Hrvatski turizam ove godine treba 70.000 sezonskih radnika

0
Hrvatski turizam ove godine treba 70.000 sezonskih radnika
Kuvari

Hrvatskoj će ove godine trebati oko 70 hiljada sezonskih radnika u turizmu. No, poslodavci će samo manji dio pronaći na domaćem tržištu rada. Kako bi osigurali radnike, nude i veće plaće.

Iz mjeseca u mjesec stotine oglasa za radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, trgovine. Odrađena je i manifestacija Dani poslova u turizmu.

– Koja je ove godine održana u šest hrvatskih gradova: Bjelovaru, Požegi, Virovitici, Osijeku, Sisku i Zagrebu, to je jedna prilika gdje se poslodavci direktno mogu povezati sa zainteresiranim osobama za zapošljavanje, rekla je Maja Čeko, rukovoditeljica Odjela za tržište rada, Područni ured HZZ Šibenik.

A velike hotelske kuće mjesecima regrutiraju potreban kadar.

– Trenutno smo u fazi dogovora s novim zaposlenicima, kontaktiranjem naših stalnih sezonaca i praktički očekujemo da bi tamo negdje do 5. mjeseca trebali imati više-manje kompletiranu sliku što se tiče radne snage za ovu sezonu, rekao je Matej Rukavina, direktor Odjela ljudskih resursa hotelskog naselja.

Sezonce je mnogo lakše pronaći onima koji rade cijelu godinu.

– Jedna od boljih stvari je što smo već posljednje 2-3 godine u stalnom kontaktu sa sezoncima koji ostaju blizu nam, u pomoć kad imamo neke kongrese, konferencije, rekao je Marko Plavčić, direktor marketinga hotelske tvrtke.

No, manji poslodavci u turističkim mjestima svjesni su da ih svaku sezonu čeka nova potraga.

– Nešto se tih radnika od prošle godine može povući u slijedeću godinu, ti neki kvalitetni radnici ostaju. Ali opet ostaje veliki broj koji svake godine trebate tražiti ispočetka. Dosta je teško, moramo tražiti radnike iz trećih zemalja, rekla je Anita Periš, voditeljica smještajnog objekta.

Boljim uvjetima rada, prije svega povećanjem plaća, poslodavci nastoje na vrijeme osigurati potrebnu radnu snagu.

Konobari

– Mogu reći da će samostalni konobari u sezoni zarađivati između 1400 i 1600 eura neto, specijalisti na pozicijama kuhara između 1600 i 1800, dok npr. pozicije u domaćinstvu kao što su sobarice i čistačice će zarađivati otprilike 1300 i 1400 eura neto u ljetnoj sezoni, rekao je Matej Rukavina.

Nastoje hotelijeri privući i one koji tek ulaze na tržište rada.

– Radimo neke temelje na mlađim zaposlenicima, studentima i srednjoškolcima, koji izađu iz svog obrazovanja i nastave dalje zapošljavati kod nas, rekao je Marko Plavčić.

Problem sezonske radne snage iz godine u godinu sve je izraženiji, no nema kvalitetnog rješenja. Samo veliki poslodavci u turizmu, koji rade cijelu godinu, donekle mogu zadržati kvalitetan kadar.

Radne snage itekako će ove sezone trebati i na Kvarneru. Ondje se i u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi rast broja dolazaka i noćenja, a na Kvarneru je već ovih dana oko 10 iljada gostiju.

– Na Lošinju je ovaj vikend bilo preko hhiljadu gostiju, većinom vezanih za biciklističku utrku i regatu koju smo imali. Sportska događanja i kongresi su u biti glavni motiv dolazaka u ovom dijelu godine. Prema bookingu u ovom prvom dijelu godine smo čak oko 15 posto bolji u bookingu. A što se tiče glavne turističke sezone, možemo reći da ćemo sigurno ponoviti rezultat od prošle godine. Najave su dosta dobre, pogotovo sa tržišta Mađarske, Poljske, Srbije i SAD-a, rekao je Dalibor Cvitković, direktor TZ-a Malog Lošinja gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Kad je riječ o radnoj snazi kaže:

– Kao i većina destinacija naravno problem je radne snage. Osmadeset posto radne snage nalazimo od radne snage koji su bili proteklih godina na Lošinju. Većinom su to iz zemalja bivše Jugoslavije. Ali i ovo produženje sezone nam olakšava pristup radnoj snazi. Ne tražimo više radnu snagu za nekoliko mjeseci nego za razdoblje od sedam osam mjeseci. A što se tiče Lošinja s radnom snagom smo osigurani za ovu sezonu, istaknuo je.

