Bokeški maraton ovog vikenda u Boki – okupiće preko 2000 učesnika

0
Bokeški maraton ovog vikenda u Boki – okupiće preko 2000 učesnika
Bokeški maraton

Treće izdanje Bokeškog maratona očekuje nas ovog vikenda u Boki. Ove godine u rekordnom broju, okupiće se preko 2000 učesnika iz 30 zemalja svijeta i svih kontinenata što predstavlja najveći trkački sportski događaj u Boki i Crnoj Gori ikada, najavljuju organizatori TK Tivat i TK Kotor.

Iz organizacionog odbora obavještavaju građane da će saobraćaj na teritoriji opština Tivat i Kotor biti privremeno zatvoren:

– na relaciji Tivat – Župa – Lepetane od 8:45 – 10.30  (do prolaska posljednjeg učesnika)
– na relaciji Lepetane – Prčanj – Kotor – ulaz u Stari grad od  10:00 – 15:30 h

“Aplelujemo posebno na mještane primorskih naselja Stoliv, Prčanj i Muo da ne izvoze svoja vozila na glavni put kojim će se kretati trkači  i toga dana budu strpljivi, gostoljubivi i dobronamjerni prema učesnicima i organizatorima. Šaljemo time prelijepu poruku iz Boke kako je oduvijek i bilo”- saopštili su.

Na relaciji od kružnog toka do ulaza u Stari grad, saobraćaj će se odvijati usporeno, jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.

“Hvala svima na učešću, razumjevanju i podršci.  17. decembra piše se  nova trkačka istorija Crne Gore”- poručili su.

Ove godine učesnici će imati prvi put priliku da trče maraton (42,2km) u Boki, dok svi već dobro znaju trasu polumaratona (21,1km) koju su prethodne dvije godine trkači ocijenili kao jednu od najljepših staza na svijetu.

Dan ranije, u subotu 16. učesnici će imati priliku da trče stazu od 5km, Trku zadovoljstva.
Već u petak očekuju su učesnici navedenih trka.

Glavni pokrovitelj trke je Opština Tivat, zlatni sponzori su Opština Kotor, Turističke organizacije Tivta i Kotora.

Radovi 36 novskih umjetnika na Hercegnovskoj likovnoj sceni

0
Radovi 36 novskih umjetnika na Hercegnovskoj likovnoj sceni
Galerija Josip Bepo Benković

Hercegnovska likovna scena, koje ove godine obilježava mali jubilej 25 godina, biće otvorena sutra (petak 15. decembar) u Gradskoj galeriji Josip Bepo Benković.

Ove godine u postavci će biti radovi 36 novskih umjetnika, među kojima su profesionalci i autodidakti, stari učesnici, nova imena u naivnoj umjetosti i mladi ljudi na početku  kreativnog puta, kazala je kustos Jasmina Žitnik.

Kao i svake godine HLS predstavlja zanimljivu likovnu cjelinu vrijednu da se vidi. Nekome će više „ležati“ djela samoukih, a neki u školovanim umjetnicima. Za razliku od prošlogodišnje scene, ova daje više radova u skulpturi , što je čini vizuelno zanimljivom, kazala je Žitnik.

Posjetioci će, kako ističe Žitnik, vidjeti jako dobre radova vizuelno privlačne i estetske.

-Raznoliko je i za svaki ukus može da se nađe nešto što je privlačno. Izlažu umjetnici koji imaju svoj prepoznatljiv umjetnički izraz, ali i stari umjetnici koji istrajavaju u likovnim vodama. Umjetnici su ti koji grade HLS, osmišljavaju je i grade i pokazuju šta je scena danas i šta Novljani rade i stvaraju kazala je Žitnik.

Hercegnovska likovna scena biće otvorena sutra  u 19 sati u Gradskoj galeriji.

“Dječije Novogodišnje čestitke”

0
“Dječije Novogodišnje čestitke”
Djeca Tivta

Dječiji savez Tivta organizuje danas, 15. decembar u 17 sati u Velikoj Sali Centra za kulturu tradicionalnu priredbu pod nazivom „Dječije Novogodišnje čestitke“.

U kolažnom programu, uz ples, muziku, glumu i poeziju, učestvuju učenici OŠ Drago Milović, OŠ Branko Brinić i JPU Bambi i plesni klubovi : Bellissima, Diamond, Modest, Gimnastički klub Tivat. Gosti programa su: Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ Podgorica i mali solisti: Tihan Vukčević, Marta Janjušević, Hana Drinčić, Uroš Milačić, Mona Vujović i Nikola Karadžić.

