Budvanska policija uhapsila je tri državljanina Srbije osumnjičena za krađu preko 13 hiljada EUR, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su uhapšeni S.N. (50), B.Ž. (54), G.I. (54) koji su, po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, procesuirani zbog sumnje da su izvršili tešku krađu.
Iz Uprave policije su kazali da je njihovim službenicima u Budvi oštećeni u utorak prijavio da mu je iz motocikla ukradena torbica sa 13,1 hiljadu EUR, kao i lična dokumenta.
„Preduzimajući niz policijsko tužilačkih aktivnosti na rasvjetljavanju ovoga događaja identifikovani su izvršioci S.N, B.Ž. i G.I, državljani Srbije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su osumnjičeni locirani, dovedeni u službene prostorije i od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik.
„Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru S.N., B.Ž. i G.I. su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška krađa“, kazali su iz policije.
Kako su naveli, osumnjičeni će danas, uz krivičnu prijavu, biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Durmitorskim stazama i bogazima sa “Vjevericom” - foto M.D.P. i Ž.O.
1 od 10
Terzin bogaz Foto Ž.O.
Durmitor
Uživanje u pogledu na durmitorske vrhove
Uspon na Terzin bogaz
Durmitor - Pozdrav Međedu
Sa alpinistima iz Beograda Fopto Ž.O.
Durmitor - Ljepota kontrasta
Katun
Kod bivaka
Pored adrenalinskog uspona na Terzin Bogaz, bila je ovo prilika i da u podnožju, ležeći u travi na Velikoj Previji, kroz rascvalo planinsko cvijeće uživaju u jedinstvenom pogledu na lednik u Velikoj Kalici
Ljepota planine bolje se osvješćuje kad je gledate iz dva aspekta: iz doline, iz podnožja u kome poniče, odakle se vidi visina na kojoj ona stoluje i sa vrha gdje odozgo sa kamenog špica gledate sve gorostase ukrug. Takvu priliku imala je grupa planinara PK “Vjeverica” Kotor, pridruženih planinarkama iz PD “Subra” Herceg Novi, koja je nedavno (6.jul) uživala u čarima durmitorskih staza– izlaskom na Terzin Bogaz (2303m). Neprohodan put, ždrijelo, tjesnac, neke su od riječi kojima se objašnjava narodni izraz “bogaz”, a kako to zaista izgleda, može se doživjeti i kada se dođe na sedlo Velika Previja (2145m) između Terzinog Bogaza i grebenskog vrha Međed (2287m), pa se odatle sajlama ispenje uz strme litice dužine oko 300 metara. Taj dio staze je najzahtjevniji.
Do Žabljaka je 160 kilometara od Kotora i treba vam oko dva sata i 40 minutra da dođete do tog odredišta. Da bi doživljaj bio potpun i da bi utisci mogli lijepo da slegnu, poželjno je da obezbijedite bar dva dana za uspon, još bolje tri, za što treba da obezbijedite noćenje. Staza sa usponom na Terzin Bogaz duga oko 15km uz 950m visinske, kreće iz Nacionalnog parka Durmitor, sa obale Crnog jezera. kategorisana je kao srednje teška i za nju je potrebna dobra kondicija, s obzirom da se intenzivno hoda oko 8 ura.
Trasa najprije vodi kroz šumu, onda se polako uspinje kamenitim putem kroz masiv Durmitora do klanca Velika Kalica, na čijem se kraju dolazi do alpinističkog bivaka, poviše koga, na strmini ispod planine Šljeme (2455m) leži mali ledenjak Debeli Namet.
Durmitor – Ljepota kontrasta
Alpinisti iz Beograda obnovili bivak
Planinari iz Boke Kotorske imali su lijepu priliku da kod bivaka sretnu grupu vrijednih članova Alpinističkog odseka Planinarskog saveza Beograda, koji su nekoliko dana proveli u renoviranju bivaka, u čijoj su izgradnji 1974. godine i učestvovali njihovi prethodnici. Oni prate stanje bivaka građenog od drveta i obloženog limom, te ga prema potrebi obnavljaju, tako što zadržavaju njegov prvobitni izgled. Ovom prilikom su od Žabljaka do bivaka na leđima iznijeli material za popravku, te uz druženje i rad učinili da bivak spolja zablista u jarkovcrvenoj boji, a unutra da drveni enterijer zamiriše svježim lakom.
