Tivat je u minulom periodu imao dinamičan rast i razvoj i zahvaljujući uspješno realizovanim investicijama pozicionirao je Crnu Goru na mapi kao nautičku i luksuznu destinaciju koja privlači pažnju posjetilaca sa svih meridijana, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
On je u čestitki povodom Dana opštine Tivat kazao da je današnji Tivat moderan i kosmopolitski grad.
“On je ključna tačka u turističkoj ponudi Crne Gore koja značajno doprinosi poboljšanju društvenog standarda, kvaliteta života građana, razvoju privrede i ekonomske stabilnosti Crne Gore”, naveo je Milatović.
Dan oslobođenja Tivta, kako je kazao, predstavlja priliku da sa posebnim poštovanjem odamo priznanje hrabrim partizanskim borcima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu domovine.
Jakov Milatović
“Jedinice legendarne Druge dalmatinske i Prve bokeljske brigade ušle su u Tivat, slamajući otpor okupatora. 21. novembra, 1944. godine Tivat je postao slobodan grad”, podsjetio je Milatović.
On je čestitke uputio predsjedniku opštine Željku Komnenoviću, predsjedniku Skupštine opštine Miljanu Markoviću, odbornicama i odbornicima i svim građankama i građanima Tivta.
“U želji da Tivat i Crna Gora uskoro postanu dio Evropske unije, još jednom upućujem srdačne čestitke povodom Dana opštine Tivat”, navodi se u čestitki Milatovića.
Dobra dva i pol mjeseca nakon jalovog pokušaja da se dobije zakupac za komercijalni dio broda Galeb, u Gradu Rijeci još uvijek rade analize što je pošlo krivo i što promijeniti da bi se gotovo petina prostora na budućem brodu-muzeju privela svrsi, kao što je to poodavno zamišljeno u ovom projektu, piše Novi list.
– U tijeku je analiza svih natječajnih uvjeta i uvjeta iz Odluke o zakupu dijelova plutajućeg objekta broda Galeb, nakon čega će se odabrati optimalna opcija uvjeta davanja u zakup i analizirati tržište na transparentan način. Namjera je novi natječaj objaviti do kraja tekuće godine, navodi se u odgovoru koji smo dobili iz Grada Rijeke.
Kulturno dobro
Za razliku od optimističnih najava uoči i tijekom raspisa propalog natječaja, kada se spominjalo da je nekoliko poduzetnika iskazalo interes, zanimljivo je, ali i indikativno da ovog puta u Gradu Rijeci “preskaču” upit o tome postoji li uopće realni interes kod potencijalnih zakupaca koji vide svoju računicu i spremni su se uhvatiti ukoštac sa svim zaprekama koje nosi uređenje planiranih ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta na brodu koji je zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Sigurno je da to, osim što povećava troškove uređenja, u bitnome ograničava moguće zahvate na prilagodbi brodskih prostora današnjim standardima i željama budućeg zakupca.
Foto: Novi list
Nakon niza promašenih najava oko toga kada će brod Galeb primiti svoje prve posjetitelje i goste u riječkoj luci, najnovije je da u Gradu Rijeci sada to pomiču na sredinu iduće godine. I pritom, striktno se vezuju za završetak radova na uređenju muzejskog postava.
– U tijeku je priprema za objavu javne nabave za odabir izvršitelja postava. Slijede, dakle, radovi na uređenju muzejskog postava temeljem projekta koji je izradila renomirana i nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Sam dovršetak uređenja muzejskog postava, kao i otvaranje muzeja javnosti planiramo sredinom sljedeće godine, kažu u Gradu Rijeci.
Možda i bez zakupca
Hoće li zamišljeni komercijalni aspekt u projektu prenamjene nekadašnjeg Titovog broda uspjeti pratiti ovaj zadnje najavljeni gantogram završetka uređenja muzejskog postava, saznat će se ubrzo. Jer, ukoliko propadne novi natječaj za zakup ugostiteljsko-smještajnih prostora na Galebu, postat će jasno da se u tom dijelu neće moći hvatati zadnje deklarirani rok od sredine iduće godine. Što znači, opet, novu odgodu ili, kao krajnju mogućnost, da budući brod-muzej bude završen, ali bez zakupca komercijalnih prostora s kojim bi se dijelili troškovi održavanja broda, ističe Novi list.
