U galeriji „Josip Bepo Benković“ sinoć je otvorena izložba koja otkriva bogatstvo naslijeđa čuvene Umjetničke škole u Herceg Novom, omaž ustanovi koja je ostavila snažan trag na kulturni identitet grada i savremenu crnogorsku likovnost.

Djela iz fundusa novske galerije, pažljivo složena u postavku nazvanu „Profesori i učenici Hercegnovske umjetničke škole“, govore o tome kako je, za samo osamnaest godina postojanja, Umjetnička škola iznjedrila plejadu istaknutih umjetnika, postala svojevrstan fenomen i argument da Herceg Novi slovi za grad umjetnika.

Omaž čuvenoj novskoj Umjetničkoj školi kroz djela njenih profesora i učenika, otvorila je potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi, Dragana Stanišić.

„Ova izložba je prilog sjećanju na izuzetno važan dio kulturnog identiteta Herceg Novog. Umjetnička škola bila je simbol kreativnosti, slobodnog duha i mediteranskog senzibiliteta. Obilježila je jednu epohu i obrazovala umjetnike koji su postavili osnove naše moderne likovnosti, pritom čineći da u svima njima ostane trag Herceg Novog“, kazala je Stanišić.
Kako je istakla, značaj njenog nasljeđa je takav da je škola i nakon gotovo šest decenija prisutna u sjećanju, ali i u kulturnom životu našeg grada, u njegovim galerijama, ateljeima i u generacijama koje nastavljaju njenim putem.

„Zahvaljujući Muzeju i Galeriji Herceg Novi, imamo priliku da ponovo vidimo djela profesora i učenika Umjetničke škole, velikana koji su odredili istoriju i smjer našeg likovnog stvaralaštva. Svaki od radova donosi nam priču o individualnom talentu i poetici, ali i jednu važnu, zajedničku poruku – o duboko prisutnom, trajnom i autentičnom umjetničkom duhu Herceg Novog“, kazala je Stanišić.

Nakon dvije godine postojanja na Cetinju, Umjetnička škola je 1948. prebačena u Herceg Novi, po želji tadašnjeg direktora Petra Lubarde, kazala je direktorica JU „Muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić, ističući da je Lubarda na osnovu ličnog iskustva prepoznao sredinu koja je sama po sebi inspiracija umjetnicima.
„Hercegnovska umjetnička škola, iako je šezdesetih godina zvanično prestala sa radom, i dalje živi u sjećanju i posvećenom radu svojih učenika i profesora. Učenici više nisu u klupama, već stvaraju u svojim ateljeima ili kao profesori drže časove, u mnogobrojnim galerijama samostalno ili sa svojim učenicima izlažu djela i na taj način znanje prenose na mlade koji nesigurnim koracima tek ulaze u svijet umjetnosti“, kazala je Krunić.

Postavka obuhvata djela 38 autora – slikara, skulptora, dizajnera i strip majstora, a zbirka je nedavno obogaćena i skulpturom koja je dar Pavla Simića, takođe učenika škole, istakla je kustoskinja Jasmina Žitnik.
„Sa preko 50 izloženih umjetničkih djela, izložba predstavlja tek mali dio onoga što je Umjetnička škola bila i značila, izostavljajući autore koji su se upisali u ovo sazvežđe, ali koji nisu zastupljeni svojim djelom u zbirci. Izložba pruža tek dašak fenomena, ne odužujući se više nego što može. Ostaje kao dug Muzeju i Galeriji da izložbu upotpuni neki drugi put, djelima iz druge svojine, da nastavi čuvanje, proučavanje i bogaćenje fundusa. Najzad, ova izložba je osmišljena i da krene na put i gostuje u većim i reprezentativnijim muzejima i galerijama, kako bi se sa ovim blagom upoznali i ljubitelji umjetnosti šireg prostora“, kazala je Žitnik. Dodala je da nasljeđe Umjetničke škole podsjeća na potrebu da se slična opet otvori u gradu umjetnika i tako pruži dodatni podsticaj, ali i popuni praznina koja je ostala njenim ukidanjem.

Izložba koja je dio programa u čast 28. oktobra, Dana oslobođenja i Dana opštine Herceg Novi, biće otvorena do kraja novembra.