Crnogorsko-italijanska unija pomorstva pozdravila je usvajanje Memoraduma o razumijevanju između vlada Crne Gore i Italije u vezi sa priznavanjem ovlašćenja pomoraca i saopštila da to predstavlja ponovno otvaranje tržišta rada u Italiji.
„Usvajanje Memoranduma i predstojeće, isključivo formalno, potpisivanje, koje može biti usaglašeno i elektronskim putem ili diplomatskom poštom, predstavlja rješavanje egzistencijalnog pitanja svih nosilaca crnogorskih pomorskih isprava na brodovima koji plove pod italijanskom zastavom. Ono zapravo predstavlja ponovno otvaranje tržišta rada u Italiji“, navodi se u saopštenju Crnogorsko-italijanske unije pomorstva.
Članovi te unije su oficiri koji su se školovali i stekli zvanja u Crnoj Gori, a koji su zaposleni u različitim italijanskim pomorskim kompanijama koje posluju na međunarodnom tržištu.
„Prethodno stanje, to jest nepostojanje novog Memoranduma, uslovljavalo je mogućnost dobijanja ovjere sertifikata o stručnoj osposobljenosti, takozvani Endorsement, na maksimalni period od 90 dana, umjesto na period od pet godina koji se poklapa sa periodom važenja samog ovlašćenja o osposobljenosti. Posljedično, ovakvo izdavanje ovjere dovelo je pomorce u situaciju da ne mogu ispuniti uslove u pogledu uobičajenog trajanja ugovora o radu što ima za posljedicu trenutni gubitak posla velikog broja crnogorskih oficira i uopšte pomoraca koji su zaposleni na italijanskim kompanijama. To se takođe odražava i na naše porodice, dovodeći ih u veoma tešku ekonomsku i socijalnu situaciju“, navodi se u saopštenju.
Memorandum, kako se objašnjava, omogućava svim pomorcima da ponovo mogu redovno i normalno raditi na brodovima italijanske zastave, a istovremeno pruža nove prilike za profesionalni razvoj oficira koji su kvalifikacije stekli u Crnoj Gori.
„Italijanske pomorske kompanije imaju benefit da dobiju zaposlene koji imaju potrebne sertifikate i kvalifikacije i koji odmah mogu početi da rade, što je veoma bitno ako se uzme u obzir stalni manjak kadra, naročito oficira kako palube tako i stroja“, dodaje se u saopštenju.
Memorandum, kako se navodi, doprinosi obrazovanju i oblikovanju novih generacija studenata pomorstva, budući da će se kroz mogućnost ukrcaja kadeta nautike i brodomašinstva pružiti podrška pomorskim univerzitetima i fakultetima prisutnim u zemlji, čime se omogućava nastavak vjekovne tradicije i u eri globalizacije, zadovoljavajući stalne zahtjeve pomorskog tržišta Italije, Evrope i svijeta.
Pomorci – foto Boka News
„Ovim putem želimo da se zahvalimo Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, njegovom prethodnom rukovodstvu, sa tadašnjim ministrom Ervinom Ibrahimovićem, koji je preduzeo sve neophodne aktivnosti u cilju rješavanja ovog problema, a naročito sadašnjem na čelu sa ministrom Filipom Radulovićem, koji je njegovo brzo rješavanje stavio u vrh prioriteta Ministarstva“, rekli su iz Crnogorsko-italijanske unije pomorstva.
Oni su rekli i da posebnu zahvalnost duguju Uniji poslodavaca (UPCG), reprezentativnoj poslodavačkoj organizaciji Crne Gore, čiji su članovi, a koji su skupa sa Unijom brodara Itlaije (CONFITARMA) posvećeno i profesionalno inicirali, kontinuirano pratili i podržavali, od starta pa do same realizacije, u administracijama obje države proces do usvajanja Memoranduma.
Mažoretke i Gradska muzika Herceg-Novi na Siciliji – foto Opština HN
Mažoretke i Gradska muzika Herceg-Novi otvorili su 76. festival „Fiore del mandorla“ u sicilijanskom gradu Agriđente, a u svečanoj povorci je i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo. Kao što Herceg-Novi slavi mimozu, u ovoj italijanskoj prijestonici kulture za 2025. godinu organizuju festival u čast cvijeta badema.