Određene procjene upućenih kazuju, naime, da u od trenutka kad budući zakupac “uđe” u prostor, trebat će najmanje četiri do pet mjeseci da se zamišljeni ugostiteljski i smještajni dio Galeba uredi i završi, i to pod uvjetom da sve teče glatko i bez nepredviđenih okolnosti. U idućim danima i tjednima pred odgovornima u Gradu Rijeci je da nađu rješenje kojim će primamiti potencijalne zakupce – samo povoljnijim financijskim uvjetima zakupa ili, moguće, nekim drugim bitnijim promjenama, kao što je sama površina i namjena prostora u odnosu na ono što se minulog ljeta neuspješno davalo u zakup.
Vrijedi podsjetiti da se natječajem, koji je bio raspisan početkom srpnja ove godine, tražio zakupac za oko tisuću četvornih metara otvorenog i zatvorenog dijela gornje palube, gdje se planira ugostiteljski sadržaj, dok su drugi dio gornje i glavna paluba bili predviđeni za hostelsku ili hotelsku uslugu smještaja. Jedinična cijena zakupnine bila je utvrđena na 11,02 eura po kvadratnom metru što je za konačnih 993 četvornih metara zatvorenog i otvorenog prostora budućem zakupcu značilo mjesečna davanja od 10.942 eura.
Sudjelovanje u troškovima održavanja broda
S obzirom na to da budući zakupac dobiva “goli” prostor, na račun ulaganja u natječaju je bilo predviđeno oslobađanje od plaćanja zakupnine na rok od pet godina, dok se cijeli taj prostor davao u zakup na rok od 30 godina, pri čemu budući zakupac mora ishoditi od Lučke uprave Rijeka i koncesiju za obavljanje gospodarske djelatnosti. To nije kraj svim davanjima i obvezama jer je planirano da budući zakupac, proporcionalno površini brodskog prostora koje “drži” u zakupu, sudjeluje i u troškovima održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda, sa svim potrebnim servisima. Za 993 četvorna metra od ukupno 5.549 četvornih metara brodskog prostora, kojim raspolaže Galeb, bio je predviđen udio od 17,9 posto, s koliko bi zakupac trebao participirati u spomenutim troškovima.
Norveška low-cost avio-kompanija Norwegian Air Shuttle, pored linija iz Osla i Helsinkija koje su saobraćale ove godine, narednog ljeta uvešće još dvije nove linije za Tivat.
Riječ je o redovnim sezonskim letovima na relaciji Kopenhagen- Tivat, odnosno Riga -Tivat, prenose Vijesti.
Iz glavnog grada Danske avioni Norwegiana će za Tivat letjeti dva puta sedmično (četvrtkom i nedjeljom), od 23. juna do 18. avgusta.
Iz Rige, glavnog grada Letonije, Norwegian će za Tivat letjeti takođe dva puta sedmično (utorkom i subotom) i to počevši od 4. maja, do kraja ljeta.
Na relacijama iz tri skandinavskih i jedne baltičke države za Tivat ova avio-kompanija će narednog ljeta saobraćati avionima tipa boeing B737-800 i B737-8Max.
Predstava „Petrijin venac“, prema istoimenom romanu književnika Dragoslava Mihailovića, biće izvedena u Dvorani “Park” 23. novembra u 20 sati.
Publika će imati priliku da uživa u izvedbi proslavljene glumice Mirjane Karanović, koju smo osamdesetih godina imali prilike da gledamo u istoimenom filmu Srđana Karanovića. Priča prati lik Petrije Đorđević koja govori o svom životu ispunjenom stradanjima, gubicima i rastancima, izazivajući snažne emocije kod publike, jer je drama sve intezivnija kako odmiče. Njen životni put trpljenja, samoće, razočaranja, nadanja i ljubavi prerasta u simbol ljudske i ženske pobjede.
