Pozivamo te na prvo zajedničko okupljanje i prezentaciju planiranih aktivnosti programa „Baština područja Kotora – očima mladih“, koje će se održati u petak, 13. februara, u 18 časova, u Muzičkoj sali Centra za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Tokom susreta imaćeš priliku da saznaš više o konkretnim aktivnostima i načinu učešća, da postaviš pitanja, podijeliš ideje i upoznaš druge mlade koji su zainteresovani za temu baštine i prostora kao zajedničkog dobra.
Okupljanje je otvoreno za sve zainteresovane mlade.
Vidimo se!
ps. Ako se već nisi prijavila/o možeš to učiniti do petka 20.2. (rok je produžen). Klikni OVDJE
Projekat sprovodi Expeditio, u okviru projekta BOOST koji podržava Agence Française de Développement (AFD) i u okviru projekta podržanog od strane Opštine Kotor.
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1217. put središnjom proslavom na otvorenom, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske i regije.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradskih glazbi Kotora, Tivta, Puhačkog orkestra iz Marije Bistrice i Puhačkog orkestra Fužine, uputio pred katedralu svetog Tripuna.
Admiral Bokeljske mornarice Mirko Vičević izvršio je smotru mornara, ispaljen je počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo svetog Tripuna.
Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup.
Savlju su prisustvovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Davor Božinović, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, kao i brojne zvanice iz javnog i kulturnog života, predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori i diplomatskog zbora. Također su došli nadbiskupi i biskupi splitsko-makarski, zadarski, dubrovački, šibenski, hvarski, mostarsko-duvanjski, banjalučki, apostolski upravitelj Bosanske biskupije, biskupi u miru, svećenici kotorske biskupije, kao i brojni hodočasnici iz regije i Italije.
Proslavi su prisustvovale sve bratovštvine Bokeljske mornarice 809 iz Hrvatske, kao i vitezovi Sinjske alke.
Nakon svete mise uslijedila je procesija ulicama grada.
Sveti Tripun se liturgijski slavi 3. februara. Odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon 3. februara
Sa željom da entuzijazam začetnika prčanjske karnevalske tradicije bude “lanterna” u stvaranju budućeg kulturnog života, mještani i mještanke Prčanja starije i mlađe generacije, okupljeni pod okriljem NVO “Bope”, proslavili su pola vijeka Karnevala na Prčanju u ponedjeljak, 9. februara u Domu slobode.
U svečanoj atmosferi, uz red priče, red fotografija na video-bimu i na panoima raspoređenim uz zidove sale, pa sve to začinjeno “glasom slavuja” Isidore Nikolić uz gitaru, evocirali su sjećanja na osamdesete godine prošloga vijeka i početke organizovanog maškaranja, na radionice izrade karnevalske lutke i ceremonije spaljivanja Prčanjskog krnja, na nastanak “Testamenta Karnevala” i prčanjske večere “Pašticade” i posebno na ljude koji su u tome učestvovali. Karnerval na Prčanju postoji od davnina, ali je zvanično “oživio” 1976. godine, zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mještana, okupljenih u Odboru za karnevalske svečanosti, koji je preregistracijom u NVO „Bope“ 30. aprila 2010. godine mladima otvorio prostor za kreativnost.
Iz postavke izložbe
-Radujem se večeras, 50 godina se jednom slavi, a najzadovoljniji sam što smo ovu tradiciju održali, priključili su se nekoliko mladih, koji su ozbiljni, ali su skoro svi zaposleni, rade po smjenama, pa se nekako snalazimo. Ima tu prostora za još njih, koji bi nas mogli sjutra naslijediti, a mi smo tu da im pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, jer smo dobro ostarili, kazao je za Boka News Zoran Brguljan, koji je u ovim feštama od početka, kao i Niko Kondanari i Savo Poček, koji su sa prisutnima podijelili svoja sjećanja na karnevalske godine. Publika je pozdravila i Josipa Belana, najmlađeg člana “Bopa”, njegovog oca Božidara Belana i inž.Vitomira Vujovića, koji su dostojno preuzeli odgovornost konstruktora karnevalskih lutaka.
