4 C
Kotor

Slušaj online radio

SDT formirao predmet i istražuje prodaju flote Crnogorske plovidbe

SDT formirao predmet i istražuje prodaju flote Crnogorske plovidbe
Foto – Crnogorska plovidba

Jesu li brodovi otplovili ispod cijene?



Specijalno državno tužlaštvo (SDT) istražuje prodaju brodova državne pomorske kompanije Crnogorska plovodba iz Kotora.

Potvrđeno je to juče “Vijestima” u SDT-u, kojem je na čelu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Brodovi Crnogorske plovidbe “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, prodati su sredinom septembra Dancima za ukupno 13,25 miliona dolara što je za najmanje oko trećinu manje od objektivne tržišne vrijednosti ova dva plovila.

“U Specijalnom državnom tužilaštvu je formiran krivični predmet povodom prodaje dva broda privrednog društva ‘Crnogorska plovidba’ AD, radi utvrđivanja postojanja osnova sumnja da je učinjeno krivično djelo iz njegove stvarne nadležnosti. U toku je izviđaj”, kazao je juče “Vijestima” specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Hitnu prodaju oba broda Crnogorske ploviodbe iniciralo je ljetos Ministarstvo pomorstva kojim rukovodi ministar Filip Radulović tvrdeći da Vlada navodno, više nema nikakvu zakonsku mogućnost da pomogne toj kompaniji koja je 100 odsto u državnom vlasništvu, a koju je prethodno samo Ministarstvo pomorstva svojim postupcima i nepravovremenim radnjama dovelo u nelikvidnost i opasnost da joj strani povjerioci zaplijene brodove i prodaju ih na sudskim licitacijama.

Oba svoja broda menadžment Crnogorske plovidbe je pod uticajem i traženjem Ministartva pomorstva stoga pod hitno prodao danskoj kompaniji K/S Navisios Group za ukupno 13,25 miliona dolara što je daleko manje od objektivne vrijednosti ta dva “handysize bulkcarriera” od po 35.000 tona, izgrađena 2012. godine u Kini. “Kotor” je prodat za 5,75 miliona dolara (oko 4,92 miliona eura), što je značajno niže čak i od izdvajanja koje je Ministarstvo pomorstva imalo za organizaciju jedriličarske trke Ocenar Race Europe 2025 početkom septembra u Crnoj Gori, a što je državnu kasu koštalo 5,25 miliona eura. “Dvadeset prvi maj” je prodat za 7,5 miliona dolara što je takođe daleko ispod njegove tržišne vrijednosti koja se kreće oko 10 miliona dolara.

Takva prodaja brodova crnogorske državne kompanije izazvala je i pažnju specijalizovanih svjetskih medija koji prate pomorsku industriju, pa je tako ugledni portal “Trade Winds” pod naslovom “Danski brodar zgrabio flotu evropskog prevoznika rasutog tereta spašenog od bankrota”, objavio vijest o ovoj trgovini koja je zapanjila stručnjake. “Trade Winds” u svom tekstu naglašava da su “brodovi “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” (oba sagrađena 2012. godine), prodati za bagatelnu cijenu od ukupno 13,25 miliona dolara, što piše u dokumentu Vlade.

/S.L./

Ombudsman: Zaustaviti rasističku histeriju

0
Ombudsman: Zaustaviti rasističku histeriju
Protest – foto Ombdusman
Institucija Zaštitnika sa žaljenjem konstatuje da nijesu prihvaćeni brojni apeli za smirivanje tenzija nakon ranjavanja mladića na Zabjelu.

– Institucija Zaštitnika sa žaljenjem konstatuje da nijesu prihvaćeni brojni apeli za smirivanje tenzija nakon ranjavanja mladića na Zabjelu. Pri tom, još jednom ističemo da su životi i zdravlje svakoga ko boravi u Crnoj Gori najveći državni interes, a borba protiv svih oblika kriminaliteta jedan od načina kako se taj cilj ostvaruje – navode u saopštenju.

Podsjećaju da pravo na slobodu okupljanja jeste način slobodnog izražavanja stavova u demokratskom društvu, međutim scene kojima smo sinoć svjedočili prijete da diskredituju sve ono za šta bi građansko društvo trebalo da se zalaže.

– Protiv negativnih društvenih pojava, u koje spada i nasilje, ne može se boriti nasiljem, već snagom države i njenih institucija. Naime, evidentno je da su sinoćni protesti popirimili razmjere masovnog izražavanja pojave, koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam, te da je u njima učestvovao veliki broj mladih ljudi koji tek treba da daju svoj doprinos izgradnji države i društva. Svako generalizovanje i/ili povezivanje bilo koje nacije ili etničke grupe sa najgorim i najlakšim oblicima nasilja i nasilnicima u zajednici ili na znatno širem nivou jeste rasizam, već u samom korijenu opisa ovakve pojave, a da ne govorimo o tome da se u odnosu na sve državljane Turske najavljivalo ili pozivalo na nasilje i protjerivanje – ističu u saopštenju.