Predstavu u produkciji Teatra na brdu režirala je Jana Maričić.
Maestralnoj Mirjani Karanović pripala je specijalna nagrada sa Festivala malih pozorišnih formi u Zaječaru, za izuzetan doprinos glumačkoj umjetnosti u ovoj predstavi. Pored brojih osvojenih nagrada, jedna od značajnijih je ovogodišnja nagrada od Udruženja filmskih glumaca Srbije za životno djelo koja nosi ime proslavljenog glumca “Pavle Vuisić”, za izuzetan doprinos umjetnosti glume na filmu i njemu sličnim medijima.
Ulaznice po cijeni od 10 eura su u prodaji na blagajni Dvorane “Park” od 9 do 20 sati (radnim danima i subotom).
Izložba ‘Dubrovački crni dijamant – 70 godina tvornice TUP
Predstavljanjem istraživačko-izložbenog projekta “Dubrovački crni dijamant – 70 godina tvornice TUP” u ponedjeljak navečer su otvoreni 10. Dani kreativnih i kulturnih industrija (DKKI).
Gradska pročelnica za kulturu Julijana Antić Brautović istaknula je na otvorenju da je izuzetno raduje što je otvorenje baš u TUP-u, koji Grad Dubrovnik i doživljava kao prostor i dom kreativaca.
“Zato je ovaj prostor kupljen prošle godine, a sva događanja u TUP-u potvrđuju da smo dobro učinili. Prostor je već postao dio društvenog okupljanja, posebice kreativaca koji u sinergiji stvaraju nove vrijednosti“, izjavila je Antić Brautović.
Istaknula je da povijest TUP-a donosi smjernice za njegovu budućnost. “Uvjerena sam da ćemo pronaći najbolje rješenje, uz pomoć europskih stručnjaka iz inicijative Europske komisije ‘Novi europski bauhaus’“, rekla je gradska pročelnica.
Direktorica razvojne agencije grada Dubrovnika DURA Ana Marija Pilato Krile rekla je da je DKKI postao središte umrežavanja jer je nizom događanja na manifestaciji obuhvaćena cjelokupna dubrovačka kreativna i kulturna scena.
“Kroz šest dana na četrnaest lokacija spremili smo niz radionica, izložbi, koncerata. Ovogodišnja tema je umjetna inteligencija u kreativnom kulturnom stvaralaštvu, izjavila je Pilato Krile, najavivši za četvrtak panel raspravu na tu temu.
Kustosi istraživačko izložbenog projekta “Dubrovački crni dijamant – 70 godina tvornice TUP” su povjesničar Ivan Lujo i kulturni antropolog i viši kustos Ivica Kipre dok su za grafičko oblikovanje zaslužni Pero Mrnarević i Kristina Mirošević.
DKKI održava se u organizaciji Dubrovačke razvojne agencije DURA, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture te uz slobodan ulazak za sve posjetitelje.
Izrael gađa elitnu jedinicu Hamasa u Gazi Foto: Lisi Niesner / Reuters
U izjavi šefa Hamasa o sve izglednijem dogovoru s Izraelom nije navedeno više detalja, ali dužnosnik Hamasa rekao je za TV Al Jazeera da su pregovori usredotočeni na to koliko će trajati primirje, zatim na dogovore o isporuci pomoći u Gazu i razmjenu izraelskih talaca koje drži Hamas za palestinske zatvorenike u Izraelu.
Obje strane će osloboditi žene i djecu, a detalje će objaviti Katar, koji posreduje u pregovorima, rekao je dužnosnik Isat el Rešik. Hamas je uzeo oko 240 talaca tijekom svog divljanja u Izraelu 7. listopada u kojem je ubijeno 1200 ljudi.
