Prčanjski Karneval – pola vijeka pod maskom: uspomene i očekivanja

0

Sa željom da entuzijazam začetnika prčanjske karnevalske tradicije bude “lanterna” u stvaranju budućeg kulturnog života, mještani i mještanke Prčanja starije i mlađe generacije, okupljeni pod okriljem NVO “Bope”, proslavili su pola vijeka Karnevala na Prčanju u ponedjeljak, 9. februara u Domu slobode.

U svečanoj atmosferi, uz red priče, red fotografija na video-bimu i na panoima raspoređenim uz zidove sale, pa sve to začinjeno “glasom slavuja” Isidore Nikolić uz gitaru, evocirali su sjećanja na osamdesete godine prošloga vijeka i početke organizovanog maškaranja, na radionice izrade karnevalske lutke i ceremonije spaljivanja Prčanjskog krnja, na nastanak “Testamenta Karnevala” i prčanjske večere “Pašticade” i posebno na ljude koji su u tome učestvovali.  Karnerval na Prčanju postoji od davnina, ali je zvanično “oživio” 1976. godine, zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mještana, okupljenih u Odboru za karnevalske svečanosti, koji je preregistracijom u NVO „Bope“ 30. aprila 2010. godine mladima otvorio prostor za kreativnost.

Iz postavke izložbe

-Radujem se večeras, 50 godina se jednom slavi, a najzadovoljniji sam što smo ovu tradiciju održali, priključili su se nekoliko mladih, koji su ozbiljni, ali su skoro svi zaposleni, rade po smjenama, pa se nekako snalazimo. Ima tu prostora za još njih, koji bi nas mogli sjutra naslijediti, a mi smo tu da im pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, jer smo dobro ostarili, kazao je za Boka News  Zoran Brguljan, koji je u ovim feštama od početka, kao i Niko Kondanari i Savo Poček, koji su sa prisutnima podijelili svoja sjećanja na karnevalske godine. Publika je pozdravila i Josipa Belana, najmlađeg  člana “Bopa”, njegovog oca Božidara Belana i inž.Vitomira Vujovića, koji su dostojno preuzeli odgovornost konstruktora karnevalskih lutaka.

Svojim nadahnutim vođenjem programa i učestvovanjem u osmišljavanju tekstova suđenja Karnevalu, veliki doprinos njegovanju ove tradicije daje i Sanja Čavor, novinarka-urednica Radio Kotora, koja ujedno “razbija” naslijeđene stereotipe da žene u tradicionalnim svečanostima samo kuvaju i služe paštu s gulašom.

Publika u Domu Slobode – Prčanj

Po riječima Zvonka Usanovića, već 25 godina predsjednika NVO “Bope”, karnevalske fešte na Prčanj osnovali su Mato Usanović, Toni Rusković, Đuro Usanović, Andrija Usanović, Nino Grandis, Toni Katelan, Ivica Ivović, Tonći Brguljan, Božo Grandis, Joško Apolonio, Momo Jovanović, Daro Kondanari, kao i Mladen Konjović, Niko Kondanari i Božo Usanović, koji su prvi sastanak održali 1974. godine. Dio ove priče kasnije su i Niko Marković, Mato Nikolić, Joško Apolonio, Vlado Janjić, Miho Janović i drugi.

Obraćajući se ispred Kulturnog centra, Turističke organizacije i Opštine Kotor Radmila Beća Radulovićje istakla da je Prčanjski karneval  “dokaz da se kultura ne čuva samo u knjigama i arhivima, već i u ljudima, u običajima, u kućama i na Prčanjskoj rivi, u spremnosti da se tradicija s ljubavlju prenosi sa generacije na generaciju”.

