Na snazi meteoalarm za petak 23. februar – otkazan Cecin koncert u Herceg Novom

0
Na snazi meteoalarm za petak 23. februar – otkazan Cecin koncert u Herceg Novom
Nevrijeme – Škver – Herceg Novi – foto M. Dobrilović Boka News

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je narandžasti meteoalarm za sutra, petak 23 februar. Meteoalarm je izdat za područje čitave države.

Kako navode, u centralnom i južnom dijelu Crne Gore upozorenje se odnosi na obilne padavine i jak vjetar. I na sjeveru se očekuje jak vjetar, pri čemu nije najavljena veća količina kiše.

Kako navode u popodnevnim satima ili krajem dana u većem dijelu zemlje kiša, tokom noći intenzivnije padavine. Vjetar južnih smjerova, umjeren i jak, na udare veoma jak, krajem dana i tokom noći ponegdje na udare i olujne jačine.

Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 9, najviša dnevna od 6 do 16 stepeni.

Praznik mimoze – Koncert Cece Ražnatović odgođen zbog najavljenog nevremena

Direkcija 55. Praznika mimoze je, nakon analiza izvještaja vremenske prognoze za dane vikenda, donijela odluku da odgodi koncert Svetlane Cece Ražnatović, planiran za subotu, 24. februar za koji je vladalo izuzetno veliko interesovanje posjetilaca.

Prema podacima iz više meteoroloških izvještaja, tokom vikenda se očekuju obilne padavine i jak južni vjetar, što bi onemogućilo održavanje koncerta na otvorenom u odgovarajućim uslovima. Odgovorno postupajući kao organizatori, shodno najavljenim lošim vremenskim uslovima, Direkcija je odlučila da odgodi koncert Cece Ražnatović za neki naredni period o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.

Upućujemo poziv posjetiocima koji su planirali da ovaj vikend provedu u Herceg Novom, posjete naš grad tokom programa svečanog zatvaranja 55. Praznika mimoze od 1. do 3. marta, kada će biti održan maskenbal na otvorenom uz koncert Tap 011, VII Međunarodni Karneval, Suđenje karnevalu i koncert Prljavog kazališta.

Veslači Reprezentacije Srbije 56 dana na pripremama u Bokokotorskom zalivu

0
Veslači Reprezentacije Srbije 56 dana na pripremama u Bokokotorskom zalivu
Idealni uslovi za veslački sport – Boka Kotorska

Spoj planine, zaliva i mora idealan za veslanje



Ekipa veslača – kandidata za juniorsku i kadetsku reprezentaciju Srbije, odrađuju pripreme za predstojeća svjetska i evropska takmičenja u veslanju. Smješteni su u hotelu “Galija” na Glavatima, sa čije obale i kreću sa veslanjem kroz Bokokotorski zaliv.

– Bili smo ovdje 20 dana u decembru, 16 dana u januaru i sada još 20 dana, sve do 25. februara. Pripremamo se za Evropsko juniorsko prvenstvo koje se održava krajem maja u Poljskoj, Svjetsko prvenstvo će da bude u Kanadi, tako da, vjerovatno, ako budu vredjeli za medalju ili za ulazak u finale, odrediće se i jedna ekipa za Kanadu. Poslužilo nas je vrijeme, veslali smo više nego očekivano, cijele zime, kaže trener Miloš Džudić za Boka News.

Za veslački sport povoljna je mirna voda, jer kada duva bura ili jugo, onda je nemoguće veslati, po kiši i može, ako nije prejaka, ali taj spoj planine i mora je jako dobar, objašnjava trener.

Idealni uslovi za veslački sport – Boka Kotorska

-Uspijevamo dobro da ih umorimo tako  što osvajaju okolne vrhove, najbliže nam je Vrmac, ali smo išli i ka Njegušima gore, radili smo serije stepenice na tvrđavi i serpentine nam dobro dođu za kondicionu pripremu. Trening je vrlo zahtjevan, s obzirom da je veslanje jedan od najnapornijih sportova, kako prihološki, tako i ritmički, to je jedini sport u kome se krećete “u rikverc” i ne vidite cilj, ali zato vidite protivniku leđa, ako ste brži od njega. Sada treniraju veslanje 11 puta po kilometar ipo, inače trka se održava na 2000 metara, to je olimpijska distanca, tako da je to spoj izdržljivosti, brzine, eksplozivnosti, taktike, ritmike, svega ima tu. Dovoljno je dugačko da bude naporno. Ovoga puta krećemo od ove lokacije na Glavatom do rta Tre sorele, generalno radimo kraće distance, u decembru i januaru smo radili preko 20 kilometara, od Kotora do ostrva Gospe od Škrpjela okolo i nazad, zahtjevno i dugo, kaže Džudić.