Mirjana Špoljarić Egger, predsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC), sastala se jučer s Haniyehom u Kataru kako bi “unaprijedila humanitarna pitanja” vezana uz sukob, navodi se u priopćenju ICRC-a sa sjedištem u Ženevi. Također se odvojeno sastala s katarskim vlastima.
ICRC je rekao da to nije dio pregovora čiji je cilj oslobađanje talaca, ali je kao neutralni posrednik spreman “olakšati svako buduće oslobađanje s kojim se strane dogovore”.
Priče o neizbježnom dogovoru o taocima vrte se danima. Reuters je prošlog tjedna izvijestio da su katarski posrednici tražili dogovor da Hamas i Izrael razmijene 50 talaca u zamjenu za trodnevni prekid vatre koji bi povećao isporuke hitne pomoći civilima u Gazi, citirajući dužnosnika upućenog u razgovore.
Izraelski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Michael Herzog rekao je u emisiji ABC-ja “This Week” u nedjelju da se nada sporazumu “u nadolazećim danima”, dok je katarski premijer Sheikh Mohammed Bin Abdulrahman al-Thani rekao da su preostale nedoumice “vrlo minorne”.
Kako javlja BBC, sve je više izvješća koja tvrde da se dužnosnici Hamasa približavaju dogovoru s Izraelom. Pregovori dviju strana odvijaju se u Kataru, koji djeluje kao posrednik. Vođa Hamasa Ismail Haniyeh rekao je da je skupina “isporučila svoj odgovor braći u Kataru i posrednicima, te smo blizu postizanja sporazuma o primirju”, javljaju palestinske novinske kuće.
Iz Izraela još uvijek nema potvrde ove informacije. Podsjetimo, visoki američki dužnosnik jučer je rekao da je dogovor o oslobađanju talaca odvedenih iz Izraela tijekom Hamasovih napada prošlog mjeseca, u zamjenu za pauze u borbama, “bliži nego ikad prije”.
Žiri za dodjelu nagrade Opštine Kotor jednoglasno je donio odluku o dodjeli nagrade “21. Novembar” za 2023. godinu
Turističkoj organizaciji Kotor
Kotorskim vatrogascima – Nikoli Banićeviću, Božidaru Belanu i Mariju Markoviću, pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor
Obrazloženje:
Nagrada „21. Novembar” je najznačajnije priznanje Opštine Kotor koje se dodjeljuje za zasluge i postignuća od posebnog značaja za naš grad. Ona svjedoči o ljubavi kao temelju svakog rada i zalaganja čiji dometi prevazilaze lične interese te služe višem cilju – da se grad za budućnost sačuva. Ovogodišnji laureati su svojim djelovanjem pokazali požrtvovanu i nesebičnu ljubav prema gradu, stoga im žiri sa zadovoljstvom dodjeljuje ovo prestižno priznanje.
Turistička organizaciji Kotor je tokom 2023. postigla izvanredne rezultate na polju promocije našega grada putem novih programa i aktivnosti. Ova organizacija je primjer dosljednosti u primjeni savremenih svjetskih praksi, uz istovremenu promociju tradicije našeg grada i pomoć inicijativama lokalnog stanovništva i institucija. Njihov uspjeh rezultat je efikasnog menadžerskog i timskog rada uz dobru podršku opštinskih službi.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor, vatrogasci Nikola Banićević, Božidar Belan i Mario Marković su hrabro krenuli u pomoć stanovnicima Turske u prvim danima nakon razornog zemljotresa. Ovi požrtvovani i humani ljudi izložili su svoje živote opasnosti s jednim ciljem – da spasu što više života drugih. Tokom svoje spasilačke misije radili su u izuzetno teškim uslovima i podjelili sudbinu nastradalih. Prisjetimo se i naših sugrađana i sugrađanki koji, takođe, zaslužuju priznanje jer su u ovim teškim danima nesebično prikupili veliku materijalnu pomoć za naš pobratimski grad Gazijantep.