Dodaju da je to je nedopustivo iz najmanje dva razloga: prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, što će ove pojave imati nesagledive posljedice – ne na pojedinu etničku grupu ili zajednicu – već na cijelu Crnu Goru kao društvo i državu.

– Naime, slike koje su pošle u javnost  sigurno će biti iskorištene da se država okarakteriše kao ksenofobna, a možda i rizična za strance koji u nju dolaze, u njoj žive ili u njoj obavljaju djelatnost. Uz sve ovo podsjećanje da smo zbog sličnih stvari već platili danak događajima koji su se desili u Danilovgradu mnogo godina unazad, ali i nekim dešavanjima koja su zabilježena na sportskim priredbama u Crnoj Gori. Ukoliko nam je zaista stalo do ugleda države i nas koji za nju vezujemo svoju budućnost ova histerija mora odmah prestati, a sigurno je da sve poruke ka državi i njenom aparatu mogu biti upućene na bitno drugačiji i ništa manje efikasan način, kako to priliči građanskom društvu – zaključuju u saopštenju.

Ruski “shadow” tanker izazvao zastoj u Sueskom kanalu

0
Ruski “shadow” tanker izazvao zastoj u Sueskom kanalu
Suecki kanal – Foto: SCA/The Maritime Executive

Sankcionirani ruski tanker Komander pretrpio je kvar i nakratko se nasukao u Sueskom kanalu, privremeno ometajući prolazak konvoja. Brod, koji pripada takozvanoj “shadow floti” ruskih tankera, ponovno je osposobljen zahvaljujući brzoj intervenciji Sueske uprave kanala (SCA).

Tanker, koji trenutačno plovi pod ruskom zastavom, sagrađen je 2004. godine i u posljednje tri godine promijenio je čak šest zastava i četiri imena – HeraclesKrishna 1Prudence i od rujna Komander. Brod od 150.580 dwt, dug 274 metra, navodno je pod upravom ruskog menadžmenta, dok je formalno u vlasništvu tvrtke iz Hong Konga, navodi The Maritime Executive.

Prema dostupnim podacima, Komander je uvršten na liste sankcija SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije zbog transporta ruske nafte iznad ograničenja cijene koje je postavila skupina G7. Pretpostavlja se da je teret ukrcan u Murmansku te da je krajnje odredište Kina.

Incident se dogodio u utorak, 28. oktobra, tokom južnog prolaska konvoja. Oko podneva posada je prijavila kvar glavnog stroja, nakon čega je brod skrenuo iz plovnog puta i nasukao se na 47. kilometru kanala.
Sueska uprava odmah je poslala pet tegljača koji su u roku od pola sata uspjeli odsukati tanker i započeti njegovo tegljenje prema Velikim jezerima. Prema priopćenju SCA, situacija je brzo stavljena pod kontrolu, a promet kanalom normaliziran.
Tog dana kroz kanal je u oba smjera prošlo ukupno 34 broda, s ukupno 1,4 milijuna bruto tona, dok je Komander bio posljednji u koloni od 19 brodova koji su plovili prema jugu.

Hrvatska – Mobilne kućice nisu građevine, moći će biti 25 metara od obalne linije

0
Hrvatska – Mobilne kućice nisu građevine, moći će biti 25 metara od obalne linije
19. kongres hrvatskog kampinga

Izmjene zakona o prostornom uređenju i o ugostiteljskoj djelatnosti bit će u četvrtak na Vladi, pri čemu Ministarstvo turizma i sporta smatra da mobilne kućice nisu građevine nego mobilne jedinice za privremeni smještaj koje će se moći smještati 25 metara od obale, rekao je u utorak ministar Tonči Glavina.

Uoči početka kongresa hrvatskog kampinga, Glavina je najavio da će izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti zajedno s pripadajućim pravilnicima, biti u četvrtak na Vladinom dnevnom redu.

Rekao je da je Ministarstvo zauzelo konačan stav prema kojemu mobilne kućice nisu građevine, nego mobilne jedinice za privremeni smještaj koje će se moći smještati u prostoru 25 metara od obalne linije.

Svi kampovi koji ne budu usklađeni s novim zakonima i pravilnicima dobit će prema njegovim riječima rok od deset godina za prilagodbu zakonskim i podzakonskim aktima, vezanim uz to što jest, a što nije mobilna kućica i gdje može biti smještena.

“Dosad smo pod krinkom mobilnih kućica i to u pojasu koji trebamo najviše štiti, imali nekakve montažne građevine jer su se iskorištavali pravni vakuumi”, rekao je Glavina.

