7 C
Kotor

Slušaj online radio

Zvonima Katedrale sv. Tripuna otvoren i završen 23. KotorArt festival

0
Zvonima Katedrale sv. Tripuna otvoren i završen 23. KotorArt festival
KotorArt 2024.

Sinergija vrhunske umjetnosti, kulturne baštine, brige za mlade, kreativnosti i inovacija



U srijedu, 14. avgusta, koncertom pod nazivom Darina regula Akademskog hora Collegium musicum pod dirigentskom palicom Dragane Jovanović, završen je 23. po redu KotorArt. Nesvakidašnji koncept koncerta, inovativan i sugestivan pristup horskom pjevanju u intimnom ambijentu Crkve Sv. Pavla, u spomen na istaknutu Bokeljku Darinku Matić Marović, publiku je ostavio bez daha. Koncert se završio stihovima pjesme Boko moja mila Božidara Ivaniševića. Zvona Katedrale su odjeknula, evocirala uspomene kompletnog Festivala i na jedinstven  način ga zaokružila.

 Međunarodni festival KotorArt, u periodu od 13. jula do 14. avgusta, sa nekoliko programa i u predfestivalskom periodu, ugostio je gotovo 600 umjetnika iz 11 zemalja svijeta. Ovogodišnji, multidisciplinarni koncept festivala uključivao je nekoliko segmenata: Don Brankove dane muzike, KotorArt teatar, Pjacu od filozofa, Pjacu od slike, Pjacu od knjige, CHIL i KotorArt akademiju sa istaknutim imenima kao programskim selektorima i urednicima. Ekipa koju je KotorArt okupio, na čelu sa Ratimirom Martinovićem, direktorom i jednim od osnivača festivala KotorArt, uključivala je referentne ličnosti iz oblasti književnosti, slikarstva, pozorišta, kulturnog menadžmenta i kulture uopšte, poput reditelja Borisa Liješevića, politikologa prof. dr Čedomira Čupića, slikarke Romane Milutin Fabris, filološkinje Maje Mrđenović, pravnika, prof. dr Đorđa Krivokapića i menadžerke u kulturi Sare Mandić.

KotorArt se zahvaljuje pokroviteljima festivala: UNESCO-u, Ministarstvu kulture i medija u Vladi Crne Gore, kao i Opštini Kotor. Realizaciju ovogodišnjeg KotorArta značajno su podržali dugogodišnji, ali i novi sponzori, kao i vjerni prijatelji, koji su prepoznali značaj djelovanja Festivala: zlatni sponzor Coca Cola HBC, zatim Evropska Unija i Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave, Fondacija za otvoreno društvo. Među najvažnijim sponzorima su i Luštica Bay, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Italijanski institut za kulturu, Ambasade Italije, Njemačke, Austrije i Kine u Crnoj Gori, UNIQA osiguranje, kao i drugi važni partneri iz Crne Gore i inostranstva.

Foto KotorArt

KotorArt se zahvaljuje i medijskim pokroviteljima.

Tokom 33 festivalska dana, KotorArt organizovao je 44 glavna programa, kao i mnoštvo pratećih, čineći Kotor centrom umjetnosti, kreativnih i pažljivo osmišljenih programa, sa odabranim, društveno odgovornim i aktuelnim temama.

Pjaca od slike ovogodišnji Festival obogatila je sa dvije izložbe, obje postavljene u galeriji Pomorskog muzeja Kotor. Magični svijet stripa Antuna Sbutege podsjetio je koliko je strip u poslednjih 100 godina imao ubrzani razvoj i koliko je važan oblik likovne umjetnosti. Uz izložbu pod nazivom Uspomene, cjenjene dubrovačke slikarke Romane Milutin Fabris, posjetitelji su mogli da dožive Boku sa svim njenim važnim aspektima i značenjima iz ugla umjetnice, koja je svoj stvaralački život posvetila mediteranskim temama, najviše Dubrovniku i Boki.

Pjaca od knjige obilježila je važne datume: 100 godina od smrti Franca Kafke i 100 godina od objavljivanja romana Čarobni brijeg Tomasa Mana. Okrugli stolovi, organizovani u intimnom ambijentu Kreativnog haba u Kotoru, na čelu sa urednicom, filološkinjom Majom Mrđenović, okupili su sociologa Pavla Milenkovića, germanistkinju Biljanu Pajić, naučnu saradnicu na Institutu za književnost i umjetnost Natašu Anđelković, docentkinju za oblast njemačke književnosti Jelenu Knežević i filološkinju, Jasminu Bajo.