Džudić i Ivković prate veslače sa obale

Upoznat je sa informacijom da je u Orahovcu, Kotor, osnovan VK “Plava zvijezda”, ali do sada nismo imali prilike da se upoznamo sa aktivnostima njegovih članova.

Idealni uslovi za veslački sport – Boka Kotorska

U ekipi su veslači Jovan Marinković, Luka Maričić, Lazar Živanović, Lazar Đurđević, Sergej Čipak, Milan Stevanović, Milan Cvetković, Marko Jančikin, Todor Samouković, Miloš Lavirac, Pavle Durković, Marko Latinović, Stefan Đurđević i Vanja Gosić, koje je selektor Aleksandar Ivković odredio na osnovu očekivanih planova i programa rada u okviru njihovih klubova. Pripremaju ih treneri Luka Đorđević iz VK “Smederevo”, Stevan Stojanović iz VK “Grafičar” i Miloš Džudić, trener VK “Crvena Zvezda”. Jedina djevojka među njima je 17-godišnja nova nada Anka Milićević, koja nije u reprezentaciji, nego na kondicionim pripremama u okviru VK “Crvena Zvezda”. Ovo je treći ciklus priprema Reprezentacije.

/M.D.P./

“Sitnice koje život znače” u Tivtu, četvrtak 22.februar

0

Predstava “Sitnice koje život znače” nastala u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Narodnog pozorišta i BeoArta iz Beograda, biće odigrana u četvrtak 22.februara u 20 sati u Velikoj sali CZK.

Predstavu je po tekstu jednog od najpopularnijih italijanskih pisaca današnjice Lorenca Maronea i u dramatizaciji Đorđa Кosića, režirao Andrej Nosov.

Komad govori o ljubavi, prijateljstvu i pomoći u čijem fokusu se nalazi penzionisani knjigovođa Čezare, “staro džangrizalo” koji pred sam kraj života dobija želju da iz korijena promijeni svoj karakter.

U predstavi igraju Mladen Andrejević, Nela Mihailović, Vanja Ejdus, Dušan Matejić, Nina Nešković i Rade Ćosić. Scenograf je Dejan Todorović, Selena Orb je kreirala kostime, muziku komponovao Draško Adžić, dok je Marija Milenković zadužena za scenski pokret.

Dubrovačka trpeza dobitnik Simply the Best nagrade

0
Dubrovačka trpeza dobitnik Simply the Best nagrade
Dubrovačka trpeza – foto Grad Dubrovnik

Gastronomski događaj u organizaciji Grada Dubrovnika – Dubrovačka trpeza na Stradunu, dobitnik je posebnog priznanja nacionalne godišnje nagrade Simply the Best koju za kreativnost, inovativnost, razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije dodjeljuju UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija, poslovno turistička burza PUT i turistički magazin Way to Croatia.

Turistička burza PUT najstariji je hrvatski B2B turistički susret, koji okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, pružatelja turističkih usluga, hotelijerstva i restoraterstva te sustava turističkih zajednica. Već 23 godine susret se organizira u drugoj hrvatskoj destinaciji, a ove godine održat će se od 10. do 12. aprila u Biogradu na Moru, kada će biti upriličena i dodjela nagrada.

Dubrovačka trpeza, tradicionalni gastronomski događaj, priređuje se u oktobru u okviru Good Food festivala. Na trpezi duž cijeloga Straduna predstave se brojni dubrovački hoteli i restorani, pekari, slastičari, ugostitelji i vinari koji prezentiraju svoje znanje i umijeće. Svake godine Trpeza ima i humanitarni karakter pa se prihod od prodaje jela i pića donira potrebitim udrugama.

Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja i TUŠ Dubrovnik.