Svojim nadahnutim vođenjem programa i učestvovanjem u osmišljavanju tekstova suđenja Karnevalu, veliki doprinos njegovanju ove tradicije daje i Sanja Čavor, novinarka-urednica Radio Kotora, koja ujedno “razbija” naslijeđene stereotipe da žene u tradicionalnim svečanostima samo kuvaju i služe paštu s gulašom.
Iz postavke izložbe
Po riječima Zvonka Usanovića, već 25 godina predsjednika NVO “Bope”, karnevalske fešte na Prčanj osnovali su Mato Usanović, Toni Rusković, Đuro Usanović, Andrija Usanović, Nino Grandis, Toni Katelan, Ivica Ivović, Tonći Brguljan, Božo Grandis, Joško Apolonio, Momo Jovanović, Daro Kondanari, kao i Mladen Konjović, Niko Kondanari i Božo Usanović, koji su prvi sastanak održali 1974. godine. Dio ove priče kasnije su i Niko Marković, Mato Nikolić, Joško Apolonio, Vlado Janjić, Miho Janović i drugi.
Publika u Domu Slobode – Prčanj
Obraćajući se ispred Kulturnog centra, Turističke organizacije i Opštine Kotor Radmila Beća Radulovićje istakla da je Prčanjski karneval “dokaz da se kultura ne čuva samo u knjigama i arhivima, već i u ljudima, u običajima, u kućama i na Prčanjskoj rivi, u spremnosti da se tradicija s ljubavlju prenosi sa generacije na generaciju”.
Budućnost Prčanjskog karnevala zavisi od osjećaja zajedništva i angažmana njenih pripadnika/ca
-Ova pučka fešta nas danas podsjeća na vrijednosti koje ne smijemo izgubiti: slobodu izraza, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Upravo u toj ravnoteži između poštovanja prošlosti I otvorenosti prema savremernom trenutku, vidim I budućnost Prčanjskog karnevala, poručio je Zvonko Usanović, dodajući da su svi, bez obzira na godine uvijek dobrodošli da se iskrenom željom, idejama i energijom uključe u kreiranje savremenog izraza tradicionalnih karnevalskih svečanosti na Prčanju.
ARTRO galerija u Luštica Bay-u organizuje izložbu Susreti sa tivatskim umjetnicima u petak 13. februara u 17 časova.
Izložba predstavlja savremenu likovnu scenu Tivta kroz radove umjetnika različitih generacija i izražajnih poetika. Kroz slikarstvo, skulpturu i crtež, publika ima priliku da se upozna sa umjetničkim identitetima Hane Mirkov, Zorana Krute, Borisa Dragojevića, Momčila Macanovića, Vladimira Kneževića, Ivana Kneževića i Ivice Aranđusa. Ivica Aranđus je i selektor radova za izložbu, kao predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Tivta. Susret pruža posjetiocima priliku da kroz neposredan razgovor sa umjetnicima saznaju više o njihovim umjetničkim praksama, procesima rada i savremenom stvaralaštvu Tivta.
ARTRO galerija u Luštica Bay-u
Posebno mjesto u okviru izložbe zauzima opus Ivice Aranđusa, formiran kroz akademsko obrazovanje i međunarodno umjetničko iskustvo. Njegovo stvaralaštvo karakteriše angažovani figurativni izraz u kojem se preispituju odnosi tijela, identiteta i društvenih struktura, često na granici između realnog i simboličkog.
Kroz ovu izložbu i prateći program, ARTRO galerija i Luštica Bay nastavljaju da razvijaju prostor susreta umjetnosti, zajednice i savremenih umjetničkih praksi, pozicionirajući Tivat kao relevantnu tačku savremenog likovnog stvaralaštva u Crnoj Gori, u skladu sa Feel Alive konceptom koji njeguje autentična kulturna iskustva.