Iz postavke izložbe
Budućnost Prčanjskog karnevala zavisi od osjećaja zajedništva i angažmana njenih pripadnika/ca

-Ova pučka fešta nas danas podsjeća na vrijednosti koje ne smijemo izgubiti: slobodu izraza, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Upravo u toj ravnoteži između poštovanja prošlosti I otvorenosti prema savremernom trenutku, vidim I budućnost Prčanjskog karnevala, poručio je Zvonko Usanović, dodajući da su svi, bez obzira na godine uvijek dobrodošli da se iskrenom željom, idejama i energijom uključe u kreiranje savremenog izraza tradicionalnih karnevalskih svečanosti na Prčanju.

/M.D.P./

Potomak Mirka Komnenovića: Podržavam odluku o postavljanju spomenika

0
Potomak Mirka Komnenovića: Podržavam odluku o postavljanju spomenika
Spomenik Mirku Komnenoviću – kompijuterski prikaz
Predstavnik porodice Mirka Komnenovića, Slobodan Dedeić, zahvalio se Novljankama i Novljanima na inicijativi postavljanja spomenika njegovom pretku.

– Želim da izrazim podršku izboru lokacije za postavljanje biste mog bliskog i dragog rođaka i pretka. Poznavajući duh porodice i način života Mirka Komnenovića, uvjeren sam da bi mu bilo izuzetno drago da zna da su njegovi sugrađani odlučili da mu podignu spomenik i da je ovaj gest poštovanja i ljubavi prema njemu konačno realizovan – kazao je Dedeić.

On je kazao u da, u ime porodice, nedvosmisleno podržava lokaciju koju je odabrala opštinska komisija.

Istakao je da, ukoliko se iz bilo kog razloga ispostavi da je navedena lokacija nepraktična, bista Mirka Komnenovića može se bez poteškoća premjestiti na drugu odgovarajuću lokaciju.

– Pozivam sve da zajednički nastavimo napred i da prevaziđemo eventualne nesuglasice. Najvažniji korak je već učinjen, a to je donošenje odluke o podizanju spomenika. Zahvaljujem svima na saradnji, u ime svoje porodice i u svoje lično ime – kazao je Slobodan Dedeić ispred porodice Mirka Komnenovića

GP URA: Poništiti tender za koncesiju nad aerodromima, raspisati novi za Tivat, a taj novac uložiti u podgorički

0
GP URA: Poništiti tender za koncesiju nad aerodromima, raspisati novi za Tivat, a taj novac uložiti u podgorički
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Tender za koncesiju nad aerodromima u Podgorici i Tivtu loš je po državu i treba ga poništiti, raspisati novi tender, isključivo za Tivat, a od tog novca rekonstruisati i unaprijediti kapacitete Aerodroma Podgorica, koji mora ostati u državnom u vlasništvu, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.

U tom pokretu smatraju da za državu nije dobro da se prepusti monopol nad avio saobraćajem nekoj privatnoj korporaciji, a naročito ne za svega 100 miliona po tenderu iz 2018 godine, kada znamo da je zbog ekstremne inflacije u međuvremenu vrijednost novca devalvirala.

“Totalno je pogrešno davati nekom koncesionaru najveće privredno bogastvo koje Crna Gora ima u ovom trenutku, poslije Elektroprivrede, za 100 miliona eura, profit koji Aerodromi sa ovim stanjem mogu napraviti za pet godina”, navodi se u saopštenju GP URA.

Ukoliko Vlada donese odluku za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore to će biti još jedna odluka uperena protiv interesa države i njenih građana, poručili su oni.

“Umjesto da uvećavamo našu državnu imovinu i da se novac sliva u džepove svih građana, ova Vlada želi da rasproda u bescijenje sve vrijedno što Crna Gora ima, radi vjerovatno sitnih interesa par pojedinaca”, zaključuje se u saopštenju.

Osam novih brodova u knjizi narudžbi: Maersk nastavlja modernizaciju flote

0
Osam novih brodova u knjizi narudžbi: Maersk nastavlja modernizaciju flote
Foto: Maersk

A.P. Moller – Maersk potpisao je ugovor o gradnji osam velikih kontejnerskih brodova s kineskim brodograditeljem New Times Shipbuilding. Riječ je o novoj seriji brodova kapaciteta 18.600 TEU, čija je isporuka planirana za 2029. i 2030. godinu.