On je zadovoljan ovogodišnjim ostvarenim rezultatima u kamping sektora, posebno u rujnu.

Zadovoljstvo dijeli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, koji je ocijenio da je kamping jedna od najvažnijih industrija u sferi ukupne turističke ponude u Hrvatskoj.

Direktor Hrvatske udruge turizma i predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske Veljko Ostojić ističe da nacionalne turističke strukovne udruge snažno podržavaju precizno zakonodavno reguliranje pojma mobilne kućice kao pokretne opreme za kampiranje u kampu.

“Kampovi su čuvari prostora, a ne problem i tako je svugdje u svijetu”, kaže Ostojić.

Podsjeća na 12 sudskih presuda, od kojih osam iz 2024. godine, koje govore da su mobilne kućice u kampovima pokretna oprema za kampiranje, odnosno razlikuje se postavljanje mobilnih kućica u kampovima i izvan njih.

Sudska praksa, objasnio je, razlikuje mobilne kućice kao pokretnu opremu koja nije građevina i ne zahtijeva građevinsku dozvolu, od trajno postavljenih objekata s dodatnim građevinskim zahvatima koji se smatraju građevinama i podliježu građevinskim propisima.

Regulacija broja i rasporeda mobilnih kućica treba ostati u nadležnosti Ministarstva turizma, dok bi Zakon o prostornom planiranju trebao uređivati samo fiksne građevine (recepcije, sanitarije, restorane i sl.) i upućivati na turističke propise, smatra Ostojić.

Kongres hrvatskog kampinga u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH) i HUT-a (Hrvatske udruge turizma) u Šibeniku je okupio više od stotinu domaćih i stranih sudionika iz kamping sektora, investitore i druge, koji će u dva (radna) dana (28. i 29. listopada) čuti i raspraviti trendove, aktualnosti i izazove za poslovanje kampova.

Von der Leyen: Baloni s helijem iznad Litve hibridna prijetnja

0
Von der Leyen: Baloni s helijem iznad Litve hibridna prijetnja
Ursula Von der Leyen
Foto: Yves Herman / Reuters

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen je u ponedjeljak izrazila punu solidarnost Europe s Litvom suočenom s upornim upadima švercerskih balona s helijem u njezin zračni prostor, rekavši da se radi o “hibridnoj prijetnji”.

– Ovo je provokacija. Nazovimo je pravim imenom: hibridna prijetnja. Nećemo to tolerirati, napisala je šefica EK-a na X-u, dodajući da su baloni još jedan razlog za ubrzanje važne inicijative EU-a za promatračku misiju na istočnim granicama (Eastern Flank Watch) i europske inicijative za obranu od dronova.

Litavska premijerka Inga Ruginiene izjavila je u ponedjeljak da će njezina zemlja početi obarati krijumčarske balone koji prelaze granicu iz Bjelorusije, a koji su više puta prekidali zračni promet te baltičke zemlje.

Litva je u nedjelju morala zatvoriti zračnu luku glavnog grada Vilniusa i granične prijelaze s Bjelorusijom nakon što je nekoliko balona s helijem ušlo u zračni prostor te baltičke zemlje članice NATO-a, priopćio je Nacionalni centar za upravljanje krizama, što je bio četvrti takav incident u tjedan dana.

Litva je priopćila da balone šalju krijumčari cigaretama, kriveći bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, da nije zaustavio tu praksu.

Predstava za djecu “Dnevnik Paoline P.”

0
Predstava za djecu “Dnevnik Paoline P.”
DNEVNIK PAOLINE

Predstava za djecu “Dnevnik Paoline P.”, rađena u produkciji Gradskog kazališta “Žar ptica” iz Zagreba, gostuje u Kotoru na velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” u četvrtak, 30.oktobra.

Početak je u 11 sati, a ulaz je slobodan.

Glume: Nika Ivančić, Dunja Fajdić, Maruška Aras, Marko Hergešić, Drago Utješanović, Bogdan Ilić.

Dnevnik Pauline P. je popularna knjiga za djecu koju je napisala Sanja Polak. Knjiga je napisana u obliku dnevnika djevojčice Pauline P., koja opisuje svoje svakodnevne dogodovštine, probleme, prijateljstva i porodicu.

Kao i istoimena hit-knjiga za osnovce, predstava govori o nizu običnih i neobičnih zgoda iz života desetogodišnjaka. Kroz njihov život prepun svakodnevnih peripetija u kući i u školi, glavnu riječ vodi nestašna, bistra i znatiželjna, slatka brbljavica Paulina koja zapisuje svoje i tuđe životne situacije u dnevnik.

Predstava se održava u okviru manifestacije Dani hrvatske kulture u Crnoj Gori povodom obilježavanja 20. godina Hrvatske nastave u Crnoj Gori

Pokrovitelj manifestacije je Opština Tivat – Sekretarijat za društvene djelatnosti i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a u saradnji sa Kulturnim centrom Nikola Đurković, Kotor.