Ove godine od 9. do 17. marta među više od 1300 učesnika iz 22 države svijeta su domaći i internacionalni umjetnici, muzičari, folklorne grupe, kuvari i lokalni producenti koji stvaraju živu i multikulturalnu atmosferu, a festival čine spektaklom talenta i kreativnosti. Cvijet badema predstavlja simbol proljeća na Siciliji, ponovnog buđenja i preporoda prirode nakon duge zime.
Mažoretke i Gradska muzika Herceg-Novi na Siciliji – foto Opština HN
Dio Praznika mimoze i tradicije Herceg-Novog predstavili su mažoretke i Gradska muzika i svakim nastupom izazvali posebne emocije mještana i drugih učesnika festivala.
Povezivanje dva grada, oba turistička, festivalska i bogata kulturnim dešavanjima, uvijek donosi pozitivne efekte, bolju međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Mažoretke i Gradska muzika Herceg-Novi na Siciliji – foto Opština HN
„Zadovoljstvo je što smo na festivalu koji je izuzetno značajan i posjećen u Italiji, tradicionalan – 76. po redu. Osnovna poruka je da kultura spaja i da se dijalogom i uvažavanjem različitosti jedino napreduje. Imamo šta da vidimo i naučimo kad je organizacija velikog festivala u pitanju. Preko 1 300 učesnika. Centralni događaj se odvija ispred hrama Konkordia u Dolini Hramova koja je pod Unesco zaštitom“, kazala je sekretarka Zambelić Pištalo.
Mažoretke i Gradska muzika Herceg-Novi na Siciliji – foto Opština HN
Arheološku oblast Agriđento UNESCO je uvrstio na listu svjetske baštine u novembru 1997. s obzirom na to da je ovaj grad bio jedan od najvećih iz antičkog mediteranskog svijeta i da je sačuvan u netaknutom stanju. Veliki niz dorskih hramova jedan je od najistaknutijih spomenika grčke umjetnosti i kulture. Granica lokaliteta obuhvata čitavu teritoriju antičkog polisa, uključujući ekstramuralnu oblast nekropole, značajne površine stambenog područja helenističkog i rimskog Agrigenta, složenu mrežu podzemnih akvadukata i široki dio zemljišta na kome se još uvijek nalaze neiskopane arheološke strukture.
Agriđente
Posjeta i boravak novske delegacije u Agriđenteu donosi brojne mogućnosti za dalju saradnju na polju kulture, festivala, međunarodne saradnje i razmjene iskustava, s obzirom na to da i Herceg-Novi očekuje upis tvrđave Forte Mare na UNESCO listu svjetske baštine, ali i da podjednako predano njeguje tradiciju festivala, kvalitetnih kulturnih dešavanja, očuvanja tvrđava i slično.
Pred nama je još jedan martovski vikend uz zanimljive događaje koje su pripremili restorani u Portonovom.
U petak, 15. marta, u lounge baru Maison du Monde očekuje vas Burger Friday. Na meniju će se naći sedam novih burgera, a od 21:00 vas očekuje Happy Hour, uz sva pića na popustu od 30%.
Za muziku će biti zadužen DJ Gosha, a za više informacija i rezervacije možete kontaktirati +382 63 480 545.
U Rockfish restoranu, u subotu 16. marta od 19.30, moći ćete da uživate uz njihov novi meni, a za muziku će biti zadužen Korablev bend. Za više informacija i rezervacije možete pozvati +382 68 555 596.
Portonovi
Isog dana, u baru Maison du Monde od 21 sat očekuje vas drugi po redu Gypsy Night. Imaćete priliku da slušate romsku muziku u različitim stilovima, a ako ste ikada poželjeli da saznate više o svojoj budućnosti, moći ćete to da iskusite iz prve ruke.
Udruženje Roditelji je pokrenulo i ove godine humanitarnu akciju Zajedno za polumaturante, kako bi pomogli porodicama da opreme djecu za proslavu svečane noći.
