvirnjak), sa postojećim stambenim zgradama Livnice, naseljem Škaljari i crkvom sv. Vićenca, kao i sa prostorom “Autoboke”. Pristupili su i sređivanju postojećeg drvoreda koji se zadržava uz pješačku stazu prema Škaljarima.
-Na lokaciji je otkrivena mreža atmosferskih kanala iz doba Austrougarske, koja nije postojala u katastru instalacija i nije bila zabilježena ni u jednom gradskom dokumentu, te smo ovo otkriće morali da uvažimo i da njemu prilagodimo projekat rješavanja atmosferske kanalizacije. Svi ti kanali su zaštićeni, urađen je novi projekat odvoda i dogovorili smo da se na fekalnu kanalizaciju priključi i stambena zgrade na ulasku u Park. Ovom investicijom ćemo riješiti i taj ozbiljan problem stanara ove zgrade, kaže za Boka News Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor i dodaje da su takođe riješili imovinsko-pravne odnose na toj parceli.
Ostaci kanalizacije iz doba Austrougarske
-Ideja vodilja opštinske uprave je da vidimo koje su to slobodne javne površine u vlasništvu Opštine, što je bilo imovinski upitno, te da nađemo način na koji ćemo te površine valorizovati. Zbog skučenog prostora, u unutrašnjem dijelu Zaliva nema mnogo javnih površina koje su slobodne, a mi smo prednost dali projektima koji nemaju komercijalnu namjenu. Izgradnja zgrada je sa ekonomskog aspekta najisplativija, ali dugoročno to nije najkorisnije za građanstvo, kaže sekretar Sekretarijata za investicije.
Isto tako, riješili su i stambeno pitanje za dvije porodice koje su živjele u ovom prostoru.
-Opština je pokazala društvenu odgovornost, s obzirom da lica koja su živjela na toj lokaciji nisu imala pravni osnov za to, riješili smo stambeno pitanje dvije porodice. Sada jedna porodica živi na Kampu, a druga u Tivtu, u boljim uslovima od onih u kojima su boravili prije, kaže Vukasović.
Interesanto je da jedan dio parka će biti opremljen senzornim mobilijarom prilagođenim za djecu sa posebnim potrebama, ističe za naš portal Ognjen Vukasović.
Ugovorena vrijednost radova je 899.958,27 €. Projektant je Enforma studio iz Kotora, a revident “All Ing” d.o.o. Kotor. Projekat konzervacije i rekonstrukcije crkve Sv. Vićenca uradila je firma firma “Projektor” d.o.o. Tivat.
Pored radova na Parku “Livnica” u toku su i radovi u naselju Sveti Stasije, gdje se na opštinskoj zemlji uređuje veliki plato, namijenjen za uređenje pijace, parkinga i trga. Ta je investicija vrijedna 650 hiljada eura, a završetak radova planira se u martu.
Konzervatorski projekat zaštite crkve sv. Vićenca pokloniće Biskupiji
Crkva sv. Vićenca u Kotoru
Opština je parcelisala dio na kome se nalazi crkva, koju namjerava da zaštititi od mogućeg negativnog uticaja prilikom budućih posjeta parku, ali konzervacija i restauracija crkve, čiji je krov već urušen, za sada nije u planu. Crkva sv. Vićenca je u doba socijalizma, dok je fabrika bila aktivna, bila pretvorena u jedan od fabričkih pogona, a kasnije je prešla u vlasništvo Kotorske Biskupije. Pitanje je koliko će za buduće korisnike Parka biti bezbjedno da prolaze blizu tako devastirane crkve.
-Crkva Sv. Vićenca je pod upravom Kotorske Biskupije, nije u nadležnosti upravljanja Opštine Kotor. U cilju dobre saradnje sa Biskupijom, Sekretarijat će joj pokloniti konzervatorski projekat zaštite ove crkve. Isto tako zaštitićemo prilaz crkvi koja će biti integralni dio Parka, ali za sada ne planiramo radove na njenoj rekonstrukciji, ta sredstva nismo predvidjeli budžetom, jer to i nije dio ovog projekta. Za ozbiljnu rekonstrukciju sa svim konzervatorskim elementima i zaštitom kulturne, prirodne i vjerske baštine, to bi bio ozbiljan iznos. To bismo mogli da, zajedno sa Biskupijom, planiramo za budući period, dodaje sekretar.