Svi brodovi imat će identične tehničke karakteristike, a narudžba je dio dugoročnog programa obnove flote kojim Maersk nastoji zadržati konkurentsku prednost u sve zahtjevnijem tržišnom okruženju. U kompaniji ističu kako je cilj osigurati modernu flotu prilagođenu promjenjivim uvjetima na glavnim svjetskim kontejnerskim rutama.

Brodovi će biti dugi 366 metara i široki 58,6 metara, što ih čini kompaktnijima u odnosu na najveće današnje kontejnerske brodove duljine do 400 metara. Upravo ta dimenzijska optimizacija ključan je element koncepta nove serije jer omogućuje veću fleksibilnost pri raspoređivanju brodova unutar postojeće, ali i buduće Maerskove mreže.

Iz kompanije naglašavaju kako, unatoč velikom kapacitetu, ovi brodovi nude širi spektar operativnih opcija u usporedbi s najvećim brodovima koji se trenutačno grade u industriji. To je posebno važno u kontekstu promjena na tržištu, ograničenja luka i potrebe za pouzdanim rasporedom plovidbe.

Novi kontejnerski brodovi bit će opremljeni dual-fuel glavnim strojevima, koji će omogućavati plovidbu na konvencionalno brodsko gorivo ili ukapljeni plin. Time se nastavlja Maerskova strategija postupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i pripreme flote za strože regulatorne zahtjeve.

Nakon ove narudžbe, Maersk trenutačno ima ukupno 33 broda u knjizi narudžbi, pri čemu su četiri isporuke planirane već do kraja 2026. godine. Dugoročni cilj kompanije ostaje postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2040. godine kroz kombinaciju novih tehnologija, modernih brodova i goriva s reduciranim emisijama.

U Sjevernoj Makedoniji zaplijenjeno više od 40 tona droge u firmama za medicinski kanabis

0
U Sjevernoj Makedoniji zaplijenjeno više od 40 tona droge u firmama za medicinski kanabis
Kanabis

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije saopćilo je da je tokom opsežne policijske akcije zaplijenjeno više od 40 tona droge u firmama registrovanim za proizvodnju medicinskog kanabisa u Skoplju i istočnom regionu zemlje.

Prema navodima MUP-a, u jednom pravnom licu u Skoplju pronađeno je i oduzeto oko devet tona marihuane, kao i više od 1.300 boca ulja kanabisa u poluproizvodu. Istovremeno, u nekoliko firmi u istočnom regionu zaplijenjeno je više od 31 tone marihuane i biljne biomase.

Kontrole su sprovedene u koordinaciji s Upravom carina i Komisijom Ministarstva zdravlja nadležnom za kontrolu ove vrste djelatnosti, a obuhvatile su više pravnih lica čija je osnovna djelatnost uzgoj začinskog, aromatičnog i ljekovitog bilja za farmaceutsku upotrebu.

Iz MUP-a navode da se, u saradnji s Tužilaštvom za organizovani kriminal i korupciju, provode mjere radi utvrđivanja da li je nedavno zaplijenjena marihuana u Srbiji porijeklom iz Sjeverne Makedonije. Posebna pažnja usmjerena je na činjenicu da je jedno od osumnjičenih i pritvorenih lica u Srbiji dio vlasničke strukture firme iz Skoplja.

Na osnovu dokumentacije koju je pronašla komisija Ministarstva zdravlja, utvrđen je niz nepravilnosti u poslovanju, kao i ozbiljno nepoštovanje dozvoljenih količina koje su firme posjedovale, proizvodile, nabavljale i distribuirale. Zbog toga je, uz saglasnost nadležnog tužioca, kompletna pronađena količina marihuane oduzeta.

