CG: Auto-putem od početka godine prošlo 1.97 miliona vozila

0
CG: Auto-putem od početka godine prošlo 1.97 miliona vozila
ENP – autoput – foto Monteput

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 1.97 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 25. do 31. avgusta iznosio 90,73 hiljade.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Losos u senfu – LCHF

0
Losos u senfu – LCHF
Losos-LCHF – Ariana Miljevic

Losos pripremljen prema pravilima ishrane LCHF (manje ugljikohidrata više masnoća) – LCHF skraćenica dolazi od engleskog izraza low carb, high fat što u doslovnom prevodu treba da označi ishranu sa niskim nivoom ugljenih hidrata, a visokim nivoom zdravih masti



Riba je izuzetno zdrava namirnica, a posebno je losos poznat po svojim brojnim dobrobitima. Bogat je proteinima, omega-3 masnim kiselinama te vitaminima i mineralima. Istraživanja pokazuju da konzumacija ove ribe koja živi u morskoj, a mrijesti se u riječnoj ili jezerskoj vodi, doprinosi zdravlju i dužem životu.


  • File divljeg lososa (oko 300g)

  • žlica masla
  • žlica maslinovog ulja
  • dvije žlice badema na ljuskice
  • 10 bobica crvenog papra
  • 10 listića svježe kadulje
  • 2 režnja češnjaka
  • senf
  • sol
  • papar
  • origano

Korak 1

Fini komad lososa (file) oprati pod tekućom hladnom vodom i obrisati papirnatim ubrusom ili kuhinjskom krpom koju imamo samo za takve pothvate.

Korak 2

Meso dobro istrljati srednje ljutim senfom sa svih strana. Posoliti, popapriti i posipati origanom.

Korak 3

Na žlici masla u tavi ispržiti ribu prvo sa strane kože, dok ne bude rumena i zapečena kora, tada oprezno okrenuti i pržiti sa te strane prvo na jakoj vatri, a tada smanjiti na malo više od pola i poklopiti žičanom mrežom da ne šprica masnoća po kuhinji.

Za to vrijeme isjeckati na sitno dva češnja češnjaka i desetak manjih listića sviježe kadulje ili tri četiri veća (sa prozora).

Okrenuti ribu ponovo na kožu, posipati češnjakom, kaduljom i dodati još dvije žlice oljuštenih i isjeckanih na plohice, badema, te crvenog papra za dekoraciju.
Politi sve još sa vrućim maslom na kojem se riba pekla, te špricnuti preko svega i malo maslinovog ulja za bolji tek.

Korak 4

Riba je spremna za serviranje. Odlično se slaže sa dalmatinskom ”mišancijom” na lešo.

Opaska: losos je originalno sa krljuštima filetiran. Ne čistim ga od istih jer sam primjetila da kad se isprži te krljušti postanu fine ruskave i cijela ta debela, često masna koža postane prava delicija.

Dodjelom nagrada i predstavom “Putujuće pozorište Šopalović” spuštena zavjesa na Purgotorijama 2024.

0

Dodjelom nagrada, sinoć je na Ljetnjoj sceni u Tivtu, svečano zatvoreno ovogodišnje izdanje festivala „Purgatorije 2024.“



„Na pozornici, kaže veliki Branislav Nušić, prvo se digne zavjesa pa počne drama a u životu prvo počne drama pa se diže zavjesa. U svakom slučaju ovoga ljeta Tivat je bio mediteranska prestonica teatra i drago nam je zbog toga kao i zbog činjenice da se predstave koje se izvode na Purgatorijama dugo prepričavaju i ostavljaju traga u našem kulturnom prostoru. I to je razlog što je i Opština prepoznala ovaj festival kao centralni dio svih kulturnih manifestacija“, kazao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Opštine Željko Komnenović.

Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović istakao je da su prije početka festivala obećali mnogo ali da su sve i ispunili.

„Ako smo prošle godine, u godini punoljetsva, vratili staru slavu festivala, onda smo to ove godine i potvrdili. Imali smo 10 takmičarskih predstava, 4 plesne predstave, brojne predstave u pratećem programu pretežno iz naše produkcije, dječije predstave ali i spektakularne koncerte“.

Božović je istakao da su ove godine imali četiri festivalske premijere sa čime se malo koji festival u regionu može pohvaliti.