Kanalizacija kroz Prčanj i Stoliv krajem godine, na ljeto prvi vodovod u Donjem Grblju
Ognjen Vukasović
-U drugoj polovini ove godine očekujemo početak radova na projektu kanalizacije, koji je kapitalan za naš grad. Odmah nakon usvajanja Budžeta Opštine raspisaćemo tender za izgradnju sekundarne mreže vodovoda za pet sela Donjeg Grblja (Vranovići, Pobrđe, Lješevići, Glavatičići, Bigova), koja bi trebalo prvi put u svojoj istoriji da dobiju vodu sa vodovodne mreže. Jedino Opština može da radi objekte komunalne infrastrukture i u tim okvirima radimo primarnu vodovodnu mrežu, koja će ići do objekata “Bigova Bay”. Na primarnu vodovodnu mrežu, čije je izvođenje u toku, a koja će se završiti do maja, radiće se i sekundarna vodovodna mreža za ovih pet sela. Očekujemo da će vodu dobiti do kraja ove godine, u zavisnosti od dinamike radova, objasnio je Vukasović.
Fjord i Rivijera i dalje ruglo
Opština nema ingerencija na privatnim površinama kakve su kod bivšeg hotela “Fjord” i bivše fabrike “Rivijera”, koje se nalaze u najatrakivnijem dijelu Bokokotorskog zaliva.
-Mi ne možemo da određujemo šta će da se radi na tim lokacijama, ne možemo da utičemo na investiture kada će, na koji način i kojom dinamikom će realizovati svoje nekretnine. Ono što možemo je da im obezbijedimo dokumentaciju u dijelu izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, tj. praćenja primjene propisa u vezi poštovanja uslova konzervatorskih mjera, kazao je Vukasović.
Tivatska policija saopštila je da je će se nakon vještačenja i istrage utvrditi pod kojim okolnostima je preminuo D.S. (44) iz Tivta.
“Povodom događaja koji je juče prijavljen tivatskoj policiji, kojom prilikom je pronađeno beživotno tijelo D.S. (44) u njegovoj prodičnoj kući, službenici policije u koordinaciji sa Sektorom za borbu protiv kriminala, a uz aktivno učešće službenika Forenzičkog centra, sprovode aktivnosti kojima rukovodi državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, obavještavamo javnost da se u ovoj fazi izviđaja ne može nedvosmisleno zaključiti pod kojim okolnostima je nastupila smrt osobe, saopštila je Uprava policije.
“Kako su pojedini mediji prenijeli određene detalje iz istrage, a koji se odnose na lice mjesta i lice čija je smrt nastupila, obavještamo vas da te činjenice ne korespondiraju sa stvarnim stanjem, nakon sprovedenih mjera kao i iz razloga što je obdukcija u toku, a uzimajući u obzir, kako smo preliminarno obaviješteni da je uzrok smrti još uvijek nepoznat, da su neophodne dodatne sudsko – medicinske analize koje zahtjevaju određeno vrijeme”, kazali su iz policije.
Službenici Uprave policije preduzimaju sveobuhvatne mjere na utvrđivanju svih okolnosti, te će nakon sprovedenih određenih vještačenja javnost biti blagovremeno informisana.
Vladimir Gojković, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore, saopštio je spisak igrača koji će početi pripreme za Svjetsko prvenstvo, koje se održava u Dohi od 5. do 17. februara.
Prvi dio priprema “ajkule“ će obaviti u Trebinju, od 22. do 27. januara, zatim se sele u Bukurešt, odakle će 2. februara otputovati u Dohu.
Na šampionatu svijeta, na kome se dijele posljednje četiri vize za Olimpijske igre u Parizu, Crna Gora će igrati u grupi C u kojoj su Srbija, Sjedinjene Američke Države i Japan.
Prvi meč je 5. februara protiv SAD, dva dana kasnije je duel sa Srbijom, a 9. februara sa Japanom.
U četvrtfinale će se plasirati pobjednici četiri grupe, drugoplasirane i trećeplasirane selekcije razigravaće za plasman među osam najboljih.
Pripreme će početi:
Pear Tešanović, Dejan Lazović, Darko Đurović, Draško Brguljan, Stefan Vidović, Vlado Popadić, Vladan Spaić, Kanstantin Averka, Aleksa Ukropina, Dušan Banićević, Đuro Radović, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Martin Gardašević, Miroslav Perković, Vuk Drašković, Vasilije Radović, Jovan Vujović i Marko Mršić.
Vandali skrnavljenje spomenika – Foto: UBNOR i Antifašisti Herceg Novog
Vandalski čin skrnavljenja spomen kompleksa Bezmetković na Savini, koji se dogodio sinoć, osudili su i članovi UBNOR-a i antifašista Herceg Novog.