Od februara ove godine, novi segment programa KotorArta je i CHIL (Cultural heritage innovation lab), odnosno laboratorija za inovacije u kulturnoj baštini. Među značajnim programima koji su se u okviru ovog segmenta održali na Festivalu izdvaja se Velika pohara Perasta, obilježavanje 400 godina od tragične pohare koja je zadesila Perast 22. juna 1624. godine. Tim povodom je Festival, u saradnji sa SHARE fondacijom, organizovao centralnu svečanost obilježavanja sa performansom, izložbom slika, zatim postavkom instalacija kroz Perast kao i cjelodnevnom naučnom konferencijom u Perastu sa temom “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024”. Tim Festivala, u okviru projekta WBCHIL (Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab), podržanog od strane British Council-a, organizovao je dva izleta kroz Perast, Stoliv, Prčanj i Muo, gdje su posjetiteljima prikazana dva projekta, Perast Passport i GEO_cultureMNE koji na interesantan i kreativan način uvezuju kulturnu baštinu sa kreativnim industrijama.

KotorArt Pjaca od filozofa

Pjaca od filozofa okupila je legendarne intelektualce, univerzitetske profesore i erudite, prof. dr Đura Šušnjića i prof. dr Čedomira Čupića koji su sa posebnom emocijom odgovorili na temu kulture sjećanja i prisjetili se lika i djela prof. dr Ratka Božovića i Don Branka Sbutege. Druge noći Pjace od filozofa tema je bila “Identitet i promjena”, a nakon predavanja, publika je učestvovala u diskusiji, razmjenjujući razmišljanja sa predavačima.

Ovogodišnja KotorArt akademija, pored tradicionalnih muzičkih radionica, okupila je teatarske i muzičke profesionalce u želji da steknu znanje i iskustvo od najboljih predavača, ne samo regiona već i Evrope. Akademija je pobrala sve pohvale sa značajnih evropskih adresa. Gošća i predavač akademije, Gabriel Bernovil, konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije je uputila KotorArtu čestitke za umrežavanje profesionalaca, razmjenu znanja i iskustva i istakla da “ono što postižete u Kotoru voljeli bi vidjeti bilo gdje u Evropi”. Među predavačima su bili i Jan Briers, predsjednik Evropske asocijacije festivala, Sofi Vanden Bruk, pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja čuvenog Jana Fabra,  Ketrin Hataja, osnivačica i direktorka Operosa Montenegro festivala, i drugi. Muzičke radionice okupile su studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije koji su imali priliku da uče od svjetski cjenjenih umjetnika, pijaniste Kemala Gekića i violiniste Žil Apapa.

KotorArt teatar, na čelu sa programskim urednikom Borisom Liješevićem, ponudio je četiri monodrame koje su uz savršen ambijent Samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Prčanju, kao i Crkve Sv. Duha, dobile novo značenje i na direktan način prenijele poruke publici. U pitanju su autorski projekti samih glumaca, i to: Nina? glumice i autorke Nikoline Vujević, Neodustajanje Marije Medenice, Požrtvovana koza autorskog dvojca Mirjana Medojević i Primož Gune, kao i Final act Lucije Barišić.

Don Brankovi dani muzike, sa realizovanih 28 glavnih programa, zauzimaju posebno mjesto na Festivalu i čine njegovu okosnicu. Festival je započeo svečanim otvaranjem, tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, zajedno sa dječijim horom JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora, sa solistima Rovenom Đeljili, sopranistkinjom, Matiasom Dželijem, tenorom i Armandom Ljikajem, baritonom, izveo je premijerno u Kotoru remek dijelo XX vijeka, Carminu Buranu. Veče je upotpunjeno i dvadesetominutnim dokumentarnim filmom u produkciji RTCG-a o Miroslavu Miru Homenu. Kompletno veče bilo je posvećeno ovom istaknutom dirigentu, Kotoraninu, sa značajnom međunarodnom karijerom. Kompletan događaj predvodio je sin Miroslava Homena, dirigent Robert Homen.