Slične nepravilnosti utvrđene su i u više pravnih lica u istočnom regionu, nakon čega je i tamo zaplijenjena cjelokupna pronađena količina.

Srbijanska policija je u saradnji s Tužilaštvom za organizovani kriminal krajem januara zaplijenila pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca, što je do sada najveća zapljena ove vrste droge u historiji zemlje. Uz drogu su pronađeni i automatske puške, oprema za pakovanje i novac, a uhapšene su najmanje dvije osobe, dok se traga za organizatorom.

Potpredsjednik Božinović na tradicionalnoj Tripundanskoj večeri

0

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore tradicionalno je, u povodu blagdana svetoga Tripuna, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije, organiziralo Tripundansku večer koja je 7. veljače održana u hotelu „Splendid“ u Bečićima.

Tripundanskoj večeri prisustvovao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dok je kotorski biskup fra Mladen Vukšić, uz molitvu, uputio blagoslov.

U ime organizatora okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore Mirko Vičević, istaknuvši kako Tripundanska večer predstavlja jedan od najvažnijih događaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Tripundansko veče 2026. – foto HGD

Vičević je podsjetio kako Tripundanska večer ima duboke povijesne korijene te da se više od stotinu godina, uz povijesne prekide, održava kao simbol ponosa, vjere i časti hrvatskoga naroda, ali i kao trajna obaveza da se duh zajedništva neprestano jača i prenosi na nove naraštaje. Posebno je istaknuo da ovaj događaj nadilazi puko druženje i da za hrvatsku zajednicu ima snažno identitetsko značenje.

Govoreći o ovogodišnjim aktivnostima Hrvatskoga građanskog društva, koje slavi 25 godina postojanja, naveo je da je u okviru Tripundanskih svečanosti organizirana izložba „Milost“, autorice Žane Bajić te da uskoro s radom započinje novi portal Društva i časopisa Hrvatski glasnik.

Tripundansko veče 2026. – foto HGD

Vičević je uputio zahvalu Vladi Republike Hrvatske, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općini Kotor, koji su sufinancirali održavanje događaja, naglasivši da njihova potpora omogućuje kontinuitet ove važne tradicije.

Zaključujući obraćanje, poručio je kako hrvatska zajednica u Crnoj Gori zna tko je i kojim putem želi ići, istaknuvši važnost zajedništva i povezanosti s Republikom Hrvatskom. Izrazio je uvjerenje da će, uz zagovor svetoga Tripuna, i dalje biti časopisa Hrvatski glasnik, kao i Tripundanskih večeri – brojnijih, svečanijih i ponosnijih, uz sve više snage, mudrosti i ponosa među Hrvatima u Crnoj Gori.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore 2003. godine, nakon više od šest desetljeća, obnovilo je ovu tradicionalnu večer, uz potporu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske gospodarske komore. Tripundanska večer prije Drugoga svjetskoga rata u čast svetoga Tripuna organizirana je u Kotoru, u kultnoj kavani „Dojmi”.

Ova je večer, kao i svake godine, pružila priliku za okupljanje građana različitih nacionalnosti i vjera koji su se uz pjesmu, ples i razgovor prisjetili važnosti svetog Tripuna za povijest i tradiciju grada Kotora.

Među brojne uzvanike iz Crne Gore i Hrvatske bili su generalna konzulica Republike Hrvatske Jasminka Lončarević, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske Boris Belanić, potpredsjednik Općine Kotor Igor Kumburović, kancelar Kotorske biskupije fra Dragan Ružić, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, poslanik u Skupštini Crne Gore Tonći Janović, predsjednik Bokeljske mornarice Denis Vukašinović, viceadmiral Bokeljske mornarice Andro Radulović, alkarski vojvoda Marko Šušnjara, zamjenik predsjednika Alkarskog društva iz Sinja Dinko Bošnjak te ostali alkari i predstavnici hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice i hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

U glazbenom programu nastupili su tivatski bend „Fankulo“ i ženska klapa „Incanto” iz Kotora, dok je moderator večeri bio novinar Sabrija Vulić.