Udruženje Roditelji poziva zainteresovane donatore da se uključe i podrže akciju donacijom usluga (frizura, šminkanje) ili donacijom odjeće (haljine, pantalona, košulja, tašni, obuće..) i na taj način pomognu djeci da se spreme za proslavu polumature. U akciju se mogu uključiti svi koji imaju mogućnost i želju da doniraju odjevne kombinacije i na taj način pomognu porodicama u stanju socijalne potrebe. To mogu učiniti na više načina – direktnom kupovinom odjeće, uplatom novca na žiro račun udruženja Roditelji, nakon čega će dobiti fakturu za utrošen novac. Zainteresovani se mogu detaljnije informisati na broj telefona (020) 22 10 00 ili putem mejl adrese: udruzenje.roditelji@gmail.com
U okviru projekta “Zaštita ljudskih i manjinskih prava RAE populacije”, koje podržava Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, udruženje Roditelji od januara pruža kontinuiranu podršku djeci završnih razreda u dijelu pripreme za polaganje eksterne polumaturu. Oni dva puta sedmično rade zajedno sa svojim mentorima – nastavnicima matematike i CSBH jezika i književnosti uče i obnavljaju gradivo, ali i rade na motivisanosti da nastave školovanje.
“Akcija Zajedno za polumaturante je nastavak jednog intenzivnog tromjesečnog druženja sa grupom sjajnih polumaturanata, u želji da ih na još jedan način osnažimo i podstaknemo da nastave obrazovanje, i prenesemo im poruku da nijesu sami i da imaju podršku”, kazao je Marko Vujisić iz udruženja Roditelji.
Opština Tivat finansirala je izradu glavnog projekta za rekonstrukciju dječijeg parka u zoni stambenih zgrada u Bokeljskoj ulici (zgrade SIZ-a) na Seljanovu, čija je izgradnja planirana ove godine. Za ovu investiciju, ali i obnovu drugih igrališta i terena u 2024. godini biće izdvojeno više od 580.000 eura.
Nova parkovska površina predviđa sportsko rekreativnu zonu za djecu i odrasle, odnosno rekonstrukciju postojećeg igrališnog platoa sa novim mobilijarom i izgradnju multifunkcionalnog košarkaškog terena sa demontažnim tribinama i novom podnom oblogom, kao i uređenje zelenih površina i pješačkih staza, rekonstrukciju sistema navodnjavanja i rasvjete, a planirano je i uređenje parking prostora u okruženju, na mjestima prethodno uklonjenih privremenih objekata-garaža. Vrijednost ovih radova procijenjena je na iznos od 235.000 eura.
Programom uređenja prostora za 2024. godinu, pored ove investicije, za obnovu sportskih terena i igrališta na teritoriji opštine Tivat planirana su ulaganja u iznosu od 350.000 eura, što uključuje i izgradnju novog sportskog terena zatvorenog tipa u južnom dijelu Velikog gradskog parka, u blizini Doma zdravlja.
Budući Dječij park
U prethodnoj godini u ove svrhe Opština Tivat utrošila je blizu 343.000 eura, a najznačajniji projekat bila je obnova glavnog stadiona fudbalskog kluba Arsenal (116.000 eura). Za obnovu dječjih igrališta i manjih sportskih terena na više lokacija u gradu izdvojeno je 120.000 eura, a budžetskim sredstvima finansirano je i postavljanje reflektora na igralištu u školskom dvorištu (6.000 eura). U toku je obnova fiskulturne sale OŠ “Drago Milović”, a novi parket dobila je i fiskulturna sala SMŠ Mladost, oba projekta dijelom finansirana od strane Opštine Tivat. Početkom 2024. godine završeni su radovi i na sportskim terenima u Donjoj Lastvi, za šta je iz gradskog budžeta izdvojeno 63.000 eura.
Program pod nazivom “Sjećanje na Dragoljuba Đuričića“ održaće se u subotu 16. marta u multimedijalnoj sali kotorskog Kulturnog centra Kotor.
Početak je u 20 sati, a ulaz je slobodan.