-Bivak povremeno mora da se prefarba i rekonstruiše zbog vremenskih uticaja, a i ljudi se nemarno ponašaju – zatekli smo odvaljena vrata, pucano je kroz bivak, to je čista bahatost. Onda mi menjamo delove, farbamo vrata, menjamo dušeke, šta god treba, da to bude funkcionalno, objasnio nam je Radoslav Milojević, koji je 40 godina član Alpinističkog odseka Beograda.
U nastavku puta od bivaka uspon ide do podnožja Terzinog Bogaza. U stijeni na stazi ka vrhu je uklesana pločica sa imenom jednog stranog planinara koji je ovdje izgubio život. Kao upozorenje za neodlučne. Ali, izazov osvajanja ovog vrha toliko je jak da brojni ljubitelji planine iz inostranstva neprestano pohode ove staze i izlaze na ove adrenalinske vrhove s poštovanjem i divljenjem kakve zaslužuju. Sa Terzinog Bogaza puca najatraktivniji pogled na sve okolne vrhove, među kojima su i Bandijerna (2409m), Čvorov Bogaz (2152m), Šljeme (2455)…
Oni koji kondiciono i mentalno nisu spremni za penjanje po grebenu sajlama iznad okomitih litica, ostali su u podnožju, ležeći u travi na prevoju i uživali u jedinstvenom pogledu kroz rascvalo planinsko cvijeće na lednik u Velikoj Kalici. U povratku ka dolini Lokvice, trebalo je proći kroz strmu stazu isprepletenu siparima, što je zahtijevalo spretnost i veliku pažnju.
Durmitor – Pozdrav Međedu
Drugačiji doživjljaj planine kad spavaš u katunu na 1800 metara
Kroz dolinu Lokve do glavnih vrhova Durmitora vode mnoge obilježene staze, a “Vjeverice” su jednom od njih sišle do katunskog naselja, gdje su boravili planinari, dok ih je ispred jednoga dočekao Goce, planinarski vodič iz Bitole, Makedonija. Kaže da pomaže vlasniku katuna koji ovdje čuva ovce, ali je sa konjem pošao do Žabljaka da donese sokove koje na katunu prodaju umornim planinarima. Ispred kolibe su izloženi i čajevi – virak, kiprovina, majčina dušica mješavina za pluća.
-Pomožem ljudima u katunu Lokvice, već treće ljeto provodim na Durmitoru, koji je lijep, ali je nekad vrlo opasan i zato ovi katuni spašavaju planinare. Solidarnost odlikuje sve ljude koji vole planinu. Volim ovo mjesto, drugačiji je doživjljaj planine kad spavaš na 1800 metara, a drugačije kad ideš iz Žabjaka. Imam ture sa Žabjaka, a kad sam slobodan berem ljekovito bilje, kaže Goce.
Ova tura bila je samo jedan mali “prozor” na velelepni Durmitor, koji svojim brojnim vrhovima i grebenima pruža bezbroj fantastičnih mogućnosti za uživanje ljudima različite kondicione spremnosti.
Podsjetnik na tekovine alpinizma
Rastkov bivak otvoren je 7. jula 1974. godine, nakon dvije godine izgradnje u kojoj su učestvovali alpinisti iz Podgorice, Nikšića, Mojkovca, Pljevalja i Beograda, uz pomoć JNA garnizona sa Žabljaka. Posvećen je dr. Rastku Stojanoviću, dugogodišnjem načelniku Alpinističkog odseka Beograda, koji je do 1972. godine na ovom mjestu odškolovao generacije alpinista.
Originalnim i istraživačkim pristupom, autorka je donijela svježinu u savremenu muziku gradeći sopstveni stil umjetničkog iskaza koji ne poznaje granice kultura i nacija, ocijenio je međunarodni žiri.
Nagrada Darinka Matić Marović za izuzetan doprinos i razvoj umjetničke muzike na bivšem jugoslovenskom prostoru, koja podrazumijeva diplomu i novčanu nagradu, biće uručena u četvrtak, 17. jula u Kotoru istaknutoj kompozitorki Aleksandri Vrebalov iz Srbije, u sklopu Don Brankovih dana muzike/KotorArta. Ovim se Vrebalov pridružuje listi prethodnih laureatkinja- dr um. Dragani Jovanović i Karmini Šilec, koje su ovo priznanje dobile 2021. i 2023. godine.