Budva: Tijelo muškarca pronađeno na plaži Jaz, nema tragova nasilne smrti

0
Budva: Tijelo muškarca pronađeno na plaži Jaz, nema tragova nasilne smrti
Jaz – foto Boka News

Beživotno tijelo muškarca pronađeno je juče na budvanskoj plaži Jaz.

Kako je Vijestima rečeno u policiji, po nalogu kotorskog tužioca tijelo je upućeno na obdukciju.

Još se utvrđuje identitet osobe.

Prema saznanjima Pobjede, nalaz obdukcije je završen i nije ustanovljeno da postoje tragovi nasilne smrti.

Navodno je riječ o stranom državljaninu.

Policija povodom ovog slučaja preduzima dalje mjere i radnje.

Primorske opštine traže veću kontrolu nad obalom, Vlada samo da nadzire

0
Primorske opštine traže veću kontrolu nad obalom, Vlada samo da nadzire
Foto M. Kotolaš – Vijesti

Primorske opštine Crne Gore smatraju da je potrebna decentralizacija upravljanja obalom, zbog čega žele da rukovode procesom zaštite morskog dobra, komunalnom infrastrukturom, lukama, donose planove za kupališta. Ove reforme i poslove bi sprovodila nova kompanija koju bi osnovala Vlada, dok bi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom imalo ulogu kontrolora.

To je saopšteno na konferenciji za medije na kojoj je predstavljena inicijativa šest primorskih opština, kao i izmjene i dopune Zakona o morskom dobru.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je naveo da traže ove izmjene, kao i izmjene Zakona o izgradnji objekata, dijelom i jer je ulaganje u primorske opštine tromo.

“Ovaj set zakona je rezultat rada svih primorskih opština i Zajednice opština, a ključna promjena je vraćanje upravljanja opštinama jer one najbolje razumiju svoje potrebe”, kazao je on.

On je naglasio da bi kroz ove reforme poslovi pripali novoj firmi koju bi osnovala Vlada, dok bi opštine stekle kontrolu. Dodao je da se na reformama radilo šest mjeseci, da su usaglašene sa međunarodnim konvencijama te da poslanici treba da ih podrže.

Poslanik Demokrata Momčilo Leković je naveo da se predajom ovih izmjena u proceduru pokreće dijalog, da vjeruje da je važan dan za primorske opštine jer se morsko dobro decenijama uništavalo.

“Glas opština se nije čuo a prihodi se nisu vraćali jer je decenijama neadekvatno upravljano obalom”, naveo je on i dodao da se obalom više ne bi upravljalo centralizovano…

Čapuni je naglasio da je izmjene potpisalo pet poslanika iz Albanska alijanse, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i Demokrata. Naveo je da je zima bila burna pa izmjene nisu usvojene u decembru, ali da su zvanični predlagači.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je dodao da je riječ o velikom demokratskom koraku jer inicijativu predaju različite partije, koalicije, ali da svi imaju isti stav.

“Ponudili smo fer rješenje za morsko dobro. Oni bi vršili ulogu monitoringa”, naveo je on i dodao da neće žuriti sa izjavama o podršci ovih izmjena, odnosno od koga će je dobiti.

Foto M. Kotolaš – Vijesti

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je naglasio da očekuje da zakon dobije podršku u Skupstini.

“Herceg Novi može svojim prostorom upravljati mnogo bolje nego što je do sada bio slučaj, ovo je novi impuls”, naglasio je Katić i dodao da će sa Tivtom dogovarati preuzimanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, uz formiranje zajedničke kompanije koja bi njome rukovodila.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je kazao da je riječ o velikom iskoraku, da se predlogom ukida kontrola Vlade, dok će izvršna vlast i firma upravljati zaštićenim područjima a opštine onim sto je u zonama morskog dobra. On je naglasio da je nivo kontrole morskog dobra trenutno takav da se sijalica ne može zamijeniti bez dozvole.

“Kotor je vlasnik, gazduje, rasisuje javne pozive i upravlja poslovnim prostorima u Starom gradu, pa nisu naišli na korupcionaške afere, pa neće ni u drugim opštinama”, naveo je Jokić.