Vaterpolisti Primorca u posljednjem kolu ligaškog dijela Lige šampiona sjutra, 11.2. dočekuju ekipu Ferencvaroša. Tim povodom, kapiten kotorskog kluba Draško Brguljan govorio je za Radio Kotor o očekivanjima pred ovaj duel.
„Ovo je dobra prilika da se napune tribine. Ferencvaroš uživa izuzetno poštovanje širom svijeta, posljednje dvije godine su prvaci Evrope i, prema mom mišljenju, i ove sezone su najbolja ekipa u Evropi. Na nama je da damo maksimum, a šta će nam to donijeti, vidjećemo“, istakao je Brguljan.
Kapiten Primorca podsjeća da mađarski tim ima dodatni motiv, s obzirom na borbu za prvo mjesto u grupi.
„Ferencvaroš je u prethodnom kolu poražen od Breše, pa im je pobjeda neophodna zbog boljeg rasporeda u nastavku takmičenja. Naše je da pokušamo da im pružimo što jači otpor i, ukoliko se ukaže prilika, da je iskoristimo“, kazao je Brguljan.
On je naglasio i da je riječ o pravom sportskom spektaklu za ljubitelje vaterpola u Kotoru.
„Zaista je lijep momenat da se bazen ispuni, jer dolaze vrhunski igrači – Mandić, Argiropulos i De Toro, reprezentativci Srbije, Španije i Grčke, uz još deset reprezentativaca Mađarske. Ovo je prilika da na kotorskom bazenu vidimo, bez dileme, trenutno najbolju ekipu na svijetu“, poručio je kapiten Primorca.
Utakmica Primorac – Ferencvaroš igra se sjutra od 20 sati na bazenu „Zoran Džimi Gopčević“.
Promocija knjige za djecu ” Kapetan Ivo – Veliki snovi”
Promocija knjige za djecu ” Kapetan Ivo – Veliki snovi” autorice Martine Saulačić Lompar biće održana sutra, 11. februar sa početkom u 17 sati, u koncertnoj dvorani ŠOSMO “Vida Matjan” (crkva Sv. Duha) u Kotoru.
Opština Tivat je odgovorila na otvoreno pismo NVU Maškarade – Vaše obraćanje je očit primjer ucjene i pritiska, prilagodite planove realnom budžetu kojim raspolažete ili i zvanično odustanite…
Gospodo iz NVU Maškarada ili bolje reći g-dine Božoviću,
Vaše obraćanje je očit primjer ucjene i pritiska, neprilično za ma koga, a posebno predstavnika jednog nevladinog udruženja, organizatora pučke fešte kakav je Međunarodni karneval. Ucjenjivački i prijeteći ton iz Vaših dopisa sada ste izmjestili i u otvorena pisma.
Besprizorno je kako bagatelišete iznosom od 30.000€ i na krajnje neprimjeren način zahtjevate uvećanje sredstava, ni manje ni više nego za 70%, pri tom ne navodeći koje ćete nove sadržaje ponuditi gradu.
Godinama unazad NVU „Maškarada“ uživa vrlo značajnu podršku lokalne uprave, Turističke organizacije, pa i Centra za kulturu. Prošle godine manifestacija je podržana sa 70.000€, od čega je Opština Tivat direktno obezbjedila 30.000€, TO Tivat dodatnih 25.000€, Centar za kulturu 15.000€. Sada javno obznanjujete da Vam je to malo, da biste željeli 90.000€ i time uslovljavate organizaciju događaja. Vašim primjerom mogli bi se povesti i organizatori drugih ništa manje značajnih manifestacija, pa bismo budžet podredili ličnim proračunima i kalkulacijama.
Rješenje je jednostavno: prilagodite planove realnom budžetu kojim raspolažete ili i zvanično odustanite od finansijske podrške. Siguran sam da bi brojne nevladine organizacije i organizatori drugih manifestacija istog ili sličnog ranga, vrlo rado iskoristili ovako značajnu svotu novca.
