Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović kazao je da je popisano 627.340 osoba, 201.935 domaćinstava i 365.139 stanova. On je pozvao medije da se suzdrže od interpretacija podataka, navodeći da će prvi preliminarni presjek broja stanovništva po opštinama biti saopšteni 25. januara.
– Nije utvrđena nijedna nepravilnost, tačnije nijedna popisna komisija za ovu sjednicu nije dostavila nijednu nepravilnost. Notirali smo stvari sa prethodne sjednice. Pitanje gospodina Nikole Camaja što se tiče Gusanja – u pitanju je Kruševo, umjesto Gusanja i taj problem smo riješili. Što se tiče Plava, imali smo određenu situaciju gdje je popisivač imao smrtni slučaj, zato je dva dana bio onemogućen popis u tom dijelu, ali u anredna dva dana i to je obavljeno – rekao je Pejović na sjednici Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa.
Pejović je saopštio da se danas definitivno završava popis i pozvao građane koji nisu popisani da se prijave Monstatu kako bi i od njih u naredna dva bili prikupljeni podaci.
– O tome smo obavijestili Vladu. Vlada je to usvojila putem uredbe. Svaki poziv građana ćemo evidentirati – naglasio je Pejović.
Pejović je rekao da se nepopisani građani mogu prijaviti na brojeve telefona 020/230811 i 068851500, putem mail contact@monstant.org, ali i na brojeve popisnih komisija.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje poziva najmlađe sugrađane na pozorišnu predstavu u okviru obilježavanja Dječije Nove godine.
„Djedmrazovski zimski zez“ je novogodišnja predstava kolažnog tipa, prožeta humorom, muzičkim sekvencama i aktivnim učešćem publike.
Razigranost, vedrina i ono što je najvažnije, edukativni karakter je ono po čemu je produkcija Arlekin poznata, i upravo to djeca dugo pamte i prepričavaju.
Da čarolija bude potpuna u predstavi se pojavljuje i Deda Mraz.
Glumci u predstavi su: StefanVuković i Omar Barjamspahić.
Predstava će biti izvedena u dvorani Park u četvrtak, 28. decembra sa početkom u 18.00 časova (namjenjena je djeci od 3 do 10 godina).
Ulaz je besplatan, ali je potrebno preuzeti kartu na blagajni dvorane Park zbog ograničenog broja mjesta.
Proteklog vikenda u Portonovom je otvoren praznični bazar, a pored impozantne jelke, dekoracije i prazničnih delicija pažnju svih posjetilaca privukla je i nova E-klasa. Mercedes-Benz je 2023. otvorio novo poglavlje za poslovnu limuzinu, te tako nova E-Klasa utabava put u prelasku sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na električni pogon. Istovremeno, njena nova elektronska arhitektura omogućava sveobuhvatno digitalno korisničko iskustvo.
Sve ljubitelje automobile će oduševiti vijesti da nova E-klasa ima proporcije klasične limuzine dizajna “tri kutije, a najvažnije unaprijeđenje na zadnjem dijelu uključuje dvodjelna LED svijetla. Instrument tabla omogućava digitalno iskustvo u unutrašnjosti, a kada je u pitanju prostranost, E-klasa je jedan od favorita u svom segmentu. Vozač ima više prostora nego kod prethodnog modela, a putnici pozadi imaju posebno više prostora za noge. Nova E-klasa je dostupna i sa Technology paketom kao opcionom opremom.
E-klasa kao dugogodišnja priča o uspjehu
Portonovi
Mercedes-Benz je proizveo više od 16 miliona vozila srednje klase od 1946. godine. Naslijeđe E-klase seže u najranije dane Brenda, a početkom 20. vijeka, prethodne kompanije iz kojih je nastao Mercedes-Benz su na tržište izbacile odgovarajuća vozila.
Serija modela 124 koja se proizvodila od 1984. do 1995. nosila je ime E-klasa po prvi put od sredine 1993. godine. Prednja strana “dvostrukih farova” i inovativna tehnologija bile su karakteristične za seriju modela 210 lansirane 1995. godine. E-klasa serije modela 211 je lansirana početkom 2002. godine. E-Klasa 212 (limuzina i karavan) i 207 (Serija modela Cabriolet i Coupe) uslijedila je 2009. godine. Mercedes-Benz E-klasa modela serije 213 je debitovala 2016. godine, a od 2017. prvi put i kao All-Terrain. Pored toga, tu su i kupei i kabrioleti iz serije 238.