Nagradu Simply the best za 2022. godinu Grad Dubrovnik dobio je tada u kategoriji „Novi projekti u turizmu, sustav turističkih zajednica i lokalna samouprava“ i to za uspješno realizirani projekt Dubrovnik Pass – informacijski sustav elektronske naplate i kontrole ulaska u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada Dubrovnika.

Ukrajina se bori s novim ruskim napadima, ali i nedostatkom streljiva

0
Ukrajina se bori s novim ruskim napadima, ali i nedostatkom streljiva
Posljedice napada u Donecku
Foto: Vladyslav Musiienko / REUTERS

Nekoliko dana uoči druge godišnjice početka rata u Ukrajini, Europska unija najavila je 13. paket sankcija protiv Rusije. A duž cijelog bojišta, Ukrajina pokušava zaustaviti ruske napade. Nedostatak streljiva i dalje je velik problem za brojčano slabiju ukrajinsku vojsku. Njezina vojno-obavještajna služba procijenila je da je s druge strane najmanje 470 tisuća ruskih vojnika koji se nakon zauzimanja Avdiivke ne namjeravaju zaustaviti.

Pogled iz zraka otkriva kako izgleda industrijsko postrojenje u okupiranoj Avdiivki. Ukrajinski vojnici koji su se povukli iz grada, dronovima promatraju kretanje neprijatelja i ne sviđa im se ono što vide.

– Ne završava sve njihovim zauzimanjem Avdiivke. Nastavljaju s napadima. Nakon Avdiivke slijede obližnja sela, a onda i najbliži gradovi. Imaju mnogo ljudi, žestoko granatiraju, rekao je Andrij, pilot drona, 47. mehanizirana brigada ukrajinske vojske.

Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je najavio da želi iskoristiti uspjeh u Avdiivki, ali uz napomenu da širenje operacija treba dobro pripremiti. Zapovjednik glavnog stožera ruske vojske odlikovao je svoje vojnike.

Stanovnici iz ukrajinskih gradova blizu bojišta ne žele čekati da Rusi stignu do njih. U tijeku je evakuacija većinom starijih civila koji do sada nisu napustili svoje domove.

– Stigli su do Nevelska. Još nekih 20 do 30 kilometara i to je to, uništit će i nas. Jeste li vidjeli kako su gradovi izbrisani s lica Zemlje?, upitala je Marina Batrak, stanovnica Selidova.

Ukrajinski vojnici brane se od naleta i na južnom bojištu. U pokrajini Zaporižja Rusi pokušavaju osvojiti selo Robotine, koje su Ukrajinci oslobodili ljetos i planirali ga iskoristiti kao polazišnu točku za prodor do obale Azovskog mora. No veliki je protunapad stao. Robotine su sada na dnu izbočine okružene s tri strane.

– Skupili su pričuvne snage. Vidimo da su kolone na cestama, donose streljivo i ostalu opremu. Uspješno smo zaustavili napade. Pokušali su zauzeti Robotine, ali nisu uspjeli. Ne štede ni opremu ni vojnike, rekao je Moriačok, ukrajinski vojnik.

Pozornost Rusije usmjerena je i na jedino ukrajinsko uporište na istočnoj obali Dnjepra, u mjestu Krinki, nedaleko od Hersona. Ukrajinske snage u studenome su prešle rijeku i uspostavile mostobran, ali ga nisu proširile. Ruski ministar obrane rekao je da je Krinki osvojen, ali ukrajinsko zapovjedništvo to je demantiralo.

Karotrc u Herceg Novom zakazan za 25. februar

0
Karotrc u Herceg Novom zakazan za 25. februar
Karotrc

NVO “Maškare” i ove godine, u sklopu Dana mimoze, organizuje interesantnu trku karićima – Karotrc 2024.

Trka karića, zakazana za nedjelju 25. februara u 11 sati, jedinstvena je manifestacija na ovim prostorima koja okuplja sve više učesnika.

Učesnike ove godine očekuje, do sada, najbogatiji fond novčanih i robnih nagrada – za najbrže, najmaškaranije pa čak i najsporije. Takođe, organizatori pripremaju i inovativan zabavni program tokom trajanja trke.

A, ukoliko neko obori rekord staze nagrada je takođe spremna.

Karotrc 2024.

Kao i do sada donja granica za prijavu učesnika u ovim kategorijama je 14 godina. Za sva maloljetna lica potrebno je odobrenje roditelja za učestvovanje u trci.