„Nastavili smo hrabro sa samostalnim produkcijama i nakon velikog uspjeha Ćelave pjevačice ove godine imamo novu uspješnu predstavu Mirandolina i tri koprodukcije sa referentnim partnerima iz regiona. Gotovo cijeli program predstavlja ekskluzivu odnosno premijerna izvođenja u Crnoj Gori upravo na ovom festivalu“, kaže Božović.

On naglašava da je ovo izdanje festivala proteklo i u znaku Jagoša Markovića i predstavlja svojevrstan omaž čovjeku koji je ostavio značajan pečat na ovom festivalu.

„U takmičarskoj selekciji dvije predstave sa potpisom Jagoša Markovića. Tri naše kultne predstave koje su pečat festivala u pratećem programu kao i predstava koja se igra vama (publici) u čast ima potpis Jagoša Markovića. I večeras se premijerno dodjeljuje nagrada za najbolju režiju koja nosi njegovo ime“ istakao je Božović.

Dodjelom nagrada i predstavom “Putujuće pozorište Šopalović” spuštena zavjesa na Purgotorijama 2024.
Purgatorije 2024.

Nagrada za najbolju režiju „Jagoš Marković“, odlukom žirija dodijeljena je Tatjani Mandić Rigonat za režiju predstave Mirandolina u produkciji CZK Tivat.

„Poštovana publiko želim sa vama da podelim ovaj izuzetni trenutak za mene koji je nabijen emocijama zato što je Jagoš Marković bio pre svega moj prijatelj a potom i veličanstven reditelj koji je obeležio svojim nekim antologiskim predstavama najuzbudljivije trenutke našeg zajedničkog postojanja u pozorištu. Nije bilo lako režirati Mirandolinu, izmaštati svoj mediteran. Reditelj može da ima razne koncepte, da mašta u raznim pravcima ali ako nema ekipu koja će razumeti taj koncept onda to ostaje nešto mrtvo i neuzbudljivo u pozorišnom smislu. Zahvaljujući celom ansamblu ove predstave nastala je predstava koja je eto večeras dobila ovu značajnu nagradu”, kazala je Mandić – Rigonat.

Purgatorije 2024.

Nagrada za najbolju predstavu jednoglasno je dodjeljena predstavi EDIP Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, koja po ocjeni žirija , predstavlja odličan  i znakoviti primjer reinterpretacije amblematske antičke drame koja je dobila neke nove konotacije, a da nije izgubila svoj primarni smisao koji se ogleda u tragičnoj sudbini glavnog lika koji ne znajući stupa u incestuozni odnos s majkom.

Nagrada za najbolju žensku ulogu jednoglasno se dodjeljuje Katarini Marković za ulogu Mirandoline u predstavi Mirandolina u produkciji CZK Tivat.

“Hvala pre svega Tivtu i gradu kako nas je dočekao sa toliko ljubavi i topline jer smo mi ovde živeli mjesec ipo dana i to je olakšalo ovaj proces. Hvala mojim divnim partnerima u predstavi jer moja Mirandolina nebi izgledala ovako da nisam bila u takvoj glumačkoj podeli” rekla je Marković.

Purgatorije 2024.

Nagrada za najbolju mušku ulogu jednoglasno je dodjeljena Milanu Mariću za ulogu Edipa u predstavi EDIP Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda dok je nagrada za glumačku bravuru jednoglasno dodijeljena kolektivnoj igri predstave Moj muž, Dramskog teatra Skoplje, Sjeverna Makedonija.

Specijalna nagrada za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju jednoglasnom odlukom žirija dodjeljena je predstavi Obraćanje naciji,  Ateljea 212 Beograd, Srbija.

Centar za kulturu Tivat svake godine dodjeljuje u okviru Festivala Purgatorije i nagradu kuće. To je plaketa “Ivana Tomičić” u znak sjećanja na jedan prerano ugašeni mlad glumački život, koja je jednu od prvih uloga ostvarila upravo u produkciji Centra za kulturu Tivat.

Nagrada “Ivana Tomičić” za poseban doprinos Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije za 2024. godinu dodjeljena je glumcu Momčilu Otaševiću.

“Mislim da se ne može puno glumaca pohvaliti da ima istu nagradu koju je dobio Jagoš Marković. Da nije bilo njega ja danas nebi bio ni čovjek kakav jesam a ni pola glumca kakav jesam danas. Ovu nagradu posvećujem njemu jer znam da nas negdje gleda”, rekao je Otašević.