Predsjednica Žirija za dodjelu nagrade „21. Novembar”, dr um. Dušica Ivetić članovi/ice Žirija: Jelena Franović, Milivoje Samardžić, dr Vesna Mačić, dr Tatijana Dlabač, Miroslava Koh, Ognjen Vukasović
U veoma dobroj tehničkoj organizaciji KSR “Pagar“ proteklog vikenda u Tivtu je održano ekipno državno prvenstvo u udičarenju iz barke za juniore U21, na kojem je učestvovalo 8 ekipa sa 24 takmičara.
Titula ekipnog prvaka za 2022. godinu pripala je ekipi KSR “Igalo“ iz Igala, za koju su nastupali Goran Boričić,Slobodan Vučurević i Abdrija Šekularac sa 9 plasmanskih bodova. Drugo mjesto osvojila je ekipa KSR “Bokeška Jedra 1999” iz Đenovića u sastavu Vaso Terzic Vuk Mandić i Aleksandar Mandić sa 24 plasmanska boda, a treće mjesto je osvojila ekipa iz KSR„Rumija“ iz Bara (Filip Junković Luka Pekić i Luka Krivokapić) sa 32 plasmanska boda.
Pehare i medalje najboljima uručio je Potpredsjednik Saveza Kosić Željko.
Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju.
Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News
Iz knjige “Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” donosimo priču o koleri u malom mjestu Muo i zapis kako “21. novembra 1885. kada se vidjelo da je kolera pobijeđena kotorske gradske i crkvene vlasti organizuju procesiju sa slikom Gospe od Zdravlja koja se nosila od istoimene crkve kroz čitav grad do katedrale Sv. Tripuna”.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar 2017.
KOLERA NA MULU
U XIX stoljeću harala je epidemija kolere u Dalmaciji u četiri navrata, i to 1836, 1849, 1855 i 1886. godine.
U knjizi “Il cholera morbus “ štampanoj 1856.god. dr. Antonio de Cerineo kaže, kolera se uvijek širila iz Trsta u Dalmaciju a zatim u Boku.
Prije XIX stoljeća kolera nije bila poznata u Evropi. Službene novine tadašnje Dalmacije “Glasnik Dalmatinski” i “Osservatore dalmato” od 1855 god. Navode da je kolera unesena u Evropu 1823.god. preko prijevora Kavkaza u Astrahanj na ušću Volge.
Inače kolera se prvi put spominje u Bibliji, u dijelu Starog Zavjeta na dva mjesta u”Eksezijastiku” (“Propovjedniku”). Tu se ona opisuje kao posljedica neumjerenosti ( pretjerano uživanje u hrani, žderanje ).
Ovdje je cilj opisati epidemiju kolere koja je opustošila stanovništvo Boke kotorske 1855.godine, a koja je veoma malo poznata. Mišljenje je da je kolera prelazila u Dalmaciju uvijek iz Trsta i da su mjesta uz more bila prva izložena dodiru sa zaraznim bolestima.
Prema podacima primarijusa dr. Desanke Barić, kolera je u Boki poćela da se širi sa Mula, kada je pomorac Marko Luković jula mjeseca 1855.god. doplovio svojim jedrenjakom sa dva jarbola, oba s kružnim jedrima, tipa “Brick” iz Trsta na Muo, i doveo jednog mornara koji je donio zarazu. Dvanaest dana po dolasku ovog mornara, upozorila ga je žena da im je sin kao pomorac spreman da ide na putovanje. Tada je mornar otvorio škrinju koju je donio s putovanja, a u škrinji se nalazila zaražena odjeća. U dodiru sa tom robom oboljela je od kolere žena i dvoje djece i sve troje je umrlo. Prema matici umrlih 1855. god. na Mulu i matici rođenih, najvjerovatnije je to bila Katarina Luković, stara 61 god. domaćica, i njezina djeca Luka Luković, star 26 god. pomorac, i Đakomo Luković, 23 god. pomorac, obojica registrovani kao sinovi Andrije. Znaći da bi taj mornar, koji je donio zarazu mogao biti Andrija Luković, dok bi Marko bio vjerovatno njegov brat.