Od vas, a ne od mene, zavisi budućnost ali i imidž ove manifestacije. Ovakav vid komunikacije ne ide joj u prilog, kaže se u odgovoru predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića.
Policija u potrazi za međunarodno traženim licima pretresla je više kompleksa i lokacija u Kotoru i Tivtu. Oduzeto je vozilo vrijedno pola miliona eura, još tri vozila i 17.000 eura, saopšteno je iz policije.
“Službenici Uprave policije su danas izveli koordiniranu plansku aktivnost na području Kotora – naselje Kavač, i na području Tivta, a u cilju pronalaska međunarodno traženih lica, kao i stvari i predmeta koji potiču iz krivičnih djela odnosno čije je porijeklo sumnjivo”, piše u policijskom saopštenju.
Preko 100 policijskih službenika, uključenih u izvođenje ove operativne aktivnosti, izvršilo je pretrese na više lokacija, dodaje se.
“Među kojima i dva objekta – kompleksa koje, u Kotoru i na Obali Đuraševića, koriste R.Z, i njegova supruga T.Z, te objekata koje koriste članovi iste organizovane kriminalne grupe, kao i stana u vlasništvu V.B, te apartmana i privatnih plaža u vlasništvu i državini povezanih lica”, saopšteno je iz policije.
U pitanju su Radoje Zvicer, odbjegli vođa “kavačkog klana”, i njegova supruga Tamara. Pretresen je i stan u vlasništvu Vladimira Božovića.
“Tokom ove akcije policija je u garažama i na privatnim parkinzima pronašla i privremeno, radi provjera, oduzela četiri skupocljena vozila, među kojima je i jedno čija je prodajna vrijednost oko pola miliona eura (oko 500.000 eura), kao i oko 17.000 eura u kešu a za koji novac će biti izvršene provjere o porijeklu, te sredstva komunikacije i tehničku opremu koju su koristila navedena lica a koja će biti predmet daljih provjera”, istaknuto je.
Kako se ukazuje, o događajima je obaviješteno nadležno državnom tužilaštvo.
“Policija nastavlja potragu za najtraženijim licima na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i aktivnosti na suzbijanju svih vidova kriminala, sa posebnim akcentom na razbijanje djelovanja mreže organizovanih kriminalnih grupa i oduzimanje kriminalnom stečene imovine”, ističe se.
Sa željom da entuzijazam začetnika prčanjske karnevalske tradicije bude “lanterna” u stvaranju budućeg kulturnog života, mještani i mještanke Prčanja starije i mlađe generacije, okupljeni pod okriljem NVO “Bope”, proslavili su pola vijeka Karnevala na Prčanju u ponedjeljak, 9. februara u Domu slobode.
U svečanoj atmosferi, uz red priče, red fotografija na video-bimu i na panoima raspoređenim uz zidove sale, pa sve to začinjeno “glasom slavuja” Isidore Nikolić uz gitaru, evocirali su sjećanja na osamdesete godine prošloga vijeka i početke organizovanog maškaranja, na radionice izrade karnevalske lutke i ceremonije spaljivanja Prčanjskog krnja, na nastanak “Testamenta Karnevala” i prčanjske večere “Pašticade” i posebno na ljude koji su u tome učestvovali. Karnerval na Prčanju postoji od davnina, ali je zvanično “oživio” 1976. godine, zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mještana, okupljenih u Odboru za karnevalske svečanosti, koji je preregistracijom u NVO „Bope“ 30. aprila 2010. godine mladima otvorio prostor za kreativnost.
Iz postavke izložbe
-Radujem se večeras, 50 godina se jednom slavi, a najzadovoljniji sam što smo ovu tradiciju održali, priključili su se nekoliko mladih, koji su ozbiljni, ali su skoro svi zaposleni, rade po smjenama, pa se nekako snalazimo. Ima tu prostora za još njih, koji bi nas mogli sjutra naslijediti, a mi smo tu da im pomognemo onoliko koliko znamo i možemo, jer smo dobro ostarili, kazao je za Boka News Zoran Brguljan, koji je u ovim feštama od početka, kao i Niko Kondanari i Savo Poček, koji su sa prisutnima podijelili svoja sjećanja na karnevalske godine. Publika je pozdravila i Josipa Belana, najmlađeg člana “Bopa”, njegovog oca Božidara Belana i inž.Vitomira Vujovića, koji su dostojno preuzeli odgovornost konstruktora karnevalskih lutaka.