Na svečanom zatvaranju, u čast nagrađenih  izvedena je pozorišna predstava “Putujuće pozorište Šopalović”, u režiji Jagoša Markovića i produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.

Popović (Evropski savez): Želimo da naša djeca zasijaju svjetlošću palaca grada Kotora

0

Zalagaćemo se za opšti interes djece i omladine, jer želimo da naša djeca zasijaju svjetlošću palaca grada Kotora, poručila je kandidatkinja na listi „Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat će Kotor”, Tanja Popović.

Ona je istakla da je grad Kotor rasadnik talenata kako u sportu, tako i u nauci i muzici

„Temelj svakog društva su djeca. Ulažući u djecu stvaramo odgovorno, pozitivno i građansko društvo prije svega”, naglasila je Popović.

Prema njenim riječima Evropski savez u Kotoru će nastojati da obogati obrazovne programe, ali i da podrži sport i sportiste.

„Trudićemo se da obrazovanje obogatimo, osim javnog plana i programa Ministartva prosvjete Crne Gore, programima novim još od predškolskog uzrasta. Podržavaćemo sportske klubove, kako individualne, tako i ekipne, podržavaćemo i individualce i u jednoj i u drugoj kategoriji”, rekla je Popović.

Popović se osvrnula i na talente u muzici, čiji je, prema njenim riječima, Kotor rasadnik.

„Svjedoci smo da je Kotor rasadnik talenata u muzici, svjedoci smo da mnoga naša djeca su osvajala veliki broj nagrada na velikim takmičenjima. Pokušaćemo sve da ih podupremo i da im damo vjetar u leđa.

Muzika, koja povezuje um u tijelo, sve govori o sveopštem razvoju djeteta”, zaključila je Popović.

“Risan – nekad i sad”

0
“Risan – nekad i sad”
Risan nekad i sad – izložba

U okviru pratećeg programa 3. Festivala etnološkog filma – RISAN 2024. na risanskoj rivi u nedjelju 1. septembra s početkom u 18 i 30 sati biće otvorena izložba fotografija “Risan – nekad i sad” autora fotografa Ranka Maraša i politikološkinje mr Jelene Čečur.

Izložbom želimo da prikažemo ljepote Risna, njegov razvojni potencijal u arhitekstonskom smislu i smislu očuvanja i valorizacije kulturne baštine koju posjeduje, ali i postojeće stanje te baštine Risna, koja je trenutno zapostavljena, poručuju autori.

Izložba je koncipirana iz dva segmenta.

Prvi oslikava Risan kakav je bio nekada, kroz reprodukciju fotografija sakupljenih iz ostavština koja se čuvaju u ustanovama kulture i risanskim porodicama.

Ove fotografije su poslužile kao model fotografu Ranku Marašu da sa iste lokacije i istog ugla prikaže kako to Risan izgleda danas i kakve promjene su uslijedile nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. One predstavljaju drugi segment naše izložbe, ali i njegov vizuelni fotografski doživljaj.

Utisak o Risnu nekada je utisak o jednom lijepom primorskom gradu, u čijem pejzažu dominira austrijska gradnja. Grad je sa sređenom rivom i palmama, jasno vidljivim zelenim površinama i lako uočljivim osmanskim arhitektonskim zadnjima i imanjima oko njih.

Impresija Risna sada jeste takva da je primjetno da ono što je nekad grad baštinio ili je potpuno uništeno ili je u fazi propadanja.

Cilj je da ovom izložbom aktuelizujemo potrebu jasne strategije valorizacije kulturne baštine Risna i da apelujemo na donosioce odluka da više pažnje i stručne opreznosti posvete ovom problemu u kom se Risna nalazi od 1979. godine do današnjeg dana.

Podsjetimo, ovogodišnje izdanje festivala je revijalnog i tematskog karaktera, a tema je nasljeđe / ostavština / baština.

Centralni program trajaće od 31. avgusta do 3. septembra na platou palate Ivelić u Risnu s početkom u 20 sati i biće prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića.