Foto M. Kotolaš – Vijesti

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović je kazao da ne optimista i očekuje da će poslanici podržati zakone i omogućiti opštinama da preuzmu odgovornost i benefite.

On tvrdi da je Morsko dobro kuriozitet, da posluje mimo Zakona o privrednim društvima te da su opštine kontrolu imale do 1992. Godine.

“Mi danas gubimo profit koji se ne koristi za lokalno stanovništvo. Luka Budva je ponovo dodijeljena Morskom dobru i može biti izdata u koncesiju na korišćenje. Ovo je test za one koji su u predizbornom programu imali ukidanje Morskog dobra i put ka EU, koja traži decentralizaciju”, kazao je on i zatražio da građani upravljaju opstinškom obalom.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je dodao da je inicijativa kreirana sredinom prošle godine i upućena sredinom decembra. Naglasio je da su prethodni tenderi pokazali da je inicijativa neophodna, da je ovo početak borbe za decentealizaciju…

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je naglasio da se ne sjeća kada su primorske opštine bile složne oko neke inicijative.

Nimanbegu je naglasio da ove izmjene ne rješavaju problem tendera, te da su anekse ugovora sa zakupcima plaža tražili kako bi dobili cijelu godinu za usklađivanje zahtjeva građana za uređenje obale. On je dodao i da će o sastanku sa Mohamedom Alabarom, čija kompanija u Ulcinju planira projekat vrijedan više milijardi eura – više govoriti sjutra.

/M.Kotlaš/

Tivćanin vozio pod uticajem kokaina i marihuane, kod njega pronađeno šest pakovanja kokaina

0
Tivćanin vozio pod uticajem kokaina i marihuane, kod njega pronađeno šest pakovanja kokaina
Policija

Službenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor kontrolisali su vozača R.B. (23) iz Tivta, a prilikom testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utvrđeno je da je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i marihuane.

“Daljim pregledom, policijski službenici su u vozilu pronašli i oduzeli šest pvc pakovanja sa sadržajem bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain”, saopšteno je iz Uprave policije.

Protiv R.B. su policijski službenici nadležnom sudu za prekršaje podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga.

Na 17. KUP-u mimoze streličarima “Savine” tri medalje

0
Na 17. KUP-u mimoze streličarima “Savine” tri medalje
Streličarstvo Kup Mimote – foto Vuk Ilić

Streličarski klub Savina bio je domaćin tradicionalnog 17. KUP-a mimoze u streličarstvu koji je juče u Sportskom centru Igalo okupio 46 takmičara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Učesnici su se takmičili u stilovima goli luk, rikrv luk, složeni i instiktivni.

U kategoriji rikrv luk najbolji je bio Jovica Velimirović iz SK Velos (Novi Sad), drugo mjesto osvojio je Sergej Patrušev iz hercegnovskog SK Savina, a trećeplasirani je Miloš Boljević iz SK Niš.

Prvo mjesto u kategoriji složeni luk osvojio je Ivica Tomašević iz SK Podgorica, na drugom je Dejan Stanković iz SK Zatočnik (Danilovgrad), a trećeplasirani je domaći takmičar Jovo Abramović iz SK Savina.

Streličarstvo Kup Mimote – foto Vuk Ilić

U kategoriji goli luk najbolji je bio Budimir Pejović iz SK Kotor, drugoplasirani je Dejan Stojanović iz SK Niš, a treće mjesto osvojio je domaći streličar Dario Šerović iz SK Savina.

Nikola Gardašević iz SK Podgorica osvojio je prvo mjesto u kategoriji instinktivni luk, na drugom mjestu je Amel Baljić iz SK Velež (Mostar), a na trećem njegov klupski kolega Faruk Veledar.
Riječ je o sportskom programu 56. Praznika mimoze koji, zahvaljujući SK Savina, afirmiše streličarstvo i doprinosi njegovom razvoju u Herceg Novom i Crnoj Gori.

Zatvaranje dopisništva TVCG u Herceg Novom, selidba dopisništva u Tivat

0
Zatvaranje dopisništva TVCG u Herceg Novom, selidba dopisništva u Tivat
Herceg Novi

Ništa se nije promijenilo od decembra prošle godine kada je sa Savjeta RTCG “procurila” apsurdna vijest da će poslije skoro trideset godina biti ugašeno dopisništvo TVCG u Herceg Novom i preseljeno u Tivat. Zaposleni iz Herceg Novog su tada i danas bez zvaničnog rješenja o tome da će morati svakog dana na posao da idu u Tivat.