Scenografiju priredbe osmislili su i realizovali profesorica Milica Krivokapić, akademski slikar Zoran Kruta i likovna radionica „Kreativni kutak“. Prema scenariju Sonje Štilet program će, uz direktan prenos na talasima Radio Tivta, voditi učenica OŠ Drago Milović Nikolina Višić.

Kruzer Carnival Vista i Američka obalna straža spasili 12 članova posade potonulog broda

0

Kruzer Carnival Vista, tvrtke Carnival Cruise Line, spasio je šest članova posade s potonulog, malog teretnog broda tijekom noći, 13. prosinca, otprilike 30 milja sjeverno od grada Puerto Plata u Dominikanskoj Republici. Kasnije se u potragu uključila i Američka obalna straža te pronašla još šest članova posade kako plutaju u oceanu, piše The Maritime Executive.

Prema izvješću, nadzorni sustav kruzera primio je uzbunu za hitne slučajeve dok je plovio prema luci Amber Cove na sjevernoj obali Dominikanske Republike. Carnival Vista, težine 133.500 bruto tona i kapaciteta za otprilike 4.000 putnika, isplovio je iz Port Canaverala na Floridi u nedjelju, 10. prosinca, na šestodnevno krstarenje.

Časnici kruzera pod vodstvom kapetana Paola Severinija promijenili su kurs broda nakon što su primili hitnu dojavu. Bili su u koordinaciji s operativnim centrom Carnivala u Miamiju i lokalnom obalnom stražom.

Došavši do područja uzbune, brodski su časnici uočili splav za spašavanje. Kruzer se zaustavio i izvukao splav sa šest članova posade s potonulog teretnog broda. Saznali su da je još šest članova posade nestalo, na što su upozorili mornaricu Dominikanske Republike.

Dominikanska Republika zatražila je pomoć od Američke obalne straže, a pokrenut je i helikopter MH-60 Jayhawk u potrazi za preostalim članovima posade, ističe The Maritime Executive.

Kruzer Carnival Vista i Američka obalna straža spasili 12 članova posade potonulog broda
Carnival-Vista-rescue-Dec-13-2023

Kompanija Carnival izvještava da se Carnival Vista vratio na svoju rutu. Brod za krstarenje stigao je jučer u Amber Cove prema rasporedu.

Posada Jayhawka stigla je blizu mjesta potonulog broda i pokrenula potragu. Uspjeli su locirati svih šest nestalih članova posade koji su visili na krhotinama potonulog plovila koje je Obalna straža identificirala kao Two Brothers. Poslali su spasioca i podignuli svih šestero preživjelih u helikopter. Prebačeni su u hitnu medicinsku pomoć u Puerto Plati.

“Vremenski uvjeti nisu bili idealni,” rekao je potpukovnik Jeb Slick, kopilot misije. “Izvanredna radna etika naše posade i predanost obuci doveli su do uspješnog spašavanja”.

Svih 12 preživjelih je u dobrom stanju i nalaze se u Dominikanskoj Republici.

U Trstu otvorena izložba “Histri u Istri”

0
U Trstu otvorena izložba “Histri u Istri”
Histri u Istri / foto Hina

Izložba “Histri u Istri” na kojoj je po prvi put u Italiji izloženo više od 200 arheoloških nalaza s područja Istre svečano je otvorena u četvrtak navečer u Muzeju antikviteta “J. J. Winckelman” u Trstu.

Autorica izložbe je Martina Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske u Kopru, a sama izložba fokusirana je na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. stoljeća prije Krista  sve do konačnog rimskog osvajanja 177. godine prije Krista.

Kroz vizualni i izložbeni postav posjetitelji će do 1. aprila iduće godine moći razgledati  više od 200 predmeta, među najznačajnijim djelima istarske umjetničke i kulturne baštine, koji su bili izloženi 2013. godine u galerijsko-muzejskom prostoru “Sveta Srca” u Puli.

“Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog narodai njegovoj kulturi zagrobnog života”, rekla je autorica izložbe Martina Blečić Kavur.

Istaknula je kako je središte izložbe grobnica istražena 1981. godine u temeljima rimskog hrama u Nezakciju.

“Sama izložba predstavlja naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načina života predstavljenom kroz rituale i pravila pokapanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture”, kaže Blečić Kavur.

Izložba je organizirana uz pomoć Arheološkog muzeja Istre i Hrvatske zajednice u Trstu, čiji je predsjednik Damir Murković istaknuo da se tim projektom htjelo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos ljubiteljima prapovijesti i arheologije, kao i svim ljubiteljima umjetnosti.