Festival etnološkog filma

U ponedeljak, 2. septembra u 18 sati u avliji porodice Kordić na Bujevini biće predstavljena publikacija “Porodica Kordić u Risnu” koja je rezultat višedecenijskog istraživanja porijekla svoje porodice kroz razne arhive širom Boke Kotorske autora Branislava Brana Kordića iz Risna. Ovim programom želimo da istaknemo značaj arhivskog istraživanja i damo pozitivan  primjer brige o porodičnim korijenima, a možda i da podstaknemo želju u nekom da se posveti istraživanjima istorijata svoje porodice. O značaju arhivskog istraživanja, kao i o poduhvatu autora da govoriće naša uvažena arhivistkinja Snežana Pejović. Publika će imati priliku i da posluša kako potrebu istraživanja sopstvenog porijekla vidi iz stručnog ugla antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon ovog, uslijediće predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanje jeste miraz, za njega ključna društvena institucija.

Zbog napada nožem u Njemačkoj privedena 32-godišnjakinja

0
Zbog napada nožem u Njemačkoj privedena 32-godišnjakinja
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa

Šest osoba ranjeno je u sinoćnjem napadu nožem u njemačkom gradu Siegenu u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadačica je nasumce ubadala putnike u autobusu koji su išli na lokalni festival.

U trenutku napada u autobusu je bilo 30-ak putnika.

Neslužbeno, napadačica ima povijest psihičkih problema.

– Na mjestu događaja zatekli smo 6 osoba napadnutih nožem. Tri su zadobile ozljede opasne za život, jedna je teško ozlijeđena, a preostale dvije lakše. Na toj lokaciji priveli smo 32-godišnju njemačku državljanku, osumnjičenu za taj napad. Istraga traje, u ovom trenutku ne mogu reći ništa o pozadini ili motivima napada, rekao je Nicolas Stankowski, glasnogovornik policije u Siegenu.

Do incidenta je došlo tjedan dana nakon fatalnog napada nožem u gradu Solingenu na zapadu Njemačke, kad je napadač ubio tri, a ozlijedio osam osoba.

Osumnjičeni počinitelj, 26-godišnji Sirijac, nalazi se u pritvoru. Teroristička skupina Islamska država preuzela je odgovornost za napad, iako njemačke vlasti još uvijek istražuju vjerodostojnost toga navoda.

Petrovačka noć: Koncert Graša i vatromet za kraj turističke sezone (Foto)

0

Petrovačka noć je tradicionalno i ove godine privukla veliko interesovanje kako domicilnog stanovništva, tako i mnogobrojnih turista koji borave u Petrovcu i Budvi, te tako zaokružila glavnu turističku sezonu i najavila uspješnu postsezonu.

“Na nivou Budve, pa tako i Petrovca, na našoj destinaciji boravi oko 31.000 turista, oko 16.000 u privatnom i oko 14.500 u hotelskom smještaju. U ovom trenutku je to oko šest posto više nego prošle godine u ovo vrijeme, pa se nadamo da ćemo večeras svečanim vatrometom ne samo završiti uspješnu glavnu ljetnu turističku sezonu, već i najaviti uspješnu postsezonu,” navela je predstavnica Turističke organizacije Budva, Ljubica Pribilović.

Bogat i raznovrstan program koji je Turistička organizacija Budve osmislila u saradnji sa dugogodišnjim partnerima počeo je sportskim igrama tokom kojih su se učesnici takmičili u vuči konopa i plivanju. Uslijedila je zabava za one najmlađe uz slikarsku radionicu, facepainting, izradu figura od balona i žurku sa animatorima. Posjetioci su se zatim prepustili izuzetnom cjelovečernjem muzičkom programu i degustaciji ribljih specijaliteta koje su tradicionalno i ovog puta pripremili vrijedni članovi Kluba za sportski ribolov “Širun”.

Petrovačka noć 2024.

“Podijelili smo oko 500 kila ribe koju su ispekli članovi našeg sportskog kluba. Riba je vrhunskog kvaliteta, dobro posoljena, a marinadom kojom se preliva u velikim šerpama dobija posebnu draž i ukus. Podijelili smo i oko 700 litara piva koje je takođe vrhunskog kvaliteta.

Sve se lijepo poklopilo u ovoj lijepoj tradicionalnoj, Petrovačkoj noći 2024. Ovo je ono što mi kao građani Budve, Petrovca, ali i cijele Crne Gore možemo da priuštimo našim gostima da se i oni osjećaju kao kod svoje kuće,” naveo je predsjednik Kluba za sportski ribolov “Širun”, Tihomir Fabris.