“U prepisci na viber grupi troje stalno zaposlenih sa višedecenijskim stažom u dopisništvu TVCG u Herceg Novom saznali su da će od srijede, 26. aprila njihovo novo radno mjesto biti u još nepripremljenom prostoru u Tivtu. Na pitanje – kako putovati preko zaliva – odgovor je da se “sami moraju organizovati”, za šta će dobiti troškove prevoza od oko 30 eura?! Time se konačno, mada ne i zvanično, jer neke pravne forme – novog rješenja, ili pravnog obrazloženja nije bilo, dešava gašenje dopisništva u Herceg Novom i otvaranje novog u Tivtu”, kaže novinarka Nevenka Macan, za Novski portal.

Odluka menadžmenta je prošla Savjet RTCG, bez prethodnog razgovora sa predstavnicima nacionalnog javnog servisa u Herceg Novom.

“Da je to apsurdno zna svako ko putuje preko zaliva, naročito ljeti. Zašto zaposlene iz Herceg Novog sele u Tivat gdje nema niti jednog zaposlenog!? Koji je racionalni, ali i moralni razlog za ovakav odnos? Još je mnogo pitanja o motivima i planovima u ovom “projektu”, na koja ćemo morati potražiti i dobiti odgovore ”, ističe Macan.

Rudović: Neophodna direktna komunikacija sa menadžmentom

Ministarstvo kulture i medija o ovoj situaciji nije bilo upoznato. Ministarka Tamara Vujović, koja je Novljanka, prvi put je za to čula kada smo je informisali prije dva dana tokom obilaska Španjole, povodom početka prve faze revitalizacije tvrđave. Zatečen je i direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović :

“Direktorat za medije i Ministarsto zvanično nijesu upoznati sa gašenjem dopisništva u Herceg Novom. I ne treba da budemo upoznati, jer je javni servis autonoman u svom djelovanju i Ministarstvo kulture i medija nema bilo kakva ovlašćenja nad javnim servisom kada je riječ o njegovom operativnom djelovanju. Naša ovlašćenja se tiču pripreme zakona koji reguliše rad javnog servisa. Time smo se bavili i jako smo zaintersovani da imamo profesionalan i slobodan javni servis koji ispunjava svoju ulogu u društvu. Ipak, neformalno sam čuo u komunikaciji sa kolagama iz uprave javnog servisa da je motiv za tu odluku taj što javni servis može operativnije i brže pokrivati Boku iz Tivta, te da bi na taj način lakše izvještavali s područja Boke, vjerovtano i budvanske rivijere. Iz tog ugla mogu da razumijem, ali takođe potpuno razumijem i to da su dopisnici javnog servisa iz Herceg Novog i da će oni morati da putuju do Tivta i nazad da bi mogli da rade svoj posao. U svakoms slučaju, ovo je tema koju je potrebno razjasniti u direktnoj komunikaciji članova dopisništva iz Herceg Novog i rukovodstva javnog servisa”, naglašava Rudović.

Selidba dopisništva u Tivat bez valjane analize

Zar je racionalno putovati iz Novog do Tivta da bi se montirao prilog snimljen u Herceg Novom, Kotoru, Budvi, ili čak Dubrovniku i Trebinju, što je takođe često zadatak ovog dopisništva? Koliko to putovanje može trajati, posebno u sezoni, ili će možda menadžment obezbijediti prevoz gliserom?

Šalu na stranu, ali i montažerka Dragana Arapović smatra da promjena radnog mjesta, poslije 28 godina radnog staža u hercegnovskom dopisništvu, nije samo problem za nju:

“Zatvaranje dopisništva nije dobra stvar za Herceg Novi, kao ni za TV CG. Postoji mnogo nejasnoća oko organizacije posla, brzine i efikasnosti izvještavanja, prevoza, opremanja prostora, te drugih troškova za nas i televiziju”.

Dopisništvo TVCG u Herceg Novom je živjelo sa ovim gradom i Bokom od Dana opštine Herceg Novi, 28. oktobra 1996. godine. Bilo je nekada brojnije, imalo je veću podršku menadžmenta u svakodnevnom profesionalnom izvještavanju o dobrom i lošem, o aktuelnim i “škakljivim” temama.