Kulturna baština Boke – foto KotorArt

Ulice Kotora, pjace, trgovi, Crkva Sv. Duha, Bogorodičin hram, Samostanski kompleks Sv. Nikole, Perast, Luštica Bay, Porto Montenegro, ali i Dom vojske u Tivtu, Centar za kulturu Tivat, kao i nova, vrlo inspirativna lokacija, ostrvo Gospe od Milosti, odjekivala su zvucima umjetničke i džez muzike umjetnika sa svih meridijana svijeta sa vrlo pažljivo biranim programima i jedinstvenim konceptima događaja.

Pobratimski gradovi Kotor i Santa Barbara od 2009. godine dinamično razvijaju međusobne veze, realizujući uspješne projekte iz sfere muzike, kulinarstva i sporta. Ove godine Festival je ugostio četiri istaknuta umjetnika Simfonijskog orkestra Santa Barbare i to koncert-majstora i vođe pulteva, violinistkinje Džesiku Gideri  i Inu Veli, violistu Erika Rajnersona i violončelistu Trevora Hendia.

KotorArt Don Brankovi dani muzike bili su domaćini dva orkestra kojima je rezidencija bila u Kotoru i na Cetinju. Orkestar mladih Zapadnog Balkana boravio je sa mentorima na Cetinju, pripremali su vrlo zahtjevan program sa mlade umjetnike, koji su i predstavili festivalskoj publici u Luštici Bay-u. Druga rezidencija je projekat samog Festivala, a Festivalski orkestar okupio je mlade, talentovane crnogorske umjetnike i ispunio im 20 dana rada sa istaknutim umjetnicima, solistima i dirigentima, na tri vrlo značajna projekta uz jedinstvene koncepte događaja. Prvi koncert Festivalskog orkestra bio je u Prčanju, u Bogorodičinom hramu, 19. jula, na čelu sa maestrom Mladenom Tarbukom. Orkestar je izveo tehnički jako složena djela XX vijeka, a kao solisti nastupali su pijanista Simo Šišević i trubačica Sara Lakičević. Tradicionalni ekskluzivni koncert u u saradnji sa Porto Montenegrom u Domu Vojske u Tivtu bio je još jedan projekat festivalskog orkestra, na kom su mladi crnogorski umjetnici imali priliku da sarađuju sa istaknutim profesionalcima iz LA filharmonije i LA opere i Simfonijskog orkestra Santa barbare,  sa solistom, violinistom jedinstvenog stila, Žil Apapa, uz dirigentsku palicu harizmatičnog Nira Kabaretija..

Pored orkestra, Festival je organizovao i Forum mladih umjetnika, sa temom autorskih prava u Crnoj Gori,  kao i solistički koncert violončeliste Koste Popovića, stipendiste Fondacije Miloš Karadaglić. U Crkvi Sv. Duha, po prvi put se predstavio publici sa svojim bratom, pijanistom Petrom Popovićem.

KotorArt Don Brankovi dani muzike organizovali su nekoliko resitala među kojima su se istakli pijanista Aleksandar Madžar sa koncertom Madžar svira Ravela, kao i svjetska premijera, koncert pod nazivom Gekić svira Gekića. Publika je mogla premijerno da čuje klavirski opus Kemala Gekića u njegovom izvođenju. U okviru China stage-a istakla se mlada kineska pijanistkinja Jutjen Jang, koja je osvojila publiku lakoćom sviranja i interpretacijom vrlo zahtjevnih djela kompozitora sa svih meridijana, od velikih klasičara, preko kineskih kompozitora do Vasilija Mokranjca.

KotorArt 2024.

Pjaca od džeza okupila je umjetnike iz Srbije, Njemačke, Austrije i Kine, još jednom potvrđujući dugogodišnju uspješnu saradnju KotorArta sa stranim ambasadama u Crnoj Gori. Ovogodišnji program okupio je i umjetnike posvećene najmlađima. Udruženja ArtishLab i Visoko C pripremila su 4 programa koja su uključivala opere za djecu i koncerte za bebe.

Posebno se istakao i koncert renomiranog italijanskog baroknog ansambla Mare Nostrum, specijalizovanog za baroknu muziku, koja je doživjela posebno slušanje i prijem kod publike budući da se koncert održao u predivnom ambijentu Ostrva Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu.

KotorArt završio je još jedan značajan projekat pod nazivom Stvaranje nasljeđa koji je zaokružio dugogodišnji rad Festivala na porudžbinama novih kompozicija od strane savremenih autora. Svijetlost dana ugledao je album sa kompozitorskim narudžbinama osam značajnih kompozicija, poručivanih za važne godišnjice.

