Otvoren Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja Herceg Novog

0
Otvoren Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja Herceg Novog
Otvoren Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja Herceg Novog

Herceg Novi je dobio Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja, zahvaljujući projektu prekogranične saradnje „Waterlink“ koji sa partnerima realizuje preduzeće Vodovod i kanalizacija.

Značaj Centra koji je instaliran u Zelenici, na vodoizvorištu Opačica, kao i oprema kojom raspolaže predstavljeni su danas, u prisustvu predstavnika vodovodnih preduzeća i lokalnih uprava Herceg Novog, Trebinja i Konavala.

Zajedničkom saradnjom realizovan je projekat koji predstavlja značajan iskorak u upravljanju sistemima vodosnabdijevanja, istakao je u ime grada domaćina savjetnik predsjednika Opštine Herceg Novi, Boro Lučić.

„Vodovod danas ima kontrolni centar koji nudi kontrolu nad kompletnim vodovodnim sistemom, što mislim da skoro nijedan vodovod u Crnoj Gori u trenutku ne može. Ovo je veliki napredak za Vodovod i bitno je da se nastavi dalje sa ovakvim projektima, jer samo unapređenjem sistema i kontrolom onoga sa čim se gazduje može da se ostvari napredak“, poručio je Lučić.

Otvoren Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja Herceg Novog – Boro Lučić

On je čestitao svima koji su bili uključeni u projekat u svim fazama, od ideje, preko pisanja aplikacije, do realizacije koja je završena u roku, ističući da uspjeh projekta uvijek zavisi od ljudi koji ga sprovode.

Uspostavljanje novog sistema značajno je ne samo za Herceg Novi, već za kompletnu Crnu Goru, istakao je Zoran Bijelić, direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Herceg Novi.

„Mislim da smo možda na iskoraku da prije svih vodovoda uspostavimo ovaj sistem. Slijedi nam sad veći teret, da unapređujemo ovaj sistem, da ga usavršavamo, da vidimo što nam nedostaje kako bi zaokružili priču. Nadamo se da ćemo u perspektivi nešto slično uraditi i za kanalizacioni sistem“, naveo je Bijelić.

On je objasnio da realizacija projekta, u saradnji sa partnerima iz Konavala i Trebinja, traje do avgusta ove godine. Kako je naveo, partneri u Konavlima fokusirani su na laboratorijske kapacitete, a Trebinje je uspješno završilo ugradnju opreme na svom sistemu. Ključni rezultat ove saradnje je razvoj zajedničke aplikacije koja objedinjuje podatke iz sve tri opštine i služiće za praćenje parametara sistema u narednih pet godina.

Otvoren Centar za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja Herceg Novog

Oprema dobijena kroz projekat „Waterlink“ omogućiće poboljšanje praćenja parametara unutar vodovodnog sistema, objasnio je Petar Odalović, rukovodilac Centra za praćenje i upravljanje sistemom vodosnabdijevanja. Kako je naveo, nova oprema će unaprijediti praćenje protoka i potrošnje na rezervoarima i mjernim mjestima, kontrolu pritiska u sistemu, te omogućiti efikasnije detektovanje kvarova na vodovodnoj mreži.

Vodeći partner na projektu je Grad Trebinje, čiji predstavnici su zadovoljni rezultatima ove saradnje.

„Ovo je zaista jedan od jako dobrih i korisnih projekata koje realizujemo. Nije prvi projekat koji radimo sa Opštinom Herceg Novi i Opšinom Konavle, ta saradnja je bila zaista uspješna i u prethodnom periodu, a nadam se da će biti i u budućim projektima“, istakla je Nataša Tučić u ime Grada Trebinja.

Zajedničkom saradnjom dolazi se do zajedničkih ciljeva, poručio je direktor Konavoskog komunalnog društva, Miho Jemo.

„Istakao bih kao najveći benefit otvaranje laboratorije, što znači da mi sada imamo mogućnost uzorkovanja vode da sami analiziramo. Vezano za ostale programe, ugrađeni su još mjerači protoka i nabavili smo terensko vozilo, tako da je projekat s naše strane priveden kraju“, kazao je Jemo.

Ukupna vrijednost projekta „Waterlink“ je 1.64 miliona eura, a finansiran je iz Interreg VI-A IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027.