Od prve smrti 1855. pa do zadnjeg slučaja 12. oktobra, zapisane su u matici umrlih župnog ureda na Muo 33 osobe, bilo je umrlih iz skoro svih muljanskih porodica. Bilo ih je Jankovića, Lukovića, Marovića, Paskovića, Petovića, Vukičevića, Bonguarda, Riđanovića…
Muo
Umrli od kolere sahranjivani su istog dana, iznimno drugi dan zavisno o uri smrti. Svi su sahranjeni na istoj poljani nazvanoj “ mrtvi dolac “, pa bi bilo potrebno ako ništa a ono radi medicinsko istorijske vrijednosti, da se ova poljana sačuva kao spomenik, te da se ovo groblje ogradi i zaštiti od koriščenja u bilo koje svrhe. Ova poljana se nalazi otprilike na pola puta od mora do Crkve Sv. Kuzme i Damjana, pedesetak metara lijevo.
Muo
U Kotoru se bolest proširila 3. jula i trajala je do konca oktobra. Bilo je 221 oboljelih od čega je 66 umrlo. Uzaludno se nastojala sprovesti izolacija stanovništva jer je jedan liječnik svakog dana odlazio na Muo i vraćao se, pa je prenio zarazu. On je svaki dan dolazio u kontakt sa vlasnicom “Caffe Svizzero” u Kotoru i jednim oficirom, pa su oni oboljeli od kolere i umrli.
Epidemija je zahvatila i malo selo Špiljari iznad Kotora.
Jedna prosjakinja za vrijeme epidemije dobila je nešto robe od Muljana i čim se odjenula i došla kući u Kamenare umrla je, pa je tako epidemija prešla i u Herceg
Novi gdje je oboljelo nekoliko osoba.
Zbog kolere u primorju vlada iz Cetinja izdala je naredbu o prekidu svakog kontakta između Crne Gore i Boke, odnosno da se Crnogorci ne smiju družiti sa Dalmatincima, dok se ne vidi što će biti sa epidemijom. Nakon dva mjeseca ukinuta je zabrana silaženja Crnogoraca u Kotor na pazar. Na risanskoj strani zabrana je još ostala na snazi dok se ne ispita nije li ta pogibeljna bolest tamo sasvim iščezla.
I ovdje, kao i u ostalim mjestima gdje je harala epidemija, upućeni su liječnici, a stanovništvo je velikodušno učestvovalo u prikupljanju dobrovoljnih priloga za postradale od kolere. Tako je starješina Herceg Novog, Pavković u dva navrata, 25. septembra i 15. novembra poslao spiskove sa dobrovoljnim prilozima i novcem za siromašne koji su se razboljeli i za one koji su u epidemiji izgubili oca obitelji. Kap. Anton Đurović iz Prčanja dao je u tri navrata izvjesnu svotu novca za postradale od kolere dok su ostali stanovnici Prčanja sakupili 56 forinti i 44 karantana za Muljane zahvaćene kolerom. Ovaj spisak stanovnika Prčanja potpisao je načelnik Prčanjske opštine Verona, 13. oktobra 1855.godine. Još i u decembru čitamo popise dobrovoljnih priloga za one koji bi se od kolere razboljeli u Kotoru.
21. novembra, kada se vidjelo da je kolera pobijeđena kotorske gradske i crkvene vlasti organizuju procesiju sa slikom Gospe od Zdravlja koja se nosila od istoimene crkve kroz čitav grad do katedrale Sv. Tripuna.
Na završetku epidemije dodjeljivale su se nagrade i priznanja zasluženim pojedincima. U to vrijeme svojim radom oko bolesnika posebno su se istakli : dr. Tramontana Lorenzo liječnik, zatim Marko Benzon, Degguilli Petar, te pomoćni sakristan u pravoslavnoj crkvi Lazar Kardia koji je velikim žarom i pored svog sakristanskog posla, dvorio bolesnike, naroćito umiruće, čim bi umrli oblačio ih, stavljao u kovčeg, pomagao kod prijenosa u mrtvačnicu i vršio ukope.