Dok častan svijet spava, fašizam u Herceg Novom je budan, živi i jača u raznim oblicima nepodnošljivosti. Hladna januarska noć nije bila prepreka da se uoči 21. januara, dana kada su ubijeni jedni od najvećih heroja ovog kraja, na još jedan način oskrnavi spomenik posvećen njima i svim njihovim saborcima koji svoje živote u slobodu uzidaše, saopštili su UBNOR i antifasisti Herceg Novog.
Pitaju: Zar im nije bilo dovoljno da ih dva puta ubiju?
“Jednom u zaseoku Tušupi u neravnopravnoj borbi po stotinu na jednoga, a drugi put kada su beživotna tijela heroja ovoga kraja donijeli na glavni gradski trg koji danas (bez biste ili spomen ploče) nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića. Tada su sa njihovih tijela skinuli krvavu odjeću i zaigrali kolo. Časni narod to kolo nazva “krvavo kolo”, a sve za vječnost snimi lokalni fotograf Luka Cirigović, krišom sa prozora, te poslije rata objavi fotografiju na kojoj se vidi neljudski, ritualno-sektaški odnos prema stradalim sugrađanima, dok italijanski okupatori sa strane posmatraju ovaj krvavi pir”, kaže se u saopštenju.
Zagrljeni u kolu su igrali dragaljski i novski četnici, potpomogniti sa domaćim izdajnicima bez brade i malo suptilnijeg imena “hercegnovski nacionalisti i antikomunisti”.
“Sada vidimo da koreografi ovog kola imaju svoje nasljednike, te da ne prestaju sa svojim naumima promovisanja fašističke ideje i ponovnog skrnavljenja četvorice heroja i nekoliko stotina antifašista u spomen kosturnici koje spomen kompleks “Bezmetković” obilježava”, navodi se u saopštenju.
UBNOR Herceg Novi oštro osuđuje ovakvo huligansko ponašanje, koje često ima podrsku i podsticaj dijela naroda, a možda i dijela vlasti.
“Ipak, napominjemo da je antifašizam moralna vertikala koja našoj državnoj kući garantuje stabilnost i dugovječnost, shodno tome svi spomenici boraca za ove ideale moraju biti zaštićeni kako od lokalne, tako i od državne vlasti. Zahtijevamo od nadležnih organa da u najkraćem vremenskom periodu otkriju i objelodane imena počinioca ovog nedjela, kako bi jednom za vazda stali na put skrnavljenju naše slavne istorije i urušavanju svega što nas sa tim veže”, zaljučuje se u saopštenju.
Razvoj turističke destinacije je nemoguće ostvariti bez razvoja saobraćajne infrastrukture i zato nas ohrabruju riječi ministra Filipa Radulovića, povodom najave otvaranja brodske linije tokom ljeta Budva – Dubrovnik, poručuju iz budvanske NVO “Grupa građana BU2”.
Saobraćajna infrastruktura je sastavni dio turističke destinacije i uslov odvijanja svih aktivnosti i procesa u destinaciji. Atraktivni faktori same turističke destinacije ne mogu biti uspješno valorizovani ukoliko ne postoji dobra saobraćajna infrastruktura i saobraćajna povezanost. Turisti očekuju da destinacija bude dostupna kako bi doputovali iz mjesta stalnog prebivališta. U skladu sa tim, turisti najčešće koriste usluge aerodroma, odnosno avio saobraćaj, ali isto tako i pomorski, železnički saobraćaj, drumski saobraćaj i sl.
Razvoj turističke destinacije nije moguć bez razvijenog saobraćajnog sistema (drumskog, pomorskog, vazdušnog, železničkog, rečnog). Upravo, razvoj saobraćaja doprineo je kretanju ljudi i razvoju turizma, posebno izgradnja saobraćajne infrastrukture, železničkih pruga, drumskih saobraćajnica i aerodroma, koji su doveli do savremenog masovnog turizma.
Poboljšanje kvaliteta saobraćaja u pogledu brzine i udobnosti putovanja je izuzetno važan faktor u turističkoj ponudi danas. Destinacije koje poseduju kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i dobru saobraćajnu povezanost, imaju veću atraktivnost kao destinacije za turiste – zaključuje se u saopštenju predsjednice NVO “Grupa građana BU2” Milice Mitrović.
Festival Istarske supe – Snimio Aldo Pokrajac – Novi list
Pobjednici ovogodišnjeg, 10. Festivala istarske supe , održanog u Rovinjskom selu su “Čuvari Istrijanskeh užanci” iz Žminja, u kategoriji tradicionalne supe te tim Srednje strukovne škole „Eugen Kumičić“ iz Rovinja u kategoriji inovativne istarske supe.