TEAMFORADRIS – Transnacionalni sistem očuvanja dagnji za Jadransko more

0
TEAMFORADRIS – Transnacionalni sistem očuvanja dagnji za Jadransko more
Oboljele mušlje 

U okviru Interreg IPA ADRION programa, projekta TEAMFORADRIS – Transnational mussEls preservAtion systeM FOR the ADRIatic Sea (Transnacionalni sistem očuvanja dagnji za Jadransko more), biće održano predavanje 17. februara 2026. godine u hotelu Palma, Tivat.

Cilj nacionalnog događaja je da crnogorskoj stručnoj i široj javnosti predstavi ciljeve projekta, dosadašnje rezultate i planirane aktivnosti, kao i da otvori prostor za razmjenu iskustava i znanja sa projektnim partnerima iz zemalja Jadransko-jonskog regiona.

Tokom događaja biće predstavljeni ključni ekološki i klimatski izazovi koji utiču na mortalitet dagnji i smanjenje morske cvijetnice u Jadransko-jonskom moru, kao i inovativna rješenja i perspektive uzgajivača dagnji iz susjednih zemalja.

agenda

Radni jezici događaja su crnogorski i engleski. Događaju će prisustvovati predstavnici institucija, istraživačkih organizacija, kompanija iz sektora plave ekonomije i akvakulture, nevladinih organizacija, kao i donosioci odluka.

Vaše prisustvo biće od posebnog značaja za jačanje dijaloga, saradnje i zajedničkih napora u oblasti očuvanja morskog ekosistema i razvoja održive akvakulture.

Ljubazno Vas molimo da potvrdite svoje učešće najkasnije do petka, 14. februara 2026. godine do 12.00 časova, popunjavanjem prijavne forme dostupne na sljedećem linku:
https://forms.gle/jneCZKwuc1GXrZju9

Zagađenje u priobalju alarmantno, mikroplastika u 50% populacije sardele

0
Zagađenje u priobalju alarmantno, mikroplastika u 50% populacije sardele
Riba – srdela – foto SD

Ulazne studije izrađene za potrebe donošenja nove Strategije zaštite morske sredine do 2036. godine donose zabrinjavajuće podatke o stanju u crnogorskom moru – plastika čini čak 80 odsto ukupnog otpada pronađenog u moru, dok istraživanja pokazuju da je svaki drugi stomak sardele pun vještačkih polimera.

Prema podacima iz dokumenta, procenat plastike u morskom otpadu iznosi najmanje 80%, a situacija je posebno alarmantna u plitkim priobalnim područjima, poput Bokokotorskog zaliva, gdje je koncentracija otpada znatno veća nego na otvorenom moru.

Problem ne ostaje samo na površini. Istraživanja sprovedena 2014. i 2015. godine pokazala su da 50% ispitanih sardela (Sardina pilchardus) u želucu ima plastiku. Kod škombra taj procenat iznosi 43%, a kod šnjura 24%, što potvrđuje da je mikroplastika već ušla u lanac ishrane. Iako ne postoje noviji podaci koji bi pokazali trendove, dostupni rezultati ukazuju na ozbiljno i zabrinjavajuće stanje u crnogorskom akvatorijumu.

Plastika – Mikroplastika – foto Hina

Zagađenje plastikom ima i ekonomsku cijenu. Procjenjuje se da Crna Gora zbog morskog otpada i narušene estetske vrijednosti plaža godišnje gubi oko 5,7 miliona eura prihoda od turizma, dok troškovi čišćenja i gubici u ribarstvu iznose dodatnih 2,12 miliona eura.

Strategija predviđa ulaganje od 3,4 miliona eura u narednih šest godina, najvećim dijelom u monitoring morske sredine, uz širenje mreže zaštićenih morskih područja.

Podaci iz ulaznih studija jasno pokazuju da plastika više nije samo vizuelni problem na plažama, već ozbiljna prijetnja morskom ekosistemu, ribljem fondu i zdravlju ljudi.

/RTCG/

“Karampana” zaplovila u novi vijek humora i satire

0

Novopečena “Vještačka inteligencija” može da zamijeni razne rabote, ali pisat “Karampani” nikada neće naučiti, složili su se prisutni u sali Kina Boka, gdje su se okupili povodom obilježavanja stote godišnjice od osnivanja i izlaska iz štampe prvog broja Humorističko-satiričnog lista “Karampana” (“zrcalo naravi bokeških”).