Portonovi praznični bazar i koncerti
Portonovi
Posjetioci u Portonovom će E-klasu i praznični bazar moći da posjete do 7. januara.
Na bazaru svoje proizvode predstavljaju neki od ugostitelja koji su posjetiocima u Portonovom poznati sa prethodnih bazara, Auntie’s House (Tetkina kućica), Koffein, La Petite Maison (Maison du Monde), One&Only Portonovi, Boka Chefs, Santa Clause Station (Idea), a tu su i oni koji se prvi put predstavljaju na ovom bazaru, Square Sweets, Square Pub i Gastro Pub 3.
Na Marina trgu su organizovani svakodnevni koncerti, a do kraja praznične sezone u Portonovi stižu još i Michael Jackson Tribute band, Marijana Zlopaša, Ida Prester i Lollobrigida, Mostar Sevdah Reunion, MKDSL, klapa Kaše, Trio Gušt, Tijana Bogićević, bendovi Low Voltage, Remake, Ognjen Gvozednović, Girls Boys and Toys, DJ Burak Yeter i Symphony Orchestra koji će izvoditi najbolje hitove 80-ih.
Ulaz na sve koncerte je besplatan, a da pogledate koji vas događaji očekuju u Portonovom posjetite link.
Dodjela godišnje nagrade za najbolje sportiste – foto Mediabiro
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanoj dodjeli nagrada crnogorskog olimpijskog komiteta za najbolje sportiste i timove u Crnoj Gori za 2023. godinu.
U obraćanju prisutnima, on je u ime građanki i građana Crne Gore čestitao sportistima na izvanrednim sportskim rezultatima ostvarenim u ovoj godini. Istakao je veliki trud koji je potreban za ostvarenje njihovih snova i da je zalaganje sportista inspiracija svima nama koji ih pratimo i podržavamo, jer oni ne promovišu samo sebe, već i tim, porodicu, zajednicu i svoju državu.
Predsjednik je dodao da su crnogorski sportisti naši najbolji ambasadori i primjer mladima, jer svojim uspjesima svijetu prezentuju vrline, talenat i viteštvo koje krasi crnogorski narod.
„Obaveza države je da omogući stvaranje ambijenta u kojem će sportisti jedni drugima biti jedina konkurencija i u kojem će kvalitetan rad, odgovornost i posvećenost biti put do uspjeha, koji će donosioci odluka u oblasti sporta znati da prepoznaju i vrjednuju“, rekao je predsjednik Milatović.
Istakao je da je obaveza države da unaprjeđuje sportsku infrastrukturu i preduslove za razvoj sporta, kako bi bili omogućeni bolji uslovi za lakše i nesmetano bavljenje sportom.
„Iza svakog postignutog rezultata, medalje ili trofeja stoji puno rada, odricanja i emocija, i zato svim dobitnicima priznanja još jednom čestitam, uz vjeru da će nastupajuća olimpijska godina biti još uspješnija za crnogorski sport“, zaključio je predsjednik Milatović.
Špikovani pileći file je vjerovatno najjednostavniji način da pripremite bijelo meso a da ostane sočno i ukusno. Znam da je teško povjerovati da bijelo meso pripremljeno u rerni može da bude sočno, ali istina je. Ako pratite moje instrukcije, biće baš kako i očekujete da će biti. Čeri paradajz nije jedino povrće koje možete ušuškati uz meso. Pustite mašti na volju, napunite pekač svakakvim povrćem, slobodno. Taman imate i prilog i meso, sve iz jedne posude.
Prva stvar – ostavite kožu na mesu. Ona vam je potrebna da zaštiti meso od isušivanja ali i za dodatni ukus. Druga stvar – nemojte da vas mrzi da izbuškate meso i napunite ga slaninom. Još jedan izvor ukusa ali i sočnosti, posebno tamo gde su masniji delovi slanine. Treće – ne produžavajte vreme pečenja u beskonačno. Nema potrebe, zaista. Ukoliko koristite meso od poverenja, nemate razloga za brigu. Svaka vrsta mesa ima svoju sigurnu temperaturu kuvanja na kojoj je bezbjedna za korišćenje. A to možete lako proveriti ukoliko koristite kuhinjski termometar.