Svojim nadahnutim vođenjem programa i učestvovanjem u osmišljavanju tekstova suđenja Karnevalu, veliki doprinos njegovanju ove tradicije daje i Sanja Čavor, novinarka-urednica Radio Kotora, koja ujedno “razbija” naslijeđene stereotipe da žene u tradicionalnim svečanostima samo kuvaju i služe paštu s gulašom.
Publika u Domu Slobode – Prčanj
Po riječima Zvonka Usanovića, već 25 godina predsjednika NVO “Bope”, karnevalske fešte na Prčanj osnovali su Mato Usanović, Toni Rusković, Đuro Usanović, Andrija Usanović, Nino Grandis, Toni Katelan, Ivica Ivović, Tonći Brguljan, Božo Grandis, Joško Apolonio, Momo Jovanović, Daro Kondanari, kao i Mladen Konjović, Niko Kondanari i Božo Usanović, koji su prvi sastanak održali 1974. godine. Dio ove priče kasnije su i Niko Marković, Mato Nikolić, Joško Apolonio, Vlado Janjić, Miho Janović i drugi.
Obraćajući se ispred Kulturnog centra, Turističke organizacije i Opštine Kotor Radmila Beća Radulovićje istakla da je Prčanjski karneval “dokaz da se kultura ne čuva samo u knjigama i arhivima, već i u ljudima, u običajima, u kućama i na Prčanjskoj rivi, u spremnosti da se tradicija s ljubavlju prenosi sa generacije na generaciju”.
Iz postavke izložbe
Budućnost Prčanjskog karnevala zavisi od osjećaja zajedništva i angažmana njenih pripadnika/ca
-Ova pučka fešta nas danas podsjeća na vrijednosti koje ne smijemo izgubiti: slobodu izraza, kritičku misao, lokalni identitet i osjećaj pripadnosti. Upravo u toj ravnoteži između poštovanja prošlosti I otvorenosti prema savremernom trenutku, vidim I budućnost Prčanjskog karnevala, poručio je Zvonko Usanović, dodajući da su svi, bez obzira na godine uvijek dobrodošli da se iskrenom željom, idejama i energijom uključe u kreiranje savremenog izraza tradicionalnih karnevalskih svečanosti na Prčanju.
Predstavnik porodice Mirka Komnenovića, Slobodan Dedeić, zahvalio se Novljankama i Novljanima na inicijativi postavljanja spomenika njegovom pretku.
– Želim da izrazim podršku izboru lokacije za postavljanje biste mog bliskog i dragog rođaka i pretka. Poznavajući duh porodice i način života Mirka Komnenovića, uvjeren sam da bi mu bilo izuzetno drago da zna da su njegovi sugrađani odlučili da mu podignu spomenik i da je ovaj gest poštovanja i ljubavi prema njemu konačno realizovan – kazao je Dedeić.
On je kazao u da, u ime porodice, nedvosmisleno podržava lokaciju koju je odabrala opštinska komisija.
Istakao je da, ukoliko se iz bilo kog razloga ispostavi da je navedena lokacija nepraktična, bista Mirka Komnenovića može se bez poteškoća premjestiti na drugu odgovarajuću lokaciju.
– Pozivam sve da zajednički nastavimo napred i da prevaziđemo eventualne nesuglasice. Najvažniji korak je već učinjen, a to je donošenje odluke o podizanju spomenika. Zahvaljujem svima na saradnji, u ime svoje porodice i u svoje lično ime – kazao je Slobodan Dedeić ispred porodice Mirka Komnenovića