Aleksandra Vrebalov, istaknuta srpska kompozitorka međunarodnog ugleda i dobitnica prestižne Grejvmajer nagrade za kompoziciju za 2024. godinu, postala je iste godine i dopisna članica Srpske akademije nauka i umetnosti, čime je dodatno potvrđena njena uloga jedne od najznačajnijih savremenih stvaralaca sa ovih prostora. Obrazovana u Novom Sadu, San Francisku i na Univerzitetu Mičigena, Vrebalov je autorka više od 90 djela, uključujući opere, balete, simfonijska i kamerna ostvarenja, kao i kompozicije za film, savremeni ples i in situ umjetničke intervencije. Njene kompozicije izvode se na najprestižnijim svjetskim scenama, kao što su Carnegie Hall u Njujorku, Royal Albert Hall u Londonu, Harvardski i Berklijev univerzitet, BBC Proms, i brojne koncertne dvorane Evrope, Amerike i Azije. Posebno je poznata po intenzivnoj saradnji s legendarnim Kronos kvartetom, za koji je napisala čak 17 kompozicija, uključujući i antologijska djela poput Pannonia Boundless, My Desert, My Rose i …hold me, neighbor, in this storm…, koje spajaju savremeni izraz sa elementima tradicionalne muzike Balkana. Mnoge od tih kompozicija postale su dio globalno važnih edicija savremene muzike kao što je Fifty for the Future, koje se besplatno distribuiraju širom svijeta u cilju dostupnosti vrhunske literature mladim muzičarima. Njeno stvaralaštvo karakteriše duboka povezanost sa društvenim temama, istorijskim pamćenjem i interkulturalnim dijalogom, što se ogleda u djelima poput Beyond Zero: 1914–1918, Mileva i Stations. Pored koncertnog angažmana, Vrebalov je posvećena pedagoškom radu – predavala je na univerzitetima u Srbiji i SAD-u, a trenutno je redovna profesorka kompozicije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Njene kompozicije objavljene su na 19 izdanja, u izdanju izdavača iz SAD, Japana, Austrije i Srbije, a dobitnica je više od 20 međunarodnih i domaćih priznanja. U svom radu neprestano istražuje načine povezivanja zajednica kroz umjetnost i vjeruje da muzika može biti snažno sredstvo međusobnog razumijevanja i iscjeljenja.
Aleksandra Vrebalov se profilisala kao svestrana kreativna ličnost na međunarodnoj kompozitorskoj sceni kroz radove koji uključuju koncertna i scenska djela pisana tradicionalnim zapisom, zatim, eksperimentalnu muziku, muziku za umjetnički i eksperimentalni film i zvučne intervencije in situ. Originalnim i istraživačkim pristupom, autorka je donijela svježinu u savremenu muziku gradeći sopstveni stil umjetničkog iskaza koji ne poznaje granice kultura i nacija.
Odluku je donio međunarodni žiri, sastavljen od renomiranih umjetnica i profesorki iz oblasti muzičke umjetnosti sa prostora bivše Jugoslavije: Karmina Šilec, kompozitorka iz Slovenije, muzikološkinja Marijana Kokanović Marković iz Srbije, kompozitorka Jana Andreeva iz Makedonije, pijanistkinja Marina Mikić iz Crne Gore/Srbije i predsjednica žirija, profesorka muzike Dobrila Popović iz Crne Gore.
Dron – Ilustracija Foto: Bumble Dee / Shutterstock
Ruski dronovi i rakete napali su razna, međusobno udaljena područja Ukrajine, pri čemu su najmanje dvije osobe poginule, rekli su ukrajinski dužnosnici rano ujutro u srijedu.
Nacionalne hitne službe izvijestile su o dvije smrti u napadima dronovima istočno od sjeveroistočnog grada Harkiva, u blizini Kupjanska, područja koje je već nekoliko mjeseci pod ruskim napadima.
U samom Harkivu, također čestoj meti ruskih napada, regionalni guverner Oleh Sinehubov rekao je da je zabilježeno najmanje 17 eksplozija u 20-minutnom napadu dronom u kojem su ozlijeđene tri osobe.