Uz projekciju dokumentarnih filmova u produkciji Kotor TV, nastalih od arhivskih snimaka koje je šezdesetih godina prošlog vijeka kamerom zabilježio stari Kotoranin Boro Cicović, slavlje su pjesmom začinile “Bisernice Boke”, a doživljaj je upotpunjen pričama, škercima i sjećanjima Dušana Davidovića, Boška Grgurevića i Ilije Mlinarevića, te zaokružen izložbom u Gradskoj galeriji. Tripun Grgurević je čitajući nekoliko “škeraca” iz starih brojeva, dočarao publici ljepotu govora i duhovitost anonimnih autora. U postavci Vojislava Bulatovića, publika je mogla da pogleda naslovnice, tekstove, karikature od prvog broja lista iz 1926. godine do onog od prošle godine. Slične isječke iz „Karampane“ publika može da pogleda i na instalacijama postavljenim na otvorenom, na Pjaci od Kina.

Izložba na Pjaci od Kina

Kao list koji cijeli vijek prati suđenja Karnervalu kotorskome, “Karampana” je  svjedok vremena i ljudi, običaja i autentičnog veselog govora, punog duha i šala, sa namjerom da “pecne i nasmije”, ali da ne vrijeđa niti ponižava. List je dobio ime po jedinoj javnoj česmi u Starom gradu, oko koje su se tradicionalno ispredali lokalni tračevi.

-Karampana je tema koja pripada isključivo nama, lišena je velike pompe i jedina je tema koju ne moramo prilagođavati nikome – ni turistima, ni centralama, ni lektorima ili korektorima, eto im ga na, poručio je u šali Ilija Mlinarević, jedan od “upućenih” dopisnika, dodajući da avangardna “Karampana” nije za svakoga: “Nije za puritance, ni za false moraliste, nije za one koji ne znaju na svoj račun, ni za one koji ne znaju da slave život”.

Publika u Kinu Boka

Podsjetivši da je prvo izdanje, čiji je urednik bio Damjan Bućin, objavljeno 1926. godine prema ideji članova Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora, Dušan Davidović je istakao da “Karampana” predstavlja autentičan izraz kotorskog duha i mentaliteta – kroz njene tekstove uvijek se prepoznaju stvarni događaji i društvene pojave. Humor u ovom listu nikada nije bio sam sebi svrha, već način da se kroz smijeh kaže ono što se često nije moglo izgovoriti otvoreno. Mnoge šale i satire pisane prije više decenija, smatra Davidović i danas su iznenađujuće aktuelne, jer govore o univerzalnim ljudskim osobinama i društvenim obrascima koji se vremenom malo mijenjaju.

Da je “Karampana” važan dio kolektivnog pamćenja i svojevrsna hronika Kotora potvrdio je i “odvjetnik” Boško Grgurević, jedan od niza urednika lista. Istakao je da su se stil i forma satire tokom godina mijenjali, ali da je suština ostala ista – britak, inteligentan humor koji je znao da prepozna slabosti društva i da ih prikaže na način koji istovremeno zabavlja i opominje. On je podsjetio na tri sudska procesa izazvana šaljivim tekstovima u ovom listu, koji su, srećom završeni bez ozbiljnih” sankcija”.

foto Karampana

Plejada urednika

Prema podacima koje je u pratećem katalogu predočila Marija Starčević, u periodu od 1926. do 1941. godine urednici lista bili su Ernest Reškov, Dušan J. Čelanović, Krsto B. Dančulović.

U periodu Drugog svjetskog rata „Karampana“ nije izlazila, kao ni petnaestak godina nakon rata, da bi ponovo počela da izlazi 60. godine XX vijeka. Od tada do danas list uređuju: Dušan J. Čelanović, Tomo Grgurević, Stjepan Boroe, Slobodan Vičević, Dragan Buzdovan, mr Jovan Jovica Martinović, Dubravka Jovanović, Dolores Bonić Fabian, Boško Andrijin Grgurević.

Na osnovu kazivanja i zahvaljujući knjizi „Karampana, zrcalo naravi bokeškijeh“ Toma Grgurevića zna se da su pomagali u uređivanju lista, sređivanju priloga: Frano Alfirević, poznati međuratni pjesnik, Hugo Bravo, profesor u Gimnaziji u Kotoru, Savo Čučak, činovnik, Ignjatije Zloković, profesor i mnogi drugi.