Špikovani pileći file
1 pileće grudi
30-40 g mesnate dimljene slanine
½ kašičice mjlevenog bibera
1 kašičica bijelog luka u granulama
¼ kašičice crnog luka u prahu
½ kašičice origana
1 kašičica slatke ili ljute mljevene paprike
1 kašičica soli
3-4 kašike ulja po izboru
Čeri paradajz i svježi ruzmarin
Špikovani pileći file – foto milinkuvar.com
Priprema:
Oštrim nožem uklonite meso sa kostiju tako da koža ostane na bijelom mesu. Zatim, sklonite kožu tek toliko da otkrijete površinu mesa, ali nemojte je ukloniti u potpunosti. Vrhom oštrog noža izbockajte meso na dosta mesta. Slaninu isjecite na kockice pa u svaku rupu na mesu stavite po komadić slanine. Pokrijte kožom i stavite na blago nauljenu posudu za pečenje.
U drugoj posudi pomešajte sve začine sa maslinovim uljem i solju pa bogato prelijte meso ovom mješavinom tako da bude uvaljano sa svih strana. Preko stavite po neku grančicu ruzmarina i po neki čeri paradajz ili drugo povrće. Ostavite da se meso marinira dok se rerna zagrije na 200 stepeni. Kada je rerna zagrejana, ubacite meso u rernu i pecite 35 minuta. Nakon toga, ukoliko je potrebno uključite gril na nekoliko minuta, da kožica fino porumeni. Sačekajte 10-ak minuta pre nego što isječete meso.
Od ukupno 25 crnogorskih opština, u 13 opština, uglavnom sa sjevera Crne Gore, popisano je manje stanovnika, navodi se u izvještaju Monstata koji je dostavljen članovima skupštinskog odbora za praćenje popisa.
Prema ovim, prvim preliminarnim podacima, manje stanovnika popisano je u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Kolašinu, Plužinama, Šavniku, Žabljaku, Mojkovcu, Nikšiću, Danilovgradu, na Cetinju, i u Kotoru.
Više stanovnika, prema broju do sada popisanih, imaju Bar, Budva, Herceg Novi, Tivat, Ulcinj, Podgorica, Tuzi, Zeta, Gusinje, Petnjica, Plav i Rožaje.
U procentima najviše stanovnika izgubile su Plužine 30,5 odsto, Kotor 24,7 odsto, Šavnik 22,8 odsto, Andrijevica i Kolašin po 19,5 odsto, Mojkovac 18,6 odsto, a Pljevlja 18,5 odsto.
Na Žabljaku je popisano 15,3 odsto manje stanovnika, na Cetinju 14,3 odsto, u Beranama 10,9 odsto manje, Nikšiću deset odsto, u Bijelom Polju oko šest odsto, a u Danilovgradu 5,7 odsto manje u odnosu na 2011.
Značajan rast broja stanovnika, ako se uzme u obzir broj popisanih, zabilježen je u Petnjici, Gusinju, Plavu i Rožajama, opštinama koje se godinama suočavaju sa odlivom stanovništva.
U Petnjici je popisano 34,4 odsto više građana u odnosu na raniji popis, u Gusinju 27,5 odsto, a u Plavu i Rožajama oko 20 odsto.
U glavnom gradu Podgorici, živi više od četvrtine ukupnog stanovništva u Crnoj Gori. Do 26. decembra popisano je 3,1 odsto više u odnosu na raniji popis.
“Na osnovu dosadašnjih podataka u Herceg Novom popisano je 31.500 lica, što je za 650 više u odnosu na popis iz 2011. godine, kada je u Herceg Novom bilo oko 30.800 stanovnika. Očekujemo da do 28. decembra bude do 33.000 stanovnika, odnosno na nivou 2003. kada je na popisu bilo oko 33.000 stanovnika”, izjavio je Stevan Katić, predsjednik opštine.
“Očekujemo da će broj stanovnika u Tivtu biti uvećan, a na to ukazuju svi parametri. Veliki je broj doseljenih turskih državljana, znatan je broj i Rusa i Ukrajinaca”, kaže Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat.
Rast broja stanovnika bilježe i opštine Bar, Budva, Herceg Novi, Tivat, Ulcinj, Tuzi i Zeta.
U Baru je popisano skoro 12 odsto više građana u odnosu na raniji popis, Budvi 22,5 odsto više, Herceg Novom oko pet odsto, u Tivtu deset odsto, a u Ulcinju 15,7 odsto.
U Tuzima je do sada popisano 20,6 odsto više stanovnika, a u opštini Zeta dva odsto više u odnosu na 2011. godinu.
Ipak, ovi podaci su i dalje preliminarni i Snežana Remiković, zamjenica direktora Monstata, na sjednici skupštinskog odbora upozorila je da je još rano govoriti o analizama povećanja ili smanjenja broja stanovništva u Crnoj Gori.