Održavanje ovogodišnje Tripundanske večeri, uz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Kotor, pomogli su Zaklada Blaga djela iz Dubrovnika i Društvo prijatelja dubrovačke starine, kao i hrvatski dobrotvor iz Australije Marko Franović, Zračna luka „Ruđer Bošković“, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska građanska inicijativa, Zajednica Talijana Crne Gore, Caffe bar „Bandiera“, Konoba „Scala Santa“, Hotel „Splendid“, Bokeljska mornarica Kotor, Kulturni centar „Nikola Đurković“ te Eurohertz iz Dubrovnika.

/Nikola Dončić/

Macron: Evropa se treba pripremiti za daljnje sukobe sa SAD-om

0
Macron: Evropa se treba pripremiti za daljnje sukobe sa SAD-om
Emmanuel Macron
Foto: Benoit Tessier / Reuters

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u utorak da bi se Europa trebala pripremiti za daljnje sukobe sa SAD-om i nedavni “grenlandski trenutak” shvatiti kao poziv na buđenje kako bi se provele dugo odgađane gospodarske reforme i ojačala globalna moć Europske unije.

Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ono što bismo trebali učiniti nije popustiti ili pokušati postići nagodbu. Mislim da smo tu strategiju isprobavali mjesecima. Ne funkcionira, rekao je Macron za nekoliko listova, uključujući Le Monde i Financial Times.

Macron je rekao da je Trumpova administracija otvoreno antieuropska i da traži raspad EU-a.

SAD će nas u nadolazećim mjesecima – to je sigurno – napasti zbog digitalne regulacije, dodao je Macron, upozoravajući na Trumpove potencijalne američke uvozne carine ako EU upotrijebi svoj Zakon o digitalnim uslugama za kontrolu tehnoloških tvrtki.

Francuski predsjednik također je ponovio svoj poziv za novo zajedničko zaduživanje, poput euroobveznica, tvrdeći da bi to omogućilo EU-u da ulaže u velikim razmjerima i ospori hegemoniju američkog dolara.

Macron je rekao kako francusko-njemačko-španjolski program ratnih zrakoplova FCAS nije mrtav te da se nada da će uskoro s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom razgovarati o planovima za napredak u vezi s tim.

U prosincu su izvori za Reuters rekli da na sastanku francuskih, njemačkih i španjolskih ministara obrane nije postignut napredak u spašavanju problematičnog programa, u sklopu kojeg bi zemlje izgradile mlažnjak koji će zamijeniti francuske Rafale te njemačke i španjolske Eurofightere.

Na pitanje je li projekt FCAS mrtav, Macron je odgovorio: “Nije”.

– Francuska je procjena da je FCAS vrlo dobar projekt i nisam čuo nijedan njemački glas koji mi kaže da to nije dobar projekt, rekao je. Dodao je da se nada da će projekt FCAS napredovati.

Čelnici EU-a sastat će se u četvrtak u Bruxellesu na summitu gdje će raspravljati o mjerama za jačanje europskog gospodarstva i njegove konkurentnosti na globalnoj sceni.

Akcija policije u Kotoru – pretresen objekat Radoja Zvicera

0
Akcija policije u Kotoru – pretresen objekat Radoja Zvicera
Kavač – Foto: Screenshot

U Kotoru je u toku velika policijska akcija usmjerena na borbu protiv kriminala i korupcije – prenose mediji.

Službenici UP, uz podršku elitnih jedinica, pretresaju objekte u tom gradu, sa fokusom na Kavač i imovinu koju koriste vođe tog klana.

Velike policijske snage su na terenu.

Kako prenosi Portal RTCG, u toku je i pretres objekta koji se dovodi u vezu sa odbjeglim vođom “kavačkog” kriminalnog klana Radojem Zvicerom.