Novitet je da će se vozači takmičiti u prvom krugu na vrijeme, devet najbržih ulazi u drugi krug takmičenja, a u drugom krugu trka se vozi po 3 takmičara istovremeno. Nakon drugog kruga ostaju samo tri najbolja koja se bore za veliko finale.

Karotrc 2019.

U kategoriji dvosjeda K2 nema promjena, pravila ostaju ista, borba je za najbolje vrijeme, trojica najbržih takmičara osvajaju prva tri mjesta.

Svi koji su zainteresovani da učestvuju u najluđoj trci u regionu se mogu prijaviti do 23. februara putem link-a https://linktr.ee/sveomeni

Dječiji maskenbal 25. februara: Igra, pjesma i puno nagrada

0
Dječiji maskenbal 25. februara: Igra, pjesma i puno nagrada
Dječiji maskenbal – Foto arhiva Vanja Berberović Šuberić

U okviru 55. Praznika mimoze, u nedelju 25. februara biće organizovan Dječiji maskenbal u Institutu „Dr Simo Milošević“ . Uz pjesmu, igru, animatore, najmlađe drugare očekuju nagrade, ali i slatkiši, sokići i diplome za svakog učesnika, najavljuju organizatori – JUK Herceg fest.

Za najmlađe učesnike, koji imaju 6 i manje godina, maskenbal će biti organizovan od 15.00 do 17.00 časova, a za one malo starije, od 7 do 14 godina, žurka pod maskama počinje u 17.00 časova.

Za najbolje maske obezbijeđene su vrijedne nagrade. Generalni sponzor Dječijeg maskenbala je CKB, a sponzori su Džambo igraonica, Obuća Minja, Gradska kafana, picerija Boka, pekara Šušić i Vivia.

Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.

Gaza: Izrael pojačava napade na Rafah, ubijena velika obitelj

0
Gaza: Izrael pojačava napade na Rafah, ubijena velika obitelj
Gaza – dpa – Foto: Mohammed Alaswad/APA Images via ZUMA Press Wire/dpa

Izrael je pojačao svoje bombardiranje Rafaha na jugu Gaze i desetak članova jedne obitelji ubijeno je u zračnom napadu, rekli su stanovnici, dok je ministarstvo zdravstva objavilo da je u uništenoj palestinskoj enklavi dosad poginulo 29.313 osoba.

U Jeruzalemu, član izraelske ratne vlade Benny Gantz citirao je “obećavajuće rane znakove napretka” o novom sporazumu o oslobađanju talaca koje drže militanti Hamasa u Gazi usred pregovora koje vode SAD, Egipat i Katar kako bi se osigurala stanka u ratu.

Izraelska vojska (IDF) rekla je da je pojačala operacije u Han Junisu, gradu sjeverno od Rafaha. U svom dnevnom sažetku događaja u Gazi nije spomenula napade na sam Rafah i nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Procjenjuje se da je oko 1,5 milijuna ljudi nagurano u Rafahu, na najjužnijem rubu enklave blizu granice s Egiptom, a većina njih je izbjegla iz svojih domova sjevernije kako bi pobjegla od izraelskog vojnog napada.

Dotok pomoći koja ulazi u Gazu iz Egipta gotovo je presušio u posljednja dva tjedna, a sigurnosni kolaps otežao je distribuciju hrane koja ipak prođe, prema podacima UN-a i dužnosnicima.

Izrael je rekao da se priprema za kopneni napad na Rafah, unatoč rastućem međunarodnom protivljenju, uključujući i nepokolebljive saveznike SAD, zbog straha za živote civila.

Stanovnici Rafaha koji su kontaktirani sms-om izvijestili su o nekoliko izraelskih zračnih napada i velikih eksplozija u gradu, kao i o otvaranju vatre s mornaričkih brodova na područja uz obalu.

Reutersovi videonovinari snimili su posljedice udara na kuću obitelji Al-Noor u Rafahu, koja je pretvorena u ruševine, pokazujući više od deset tijela umotanih u bijele ili crne pokrove i ožalošćenu rodbinu u bolnici.

Abdulrahman Juma rekao je da su njegova supruga Noor, koja je bila iz obitelji Al-Noor, kao i njegova jednogodišnja kćer Kinza, oboje ubijeni u napadu, zajedno s Noorinim roditeljima, bratom i drugom rodbinom.