Biće prikazan dokumentarni film o Dragoljubu u kojem govore: Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski, Kokan Dimuševski (Leb i Sol), Žika Jelić (Ju grupa), Rambo Amadeus, Bilja Krstić (Bistrik), Petar “Peća” Popović (rok novinar), Ivan Ivachkovitch (rok novinar i kum Dragoljuba Đuričića), Boban Jovanović (novinar i producent) i dr. Aleksandar Ljuboja (lekarski prateći tim Dragoljuba Đuričića).
Nakon filma biće održan koncert Kokana Dimuševskog pod nazivom “Sjećanje na velikog čovjeka“ na kome će izvesti specijalnu kompoziciju “Remembrance of a Great Man” posvećenu Dragoljubu Đuričiću
Organizatori su JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Produkcija Most.
I dok se čini da su pregovori Izraela i Hamasa zapeli, izraelska vlast tvrdi da su ratni ciljevi u pojasu Gaze velikim dijelom ispunjeni, a Hamasu naneseni teški udarci. No mnogi strani promatrači tvrde kako će sukob s Hamasom trajati još dugo, možda ne ovakvog intenziteta, i Izraelu će svakako biti teško potpuno kontrolirati pojas Gaze.
Izraelsko-palestinski sukob jedan je od najduljih i najkompleksnijih u modernom dobu. Palestinsko pitanje seže više od stoljeća unatrag, kada je Velika Britanija nakon završetka Prvog svjetskog rata obećala pronaći trajni dom za židovski narod. Prema Balfourovoj deklaraciji bila je to Palestina – smještena između Sirije, Transjordanije, Libanona i Sinajskog poluotoka.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 29. novembra 1947. donosi rezoluciju 181. Glasanjem je britanska mandatna Palestina podijeljena na 3 entiteta. Uspostavlja se država Izrael koja dobiva 54 posto teritorija dotadašnje Palestine. Jeruzalem i okolica pretvoreni su u posebnu međunarodnu zonu. Arapi odbacuju UN-ov prijedlog koji uključuje i uspostavu njihove države smatrajući ga nepravednim i povoljnim za Židove. Počinje Nakba – masovni egzodus i protjerivanje 750 000 Arapa iz Palestine.
Dan nakon proglašenja izraelske neovisnosti susjedne zemlje objavljuju rat Izraelu
Samo dan nakon proglašenja izraelske neovisnosti 1948. susjedne arapske zemlje objavljuju rat Izraelu. Jordan zauzima Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem, a Egipat pojas Gaze.
Izrael 9. juna 1967. godine pokreće preventivni napad na Egipat. Interveniraju i Sirija i Jordan, ali arapska je vojska teško poražena u samo šest dana. Izrael zauzima nove teritorije – istočni Jeruzalem, Zapadnu obalu, Gazu, Golansku visoravan i Sinaj. Sinaj je Egiptu vraćen tek nakon sporazuma u Camp Davidu.
Ključna godina u raspravama o rješavanju palestinskog pitanja je 1967.
Ključna godina u raspravama o rješavanju palestinskog pitanja je 1967. Mnogi smatraju da bi se granice trebale vratiti na one prije izraelske okupacije u Šestodnevnom ratu. Ali u međuvremenu na okupiranoj su Zapadnoj obali izgrađena brojna židovska naselja. Među Palestincima jača pokret otpora. Osniva se Palestinski pokret otpora na čelu s Yasserom Arafatom koji će se za uspostavu palestinske države boriti idućih 35 godina.
Prva palestinska intifada, tj. ustanak protiv izraelske okupacije događa se 1987. godine. Iste godine nastaje Hamas kojemu je cilj uništenje izraelske države. Palestinski ustanak pokazao je neodrživost statusa quo. Počinju pregovori u Oslu 1993. godine.
Prva palestinski ustanak protiv izraelske okupacije događa se 1987. godine
Rezultirali su uspostavom Palestinske samouprave što je bio velik korak prema normalizaciji odnosa. Izraelski premijer Yitzhak Rabin i vođa PLO-a (puno ime) Yasser Arafat potpisuju deklaraciju o načelima. PLO priznaje Izrael, a Izrael zauzvrat PLO priznaje kao legitimnog predstavnika palestinskog naroda.