Još se ne zna koliko stranaca boravi u Crnoj Gori i koliko ih je popisano. Od početka rata u Ukrajini iznošene su razne procene o broju Ukrajinaca i Rusa koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori, kao i Turaka koji su došli posle neuspelog puča u toj zemlji 2016. godine.
Procjene se kreću od nekoliko desetina hiljada do više od stotinu hiljada.
Najnovije procjene UNHCR-a govore da u Crnoj Gori boravi oko 60.000 izbjeglica iz Ukrajine.
Ljubitelji pisane riječi dobili su još jednu u nizu knjižara “Kosmos” koja je ovog puta otvorena u Budvi.
Nakon knjižara Kosmso u Podgorici i Tivtu ovo je još jedna knjižara poznatog lanca knjižara u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, Predrag Zenović koji je nedavno predložen za glavnog pregovarača Crne Gore za EU, istakao je veliki značaj odluke da se nova knjižara otvori upravo u Budvi.
“Posebno je značajno što ovaj korak pravi “Nova knjiga” i Predrag Uljarević dobitnik Trinaestojulske nagrade za jedno veliko pregnuće u kulturi u vremenu kad ni kultura, ni knjige nisu dominantan pogon kapitalističkog vremena u kome živimo. Mislim da su pokazali da mogu, sa jednom velikom snagom i znanjem, da uđu u taj veliki poduhvat koji znači puno za kulturu Crne Gore – produkciju knjiga, prevođenje, objavljivanje,” istakao je Zenović.
Istakao je zadovoljstvo što će Budvani i mnogobrojni posjetioci na dohvat ruke imati širok izbor knjiga koje bi ih tokom čitanja mogle odvesti u “neki novi kosmos”.
“Vjerujem da će i ova knjižara “Kosmos” imati sudbinu Gradske knjižare u Podgorici, Platoa u Beogradu ili knjižare Gece Kon. To su sve knjižare po kojima pamtimo gradove, vrijeme i ljude i u tom smislu vjerujem da će i ova knjižara imati lijepu sudbinu – da će biti mjesto sastajanja, mjesto čitanja i mjesto uživanja u knjizi,” dodao je Zenović.
Svečano otvaranje knjižare su posebnijim učinili specijalni gosti, pisac Đorđe Gregović koji je čitao odlomke iz Srednjovjekovnog Statuta grada Budve i mlada gitaristkinja Dunja Čabaković koja je pružila muzičku pratnju.
Brodarski divovi Maersk i CMA-CGM nastavit će s plovidbom Crvenim morem nakon što je nekoliko zemalja, predvođenih Sjedinjenim Državama, uskočilo u kontrolu morske rute, koja je prošli tjedan bila na udaru jemenskih pobunjenika.
Napadi na brodarske tvrtke početkom ovog mjeseca prisilili su kompanije da preusmjere brodove oko južnog dijela afričkog kontinenta, što znači dužu i skuplju rutu.
Huti od početka rata u Gazi prijete Izraelu bespilotnim letjelicama i raketama, a povremeno i ostvaruju svoje prijetnje. Posljednjih tjedana napadali su i teretne brodove u Crvenom moru.
Više od 20 zemalja, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, stoga se pridružilo međunarodnoj koaliciji za zaštitu teretnog prometa u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, koji zajedno sa Sueskim kanalom predstavljaju jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Prema francuskoj novinskoj agenciji AFP, 12 posto svjetske trgovine prolazi kroz Sueski kanal.
“Trenutno pripremamo planove za postupno povećanje broja plovila koja plove Sueskim kanalom”, navodi AFP, objavila je francuska tvrtka CMA-CGM u priopćenju za javnost.
U međuvremenu, Maersk je u nedjelju najavio da će nastaviti tranzit kroz Crveno more “čim to bude operativno moguće”.
Novi napad također se dogodio u utorak, kada je Pentagon objavio da su američke oružane snage u razdoblju od 10 sati oborile 12 dronova, tri balističke rakete usmjerene na brodove i dvije rakete usmjerene na kopnene mete. Prema Pentagonu, Hutiji su izveli više od 100 napada bespilotnim letjelicama i projektilima, gađajući deset trgovačkih brodova.
Ulcinju je danas izmjerena temperatura od 19 stepeni, a meteorolog Branko Micev potvrdio je Radio-televiziji Crne Gore da je to najtopliji 27. decembar na crnogorskom primorju u poslednjih 70 godina.
U Ulcinju je i prije dva dana zabilježena rekordna temperatura za 25. decembar, kada je izmjereno 20,5 stepeni u hladu.