Izrael kaže da militanti Hamasa koriste civilne zgrade kao paravan, što islamistička skupina negira.

Britanija i Jordan iz zraka isporučuju pomoć bolnici u Gazi

Ujedinjeno Kraljevstvo i Jordan izbacili su iz zraka četiri tone pomoći, uključujući lijekove, gorivo i hranu, u bolnicu Tal Al-Hawa u sjevernoj Gazi, priopćilo je britansko ministarstvo vanjskih poslova.

Pomoć koju financira Ujedinjeno Kraljevstvo isporučile su jordanske zračne snage.

– Tisuće pacijenata imat će koristi, a gorivo će omogućiti ovoj vitalnoj bolnici da nastavi svoj rad na spašavanju života. Situacija u Gazi je očajna i potrebno je znatno više pomoći, i to brzo. Pozivamo na trenutačnu humanitarnu stanku kako bismo omogućili dodatnu pomoć i vratili taoce kući, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron.

Pomorski fakultet Kotor – predstavljen podvodni dron za mapiranje čvrstog otpada u moru

Pomorski fakultet Kotor – predstavljen podvodni dron za mapiranje čvrstog otpada u moru
Sa prezentacije podvodnog drona – foto Radio Kotor
U podmorju ispred Pomorskog fakulteta u Kotoru, u srijedu je predstavjen način rada podvodnog drona čija je osnovna svrha mapiranje čvrstog otpada u moru.

Kako je monitoring otpada sa morskog dna dio Nacionalnog programa monitoringa životne sredine, mapiranje pomoću drona, daće uvid u lokacije na kojima se nalazi veća količina otpada. To će pomoći da se u narednom periodu identifikuju hot spot lokacije na kojima će se monitoring otpada sprovoditi, kao i sporadične akcije čišćenja morskog dna.

Podvodni dron – foto Radio Kotor
“Ovaj uređaj takođe koristimo za lociranje olupina brodova, a može se koristiti i za mapiranje podvodnog biljnog i životinjskog svijeta. Suština ovog projekta je formiranje i akreditacija prvog master studijskog programa o zaštiti i upravljanju morskom sredinom, koji će početi od oktobra ove godine, a studenti će imati mogućnost da koriste opremu koju smo dobili kroz ovaj i ostale projekte”, kazao, prof. dr Danilo Nikolić.
“U Bokokotorskom zalivu je velika količina otpada, tako da će nam ovaj uređaj biti od velike koristi” – kazala je Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životene.
Podvodni dron – foto Radio Kotor
Podvodni dron je dio opreme koja je dobijena kroz projekat “Razvoj regionalnog zajedničkog master programa za zaštitu i upravljanje morskom sredinom“, koji je realizovan u Crnoj Gori i Albaniji tokom 2021. i 2022. godine, na kom je Pomorski fakultet Kotor bio kooridinator, dok je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore partner na projektu.

Vujović: Probudićemo crnogorsku kulturu za budućnost, stvoriti stabilne i održive modele podrške

0
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović

Ministarstvo kulture i medija probudiće crnogorsku kulturu za budućnost, stvoriti stabilne i održive modele podrške, naći najbolji sistem upravljanja sektorom kreativnih industrija, što će sve doprinijeti društveno-ekonomskom rastu, a u sektoru medija, biće usvojen set zakona i zaštićene medijske slobode.

To je saopšteno na događaju Ministarstva kulture i medija povodom obilježavanja prvih 100 dana rada 44. Vlade Crne Gore, na kom su predstavljeni rezultati za dosadašnji period.

Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, istakla je da kultura mora biti prepoznata kao generator razvoja i promocije, što doprinosi ukupnom društveno-ekonomskom razvoju.

„Ako moramo definisati jedan zadatak koji želimo postići to je da probudimo crnogorsku kulturu za budućnost, da stvaramo modele podrške svim akterima uz visoko postavljena očekivanja, da se stvara kvalitet, a da se time može doprinijeti i ekonomskom rastu. Voljela bih da vam danas mogu predstaviti konkretne podatke o učinku koji kultura ima u crnogorskoj ekonomiji, o trendovima kroz godine, međutim do sada se sa kulturom nije upravljalo na taj način. Zato i radimo istraživanje, po metodologiji UNESCO-a, ali znamo da ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom rastu i razvoju, i da se svaki euro uložen u kulturu multiplicira. Dobro ćemo i pažljivo upravljati državnim novcem“, poručila je Vujović.