Za don Forti Girolama napisane su mnoge pohvale zbog izuzetnog zalaganja oko bolesnika u svakoj potrebi. Zadivio je narod u brizi za bolesnike sela Špiljari, gdje je u brdovitom predjelu bilo teško pristupiti postradalima po kiši i vjetru.
Na kraju da napišem, podatke za ovo pisanje koristio sam iz “Saopćenja” koja je izdala:
Dr. med.univ.mr.dr.sc. Desanka Marija Stoša Pl. Barić Specijalist ftizeolog – pulmolog Prof. francuskog i talijanskog jezika i književnosti
Na sjeveru Gaze ne prestaju sukobi izraelske vojske i Hamasa. Palestinske vlasti objavile su da je 12 osoba poginulo nakon zračnog napada na bolnicu na sjeveru Gaze, čiju je izgradnju financirala Indonezija. Iz bolnice Al-Shifa prerano rođena djeca napokon su prevezena u Egipat. Izraelska vojska objavila je snimku koja, prema njihovim tvrdnjama, pokazuje tunel ispod bolnice Al Shife dug 55 metara, na dubini od deset metara.
Hagari: Nećemo stati dok ne vratimo taoce
– Hamas je zarobio naše starije građane, muškarce, žene, djecu, bebe. Moralna je dužnost izraelskih obrambenih snaga vratiti sve taoce kući. Nećemo stati dok to ne učinimo. Hamas je skrivao i ubijao naše taoce u bolnici al-Shifa i ispod nje izgradio terorističke tunele. Istina je sada jasna. Hamas iz bolnica vodi rat i teror, rekao je Daniel Hagari, glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga.
Žestoke borbe Hamasovih militanata i izraelskih snaga vode se na području oko kampa Jabalija, gdje je snažno Hamasovo uporište. Na drugom kraju pojasa Gaze, najmanje 14 Palestinaca ubijeno je u dva izraelska zračna napada na kuće u gradu Rafahu, blizu granice s Egiptom.
Za primirjem čeznu i Hamasovi militanti, kako bi dobili priliku predahnuti i reorganizirati se. Nagađa se da će neki oblik prekida vatre biti dogovoren u zamjenu za puštanje izraelskih talaca, a Katar, koji ima ulogu posrednika u postizanju takvog sporazuma ističe da su ostale samo vrlo male prepreke za puštanje otetih Izraelaca na slobodu.
Evakuirane bebe stigle u Egipat
28 prerano rođene djece, koja su evakuirana iz bolnice al-Shifa u Gazi, stiglo je u Egipat. S pomoću prijenosnih inkubatora bebe su raspoređene u bolnice u al-Arishu i Kairu. Među njima je i kći Lobne al-Saik.
– Bolnica Al-Shifa bila je u okruženju, nije bilo mlijeka i situacija se pogoršavala. Pogoršalo se i stanje moje kćeri – ponovno je morala biti spojena na kisik. Moja poruka svijetu je – dosta je bilo. To su nevina djeca, rekla je majka evakuiranog djeteta.
Nakon što je bolnica al-Shifa pala u ruke Izraelaca, njihovi tenkovi sada su raspoređeni oko indonezijske bolnice na sjeveru Gaze, gdje je prema podacima Hamasova ministarstva zdravstva ubijeno 12 Palestinaca, a deseci su ranjeni.
Suprotno tvrdnjama Izraela, Hamas ističe da izraelske snage nisu dokazale postojanje njihovih stožera ispod bolnica te da su pronađeno oružje podmetnuli Izraelaci.
– Tvrdili su to i za bolnicu Al-Quds i nisu pronašli ništa, a sada to govore za Al-Shifu i opet ništa nisu pronašli, ustvrdio je Osama Hamdan, visoki predstavnik Hamasa u Libanonu.