Mađarska stavila veto na paket pomoći EU-a Ukrajini od 54 milijarde eura

0
Mađarska stavila veto na paket pomoći EU-a Ukrajini od 54 milijarde eura
EU Orban

Mađarski premijer Viktor Orban objavio je da je njegova zemlja stavila veto na paket pomoći Europske unije (EU) Ukrajini vrijedan 54 milijarde eura, javlja Anadolu.

Orban je na društvenoj mreži X naveo da su na samitu održanom u Briselu oni kao država odbili novi paket financijske pomoći EU-a Ukrajini.

“Sažetak noćne smjene: Veto na dodatni novac za Ukrajinu”, naveo je Orban.

Tako je novi paket financijske pomoći EU-a Ukrajini od 54 milijarde eura blokirala Mađarska.

Članice EU-a pokušavale su prevladati protivljenje Mađarske kako bi se odobrila nova financijska podrška Ukrajini i započeli pregovori o članstvu.

Kako bi uvjerili Orbanovu administraciju, u saopćenju Komisije EU-a od 13. decembra, objavila je da je deblokirala oko 10 milijardi eura sredstava za Mađarsku uprkos zabrinutosti oko stanja vladavine prava u zemlji.

Erdogan rekao Bidenu da je na SAD-u odgovornost da osigura prekid vatre u Gazi

0
Erdogan rekao Bidenu da je na SAD-u odgovornost da osigura prekid vatre u Gazi
Erdogan/ foto Reuters

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je američkom predsjedniku Joeu Bidenu u telefonskom razgovoru da Sjedinjene Američke Države imaju povijesnu odgovornost za postizanje trajnog prekida vatre u Gazi što je prije moguće, priopćio je ured turskog predsjednika u četvrtak.

Produbljivanje i produljenje izraelskih napada u Gazi moglo bi imati negativne regionalne i globalne posljedice, rekao je Erdogan Bidenu, prenosi njegov ured.

– Povijesna je odgovornost SAD-a da osiguraju trajni prekid vatre u regiji što je prije moguće, rekao je Erdogan.

Erdogan je rekao da bi povlačenje američke bezuvjetne potpore Izraelu moglo osigurati brzi prekid vatre i da su zahtjevi za takvim potezom sve glasniji posljednjih dana u svijetu i u SAD-u.

Erdogan i Biden razgovarali su još o procesu pristupanja Švedske NATO-u i odnosima Turske i SAD-a, uključujući pitanje prodaje američkog borbenog zrakoplova F-16 Turskoj, saopštio je ured turskog predsjednika.

Promovisana publikacija “20 godina Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine” (Video)

0
Promovisana publikacija “20 godina Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine” (Video)
Foto screenshot

Nematerijalna baština dokaz je kulturne raznolikosti i garant održivog razvoja, a različitosti i dobra uprava stvaraju državu zadovoljnih građana, koji slobodno mogu ispoljavati i praktikovati svoje običaje, navike i rituale.

To je poručila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, na promociji publikacije „20 godina Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine“ u izdanju Ministarstva, koja je organizovana u Vladinom domu na Cetinju.

Ona je podsjetila da je do danas zakonom zaštićeno 20 nematerijalnih kulturnih dobara, da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu za uspostavljanje zaštite za još 18 dobara, a da je Bokeška mornarica zbog svojih univerzalnih vrijednosti upisana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

– Nematerijalna kulturna baština obuhvata predanja, legende, običaje, instrumente, folklor, gastronomiju, različita udruživanja građana – sve ono što čini našu zajednicu posebnom – poručila je Vujović.

Direktorica Direktorata za kulturnu baštinu autorka publikacije, Dobrila Vlahović, naglasila je da ova publikacija nije samo hronika bogatstva i raznolikosti crnogorske nematerijalne kulturne baštine, već i „dokaz odnosa i posvećenosti Ministarstva i Direktorata u očuvanju i unapređivanju stanja naše nematerijalne baštine, ali i njenoj promociji“.

U sklopu događaja održan je panel o nematerijalnom nasljeđu Crne Gore, u kojem su učestvovali Denis Vukašinović, predstavnik Bokeljske mornarice, Nada Radović, čuvar vještine izrade dobrotske čipke i Marko Brnović, čija porodica njeguje tradiciju izrade čunova na Skadarskom jezeru.