Podsjetila je da je za tekuću godinu obezbijeđeno povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, odnosno 14,18 odsto.

Ministarstvo kulture i medija

Vujović je poručila da razvoj kulture treba da prati stabilan zakondavni okvir i da će krovni Zakon o kulturi, kao proizvod širokih konsultacija i znanja velikog broja stručnjaka, dati najbolja rješenja, a biće donešen u posljednjem kvartalu ove godine.

„Zakon i podzakonski akti treba da daju puni vjetar u leđa razvoju sektora, a ne da ga ograničavaju. Zato aktivno radimo na izmjenama i usaglašavanju podzakonskih akata, koji će poboljšati, definisati kvalitetnije procedure. Unaprijedićemo i Zakon o kinematografiji i raditi intersektorski sa drugim resorima“, najavila je Vujović.

Potvrdila je da će Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej, dobiti novi objekat u zelenom srcu Podgorice, koji će biti rezultat međunarodnog konkursa na kojem učestvjuju svjetski renomirani arhitekti.

„Opredeljenost ove Vlade ovom kapitalnom projektu je potpuna. Potrebno nam je još ustanova kulture, malih, velikih, institucionalnih, nezavisnih habova, utočišta za neometan rad umjetnika. Potrebna su nam javno privatna partnerstva u oblasti umjetnosti“, poručila je Vujović.

Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović

Vjerujući da sve ustanove kulture oslikavaju kulturnu scenu Crne Gore napomenula je da je Narodni muzej u prošloj godini posjetilo je oko 215 hiljada posjetilaca, što je za oko 43 odsto više nego 2022.godine, a Pomorski muzej u Kotoru posjetilo je oko 63 hiljade posjetilaca.

Vujović je kazala da će u narednom periodu tražiti najbolji model upravljanja sektorom kreativnih industrija, jer dosadašnje politike nisu budile njegov puni potencijal.

„Kulturne i kreativne industrije spadaju u jedan od najbrže rastućih sektora i glavni su pokretači razvoja ekonomija, a prema poslednjim dostupnim podacima učešće kreativnih industrija u ukupnom BDP-u, u razvijenim zemljama, iznosilo je oko četiri odsto. Kod nas, nemamo najpreciznije podatke po najnovijoj metodologiji.  Zato je Sporazum sa našim partnerima, British council-om za ekspertsku pomoć već spreman“, rekla je Vujović.

Dodala je da je na sjednici Vladine komisije usvojena odluka o potpisivanju Sporazuma sa Regijom Pulja, za realizaciju velikog projekta rekonstrukcije tvrđave Španjola, koja će nakon rekonstrukcije postati još jedan dom za umjetničke kolonije, kao Kuća Pekića u Šavniku, Stari zatvor u Kotoru i Hab u Starom Baru.

Vujović: Probudićemo crnogorsku kulturu za budućnost, stvoriti stabilne i održive modele podrške
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović

„Potrebne su nam nove, još bolje konkursne politike za podršku festivalima, stvaraocima, nevladinim organizacijama. Obećavam da ćemo konkursnu politiku unaprijediti kako bi novac građana bio utrošen na najbolji način. Radićemo intenzivno na poboljšanju uslova rada i statusa umjetnika, kao i na stvaranju uslova za rad strukovnih udruženja, koja su sada registrovana kao nevladine organizacije i nemaju mogućnost za podršku od Ministarstva“, kazala je Vujović.

Dodala je da će administracija kojom upravlja biti uvijek usmjerena na djecu, mlade, stvaraoce i umjetnike,ali i na stvaranje atmosfere u društvu gdje će se kreativnost nagrađivati, a ne sputavati.

„Saradnja sa UNESCO-m na najvišem nivou naša je obaveza i zadatak, kome ćemo posvetiti punu pažnju. Od stupanja na dužnost obilježili smo sve UNESCO dane, poslali izvještaj o Kotoru, potpisali Sporazum o rekonstrukciji paviljona u Aušvicu“, rekla je Vujović.

Jasna je da kultura i mediji imaju jednak značaj i prostor na agendi Ministarstva, pa će i u sektoru medija, kako je dodala, biti unaprijeđen normativni okvir.