Odlučila je tako ocjenjivačka komisija Festivala posvećenog izradi i čuvanju tradicije istarske supe, odabravši ih između deset timova.
Po drugi put se ocjenjivala i „najbolja kumpanija“, tj. najbolje prezentirani i ekipirani tim te „najbolja supa po izboru publike“.
Nagrada za „najbolju kumpaniju“ pripala je timu “Barbanci” iz Barbana, a ona publike timu “Rekreativo” iz Rovinjskog Sela.
Istarska supa je tradicionalno jelo i piće spravljeno od crnog vina, kruha i začina. Od davnina slovi kao jedan od prepoznatljivih elemenata istarske trpeze.
Festival Istarske supe – Snimio Aldo Pokrajac – Novi list
Sprema se tako da se kriška domaćeg kruha ispeče na gradelama (roštilju), a u bukaletu (vrč u kojem se sprema i iz kojeg se pije supa) stavi se šećer i papar te zalije maslinovim uljem. U tu se smjesu ulije zagrijano vino, pečeni se kruh do pola umoči u vino i tako servira.
Život uz more i život s morem dvije su različite stvari. Kako je živjeti s morem, najbolje zna obitelj Šain iz mjesta Zavalatica na otoku Korčuli.
Otac i sin svjetioničari su na Palagruži, gdje im se često pridruže i ostali članovi njihove obitelji i to drage volje, jer takav mir, kažu, nitko ne može platiti, piše HRT.
Svjetionik najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže neumorno radi. Za to se brinu svjetioničari, među kojima su otac i sin – Vojo i Ivo Šain.
Na otoku borave naizmjenično. Kod kuće, u Zavalatici na Korčuli, trenutno je Vojo, koji na Palagruži boravi svaki drugi mjesec – i tako već 25 godina.
“Išao sam na Palagružu silom prilike. Došao sam na Palagružu koju nisam poznavao. Poznavao sam je iz škole, iz knjiga, ali došao sam na Palagružu i upoznao sam jedan otok, kojega me na prvi mah bilo i strah”, sjeća se Vojo Šain, svjetioničar.
No, ubrzo je prevladala ljubav prema otoku.
“Ako si došao na Palagružu, legao na kauč, čekao o da ti dođe smjena, onda si u zatvoru, a ako si došao na Palagružu, voliš prirodu, voliš more, želiš izaći na more loviti rubu, onda si u raju. Meni je Palagruža raj i mogu reći da mi je spasila život. Plovput i Palagruža”, govori Vojo.
Tu ljubav prenio je i na ostale članove obitelji, koji ondje provode svaki slobodan trenutak, ističe HRT.
“Imamo svoj ritual. Znamo kad idemo leći, kada se dižemo i nije dosadno, ne, imaš uvijek nešto. U proljeće bereš šparoge, na ljeto bereš kapare, pođeš na more i prođe ti vrijeme začas, a i mirniji je život”, naglašava Manuela Pfaff.
Njemica Manuela uz Voja je zavoljela otočki život, no na otočki rječnik još se uvijek privikava.
“Nije lako nikako, ali ja bih rekla-ide!”, naglasila je Manuela.
Ivova supruga i njihovih četvero djece s njim su na Palagruži dočekali i Novu godinu.
“Idemo malo na more pecati, radimo kolače, oko koka imamo posla, igramo se, šetamo, družimo se, bitno nam je da smo svi skupa, to nam je najbitnije”, rekla je Marija Šain.
“To je nešto posebno, to bih preporučila svakomu da ide tako negdje gdje nema gužve, gdje nema trgovina, gdje nema… da dožive taj osjećaj daleko od svih, a opet…”, dodaje.
“Volim s tatom čuvat seku, volim hraniti koke i volim loviti lignje. Ulovim više od tate i onda je tata malo ljut na mene”, govori Ema Šain.
Vremena za ribanje ima, no posao se mora odraditi. Glavni zadatak svjetioničara je brinuti se o sigurnosti na moru, slanjem meteoroloških podataka i održavanjem svjetionika.
“Svjetla moraju raditi i uz sve to treba održavati kuću. To više nisu kuće, to su muzeji”, naglašava Vojo Šajn.
Ljeti često imaju posjetitelje, najviše iz Italije.
“Mi smo duplo bliže talijanskoj obali, nego što smo našoj obali. Pelješac je nama najbliža obala, koja je udaljena 120 kilometara, a talijanska je 60 kilometara daleko od nas. Ja navečer ispred kuće vidim u Italiji kada voze automobile, a ovamo ne vidim ništa”, naglašava Vojo.
Ništa mu, kaže, i ne treba, kad otočki mir s njim dijeli cijela obitelj.