Slijedio je niz pregovora koji u konačnici ipak nisu donijeli trajni mir za usijani Bliski istok. 2000. godine počinje druga Intifada koja je trajala do 2005. Na vlast u Gazi dolazi Hamas, počinje kopnena, pomorska i zračna blokada Gaze koja traje sve do danas.
Zapadni svijet nastoji ponovno oživiti mirovni proces. Američke administracije jedna za drugom upozoravaju na nužnost dvodržavnog rješenja za uspostavu mira u regiji.
Zapadni svijet nastoji ponovno oživiti mirovni proces
Bivši predsjednik Donald Trump predstavio je mirovni plan za Bliski istok prema kojem bi se stvorila palestinska država. Prijestolnica bi joj bio istočni Jeruzalem, a Izrael bi zadržao suverenitet nad naseljima u Zapadnoj obali. Trumpovo priznavanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i preseljenje američkog veleposlanstva izazvalo je snažne reakcije.
Trumpovu ponovnu inicijativu jednoglasno su odbacili i palestinska samouprava i Hamas u Gazi. Na dvodržavno rješenje poziva i aktualna američka administracija na čelu s predsjednikom Bidenom. Unatoč diplomatskom pritisku, izraelska vlast ponavlja da je takvo rješenje krize u trenutačnim uvjetima – dalje nego ikad.
Ništa od ovoljetnog bivanja Galeba na Molo longu. Najave gradskih čelnika da će ovaj brod muzej početkom ljeta otvoriti vrata prvim posjetiteljima ponovno su se, po tko zna koji put, pokazale kao pucanj u prazno jer zadnje informacije iznova pomiču završetak ovog projekta prema kraju godine. Kažu – ove, 2024.
Ako je vjerovati novim »prolaznim vremenima« koje upravo odašilju s Korza 16, Galeb se neće uspjeti završiti još najmanje sedam mjeseci. I to pod uvjetom da provedba planiranih natječaja i preostalih radova protekne glatko i bez novih nepredviđenih situacija kojih je, ruku na srce, po pitanju ovog broda dosad bilo i previše, piše Novi list.
Galeb se pretvorio u gorku pilulu riječke gradske vlasti, ali i gradskog proračuna, čiji korijeni sežu još tamo u 2009. godinu kada je Grad Rijeka, u mandatu gradonačelnika Vojka Obersnela, odlučio kupiti ovaj bivši Titov brod na sudskoj dražbi za 150.000 dolara. Protek vremena ukazao je kasnije da se, vrlo vjerojatno, nisu sagledali svi razmjeri i posljedice koje za sobom povlači vlasništvo nad jednom takvom štićenom pokretninom kao što je Galeb, koji je 2006. godine proglašen kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Projektiranje kanalizacije
Da su najave o privezu obnovljenog Galeba u riječkoj luci početkom ovog ljeta nedostižne i nerealne, postalo je jasno još početkom ove godine. Nakon što je natječaj za zakup komercijalnog dijela prostora na Galebu prošlo ljeto doživio fijasko, novi poziv potencijalnim zakupcima za oko tisuću četvornih metara budućeg hostela, restorana i kafića na Galebu nikako da ugleda svjetlo dana, premda je gradonačelnik Marko Filipović svojevremeno bio najavljivao da će u taj drugi pokušaj pronalaženja zakupca krenuti do kraja prošle godine. Sada je sredina ožujka.
Na Korzu 16 tvrde da interes kod potencijalnih zakupaca i dalje postoji, ali i da će njihovu odluku olakšati nakon što Grad Rijeka anulira pitanje troškova zbrinjavanja otpadnih voda s broda.
“Interes potencijalnih zakupaca postoji, a natječaj će se raspisati nakon završetka projektiranja sustava odvodnje otpadnih voda s broda i njegovo priključenje na javnu odvodnju što se očekuje kroz dvadesetak dana. Naime, sukladno dobivenim posebnim uvjetima Vodovoda i kanalizacije u postupku ishodovanja lokacijske dozvole koja je potrebna za privez broda, krenulo se u projektiranje kanalizacije potrebne za brod Galeb.