„Ova administracija i Vlada je postavila to kao prioritet. Opravdana je primjedba naših međunarodnih partnera, koji kažu da su mnogi ministri kojima su u nadležnosti bili mediji, deceniju unazad, obećavali da će medijski zakoni biti usvojeni, ali to se nije dogodilo. Mi ćemo to uraditi. Ali ne radimo to zbog EU, već zbog nas, jer je Zakon o medijima iz 2012, kada nije postojala polovina izazova, koji sada postoje u medijskom svijetu. Zato ćemo požuriti“, sigurna je Vujović.

Ministarstvo kulture i medija

Poručila je da javno osuđuje svaki vid nasilja prema bilo kom novinaru/ki u Crnoj Gori i nastoji da bude uspostavljen standard ponašanja za odgovorno izvještavanje i za prekid svake vrste diskrminacije u medijskom prostoru, bez obzira na aktere i njihovu političku ili drugu opredjeljenost.

Generalni direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, kazao je da su predlozi novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama poslati prije nekoliko dana na mišljenje Savjetu Evrope.

„Nakon što dobijemo to i mišljenja nadležnih institucija u sistemu Vlade predlozi će biti, vjerujemo polovinom marta, poslati na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega će biti spremni za razmatranje i usvajanje na Vladi. Posebno nam je važan Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, zato što on sadrži evopsku regulativu i što će njegovim usvajanjem biti skinuta suspenzija sa članstva Crne Gore u Programu Kreativna Evropa“, pojasnio je Rudović.

Sprovodi se, kako je dodao, Akcioni plan za realizaciju prve Medijske strategije Crne Gore, koji sadrži ukupno 104 mjere kojima se snažno podstiče princip slobode izražavanja i osigurava ambijent za profesionalno i slobodno novinarstvo kao temelj svakog društva koje baštini vrijednosti evropskih demokratija.

N. Rudović

Istakao je da su neke od mjera, koje su predviđene Strategijom, formiranje specijalizovanih timova, odnosno određivanje kontakt osoba u Upravi policije i Državnom tužilaštvu koje će pretiti i istraživati slučajeve napada na novinare, uspostavljanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija, formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost za sve osnovne i srednje škole, digitalizacija arhiva RTCG.

Rudović je podsjetio da je Ministarstvo u decembru realizovalo konkurs za dodjelu sredstava preko Fonda za podsticanje pluralizma i medijske raznovrsnosti, kojim je sa 440 hiljada eura podržalo projekte 53 medija i tri mehanizma samoregulacije.

Naglasio je da je predlozima novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno više suštinskih novina, a jedna od njih je da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani.

„Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09 na 0,20 odsto i dodate su nove oblasti od javnog interesa, među kojima je borba protiv govora mržnje i dezinformacija. Fondu može pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenja mržnje. Uvedena je obaveza medija da statutom regulišu unutrašnje odnose, između ostalog i to da novinari budu konsultovani prije izbora glavnog urednika“, naveo je Rudović.

Sa ciljem da se dodatno učini otpornim na moguće političke uticaje, Savjet RTCG, kako je rekao, imaće 11 članova, a dva nova člana dolaze sa Univerziteta i iz Advokatske komore.

„Za člana Savjeta potrebno je 10 godina iskustva u oblasti relevantnoj za djelatnost RTCG, umjesto pet. Isto važi i za generalnog direktora i glavne urednike, te za članove Savjeta i direktora AEM-a. Radi osujećivanja političkog pritiska ili uticaja na Javni servis i nezavisno regulatorno tijelo predviđeno je da postupak razrješenja člana Savjeta može da pokrene samo Savjet, ne i nadležno radno tijelo Skupštine kao što je sada slučaj“, pojasnio je Rudović.

Sa ciljem da se ispuni javni interes tako što će se medijski sadržaji proizvoditi u Crnoj Gori umjesto da se mahom reemituje program proizveden u inostranstvu, definisano je, kako je kazao, da je minimalno učešće sopstvene produkcije 20 odsto, a Agencija propisuje mogućnost da taj procenat bude povećan.

„Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri, njih ukupno 15 koji emituju program, budu održivi i da mogu povećati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz budžeta lokalnih samouprava“, rekao je Rudović.