Na području Podgorice danas je temperatura bila niža za manje od pola stepena od rekordne za današnji dan.
Proglašen je za najboljeg sportistu Crne Gore 2009. godine, kada je sa Primorcem osvojio Ligu šampiona. Kao član juniorske reprezentacije Srbije i Crne Gore bio je prvak svijeta u Napulju 2004. godine, pa u Argentini samo godinu dana kasnije. Kao standardni član reprezentacije Crne Gore, u tri navrata je nastupao na Olimpijskim igrama. U državnom timu osvojio je zlatnu medalju na Univerzijadi 2007. godine, a sa dvije Svjetske lige vratio se opet sa medaljama-srebrnom i bronzanom. Sa tri različita evropska šampionata vratio se sa zlatnom medaljom. Sa dva evropska prvenstva donio je srebro. Nacionalna prvenstva je osvajao i sa Budvanskom rivijerom, kao i sa turskim Galatasarajom. Svojim najznačajnijim odlikovanjem smatra Orden crnogorske zastave prvog stepena. Za reprezentaciju je odigrao 224 utakmice i postigao 172 gola.
On je Vjekoslav Pasković i ponovo ćemo ga gledati u Primorcu, ovoga puta kao šefa stručnog štaba.
„Prije svega bih se zahvalio predsjedniku Primorca Siniši Kovačeviću na neočekivanom pozivu i na slatke muke na koje me je stavio prije nekih desetak dana. Dobro sam upoznat sa funkcionisanjem kluba i da je nakon 13 godina klub stabilan finansijski, da su svi uslovi obezbijeđeni kako za starije tako i mlađe kategorije. Hrabri činjenica da nakon toliko vremena klub funkcioniše na jedan ovakav način. Nijesam želio da donesem neku ishitrenu odluku, jer su emocije bile pomiješane, ali čast je ponovo biti dio sportskog kolektiva sa kojim sam doživio najljepše trenutke u karijeri,“ najprije je kazao Pasković. On je dodao da će svoje dugogodišnje iskustvo i znanje prenijeti na ekipu kako bi se ispunili ciljevi. Kraj godine, a za našeg Vjeka neki novi početak koji on vidi kao priliku da se dobro upozna sa ekipom i da se vidi šta je funkcionisalo dobro, a šta nije kako bi se popravilo. ,,Hoću da znaju moje želje, da vidim njihove kvalitete i da zajedno krenemo u neku novu priču. Najbolja stvar trenutno je što imamo dovoljno vremena jer je prva sljedeća utakmica sredinom marta do kad moramo ući u najbolju formu“, ističe Pasković. Kako nam je kazao, za klub je uvijek dobro kad ima što više reprezentativaca, a VPK Primorac ih ima pet.
,,Biće značajno njihovo iskustvo po povratku sa Svjetskog prvenstva krajem februara kada krećemo dalje ka ostvarivanju primarnog cilja u ovoj sezoni-povratak u prvu Regionalnu ligu. Smatram da je Primorcu tamo mjesto, jer nakon sjajnih partija u Eurokupu, ne omalovažavajući nikoga, Primorac itekako zaslužuje mjesto u A Regionalnoj ligi. Za kraj sezone, Primorac igra tri utakmice sa hercegnovskim Jadranom koji nam je uvijek bio motivacija više. ,,I 2006. su oni bili favoriti pa smo mi preuzeli kormilo. Moguće da ih nakon finala Kupa i dalje vide kao favorite, što ne mora da znači. To samo mora biti dodatni motiv naročito mlađim igračima sa kojima ću se susresti prvi put“, zaključio je Vjekoslav Pasković.
Vjekoslava Paskovića ne treba posebno predstavljati, ali, nakon odlaska Zorana Maslovara, zašto baš on pitali smo predsjednika Kovačevića koji je kazao da je to igrač poznat i svjetskoj i crnogorskoj javnosti. ,,Igrač koji je bio dio ekipe kada je Primorac osvojio Ligu šampiona, bez njega reprezentacija Crne Gore nije osvojila ni jednu medalju. Siguran sam da će na najbolji mogući način iskoristiti pruženu šansu, prenijeti pobjednički duh na ekipu, ali i donijeti osvježenje ekipi koja je pokazala da može da igra sa evropskim ekipama. Nove ideje i znanje koje on svakako posjeduje neophodne su nam za povratak u prvu ligu i Prvenstvo Crne Gore protiv Jadrana“, kazao je Kovačević.