Šef vojne uprave u jugoistočnom gradu Krivoj Rogu, Oleksander Vilkul, rekao je da su ruske snage ispaljivale rakete i dronove, u dugačkom napadu koji je uništio opskrbu strujom i vodom. Regionalni guverner rekao je da je bilo više ozlijeđenih.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su jedinice protuzračne obrane neko vrijeme djelovale u glavnom gradu, ali da nema izvješća o žrtvama ili šteti.
Ruske snage pojačale su zračne napade na ukrajinske gradove, a prošli tjedan ispaljen je rekordan broj dronova. Ukrajinska vojska također je napadala ruske ciljeve, često povezane s energetskim sustavom.
Obje strane negiraju da ciljaju civile u svojim napadima, tijekom rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine prije više od tri godine. No, u sukobu su poginule tisuće civila, od kojih je velika većina Ukrajinaca.
Novi projektili Patriot već su na putu prema Ukrajini
Novi projektili Patriot već su iz Njemačke na putu prema Ukrajini, potvrdio je američki predsjednik Donald Trump. Dodao je i da Ukrajina ne smije gađati Moskvu. Ponovio je da nije razgovorao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom no da mu daje još 50 dana da pristane na primirje ili će Sjedinjene Države Rusiji uvesti drakonske sankcije.
Moskve je jučer odgovorila da nema govora o nikakvom ultimatumu i da se rat u Ukrajini nastavljaju sve do ispunjenja uvjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
– Iz Njemačke, a zatim ih Njemačka zamjenjuje. I u svim slučajevima Sjedinjene Države dobivaju puni povrat novca. …NATO će nam sve vratiti. U nekim slučajevima zemlje Europske unije izravno će nam vratiti novac, rekao je Donald Trump, američki predsjednik.
– Putin je često govorio da želi mir. I ja mislim da on to želi. Uskoro ćemo to saznati. Moglo bi to biti i prije 50 dana, dodao je Trump.
Uprkos višemjesečnim obećanjima, pomorci sa broda „Santa Cruz“, usidrenog u Đenovi, i dalje nijesu dobili zarađene plate. Nalaze se u izuzetno teškim uslovima – bez redovnog snabdijevanja hranom i vodom, suočeni sa velikim temperaturama bez klimatizacije, dok smeće sa broda nije odvoženo već mjesec dana jer vlasnik odbija da plati taj trošak.
Kako su izjavili za Radio Kotor, situacija je kulminirala juče nakon što su saznali da ni ovog puta neće biti isplate. Jednom od članova posade je pozlilo, zbog čega je hitno prebačen u bolnicu.
„Počeo sam da osjećam lupanje srca, glavobolju i povraćanje. Ljekari su nakon pregleda zaključili da sam dehidriran i neuhranjen. Kada su me otpustili, niko me nije čekao, a nisam imao ni euro kod sebe. Autobusima sam se prevezao do centra, a zatim pješke stigao do luke“, ispričao je crnogorski član posade broda „Santa Cruz“ za Radio Kotor.
Sindikat FIT-CISL Liguria najavio je da će brod danas proglasiti napuštenim (abandonment ship), budući da je vlasniku isticao posljednji rok za uplatu. Kako saznaje Radio Kotor, sindikat je prethodno – na molbu vlasnika – još jednom odložio prijavu, uz zahtjev da se isplate pune zarade. Međutim, vlasnik nije prijavio iznose iz tzv. „pravih ugovora“, već koristi umanjene iznose iz nepotpunih dokumenata koji nisu u skladu sa italijanskim zakonodavstvom.
Na brodu se i dalje nalazi devet članova posade – petoro iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije. Svi su, kako navode, na brod došli preko agencije Kajster d.o.o. iz Portoroža, u vlasništvu Riharda Stegulića, koji je i vlasnik broda „Santa Cruz“. Agencija im je dostavila ugovore elektronski, ali se sada ti dokumenti, kako tvrde pomorci, pokušavaju zataškati.
Spornu situaciju dodatno komplikuje tzv. „drugi ugovor“ koji predviđa nejednake uslove rada za članove posade izvan Evropske unije – radno vrijeme od 10 sati dnevno, bez slobodnih dana, dok za posadu iz EU važe 8-časovno radno vrijeme, slobodna nedjelja i subota do podne. Pomorci ukazuju da je riječ o radnom izrabljivanju, što je krivično djelo prema zakonima Italije.