Hvala svim umjetnicima, partnerima, saradnicima, a ponajviše vjernoj publici Festivala koja podržava projekte KotorArta i koja zna da uživa u umjetnosti koja joj je pružena u jednom od najljepših zaliva svijeta, našoj Boki.  – istakli su iz PR službe Festivala.

Uplovila četiri kruzera sa 7.88 hiljada putnika

0
Uplovila četiri kruzera sa 7.88 hiljada putnika
Kotor kruzer – foto Boka News

U Luku Kotor uplovila su jutros četiri kruzera sa 7.88 hiljada putnika.

Prema informacijama iz Luke Kotor, kruzer Viking Jupiter uplovio je iz Dubrovnika sa 933 putnika, a isplovljava za Krf u 16 sati i 30 minuta.

Iz Trsta je jutros uplovio Marella Explorer sa 1,91 hiljadom putnika. Isplovljava za Krf u 16 sati.

Iz Dubrovnika je stigao kruzer MSC Armonia sa 2,34 hiljade putnika. Isplovljava za Krf u 18 sati.

Iz luke Argostoli uplovio je Costa Deliziosa sa 2,7 hiljada putnika. Isplovljava za Zadar u 18 sati.

Županović: Stati na put nelegalnom izdavanju smještaja u zgradama

0
Prof. dr Ivo Županović – foto privatna arhiva

Crna Gora ima priličnu neuređenost kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja u zgradama, gdje se u određenom obimu obavlja neovlašćeni turistički promet, naveo je prof. dr Ivo Županović.

On smatra da je neophodno eliminisati neregistrovani turistički promet i pooštriti inspekcijski nadzor u vezi održavanja i upravljanja zgradama.

Kako je Županović naveo za “Dan”, nelegalno izdavanje smještaja po zgradama može se golim okom vidjeti na različitim lokacijama, poput određenih djelova Škaljara i Dobrote.

Redovni profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za biznis i turizam i Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku u Budvi i Fakultetu za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, smatra da bi se ova vrsta neovlašćenog turističkog prometa mogla konfirmirati intenzivnim inspekcijskim nadzorom.
Kako smatra Županović, ovakvoj vrsti nelegalnog izdavanja smještaja, koje donosi značajni gubitak fiskalnih sredstava, ne pridaje adekvatan značaj u odnosu na reperkusije koje proizvodi za budžete opštine i države.
– Mišljenja sam da, po uzoru na zakonsko rješenje u Hrvatskoj, u potpunosti treba ukinuti izdavanje privatnog smještaja u zgradama, sem kada su uvezani u sistem integralnih hotela, shodno članu 72 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, jer isto doprinosi transparentnosti, ali i boljoj vizibilnosti navedenog smještaja za sva zainteresovana emitivna tržišta (posebno kada su u pitanju grupe). U Srbiji, recimo, u cilju suzbijanja nelegalnog turističkog prometa ovog tipa, planira se novom legislativom da se takvi objekti moraju preregistrovati u poslovne prostore. Shodno uporednoj praksi u susjednim zemljama, smatram da treba formirati portal gdje bi građani prijavljivali ovakve anomalije – kazao je Županović.
Županović: Stati na put nelegalnom izdavanju smještaja u zgradama
Kotor foto Boka News
Ekspert za oblast turizma smatram da je i u kontekstu upravljanja i održavanja stambenih zgrada neophodno prilagoditi legislativu kada su u pitanju ingerencije agencije koje se bave održavanjem (a nekad uporedo) i upravljanjem stambenim zgradama (kada neko od upravnika nije etažni vlasnik).

Novim zakonom Hrvatska protiv “rentijerskog turizma”

Prema novom Zakonu o turizmu koji je donijet početkom godine u Hrvatskoj, jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i opštine moći će da ograniče nove smještajne jedinice, dok se postojeće neće ukidati. Veliki će posao morati preuzeti turističke zajednice, koje će morati izraditi plan upravljanja destinacijom.

Novim zakonom Hrvatska ograničava kratkoročni turistički najam neprodanih stanova, odnosno tzv. “rentijerski turizam”.

Zakonom se stalo na put ekspanziji posljednjih godina sve prisutnijeg oblika privatnog smještaja koji je više svojstven velikim metropolama, a u kojem se stanovi guraju u kratkoročni najam, tzv. “short term rentals” i na taj način u potpunosti gubi ideja izvornog privatnog smještaja kakav podržavaju u turističkoj zajednici.