/M.D.P./

Službeni list objavio odluku Ustavnog suda: sljedeća nedjelja, 15. februar, biće radna

0
Službeni list objavio odluku Ustavnog suda: sljedeća nedjelja, 15. februar, biće radna
supermarket

Nema zakonske prepreke da u nedjelju, 15. februara trgovci otvore svoje objekte imajući u vidu da je Službeni list objavio odluku Ustavnog suda kojom je kao neustavna ukinuta odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je 2019. godine uvedena neradna nedjelja.

Službeni list danas je na sajtu objavio odluku Ustavnog suda Crne Gore o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu nedjelju u oblasti trgovine, sa datumom broja službenog lista od 10. februara.

Odluke Ustavnog suda stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, što znači da će već sljedeća nedjelja, 15. februar, biti radna.

U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.

-Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava – saopšteno je ranije iz Ustavnog suda.

Za ponedjeljak je zakazana sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o prijedlogu PES-a da se izmijeni sporni član zakona kako bi nedjelja i dalje ostala neradna. Ipak, pitanje je na koji način će se ovo pitanje riješiti, imajući u vidu da se traži izmjena člana zakona koji objavom odluke Ustavnog suda u SLužbenom listu više nije na snazi.

Bečić: Uskoro spremno 100 stacioniranih radara na putevima

0
Bečić: Uskoro spremno 100 stacioniranih radara na putevima
Press – Foto Vlada CG

Vlada utvrdila izmjene i dopune zakona o bezbjednosti saobraćaja – Zakon pred poslanicima uskoro



Potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić i direktor policije Lazar Šćepanović obratili su se javnosti na pres konferenciji čiji je povod predlog izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobracaja na putevima, koji je Vlada danas utvrdila na sjednici.

Bečić je kazao da zakon sjutra ide u skupštinsku proceduru, te da će se naći pred poslanicima na prvoj narednoj sjednici parlamenta.

-Od početka rada 44. Vlade rade se reforme u saobraćaju, posebno zbog velikog broja smrtnih ishoda na putevima. Kada su u pitanju preventivne mjere, imali smo 2022. godine 4,200 lišenja slobode zbog pekršaja, u 2023. 4.500, a u 2025. godini 7,500 lica lišeno je slobode zbog preksršaja u saobraćaja, kazao je Bečić.

On je dodao da će uskoro biti spremno 100 stacionarnih radara koji su dugo najavljivani.

Bečić je kazao da su ključne novine predloga izmjena zakona to da se reguliše dio oko električnih trotineta, a jasna je, kako kaže, zabrana za lica mlađa od 16 godina.

Propisane su i kazne za roditelje, a novina je i da po prvi put vozači mlađii od 21 godinu ne mogu upravljati vozilom jačim od 80kw bez pratnje lica koje ima pet godina vozačku dozvolu.

-Novi zakon saobraćajnim policajcima daje veća ovlašćenja, pa tako mogu da oduzmu auto onome licu koje je u prethodne dvije godine imalo preekršaje u saobraćaju – navodi Bečić.

Aleksa Bečić – Foto Vlada CG

Mladi vozači ne mogu da voze od ponoći do pet ujutru 

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da Uprava policije ostaje partner građanima.

– U zadnje dvije godine detektovani su problemi i zajedno sa MUP-om uradićemo sistemske zakone. Za mlade vozače od 18 do 21 godinu od ponoči do do 05 biće zabranjeno upravljanje. Povećan je i raspon kaznene politike. Ako zakon prođe unaprijedićemo znatno bezbjednost na putevima- rekao je Ščepanović.

TO Tivat pozvao organizatore manifestacija da se prijave za Program dodjele sredstava…

0
TO Tivat  pozvao organizatore manifestacija da se prijave za Program dodjele sredstava…
Tivat – foto Boka News

TO Tivat upućuje poziv organizatorima manifestacija da se prijave za Program dodjele sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija



Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane organizatore manifestacija da se prijave za sredstva za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, koje će se organizovati na području opštine Tivat. Sredstva planirana budžetom TO Tivat dodjeljuju se bespovratno na osnovu Zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija i druge prateće dokumentacije, a mogu se dodijeliti isključivo za manifestacije koje se održavaju u 2026. godini.