Lokalnoj vlasti u Tivtu sigurno odgovara da ima u svom ataru TV, ako već nema lokalni javni servis, kao što ga ima Herceg Novi, gdje nadležni očigledno vjeruju da im je on dovoljan, pa se oko ove situacije i ne oglašavaju.

Ranije je to uradio Media centar, zabrinut zbog odluke Savjeta nacionalnog javnog emitera RTCG, čija je, kako su kazali, većina članova pod krivičnom istragom, a generalni direktor uzurpator te dužnosti.

“Čak i da postoji redovno pravno stanje u RTCG, ovakvu odluku bi bilo teško pravdati sa bilo koga profesionalnog stanovišta, a kada dugo nije tako, onda ova odluka mora izazvati dodatnu pažnju. Ta pažnja podrazumijeva pravo javnosti da zna koji su razlozi naveli nezakoniti menadžment RTCG da problematičnom Savjetu predloži dislociranje dugogodišnjeg dopisništva iz Herceg Novog u Tivat“.

Media centar pretpostavlja da je prije donošenja ovakve odluke urađena ozbiljna analiza rada dopisništva RTCG u Herceg Novom i da je odluka utemeljena na toj analizi.

“Ako takva analiza postoji, bio bi red da ona bude objavljena, tako da svi mi koji s pravom smatramo da je RTCG javni medij, a ne privatno-partijska prćija, znamo šta smo gubili time što je postojalo dopisništvo nacionalnog javnog emitera u Herceg Novom, a šta dobijamo time što će ono biti dislocirano u Tivat. Ukoliko takva analiza ne postoji, onda se ova odluka ima smatrati pukim hirom nezakonitog menadžmenta RTCG, koji kontroliše Savjet protiv čijih članova je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nedavno podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu. Ako je hir, onda iza njega ne stoje poslovno-profesionalni razlozi nego nešto drugo, u čemu se mogu nasluđivati koruptivne i nezakonite radnje”, naveli su u reagovanju iz Media centra.

Hrvati hrle u Sloveniju po jeftiniju hranu

0
Hrvati hrle u Sloveniju po jeftiniju hranu
supermarket

Gužve na putevima koje vode iz sjeverne Hrvatske ka slovenačkom Ormožu, petkom poslijepodne i subotom ujutru postale su uobičajena pojava.

Na stotine Međimuraca i Varaždinaca prelazi granicu u potrazi za povoljnijim namirnicama u slovenačkim trgovinama, piše Jutarnji list.

Inflacija i stalni rast cijena osnovnih životnih namirnica u Hrvatskoj natjerali su mnoge da potraže alternative. Slovenija se pokazala kao pravo rješenje. Iako je do prije nekoliko godina ovakav šoping bio rezervisan za povremene posjete, sada je postao dio svakodnevice.

U Ormožu su koncentrisani brojni trgovinski lanci koji nude konkurentne cijene. Hrana, kućne potrepštine, pa čak i svježe meso i mliječni proizvodi, često su znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj, prenosi Capital.ba.

Mnogi kupci tvrde da im se uprkos troškovima puta, kupovina u Sloveniji i te kako isplati.

Dok Slovenci bilježe rast prometa u svojim prodavnicama, ekonomisti upozoravaju da bi masovni odlazak Hrvata u inostranstvo zbog šopinga mogao dodatno narušiti domaću privredu.

Ipak, za prosječnog građanina, snalaženje i traženje povoljnijih cijena trenutno je prioritet.

Hamas: Preko 50.000 Palestinaca ubijeno u ratu u Gazi

0
Hamas: Preko 50.000 Palestinaca ubijeno u ratu u Gazi
Gaza – Foto: Abed Rahim Khatib/AA

Broj Palestinaca ubijenih tijekom rata u Gazi premašio je 50.000, objavile su u nedjelju Hamasove zdravstvene vlasti u toj enklavi.

Broj od 50.021 poginulih odgovara otprilike 2,1 posto od 2,3 milijuna prijeratnog stanovništva teritorija ili otprilike jednu osobu na njih 46.

Ukupno 113.274 osoba ozlijeđeno je u istom razdoblju, priopćilo je Hamasovo ministarstvo zdravstva.

Brojke, koje ne rade razliku između boraca i civila, ne mogu se neovisno provjeriti, ističe agencija dpa.

Međutim, međunarodne organizacije poput UN-a smatraju ih uvelike vjerodostojnima.