Kako po sjajnoj ribi, vinu i pivu, Petrovačka noć je poznata i po kvalitetnoj muzici. Za dobru atmosferu na samom početku večeri pobrinula se Gradska muzika Budva, koja je neizostavan dio svake fešte u Budvi, a i šire. Nakon tradicionalnog đira kroz Petrovac i izvođenja koračnica, Gradska muzika je u koncertnom dijelu prisutne oduševila mješavinom rok standarda, fanka, filmske muzike, te u repertoaru prošla kroz čitavu epohu pop muzike. Klapa Castel Nuovo je takođe pokazala zašto je neizostavan dio svake dobre fešte, te publici donijela sjajne izvedbe primorske i dalmatinske muzike, a u svom klapskom maniru su izveli i neke starogradske i zabavne pjesme. Mnogobrojnu publiku okupljenu oko glavne bine rasplesala je The Grupa i tako napravila sjajnu uvertiru za nastup zvijezde večeri – Petra Graša.

Oduševljenje što ponovo ima priliku da nastupa na crnogorskom primorju na manifestaciji kakva je Petrovačka noć izrazio je i sam Grašo.

“Između crnogorske publike i mene ljubav traje skoro 25 godina i samo raste. Što se tiče koncerata na crnogorskom primorju ja se osjećam izuzetno komforno jer me podsjeća na moju Dalmaciju, Ljudi su srdačni, jede se lijepa hrana, prisutni su gostoprimstvo, dobro vino i dobra muzika. Donosim vam standardan repertoar Petra Graša – ja, klavir, moćan bend iza nas, moj ton majstor, moja rasvjeta, sve pod kontrolom i dva sata užitka i hitova,” kazao je slavni pjevač.

Kako je i najavio pred početak nastupa publika u Petrovcu je uživala u dva sata energičnog nastupa ispunjenog hitovima kao što su “Ako te pitaju”, “’Ko nam brani”, “Utorak”, “Voli me”… Nakon senzacionalnog koncerta uslijedio je spektakularni vatromet kojim je i zaokruženo još jedno uspješno izdanje Petrovačke noći.

“Kroz ovakve manifestacije se upoznaje tradicija jednog naroda. Manifestacije su tu da pored toga što prodaju turistički proizvod nam prirede i druge benefite kao što su lijepo raspoloženje, uživanje u zabavi, bez brige o nekim svakodnevnim problemima, malo nas odvuku od užurbanosti svakodnevnog života, tako da osim toga što uživaju u moru, suncu i kupanju, naši turisti sa sobom odnesu i lijepe emocije koje proizvedu ovakvi događaji,” navela je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.

Upravo iz navedenih razloga TO Budva i u narednom periodu nastavlja da organizuje bogat manifestacioni program. U toku je festival Ćirilicom koji će trajati do 14. Septembra, 7. i 8. septembra mještane i turiste očekuje 13. Montenegro Sun Reggae festival, a u narednom periodu će uslijediti Dan širuna i Petrovačka lignjada.

12. “Big game fishing” od 3. do 6. septembra u Herceg Novom

Big game 2024.

Međunarodno takmičenje u lovu na tune, sabljarke, lampuge, 12. “Big game fishing“ održaće se od 13. do 16. septembra u Herceg Novom.

Prema pristiglim prijavama organizatori članovi kluba Big game fishing Herceg Novi, očekuju veliki broj učesnika, kao i dobar ulov tokom takmičenja.

12. “Big game fishing” od 3. do 6. septembra u Herceg Novom
Foto Big Game 2021. HN

Na 12 milja od hercegnovske obale, u vodama Crne Gore, na jedanaestom po redu međunarodnom takmičenju ove vrste, učešće će uzeti ekipe iz naše i država regiona, ali i ostalih evropskih zemalja. Tokom tri takmičarska dana, planirano je isplovljavanje ekipa  zakazano svakog jutra u 8 sati sa Škvera, a povratak je planiran u 17:30 sati. Potom će biti vagan ulov, svake večeri u 20 sati.

Kako su nam kazali organizatori iz kluba Big game fishing Herceg Novi, neće izostati i fešta na Škveru za prolaznike. Pored svečane dodjele nagrada najboljim takmičarima, biće upriličena gozbe za učesnike i zvanice, u petak između 18.30 i 20.30 kao i deguistacija ulovljene ribe sa gradela.