Dodijeljena sredstva se mogu koristiti za organizovanje manifestacija od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, sa ciljem promocije Tivta kao turističke destinacije, podizanja marketinške vrijednosti destinacije i razvoja sadržaja koji utiču na produženje turističke sezone te povećanja turističkog prometa, posebno u periodu predsezone i postsezone.

Korisnici podrške mogu biti svi organizatori manifestacija. Broj manifestacija i događanja koja će se finansirati, kao i iznosi odobrene podrške, zavise od raspoloživog budžeta kao i od broja pristiglih prijava. Odluku o iznosu podrške za svaku pojedinačnu manifestaciju donosi Izvršni odbor TO Tivat.

Bespovratna sredstva će se odobravati za organizaciju i realizaciju zabavnih, sportskih, kulturnih, eno-gastronomskih, tradicionalnih, umjetničkih manifestacija i sl. Program ne uključuje podršku za organizaciju stručno tematskih skupova, kao i skupova koji imaju vjerski i politički karakter.

Javni poziv otvoren je do 03.03.2026. godine. Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacije“.

TO Tivat – foto Boka News

Detaljnije informacije o Programu, uslovima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave kao i Zahtjev za prijavu po osnovu Javnog poziva (Prilog 1 – 2 – 3),  nalaze se na linku:

https://tivat.travel/wp-content/uploads/2026/02/javni-poziv-manifestacije-2026-scan.pdf

 Opredjeljeni iznos za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija iznosi 39.000 €, a krajnji rok za podnošenje prijava/zahtjeva je 03.03.2026. godine.

Kontakt osoba: Milorad Karadžić, broj telefona: +382 67 344 429.

Jezikom bliskim djeci Martina Lompar objavila knjigu o Ivu Visinu

0

Za najmlađe su upravo ovakve knjige- slikovnice ili brošure, mnogo vrijednije od velikih, naučnih i povijesnih knjiga i štiva, upravo zato što se lako čitaju, doživljavaju i pamte, ističe Dubravka Jovanović.

Polazeći od toga da djeca danas u školama nemaju mnogo prilike da nauče o važnim ličnostima i istorijskim događajima vezanim za Boku Kotorsku, Martina Saulačić Lompar, profesorka engleskog i italijanskog jezika i književnosti je napisala i objavila knjigu za djecu „Kapetan Ivo – veliki snovi“, koja je u zanimljivom i bogatom programu predstavljena u Sali crkve Sv. Duha -Koncertnoj dvorani ŠOSMO „Vida Matjan“ u Kotoru. Autorka donosi priču o o hrablosti, istrajnosti kapetana koji je oplovio svijet i skreće pažnju na duh vremena „koji ne smijemo da zaboravimo“, dok je grafička dizajnerka Ana Samardžić svojim crtežima ilustrovala sadržaj i ovo djelo učinila djeci prijemčivijim i zanimljivijim.

-Draga djeco, ova knjiga je napisana zbog vas i za vas. Da vas podsjeti da su snovi važni, da je radoznalost snaga, da svako od vas u sebi sadrži jednog malog kapetana Iva koji može da otplovi daleko, baš daleko ako zaista u to dovoljno vjerujete, poručila je autorka, koja je knjigu pisala na hrvatskom jeziku.

Naslovnica

U svom osvrtu „Savršenstvo je u jednostavnosti“ pjesnikinja Dubravka Jovanović ističe da je Martina  Saulačić  Lompar opisala život i snove, želje i njihovo ispunjenje, te slavu bokeljskog kapetana Iva Visina „tako lako, pripovjedačkim manirom koji ujedno i razgaljuje i uzbuđuje,  na način da se knjižica ova prosto proguta  i na kraju zažali što nema još“. Ovo je pravi način da djeca lakše nauče i zapamte priču o Ivu Visinu, o njegovom odrastanju, školovanju, prvim putovanjima kao mali od palube pa do kapetana duge plovidbe, o njegovim podvizima i o slavi ovjenčanoj Bijelom zastavom“Merito Navali“.

-Za najmlađe su upravo ovakve knjige- slikovnice ili brošure, mnogo vrijednije od velikih, naučnih i povijesnih knjiga i štiva, upravo zato što se lako čitaju, doživljavaju i pamte, ističe Jovanović. Podjećajući na Martininu prethodnu knjigu iz iste edicije, „Ozana Kotorska“, Dubravka dodaje da je ovim izdanjima „mjesto u svim bibliotekama školskim i  gradskim, a prije  svega na policama djetinjstva, odakle se raste u ljude“.