Vlasnik broda, prema njihovim riječima, i dalje odbija da saopšti konkretne detalje o isplati po „drugom“ ugovoru i pokušava da prebaci odgovornost na slovenačku agenciju preko koje su se ukrcali. U međuvremenu, pokušava i da spriječi članove posade da se obrate P&I klubu optužujući ih da time narušavaju njegov imidž.
Kako navode pomorci, Ambasada Crne Gore u Italiji najavila je da će uputiti zvaničnu notu povodom situacije na brodu, a očekuje se i dolazak predstavnika Ministarstva pomorstva Crne Gore, radi uključivanja u rješavanje pitanja statusa pomoraca i validnosti ugovora.
Započela je u utorak 15. jula završna faza uklanjanja nasukanog broda Deala s pozicije na ulazu u Raški zaliv, gdje se nalazi još od aprila prošle godine.
Riječ je o najzahtjevnijem dijelu operacije koji uključuje podizanje broda pomoću uzgonskih cilindara te njegovo premještanje na plutajući dok kojim će se brod otegliti u rezalište, piše MMPI.
Daljnji tijek operacije ovisit će o vremenskim uvjetima u narednim danima.
Cijeli postupak vodi specijalizirana turska kompanija 2E DENİZCİLİK SANAYİ VE TİCARET A.Ş., koja je prethodnih tjedana provela opsežne pripremne radove: pregled broda, ispumpavanje mora i vode, sanaciju oštećenih dijelova trupa te postavljanje sigurnosnih sustava za podizanje.
U operaciji sudjeluju dva tegljača, a sama metoda uključuje kompleksnu manipulaciju teškim i oštećenim plovilima u ograničenom prostoru plitkog zaljeva.
Cijeli proces prati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s osigurateljem koji je preuzeo odgovornost nakon što se vlasnik broda povukao iz procesa. Nadležni ističu da se svi radovi odvijaju u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Slučaj broda Deala izazvao je niz kritika i zabrinutosti javnosti, budući da se više od godinu dana nalazio u osjetljivom priobalnom prostoru bez jasnog plana uklanjanja. Brod je bio tema i saborskih rasprava, a lokalne zajednice upozoravale su na moguće štetne posljedice za okoliš i sigurnost plovidbe.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Kinu 13:8 (3:0, 2:2, 3:3, 5:3) u posljednjem meču grupne faze Svjetskog prvenstva u Singapuru.
Od ishoda duela između Hrvatske i Grčke zavisi sa koje će pozicije u grupi D Crna Gora dočekati osminu finala i da li će igrati protiv Brazila ili Kanade.
Ukoliko Hrvatska pobijedi, crnogorska selekcija osvojiće drugo mjesto u grupi i za četvrtfinale igraće protiv Kanade.
Pobjeda Grčke od najmanje dva gola razlike za rival Crnoj Gori u osmini finala dovela bi Brazil.
U duelu sa Kinom nije bilo rezultatske neizvjesnosti, ali ni dobre igre našeg tima.
Prilično opušteno, svjesni razlike u kvalitetu, crnogorski tim je odigrao protiv autsajdera, upisao očekivane bodove i sada su sve misli usmjerene ka nokaut fazi.
Po dva gola protiv Kine upisali su Dmitri Holod, Jovan Vujović, Dušan Banićević i Aljoša Mačič, a po jedan Savo Ćetković, Filip Gardašević, Dušan Marković, Balša Vučković i Strahinja Gojković.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,49 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Putarina za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Nastavljamo sa pojačanim kontrolama na moru i Skadarskom jezeru, poručio je ministar Pomorstva Filip Radulović.
Bezbjednost na moru mnogo je bolja nego što je bila prethodnih godina, poručio je on.
Dana 12. i 13. jula 2025. godine inspekcija sigurnosti plovidbe u području Lučke kapetanije Kotor i Bar izvršila je ukupno 54 pregleda plovnih objekata.
Utvrđen je 31 prekršaj, na osnovu čega su izdate novčane kazne u iznosu od 6.200 eura. Budite obazrivi na moru i poštujte pravila jer samo na taj način čuvate sebe i druge.