Sukob je izazvao Hamasov napad na Izrael 7. listopada 2023. godine. Ubijeno je više od 1200 ljudi, a više od 250 Izraelaca uzeto je za taoce.

Šestotjedno primirje stupilo je na snagu u siječnju, ali Izrael je ovaj tjedan nastavio svoje napade. Od tada su ubijene stotine Palestinaca.

Prema izvješću medija u nedjelju, oko 30 ljudi ubijeno je u novim izraelskim napadima u južnom dijelu Gaze.

Kreativne radionice KOTOR JE NAŠ!

0
Kreativne radionice KOTOR JE NAŠ!
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

Kulturni centar “Nikola Đurković”, Dramski studio Prazan Prostor, NVO Expeditio i Fondacija Don Branko Sbutega pozivaju sve mlade od 15 do 30 godina da se prijave na kreativne radionice KOTOR JE NAŠ!

Ove interdisciplinarne radionice su prilika da kroz umjetnost i kreativni proces istražiš svoj odnos prema Kotoru – što je to što ti smeta, što bi voljela/o da promijeniš,  što ti u gradu fali ili ga čak ima i previše! Teme kojima ćemo se baviti su identitet, kriminal, zavisnosti, baština, obrazovanje, kultura i budućnost grada… Sagledaj svoju perspektivu u Kotoru i perspektivu Kotora sa tobom.

Radionice uključuju pozorište, film, muziku, pisanje, slikanje, ekologiju, psihologiju i arhitekturu, a kroz njih ćeš imati priliku i prostor da kritički promišljaš o važnim pitanjima sopstvene zajednice i uz to razvijaš različite umjetničke vještine.

Mladi Kotor je projekat inspirisan i svojevrstan je nastavak projekta „Koto(r)oKotoru“ realizovanog od strane NVO Expeditio i građana Kotora. Ovaj projekat je za temu imao probleme grada Kotora. Predstava je ostavila značajan trag u društvenom tkivu grada, a imala je i zapažen život po pozorišnim scenama u regionu (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija).

Kreativne radionice počinju tamo gdje je predstava „Koto(r)oKotoru“ stala. Poslednja rečenica u predstavi bila je: „KOTOR JE NAŠ“.

Svoju prijavu možeš poslati na linku:

https://forms.gle/Hf6FM4noRA4m8Mye6

VIDEO Oluja kod Portugala prevrnula kontejnere s broda MSC Houston V

0
VIDEO Oluja kod Portugala prevrnula kontejnere s broda MSC Houston V
Brod oluja kontejner – Foto: X/@shipwrecklog

MSC-ov kontejnerski brod MSC Houston V, koji plovi pod portugalskom zastavom, izgubio je najmanje 15 kontejnera tijekom jake oluje u Atlantiku, nedaleko od rta St. Vincent u Portugalu.

Brod je bio na putovanju iz grčke luke Pirej prema Liverpoolu kad ga je zahvatila oluja Martinho, s valovima i udarima vjetra koji su dosezali brzinu do 48 čvorova. Oluja je uzrokovala djelomično urušavanje kontejnerskog stoga na desnoj strani broda, pri čemu je više kontejnera palo u more, a neki su ostali oštećeni ili opasno nagnuti, piše Splash247.

MSC Houston V dugačak je 266 metara, ima kapacitet od 4.432 TEU-a i izgrađen je 2010. godine. Nakon incidenta, kapetan je donio odluku o hitnom skretanju prema najbližoj sigurnoj luci — španjolskoj luci Vigo, gdje je brod trenutno privezan na Terminalu Termavi.

Lučka uprava Viga odmah je reagirala uklanjanjem dizalica iz pogođenog područja terminala te najavila upotrebu mobilne dizalice kako bi se osigurala maksimalna sigurnost lučkih radnika i infrastrukture.

„Trenutno se radi na sigurnosnim planovima i logistici. Nije poznato koliko će operacija trajati, ali najvažnije je da je brod sigurno u luci i da ne predstavlja opasnost za plovidbu, a posebno ne za ribarske brodove“, izjavio je Carlos Botana, predsjednik Lučke uprave Vigo.

Osim sigurnosnih izazova, situacija otvara i pitanja o utjecaju na okoliš zbog izgubljenog tereta u moru. Nije još poznato je li koji od kontejnera sadržavao opasne tvari.

MSC, kao operater broda, još nije izdao službenu izjavu o incidentu.