Time će se dodatno olakšati odluka budućim zakupcima s obzirom na to da je jedan od aspekata kalkulacija gospodarskih subjekata i trošak odvodnje otpadnih voda za koje su do sada postojale opcije odvodnje putem cestovnih cisterni ili specijaliziranih brodova”, navodi se u odgovoru koji je Novi list dobio iz nadležnog gradskog Odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade.
Muzejski postav
Prema onom što su uspjeli saznati, plan je da se sustav odvodnje otpadnih voda s Galeba priključi na postojeću mrežu unutar riječkog lukobrana, a potom i na ViK-ovu infrastrukturu. Kako se neslužbeno saznaje, za tu svrhu bit će potrebno »razvući« oko 30 metara cijevi od ranije utvrđene lokacije veza Galeba na Molo Longu, odmah do dizalica, do prvog dostupnog »priključka«, a projektom će se utvrditi kako će se položiti te cijevi, polaganjem na morsko dno ili njihovim pričvršćivanjem uz zid lukobrana.
Osim natječaja za budućeg zakupca, gradske vlasti još moraju provesti i javnu nabavu za opremanje stalnog muzejskog postava Galeba. Iz spomenutog upravnog odjela gradske uprave podsjećaju kako je upravo završeno prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.
“Savjetovanje je trajalo do zaključno 11. ožujka ove godine nakon čega će se, ovisno o ishodu savjetovanja, u najkraćem roku objaviti sam postupak javne nabave”, kažu s Korza 16.
Na upit zašto taj postupak javne nabave opreme za muzejski postav na Galebu već nije odrađen, iz Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade pojašnjavaju kako se »izvorni projekt postava morao izmijeniti odnosno uskladiti s potrebama, financijskim mogućnostima i dinamikom izvođenja radova te s procedurama i zahtjevima samog postupka javne nabave«.
“Treba reći da je rekonstrukcija objekta, u ovom slučaju broda koji je k tome zaštićeno kulturno dobro i brod muzej, vrlo složen zahvat u kojem ulogu u realizaciji imaju projektanti, dizajnerica postava, Hrvatski registar brodova i konzervatori. Minimalne nepredviđene situacije ili odluke struke prilikom izvedbe radova uzrokuju izmjene projektne dokumentacije na koju treba ishodovati odobrenje Hrvatskog registra brodova, Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela što, posljedično, dovodi do prolongiranja rokova.
Rok za dovršetak radova rekonstrukcije i remonta je 31. svibnja 2024. godine, nakon čega je predviđeno da brod još četiri mjeseca bude u brodogradilištu u svrhu opremanja postavom te uređenja interijera od strane zakupca. Dodatno je potrebno izvršiti radove na pripremi broda za privez, rampi za invalide, izvedbi kanalizacije, pripremi za organizaciju kina, zapošljavanju djelatnika i posade te se očekuje da će Galeb biti u punoj funkciji krajem 2024. godine”, pojašnjavaju iz ovog gradskog odjela.
Rok za opremanje
Za potrebe prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, koje je završilo u ponedjeljak, procijenjena vrijednost nabave opreme za stalni muzejski postav iznosi 738.400 eura, no prava zanimljivost krije se u upravo objavljenom izvješću o provedenom savjetovanju. I dok u riječkoj gradskoj upravi smatraju kako su četiri mjeseca dovoljna za opremanje postava, od strane jednog gospodarskog subjekta stigla je primjedba kako uobičajeni rok izvedbe projekata tog stupnja kompleksnosti u klasičnim građevinama iznosi minimalno od šest do devet mjeseci.
“S obzirom na to da je ovdje riječ o projektu koji se izvodi na plovilu, a koje ima znatno veći stupanj kompleksnosti, realno bi bilo za očekivati rok izvršenja od minimalno 9 do 12 mjeseci. Nadalje, ukoliko se postupak prethodnog savjetovanja i javne nabave završi u uobičajenim rokovima, za očekivati je da će u traženi rok izvedbe doći i period ljetnih godišnjih odmora kada je znatno otežana dobava opreme i materijala. Sukladno navedenom, predlažemo da se uzme u obzir korekcija roka izvršenja na realan vremenski rok”, predlaže taj potencijalni izvođač.