Članice kotorske ANIM-e uputile su otvoreno pismo povodom 13. jula- Dana državnosti Ministru zdravlja (dr Vojislav Šimun) i Premijeru Vlade Crne Gore (Milojko Spajić)
Javljamo se iz stvarnog svijeta – onog koji nije iscrtan PowerPoint prezentacijama, investicionim bajkama i Twitter najavama. Svijeta u kojem ljudi ne traže PR poruke, već odgovore, podršku i istinu. A vi kao da računate na ono najgore u nama – da ćemo zaboraviti. Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tim povodom ste najavili reforme, jačanje brige, razvoj kapaciteta, promjene. Danas, pola godine kasnije, poručujete – nepravda i nasilje su uobičajena stanja, patite tiho u četiri zida jer može biti i gore.
Pozvali ste nas na sastanak u Kabinet predsjednika Vlade (16.01.2025.). Došle smo vjerujući da ste pozvali grupu stručnjakinja koja ima što da kaže, a i zna šta treba raditi nakon masovnih zločina koji proizvode traumatske doživljaje. Naknadno smo shvatile da smo bile pozvane samo zbog toga jer je prethodna Vlada ignorisala naš zahtjev za prijem. Dakle, primili ste nas srdačno i sjedale smo sa vama i izložile naše ideje o situaciji, uvažavajući rad na terenu naših kolega/inica, jer vi niste imali nikakve predloge za nas.
Imale smo dva minimalna zahtjeva: jedan se odnosio na pružanje elementarnog znanja vašim ministrima o traumi, jer je važno da razumiju da i od njihove volje (odluka) zavisi ozdravljenje traumatiziranih i drugi, koji se odnosio na organizaciju radnog sastanka svih profesionalaca/ki koji su angažovani na Cetinju, radi određivanja dugoročnih koraka u rješavanju trauma na Cetinju. Treći zahtjev je bio vizionarski, tražio je razvoj stručnog rada sa traumom kroz mogući Institut za traumu, u okviru planova za mentalno zdravlje.
Obaviještene smo o izradi plana o Unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja. Obradovale smo se, to je bila izvanredna šansa da se ta jedinica (Institut za traumu) inkorporira u njega. Razmotrićete, obećali ste, a prvi predlog na licu mjesta prihvatili. Njegova realizacija je povjerena službenicama, na sastanku 18.03.2025. ispostavile smo predloge za 3 sata rada. Za realizaciju „nije bilo vremena“. Ostalo je „izgubljeno u prevodu“, a mi zaboravljene u realnosti. I ne samo mi, nego i liječenje i prevencija trauma.
Ministarstvo zdravlja predstavilo je Parlamentu i javnosti dokument pod nazivom Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/6 (15.05.2025.), marketinški proizvod bez reformskih sadržaja, bez integriteta i najvažnije, bez stvarnosti. U tom papiru nema žrtava, nema Medovine, nema 1.januara, nema trauma, nema ni minumum političke volje da se problem traumatskih doživljaja sanira, a nema ni pacijenata, ni savremene psihijatrije, ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Predsjedniče Vlade i Ministre zdravlja, namjera vam je da mentalno zdravlje Crne Gore ostane u mraku, doslovno u mraku: netaknuto reformama, netaknuto programima, netaknuto stvarnim ljudima. Ono o čemu mediji ovih dana izvještavaju o Dobroti (radile smo tamo i znamo kako je bilo) je ravno izvještavanjima iz mučionica. Dobar dio je vaša zasluga. Malo je patnja bolesnih ljudi, stavljate im kriminal u bolest. Kriminalizujete ih, otežavajući im svaki izlazak iz „Dobrote“. To je slika vašeg evropejstva, humanosti, etike i profesionalnosti. To je vaš uspješan rad za „Crnu Rupu“ (kako intimno zovete Crnu Goru)!
Nama je 13. jul još uvijek praznik nade i moralni zadatak da se držimo čojstva i antifašizma. Zato neka ovo pismo ostane kao javni podsjetnik: vi niste samo zakazali. Vi ste – samosvjesno – lagali. Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje, ona se ne da zavesti ona se mora dugotrajno strpljivo povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja i povjerenja, nažalost, ne više u vas.
Članice NVO „ANIMA“-Centar za žensko i mirovno obrazovanje: Ljubomirka Ljupka Kovačević, Ervina Dabižinović, Julijana Cicović, Aleksandra Kovačević