Počinje izgradnja vodovoda za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići i Bigova

0
Počinje izgradnja vodovoda za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići i Bigova
Grbalj – foto Boka News

Izgradnja vodovodnog sistema za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići i Bigova započeće krajem avgusta, osim na području Bigove, gdje će se zbog turističke sezone sa radovima krenuti nakon ljeta.

Vrijednost radova na izgradnji sekundarne vodovodne mreže za ova grbaljska sela iznosi dva miliona eura. Trajanje cjelokupnih radova je šest mjeseci.

Radove će izvoditi podgoričke komapnije „Vigoris Ecotech“ i „DING“, sa kojima je juče ugovor o izgradnji potpisao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Garantni rok za kvalitet izvedenih rokova shodno ugovoru je dvije godine od primopredaje izevdenih radova i dobijanja pozitivnog izvještaja stručnog nadzora.

Blagdan Velike Gospe 15. avgust

0
Blagdan Velike Gospe 15. avgust
Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.

Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.

Tivat – otok Gospe od Milosti: 10 sati – Svetu misu će predvoditi Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj Kotorske biskupije. Na misi će pjevati katedralni zbor iz Bara, a brodovi će ići s Pina u 9 i u 9.30 sati.

Ratac – 10 sati

„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”,  poručio je Peraški župnik don Srećko Majić.

Gornja Lastva – 50 godina Lastovske fešte

0

Nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje (KZD) Napredak Gornja Lastva, osnovano je sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.

Društvo je ove godine proslavilo 50 godina tradicionalne Lastovske fešte, koja se uvjek održava prve subote u avgustu.

Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, svih ovih godina trudi se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, nastoji naći nove razloge i poticaje da se današnje i buduće generacije Lastovljana vrate životu u Gornjoj Lastvi istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti.

 

Petrov: Ribarima se onemogućuje da prehranjuju obitelji

0
Petrov: Ribarima se onemogućuje da prehranjuju obitelji
Kočarica – Foto: Boka News

Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorio je u ponedjeljak da se zbog malih kvota tuna dozvoljenih za izlov, ribarima onemogućuje prehranjivanja obitelji, zbog čega napuštaju otoke i priobalje.

“Ribarima se priječi da prehranjuju svoje obitelji. Političke odluke su pogodovale tome da određeni ljudi u Hrvatskoj uvijek imaju sve ono što im treba, dok naša tradicija koju smo imali stoljećima izumire. Ljudi odlaze sa svojih otoka i priobalja. Vladajuća elita ne štiti tradiciju, ne štiti ribare” rekao je Petrov na konferenciji za medije.

Problem je u tome što je populacija tune, koje je prije bila ugrožena vrsta, u međuvremenu toliko narasla da je ona postala predator, odnosno vrsta koja ugrožava srdele, inćune i sitnu plavu ribu, kazali su iz Mosta. Zbog toga je ulov ribara sve siromašniji, a time i njihova zarada manja. Most stoga traži da se na vrijeme povećaju kvote za izlov divlje tune.

“U srcu sezone je promijenjen pravilnik tako da ribari imaju mogućnost uloviti 58 umjesto 18 tona. Zašto to nije učinjeno na početku godine?”, pitao je Petrov.

Ivan Lončar, profesionalni ribar iz Slanog, kazao je da osim kvote za izlov postoji i kvota za uzgajališta. Prema trenutnom pravilniku, u njih se godišnje ubacuje oko 900 tona tune.

“Ako i iduće godine ustrajemo na tome, ulovit će se veliki broj jedinki male tune na otvorenom moru i odvesti ih u uzgajališta. A mi ćemo ostati na malom broju jedinki koje ćemo moći kao divlju tunu izlovit iz mora”, napomenuo je Lončar.

Optimalan omjer između kvote za uzgajalište i kvote za izlov bio bi 60 naprema 40 posto, rekao je Lončar, pozivajući se na preporuke struke i međunarodnih udruga.

“Napravili smo jedan disbalans u moru koji dugoročno prijeti slomu ribarstva. Ovo je zadnji trenutak u kojem bi trebalo reagirati. Želimo da iduću ribolovnu sezonu pripremimo na način koji će sačuvati naše riblje resurse”, naglasio je.

Zastupnik Petrov najavio je da će o ovoj temi biti riječi na okruglom stolu u Hrvatskom sabor najesen, na koji će bit pozvani i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ribarstva kako bi predstavili svoja rješenja.