U Gradu Rijeci ovu su primjedbu, čini se, samo dijelom percipirali jer su zbog sporije isporuke elemenata muzejskog postava tijekom ljetnih mjeseci prihvatili da se rok izvođenja produlji s četiri na šest mjeseci.
Dosadašnji troškovi 11,8 milijuna eura
Zatražili smo i točan iznos koji je dosad potrošen na obnovu i prenamjenu Galeba, mimo već poznate cifre od 7,26 milijuna eura bez PDV-a, koliko je ugovoreno s kraljevičkim brodogradilištem.
U odgovoru Grada Rijeke navodi se da je riječ o iznosu od 11.810.163 eura, a u što su ubrojili sve što je potrošeno na Galeb od 2007. do zaključno kraja veljače ove godine – od kupoprodajne cijene brode, građevinskih radova remonta, restauratorskih radova, tehničkog nadzora i nadzora nad restauratorskim radovima, projektantskog nadzora, lokacijske dozvole za privez broda, projektne dokumentacije do plaća kapetana i nekadašnje posade na Galebu.
Sigurno je da će troškovi još rasti, pitanje je samo koliko, baš kao što se može nagađati koji će biti stvarni datum završetka i predaje Galeba s obzirom na toliko puta već zacrtane, pa prolongirane rokove.
U sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards 2024, koja se održala u Berlinu, Dubrovnik je osvojio visoko priznanje u kategoriji Vodeće europske destinacije za krstarenja 2024. (Europe‘s Leading Cruise Destination 2024: Dubrovnik, Croatia).
Nakon tri osvojene nagrade World Travel Awards u 2023. godini, Dubrovnik je tako iznova proglašen vodećom europskom kruzing destinacijom. Ovu nagradu naš grad prvi put je osvojio 2021. godine, a zatim i 2023. godine.
Dubrovnik je nagradu vodeće europske kruzing destinacije izborio u konkurenciji između još 10 gradova, a to su redom: Atena, Cannes, Kopenhagen, Edinburgh, Lisabon, Oslo, Venecija te tri turska grada – Bodrum, Izmir i Kuşadası. Glasovanje za europske kategorije dodjele nagrada World Travel Awards trajalo je do 4. februara 2024., a glasali su profesionalci u turizmu, mediji i turistički potrošači.
Podsjetimo, Dubrovnik je prošle godine u sklopu World Travel Awards osvojio tri nagrade; u rujnu je u Gruziji proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi, dok je u prosincu na završnoj ceremoniji u Dubajiu proglašen vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom.
World Travel Awards predstavlja prestižni program nagrađivanja u području putovanja i turizma, a pobjeda u ovoj kategoriji prepoznata je kao vrhunsko priznanje zlatnog standarda diljem svijeta. Ova nagrada predstavlja poticaj destinaciji i svim dionicima za nastavak strateških aktivnosti koje vode daljnjem učvršćivanju pozicije Dubrovnika kao globalno prepoznatog promotora odgovornog upravljanja destinacijom na putu prema trajnoj održivosti.
Nakon jutrošnjeg jačeg zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru uslijedila serija od 30-ak slabijih, saopštila je Milena Tomanović načelnica Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju na konferenciji za novinare.
Zemljotres jačine 5,4 stepena Rihterove skale zabilježen je jutros u 4.06 časova u Crnoj Gori.
Ovaj zemljotres se najjače osjetio oko Bileće sa intenziteztom šest stepeni, kazali su iz Zavoda.
Epicentar zemljotresa bio je pet kilometara jugozapadno od mjesta Čarađe, 30-ak kilometara od Nikšića, na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 5,4 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 kilometara”, naveli su iz Seizmološkog zavoda.
Za sada nema izvještaja sa terena da li je bilo pričinjene veće mateijalne štete.
Tomanović je saopštila da živimo na trusnom području i dodala da se ne može predvidjeti da li Crnu Goru može pogoditi jači zemljotres.
“Ne možemo da predvidimo da li može da se ponovi ali imali smo 30 naknadnih zemljotresa”, kazala je Tomanović.
Naglasila je da je ovo pokazalo da je došlo do pobuđivanja seizmičnosti i poručila da će pratiti dalju situaciju.