Ministarstvo evropskih poslova i opštine potpisali Memorandum o saradnji

0
Ministarstvo evropskih poslova i opštine potpisali Memorandum o saradnji
Foto Vlada CG

“Vlada i lokalne samouprave – sinergija na putu ka EU“



Ministarstvo evropskih poslova potpisalo je danas Memorandum o saradnji sa lokalnim samoupravama i Zajednicom opština Crne Gore koji ima za cilj bolju informisanost građana i građanki o procesu evropskih integracija na lokalnom nivou.

To bi posredno trebalo da dovede do bolje iskorištenosti EU sredstava, podizanja kvaliteta života i modernizacije usluga i servisa u opštinama.

U Memorandumu se navodi da se blizu 70% evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, zbog čega je neophodno da, uz Vladu koja vodi pristupne pregovore, lokalne samouprave budu uključene u njihovo planiranje i sprovođenje aktivnosti. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je u uvodnom obraćanju potvrdila da lokalne samouprave imaju neizostavnu ulogu u procesu evropske integracije i podsjetila da je prema njima usmjeren značajan dio finansijske podrške EU.

„Lokalne samouprave, kao dio sistema javne uprave, se nalaze u središtu reformskih procesa. Kao najbliže građanima, one predstavljaju dio vlasti koji nosi veliku odgovornost za kvalitet njihovog života, kao i za stvaranje podsticajnog ambijenta za ekonomski i ukupni razvoj lokalne zajednice. Samim tim, one imaju važnu ulogu i u informisanju i edukaciji građana, kao i njihovom uključivanju u aktivnosti koje doprinose napretku zajednice“, navela je Gorčević i zahvalila se predstavnicima opština na zainteresovanosti za saradnju u ovoj oblasti.

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa rekla da lokalne samouprave igraju ključnu ulogu u procesu pristupanja zemlje evropskoj porodici. Ona je ohrabrila predstavnike opština da aktivno uključe svoje sugrađane i sa njima podijele odgovornost za uspješnost procesa evropskih integracija.

Foto Vlada CG

“Uključivanjem opština u proces evropske integracije, osiguravamo da se glasovi ljudi čuju i da se njihovi problemi rješavaju tokom procesa pristupanja“, navela je Popa i dodala: „Bićete pozitivno iznenađeni nivoom kreativnosti i spremnosti koju će pokazati u želji da poboljšaju uslove i učine svoju zajednicu boljim mjestom za život“.

U ime Zajednice opština Crne Gore, obratio se predsjednik Upravnog odbora Dušan Raičević. On je naveo da će se, pored novih obaveza, lokalne samouprave susresti i sa novim šansama koje se ogledaju u korišćenju kohezionih i drugih fondova, te da preliminarna procjena da će Crnoj Gori nakon pristupanja biti dostupna i do 10 puta veća sredstva nego sada, predstavlja dodatni podstrek da lokalne samouprave ojačaju svoje timove za projekte, kako institucionalno, tako i kadrovski, te imaju sve više tehnički zrelih infrastrukturnih projekata.

Državni sekretar u MEP-u Bojan Božović predstavio je Strategiju informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2023-2026, koja će biti osnov za sprovođenje Memoranduma.

Božović je istakao da korišćenje sredstava iz EU fondova na lokalnom nivou u Crnoj Gori predstavlja ključni element u postizanju održivog razvoja i unapređenju života građana, te da su opštine u Crnoj Gori pokazale visok stepen proaktivnosti u korišćenju dostupnih fondova, posebno kroz programe prekogranične i teritorijalne saradnje, kao i kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir. Posjetio je da su, tokom dosadašnje dvije IPA perspektiva, crnogorske opštine učestovale u 167 projekata čija ukupna vrednost iznosi oko 124 miliona eura. Ovi projekti su bili usmjereni na različite oblasti, od zaštite životne sredine i unapređenja odgovora na prirodne katastrofe, preko promocije turizma i kulturnog nasleđa, do podsticanja zapošljavanja, naročito ranjivih grupa, unapređenja zdravlja, jačanja konkuretnosti i inovacija.

Božović je predstavio i Poziv opštinama da izraze interesovanje za saradnju, kroz konkretne projekte koji će doprinijeti boljoj informisanosti i uključenosti građana u proces evropskeh integracije. Ideje koje budu odabrane biće finansirane kroz EU projekat EU4ME pri Ministarstvu evropskih poslova.

Ministarstvo prosvjete i Opština Tivat najavili ciklus ulaganja u školske objekte

0
Ministarstvo prosvjete i Opština Tivat najavili ciklus ulaganja u školske objekte
Ministrica prosvjete nauke i inovacija u posjeti Tivtu

Ministrica prosvjete nauke i inovacija u posjeti Tivtu



Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof.dr Anđela Jakšić Stojanović boravila je u posjeti Tivtu, gdje je sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem obišla OŠ “Drago Milović” i potpisala memorandume o saradnji koji predviđaju zajedničko investiranje u projekte rekonstrukcije krova OŠ “Drago Milović” i adaptacije prostora “Šoping centra” na Seljanovu za potrebe vrtića “Bambi”.