“Namjera nam je da se ova situacija popravi, da ribari ostanu na našim otocima i u priobalju, da imaju od čega živjeti i da ljudi koji idu na tržnicu imaju mogućnost kupiti malu plavu ribu. Pozivam ljude da odu na tržnicu pa da vide jesmo li u pravu”, kazao je predsjednik Mosta.

Aleksandar Ivović se vratio u Jadran

0
Aleksandar Ivović se vratio u Jadran
Ivović – (foto: VK Jadran/Vuk Ilić)

Još jedno pojačanje Jadrana za novu sezonu i to veliko – nekadašnji crnogorski reprezentativac Aleksandar Leka Ivović ponovo je kući na Škveru.

On se nakon 14 godina vratio u matični klub.

Kazao je da je srećan što će u svom Jadranu završiti karijeru.

“Bazen koji meni budi lijepe emocije. Došao sam ovdje da završim karijeru. Godinama su pokušavavali da me vrate i sad smo sve konačno dogovorili. Ja sam trenutno u periodu rehabilitiacije, ali to sve ide kako treba”, kazao je Ivović.

Ambicije tima u narednoj sezoni su velike. Ivović želi duplu krunu…

“Nadam se da ću doprinijeti ekipi što više, pogotovo da se titula vrati na Škver. U Evropi ako se ukaže prilika da prođemo što dalje. Zadovoljan sam kako je odrađen prelazni rok”, kazao je naš legendarni igrač.

Ivović je u karijeri još igrao za Pro Reko i Jug.

Sa Italijanima je pet puta pokorio Evropu, četiri puta je osvaja Superkup Evrope i po deset puta je bio šampion te zemlje i osvajač nacionalnog kupa.

Sa Jugom je bio prvak Hrvatske, dok je Jadranom bio šampion regionalne lige, a pet puta je bio šampion Srbije i Crne Gore.

Sa reprezentacijom Crne Gore ima zlato, dva srebra i bronzu sa Evropskih prvenstava.

Osvojio je i srebro na Svjetskom prvenstvu.

“Osmica” pokreće dušu pod vedrim nebom

0
“Osmica” pokreće dušu pod vedrim nebom
Oktet – foto Boka News

Oktet violončela u sastavu: Vladimir Drobnjak, Maja Antić Kalezić, Lazar Bubanja, Evgeni Inčagov, Daviti Džimšeleišvili, Olesja Anakovskaja, Dmitri Prokofjev i Vladimir Virok Stoletov, nastupiće 15, 16. i 17. avgusta na Luštici, u Cetinju i Podgorici

Razni filozofi, muzičari i naučnici su kroz vrijeme istraživali i analiziranli vezu između brojeva i muzike, u nastojanju da pronađu osnovni sklad koji postoji između njih dvoje. Grupa od osam najboljih čelista iz različitih zemalja okupili su se sa ciljem da potvrde muzičku  formulu koja obuhvata suštinu ovog moćnog broja, pretvarajući njegov beskrajan kvalitet u izvođenje  koje pokreće dušu, kažu umjetnici Ansambla Amplitudes.

Osmoro violončelista/ violončelistkinja koji čine „Amplitude“ nastupiće u Luštici 15. avgusta, zatim na Cetinju 16. i u Podgorici 17. avgusta, u sklopu projekta „8“, koji su osmislili članovi Nevladinog udruženja IMSA (Internacionalna muzičko scenska asocijacija). Umjetnički direktor, violončelista Dmitrij Prokofjev, ujedno i član Ansambla, okupio je crnogorske, gruzijske i ruske muzičare, koji će se, nakon prošlogodišnjeg koncerta u Tbilisiju (Gruzija), predstaviti i crnogorskim ljubiteljima umjetničke muzike i to u predivnim ambijentima na otvorenom u atmosferi „pod vedrim nebom“.

Članovi Ansambla “Amplitudes”, violončelisti Vladimir Drobnjak, Maja Antić Kalezić i Lazar Bubanja iz Crne Gore, Evgeni Inčagov i Daviti Džimšeleišvili iz Gruzije, te Olesja Anakovskaja, Dmitri Prokofjev i Vladimir Virok Stoletov iz Rusije, predstaviće se programom u koji su uključena djela ambijentalne muzike različitih epoha.