Publika

U scenografiji ukrašenoj dječijim likovnim radovima, posvećenim čuvenom moreplovcu, pažnju publike privukao je igrokaz koji su izveli Klara Kamenarović i Nikola Čučić, učenici OŠ „Njegoš“ i polaznici Hrvatske nastave. Program su svojim učešćem obogatile sestre-bliznakinje:  gimnazijalke Andrea i Kristina Lompar su čitale odlomke iz knjige svoje majke Martine, a  Irena i Nevena Krivokapić, učenice VII razreda OŠ “Ivo Visin” Prčanj, kazivale su svoje stihove posvećene Visinu. Njihove drugarice iz IX razreda – Ivona Nešković i Tea Emrić pročitale su svoje prozne sastave nadahnute Visinovim likom i djelom. Ovo lijepo i dinamično veče, koje je vodila Dolores Fabian, muzikom su oplemenili gitaristkinja Jana Blagojević i violinski dvojac – Isidora Zirojević i Artem Varsanofijev, učenici ŠOSMO “Vida Matjan”.

Knjižica je objavljena u izdanju NVO “Lingua”, koju je prije devet godina osnovala Martina Lompar, a uz finansijsku podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

/M.D.P./

Porazi Jadran m:tela i Primorca

0
Porazi Jadran m:tela i Primorca
Danil Merkulov / vaterpolo Foto Vuk Ilić

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca doživjeli su poraze u posljednjem, šestom kolu ligaškog dijela Lige šampiona.

Jadran je u Trebinju, u šestom kolu, izgubio od Novog Beograda 15:12 i propustio priliku da se domogne Top osam faze.

Prevagu je donio golman gostiju Milan Glušac sa 13 odbrana, dok je Lazar Andrić na golu Jadrana upisao svega jednu intervenciju.

Pobjednik duela odlučen je do polovine mča, kada su gosti poveli 9:3.

U hercegnovskom timu istakao se Strahinja Gojković sa četiri gola, dok su Danil Merkulov i Danilo Stupar dodali po dva gola.

Kod Novog Beograda istakao se Vasilije Martinović sa četiri, Nikola Lukić je dodao tri, a gol manje Dušan Trtović.

Primorac je u Kotoru poražen od zvaničnog prvaka Evrope, mađarskog Ferencvaroša 25:15.

U ekipi Primorca najefikasniji je bio Đorđije Stanojević sa četiri, Balša Vučković i Savo Ćetković postigli su po tri, a gol manje Marko Mršić.

Po jednom mrežu gostiju zatresli su Luka Murišić, Tim Perov i Nikola Brkić.

Dvostrukog uzastopnog prvaka do pobjede vodili su Stilijanos Argiropulos  sa pet pogodaka.

Nakon višednevne potjere, američke snage preuzele kontrolu nad tankerom pod sankcijama

0
Nakon višednevne potjere, američke snage preuzele kontrolu nad tankerom pod sankcijama
Foto: Screenshot/X

Američka vojska presrela je i ukrcala se na tanker Aquila II nakon višednevne potjere koja je započela u Karipskom moru, a završila u vodama Indijskog oceana. Riječ je o 22 godine starom suezmax tankeru koji se dovodi u vezu s prijevozom venezuelanske sirove nafte unatoč međunarodnim sankcijama.

Prema dostupnim podacima, brod je isplovio iz Venezuele u razdoblju pojačanih političkih napetosti, a tijekom plovidbe koristio je alternativno ime Cape Balder. Takva praksa, uključujući promjene identiteta i manipulacije AIS signalom, tipična je za tzv. shadow fleet – flotu brodova koji nastoje izbjeći nadzor i sankcijski režim, navodi Splash247.

 Pentagon je poručio kako je operacija dio šire akcije usmjerene na suzbijanje izvoza nafte iz Venezuele. Ukrcaj je, prema službenim navodima, protekao bez incidenata, a brod je nakon preuzimanja kontrole usmjeren prema Aziji.

Ovo je osmi tanker koji su Sjedinjene Američke Države preuzele od prosinca prošle godine, kada je započeo niz zapljena plovila povezanih sa sankcioniranim trgovinskim tokovima. Pomorski analitičari ističu kako je riječ o najudaljenijoj intervenciji do sada, što pokazuje globalni doseg američkih operacija na otvorenom moru.