Vujičić: Nisam mogla podržati dodjelu Povelje Herceg Novog Tanaskoviću

0
Vujičić: Nisam mogla podržati dodjelu Povelje Herceg Novog Tanaskoviću
Tanja Vujicic – Evropski Savez HN

Kao odbornica Evropskog saveza (ES) Herceg Novi, nisam prisustvovala svečanoj sjednici povodom Dana opštine, objavila je na mreži X Tanja Vujičić, odbornica ES u SO Herceg Novi.

-Odluku sam donijela jer smatram da kandidatura Darka Tanaskovića ne odgovara vrijednostima koje zastupam, poštovanju multietničkog suživota, crnogorskog identiteta Herceg Novog i afirmaciji grada kao otvorene i inkluzivne zajednice, a sve zbog njegove izjave da je Herceg Novi “srpski kosmopolitski grad”.

Zbog toga nisam mogla podržati njegovu dodjelu Povelje Herceg Novog.

Istovremeno želim jasno istaći da podržavam sve ostale dobitnike priznanja koji su svojim radom i doprinosom opravdali nominaciju, i iskreno im čestitam na zasluženom priznanju.

Moje odsustvo sa sjednice predstavlja isključivo čin protesta zbog pomenutog kandidata, a ne negiranje značaja Dana opštine, niti vrijednosti ostalih dobitnika opštinskih priznanja.

To je moj politički i moralni stav jer vjerujem da Herceg Novi treba da predstavljaju ljudi čije riječi i djela odražavaju zajedničke vrijednosti svih njegovih građana-navodi Vujičić.

Gradska muzika Kotor organizuje koncert “Susret prijatelja 2025”

0
Gradska muzika Kotor organizuje koncert “Susret prijatelja 2025”
Koncert

Povodom Dana opštine Kotor Gradska muzika Kotor organizuje koncert “Susret prijatelja 2025”, koji će biti održan u subotu, 01. novembra, na terasi kafane “Dojmi” sa početkom u 11 sati.

Gradska muzika Kotor osnovana je davne 1842.godine.

Prema arhivskim podacima prvi potpis za stvaranje duvačkog orkestra potpisala je grupa uglednih građana Kotora 20.maja 1842.godine, kada su Opština i njen predsjednik M.Paskvali primili od njih pismeni predlog za osnivanje orkestra i nacrt pravila za osnivanje Gradske muzike Kotor. Od tada Orkestar radi bez prestanka.

Zapaljena radnja turskog državljanina u Herceg Novom

0
Zapaljena radnja turskog državljanina u Herceg Novom
Foto RTCG

Tokom noći izgorjela je radnja u centru Hrceg Novog u vlasništvu turskih državljana. Vatrogasci su ugasili požar i spriječili da se proširi na okolne radnje. Policija vrši uviđaj, očekuje se zvanično saopštenje.

Kako saznajemo, požar je prijavljen u 1:55 sati. Sumnja se da je podmetnut, što će utvrditi ekipa koja dolazi iz Podgorice. Kako saznajemo, vlasnik radnje je turski državljanin koji se trenutno ne nalazi u Crnoj Gori.

Vatru je gasilo sedam pripadnika Službe zaštite i spašavanja sa dva vozila. Požar je lokalizovan u 4 sata ujutru.

/Lj. Vukotić/

Od četvrtka državljanima Turske potrebna viza za putovanja u Crnu Goru

0
Od četvrtka državljanima Turske potrebna viza za putovanja u Crnu Goru
Putovanje, – Aerodrom

Državljani Turske koji posjeduju obični pasoš od četvrtka će biti podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru, saopštila je turska Ambasada u Podgorici.

Oni su podsjetili da je, u skladu sa odlukom Vlade Crne Gore, režim bezviznog putovanja za državljane Turske privremeno suspendovan.

“Prema informacijama dobijenim od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, državljani Turske koji posjeduju obični (bordo) pasoš od 30. oktobra biće podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru“, navodi se u objavi Ambasade na mreži X.

Dodaje se da se zahtjevi za vizu mogu podnijeti putem Ambasade Crne Gore u Ankari ili Generalnog konzulata u Istanbulu.

“S druge strane, osobe koje imaju pasoš i boravišnu dozvolu koja važi najmanje tri mjeseca, i rezidenti Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Šengenskog prostora i posjeduju važeću višekratnu vizu, mogu ući u Crnu Goru bez vize, pod uslovom da njihov boravak ne prelazi 30 dana“, piše u objavi.

Iz Ambasade su naveli da su držaoci diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša i dalje izuzeti od obaveze posjedovanja vize, ukoliko njihov boravak u Crnoj Gori ne prelazi 90 dana u periodu od 180 dana.