Ministarka je obišla objekat škole u centru grada, gdje je imala prilike čuti iskustva nastavnika o radu u školi koju pohađa više od 1900 učenika. Memorandumom o rekonstrukciji krova definisano je da će Opština Tivat školi prenijeti sredstva u iznosu od 250.000€, te da će Ministarstvo školi uplatiti 200.000€ do kraja godine, a preostali iznos neophodan za realizaciju projekta tokom januara. Škola će početkom godine raspisati tender za izvođenje radova ukupne vrijednosti oko 600.000€, a radovi se planiraju za ljeto 2024. Ovim će se rješiti dugogodišnji problem prokišnjavanja koji otežava odvijanje nastave u objektu koji je izgrađen 1985. godine.

Definisana je i saradnja na rekonstrukciji i adaptaciji prostora “Šoping centra” na Seljanovu, za potrebe tivatskog vrtića “Bambi”. Ukupan iznos investicije je 450.000€, od čega Ministarstvo obezbjeđuje 350.000€, a Opština Tivat 100.000€. Za potrebe rekonstrukcije i adaptacije ovog prostora Opština Tivat je finansirala izradu glavnog projekta u vrijednosti od 10.000€.

Ministrica prosvjete nauke i inovacija u posjeti Tivtu

“Ovim počinjemo veliki investicioni ciklus u Tivtu kada je u pitanju obrazovanje”, istakla je ministarka Jakšić Stojanović. Ona je izrazila zadovoljstvo što za narednu godinu može najaviti dva kapitalna projekta “koja će značajno unaprijediti kvalitet obrazovanja u Tivtu, a to su nova škola u Donjoj Lastvi i rekonstrukcija škole u Gradiošnici. Ovo su projekti značajni za Tivat. ali i za cijelu južnu regiju Crne Gore”. Projekat izgradnje područne jedinice OŠ “Drago Milović” u Donjoj Lastvi vrijedan je 1,4 miliona eura, dok rekonstrukcija područne jedinice OŠ “Drago Milović” u Gradiošnici iznosi 2,8 miliona eura. Oba projekta finansiraće Vlada Crne Gore.

Opština Tivat uložila je 20.000€ u izradu glavnog projekta izgradnje škole u Donjoj Lastvi. Lokalna uprava se takođe obavezala da će izvršiti objedinjavanje urbanističke parcele na kojoj se nalazi škola u Gradiošnici (u vrijednosti od 300.000€), i da će finansirati glavni projekat, procijenjene vrijednosti 20.000€.

Ministrica prosvjete nauke i inovacija u posjeti Tivtu

“Danas je veliki dan za Tivat jer je ovo najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu u Tivtu, u posljednjih 15 godina. Ukupna vrijednost oba potpisana memoranduma je oko 1.100.000€. Izuzev svih pomenutih projekata očekuje nas rekonstrukcija poda u fiskulturnoj sali škole “Drago Milović”, a sredstvima Opštine Tivat i kompanije Luštica Development biće rekonstruisana i sala u SMŠ “Mladost”” – najavio je Komnenović. On je naglasio kako će naredne godine biti izazov organizovati nastavu. “Dovoljno dugo čekali smo na ova ulaganja i spremno ćemo se suočiti sa ovim izazovom.”

U toku je izgradnja OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima, projekat vrijedan 4,1 milion eura koji realizuje Uprava javnih radova, a izgradnju finansira Vlada Crne Gore. Opština Tivat obezbjedila je projektnu dokumentaciju i organizovala privremenu nastavu u obližnjim domovima kulture u Đuraševićima i Gošićima. Rok za završetak radova je februar 2025. godine.

Ministrica prosvjete nauke i inovacija u posjeti Tivtu

Poptpisivanju memoranduma u Opštini Tivat prisustvovali su predsjednik Skupštine opštine Tivat mr Miljan Marković, potpredsjednici opštine mr Jovan Brinić i dr Andrija Petković, direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan, sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević, sekretar u Ministarstvu prosvjete nauke i inovacija Marko Šljukić, savjetnik u Ministarstvu Spasoje Ostojić, direktorka OŠ „Drago Milović“ Slavka Mirković i direktorka JPU „Bambi“ dr Jelena Perunović Samardžić.