Adžović: Rekonstrukcija dječjeg odjeljenja Instituta, trajno rješenje školskog prostora u Igalu

0
Adžović: Rekonstrukcija dječjeg odjeljenja Instituta, trajno rješenje školskog prostora u Igalu
Herceg Novi – Foto Miloš Samardžić

Ministarka javnih radova Majda Adžović istakla je da rekonstrukcija dječjeg odjeljenja Instituta “Dr Simo Milošević” predstavlja mnogo više od jednog građevinskog projekta. To je prilika da se prostoru koji ima dugu tradiciju i poseban značaj za Igalo i Herceg Novi, da nova vrijednost i jasna svrha: da postane savremeni školski prostor.

Ovaj projekat, kako je navela ministarka, predstavlja jasan i konkretan odgovor na višedecenijski problem nedostatka adekvatnog školskog objekta u ovom dijelu Herceg Novog, koji je dodatno došao do izražaja imajući u vidu snažan razvoj Igala u drugim oblastima.

“Aktivnostima ove Vlade, koje se prije svega ogledaju u otkupu ovog objekta i njegovoj adaptaciji, prvi put je obezbijeđeno realno, održivo i dugoročno rješenje ovog pitanja. Odmah po otkupu objekta, formirana je međuresorska komisija koja je kroz sistematičan i odgovoran rad definisala niz konkretnih koraka sa ciljem da se, osim efikasne adaptacije prostora, obezbijedi i trajno rješenje potreba osnovnoškolskog obrazovanja u skladu sa savremenim standardima i strateškim razvojnim prioritetima. Riječ je o kapitalnom projektu planiranom za realizaciju u 2026. godini, koji ima veliki značaj za lokalnu zajednicu i realizuje se u bliskoj saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija. Naš cilj je da djeci obezbijedimo bezbjedan, funkcionalan i prijatan prostor za učenje i boravak, u skladu sa savremenim obrazovnim standardima”, poručuje Adžović.

Kako je dodala svjesni su odgovornosti koju ovakav projekat nosi, posebno kada je riječ o prostoru koji će koristiti djeca. Upravo zato ovom projektu pristupaju temeljno, bez prečica i improvizacija.

“Želimo da svaka odluka, svaki korak i svako rješenje budu doneseni s mišlju na dugoročne potrebe obrazovanja i bezbjednosti. Ovakav pristup daje sigurnost da će konačan rezultat biti kvalitetan, trajan i u punoj mjeri opravdati očekivanja zajednice. Ministarstvo javnih radova će u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, prvenstveno Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, imajući u vidu status koji ovaj objekat ima, sprovesti sve potrebne korake da se ovaj projekat realizuje u planiranoj dinamici. Rekonstrukcijom dječjeg odjeljenja ulažemo u obrazovanje, u sigurnost djece i u budućnost zajednice, ostavljajući trajnu vrijednost koja će služiti generacijama koje dolaze”, zaključila je Adžović.

Evropski savez Kotor: Stigla potvrda da Kotor nema predsjednika opštine

0
Evropski savez Kotor: Stigla potvrda da Kotor nema predsjednika opštine
Evropski savez predao listu u Kotoru

Stigla je i potvrda da Kotor nema predsjednika Opštine. Naime, Ministarstvo javne uprave potvrdilo je da je inicijativa opozicionih odbornika bila opravdana i pravno utemeljena, saopšteno je iz Everopskog saveza Kotor.

Sada, kada imamo potvrdu da je zakon prekršen i da u zakonskom roku nije izabran predsjednik Opštine, nadamo se da će i ostali odbornici izglasati skraćenje mandata.

Vratimo svi zajedno zakon i red, koji su odavno strane riječi u Kotoru.

Na kraju krajeva, svim odbornicima je uskraćeno zakonom zagarantovano pravo da biraju izvršnu vlast.