Big game fishing

Nakon turnira klub će u subotu 7. septembra prirediti na Rosama, u 10 sati, takmičenje za djecu od 6 do 15 godina – Litlle game fishing. Ko nema svoju opremu obezbijediće je djeci. Prijave su obavezne u kafeu „Citadela“. Mali takmičari će imati siguran prevoz, osvježenje, a najboljima će pripasti nagrade.

DPS: Usvojena lista “Kotor prije svega! – Neđeljko Moškov”, vrijeme je za promjenu vlasti!

0
DPS: Usvojena lista “Kotor prije svega! – Neđeljko Moškov”, vrijeme je za promjenu vlasti!
Kotor / foto Roko Stjepčević Boka News

Na sinoć održanoj sjednici Opštinskog odbora DPS Kotor jednoglasno je usvojena lista “Kotor prije svega! – Neđeljko Moškov”, koja će na predstojećim izborima, ostvariti ubjedljivu pobjedu i donijeti prijeko potrebne političke promjene u gradu, saopšteno je iz DPS Kotor.

“Lista na kojoj prvo mjesto zauzima Željko Aprcović, a koju čine prepoznatljiva kotorska lica koja su dobro poznata u gradu, garantuje da će riješiti nagomilane probleme koje Kotoru ostavlja odlazeća gradska uprava”, ističe se u saopštenju.

Predaja liste zakazana je u ponedjeljak u 17 časova, a danas i sjutra tokom dana potpis podrške možete dati na sljedećim lokacijama:

Risan, pijaca – nedjelja, 1.09. od 10 h,

Kotor, plato ispred Starog grada – ponedjeljak, 2.09. od 10 h,

Prčanj, centar – ponedjeljak, 2.09. od 10 h Kotor,

Plagenti, kod Aroma marketa – ponedjeljak, 2.09. od 10 h.

Sastav pobjedničke liste “Kotor prije svega! – Neđeljko Moškov”:

1. Željko Aprcović, advokat

2. Biserka Milić, menadžer u turizmu

3. dr Rade Šćekić, neurohirurg

4. Ilija Mlinarević, kustos

5. Jelena Čečur, politikološkinja

6. Andro Radulović, dipl. pravnik

7. Srđan Dragomanović, dipl. pravnik

8. Željko Avramović, penzioner

9. Krešimir Petrović, dip. ecc

10. Daliborka Pavićević, službenik

11. Davor Magud, dipl. pravnik

12. Danilo Adžić, sportista

13. Zoran Mrdak, maš. ing. u penziji

14. Rajko Strahinja, službenik

15. Nikola Banjević, politikolog

16. Ljiljana Krivokapić, službenica

17. Jovica Pejanović. dipl. ecc

18. Milan Penda, penzioner

19. Olivera Radonjić, službenica

20. Branko Kašćelan, radnik

21. Tatjana Miljenović, tur. vodič

22. Tatjana Stijepović, profesor

23. Marija Jablan, psiholog

24. Mirjana Velimirović, službenica

25. Marija Pilastro, nas. razredne nastave

26. Zdenko Zarilo, turistički radnik

27. Damjana Dončić, turistički radnik

28. Mila Đurović, med. sestra

29. Anna Faddy, menandžer

30. Đorđijo Vujaš, radnik

31. Hajrulah Bucko Rizvanović, ugostitelj

32. Miloš Todorović, Ud. paraplegičara

33. Rajko Mitrović, lučki radnik

Palma pobjednik tradicionalne 68. Bućarske olimpijade

0

Bućarski klub Palma I iz Donje Lastve pobjednik je 68. Bućarske olimpijade. U neizvjesnom meču boćari Palme I su u finalu pobjedili B.K. Brđanin I rezultatom 2:1.

U izuzetno zanimljivom meču koji je završio jutros nešto prije šest sati, nakon punih deset sati igranja, igrači Palame su podigli pobjednički pehar koji je uručio predsjednik Ilija Pinjatić, predsjednik Skupštine B.K. Kalimanjac, domaćina ove olimpijade.

Da je tradicionalna Bućarska olimpijada u Tivtu više od tradicije kao i dio originalne turističke ponude pokazalo se još jednom, brojna publika, uz fer i korektne navijačke strasti uživala je neizvjesnom meču koji je trajao do jutros.