Od 4. do 8. novembra u Rimu je održano 47. godišnje zasjedanje Generalne komisije za ribarstvo za Mediteran, koja djeluje u sklopu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. Na zasjedanju je učestvovala crnogorska delegacija koju su predstavljali generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović, i dr Aleksandar Joksimović, naučni savjetnik za ribarstvo iz Instituta za biologiju mora pri Univerzitetu Crne Gore.
Tokom zasjedanja, Crna Gora je dobila priznanje za usklađenost sa Generalnom komisijom za ribarstvo za Mediteran, čime je nagrađen njen rad na integraciji njenih odluka u nacionalne pravne okvire i tačnom izvještavanju o podacima.
U ime crnogorske delegacije, nagradu je primila generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović i tom prilikom zahvalila Evropskoj uniji i sekretarijatu Komisije na prepoznavanju napora Crne Gore u postizanju međunarodnih standarda održivog upravljanja ribarstvom.
Delegacije iz 20 zemalja Mediterana i EU, zajedno sa svojim članicama, napravile su značajan napredak ka poboljšanju održivosti ribarstva i akvakulture. Usvojeno je 17 ključnih odluka, među kojima je 12 obavezujućih preporuka. Ova godišnja konferencija simbolično je zaključila godinu intenzivnih, zajedničkih napora i pokazala kontinuiranu posvećenost članova Komisije u suočavanju sa sve većim izazovima u sektoru ribarstva i akvakulture.
Direktorica Burzanović je naglasila da je Crna Gora u poslednjih 15 godina usvojila značajne mehanizme zajedničke ribarske politike i implementirala ih u svoje zakonodavstvo.
– Imajući na umu da su preporuke Komisije bazirane isključivo na naučnim a ne političkim stavovima, čvrsto vjerujemo da su ekstremno važne za održivo korišćenje dostupnih resursa kojih Crna Gora ima na zadovoljavajućem nivou upravo zbog njihovog poštovanja i implementacije u našoj zemlji – istakla je direktorica Burzanović.
Odluke usvojene na ovogodišnjem sastanku uključuju jačanje mjera koje se bave upravljanjem brojnim prioritetnim vrstama Generalne komisije za ribarstvo za Mediteran. Među njima se ističu evropska jegulja, crveni koral, crna pjegava orada, evropski oslić, norveški jastog, evropska papalina, romb, štuka i jesetre.
Prelov ribljih resursa u Mediteranu opao je na najniži nivo u posljednjih deset godina, dostigavši manje od 60 procenata. Međutim, pritisak ribolova na mreže i dalje je dvostruko veći od održivog nivoa. U Jadranskom moru trenutno se finalizuje rigorozna evaluacija strategije upravljanja, što uključuje drastično smanjenje godišnjih kvota ulova za sardinu i inćuna.
Prostorno upravljanje morem bilo je važan dio diskusije. Uspostavljen je dogovor o osnivanju područja ograničenog ribolova u Otrantskom kanalu, koji se nalazi u Jadranskom moru. Ovom odlukom uspostavlja se ključno područje u kojem su zabranjene aktivnosti pridnenih povlačnih mreža, poput kočarskih mreža, kako bi se očuvali osjetljivi morski ekosistemi i unaprijedila produktivnost živih morskih resursa. Fokus zaštite je na ključnim staništima riba, uključujući staništa dubokomorskih crvenih kozica.
Akvakultura je bila još jedna ključna tema tokom diskusije. Prepoznat je napredak koji je ostvaren u poboljšanju održivog razvoja ovog sektora. S obzirom na izazove koje klimatske promjene donose, uključujući pojavu novih bolesti koje ugrožavaju produktivnost i rast sektora, članice Komisije su se složile da uspostave mrežu za praćenje bolesti u akvakulturi. Cilj ove mreže je minimiziranje rizika povezanih s trgovinom i efikasno reagovanje na nove zdravstvene izazove.
Dr Aleksandar Joksimović je u tom kontekstu istakao problem bolesti kernji, koja se, nakon što je zabilježena u Italiji, proširila i na crnogorski dio Jadrana, a sada se pojavila i u hrvatskom dijelu Jadrana.
Na marginama sastanka, generalna direktorica Direktorata za ribarstvo, mr Katarina Burzanović, sastala se sa Čarlinom Vitčevom, generalnom direktoricom Direktorata za pomorstvo i ribarstvo EU, koja je pohvalila napore Crne Gore u procesu zatvaranja Poglavlja 13 – Ribarstvo.
Takođe, održan je bilateralni sastanak sa generalnim sekretarom Komisije, Miguelom Bernarom, tokom kojeg je fokus bio na značajnoj ulozi Crne Gore kao buduće članice EU u kreiranju politike održivog ribarstva.