-Kompozicija „8“ Majkla Gordona je klasičan primjer američkog minimalizma. Prvi dio repertoara Amplitudes ansambla je spoj srednjovjekovnih melodija Italije, kao i gruzijske i indijske tradicionalne muzike. Drugi dio koncerta počinje  muzikom kompozitora Stevana Mokranjca i završava se sa poznatim balkanskim melodijama i popularnim italijanskim melodijama u stilu „Dolce Vita“, kazao je Dmitri Prokofjev u najavi za Boka News.

Objasnio je da se Udruženje IMSA, osnovano u novembru 2023. godine, bavi razvojem i unapređenjem kreativnog rada na polju afirmacije  muzičko -scenske kulture, u saradnji sa drugim udruženjima i organizacijama u zemlji i inostranstvu.

Jedan od vrhunskih svjetskih umjetnika današnjice Dmitrij Prokofjev bio je angažovan kao vođa grupe violončela u Crnogorskom simfonijskom orkestru (2015-2021). Član je KotorArt trija od 2018. godine zajedno sa klarinetistom Aleksandrom Tasićem i pijanistom Ratimirom Martinovićem.

Rođen u Moskvi u porodici muzičara, Dmitri sa pet godina počinje da svira  violončelo u Moskovskoj centalnoj muzičkoj školi, a sa deset godina ostvario je i svoj prvi solo nastup sa simfonijskim orkestrom. Bio je polaznik seminara u Americi kod najpoznatijeg violončeliste svih vremena M.Rastropoviča, kao i polaznik specijalnog kursa za baroknu muziku kod Anera Bilsmana (Holandija).

Diplomirao je na odsjeku za violončelo 2002. godine, a magistrirao 2005. godine na državnom konzervatorijumu imena  P.I.Čajkovski kod svetski priznate violončelistkinje i pedagoginje  Natalije Gutman. Dirigovanje je diplomirao 2022. godine na istoimenom konzervatorijumu u klasi prof. Feliksa Korobova.

Pobjednik je brojnih međunarodnih takmičenja.

Bio je umjetnički izvođač državnog kamernog orkestra Moskovski virtuozi. Nastupao je širom Rusije i svijeta  u prestižnim salama.  Svirao je kao solista i u kamernoj muzici sarađivao sa brojnim istaknutim umjetnicima i dirigentima. Učesnik je mnogih internacionalnih muzičkih festivala.

Svoj prvi CD snimio je u 16-toj godini, sa Aleksandrom Kobrinom (klavir) je 2004 . godine objavio drugi, a zajedno sa ansamblom Nikolaja Šugajeva i Valentina Urjupina u produkciji NAXOS Records-a je 2022. godine  objavio i  CD sa djelima italijanske muzike dvadesetog vijeka.

/M.D.P./

Povećanje broja britanskih turista u Crnoj Gori

0
Povećanje broja britanskih turista u Crnoj Gori
foto: Ministarstvo turizma

Značajno je povećanje broja britanskih turista u Crnoj Gori, pri čemu je potrebno dodatno unapređenje pristupa informacijama o turističkoj ponudi, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i britanska ambasadorka u Podgorici, Dawn McKen.

Na sastanku je bilo riječi o trenutnoj saradnji i mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje u oblasti turizma.

Kordić je tokom razgovora naglasila značaj turizma kao jedne od najvažnijih privrednih grana naše zemlje i istakla potrebu za jačom promocijom Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije na britanskom tržištu, sa posebnim fokusom na razvoj održivog turizma i očuvanje prirodnih resursa.

Ona je ukazala na važnost povećanja broja britanskih turista u Crnoj Gori, naročito kroz bolje povezivanje dvije zemlje.

Čestitajući novu dužnost Kordić, McKen je rekla da je zadovoljna zbog značajnog povećanja broja britanskih turista koji su posjetili Crnu Goru u proteklom periodu.

Ona je posebno naglasila veći broj letova između dvije države, što je doprinijelo lakšoj dostupnosti Crne Gore britanskim posjetiocima.

McKen je takođe ukazala na potrebu za dodatnim unapređenjem pristupa informacijama o turističkoj ponudi i atrakcijama Crne Gore turistima iz Velike Britanije, sa posebnim akcentom na sjeverni region zemlje.

Obje strane su se saglasile da su ovakvi sastanci ključni za dalje unapređenje saradnje u oblasti turizma, gdje postoji značajan prostor za snažnije zajedničko djelovanje, posebno u oblasti održivog turizma.