Sa Vjevericom na Ilinici (Foto)

0

Družina Planinarskog kluba “Vjeverica”, predvođena bračnim i trkačkim parom Lazar i Dubravka Raić iz Herceg Novog, okupila se u nedjelju, 1. februara u Igalu, odakle je krenula put sela Žvinje, a odatle na  vidikovac Ilinica, na oko 400 metara nadmorske visine.

Sa koliko volje dolaze na ovu turu pokazali su i planinari iz Podgorice, koji su morali dobro da porane kako bi stigli na vrijeme za okupljanje najavljeno u 9 sati ispred “HDL” tržnog centra u Igalu. Drugi su, pak stigli iz Budve, Kotora, Tivta… Društvo šaroliko, od djevojčica sa roditeljima i mlađih planinara/ki, do onih u zrelom dobu, ali svi objedinjeni ljubavlju ka prirodi.

Staza je, po opisu organizatora, prema stepenu zahtjevnosti laka – za planinare koji redovno hodaju, ali  srednja za neplaninare, koji tek ponekad nađu vremena da se druže sa planinarima. Na početku, tamo gdje se staza odvaja od lokalnog puta, uspon je zahtjevniji, jer vodi preko kamenitog terena, na mjestima dosta klizavog, te je potrebna pažnja, pri čemu je upotreba štapova poželjna.

Na farmi Aryen

Čar ove staze je i prolazak kroz ruralni ambijent sela Žvinje, sa terasastim vrtovima, livadama, nekadašnjim pašnjacima, stazom oivičenom suhozidom i raskošnim stablima starih hrastova. Isto tako, zanimljiva je i zbog prolaska kroz moderni ranč “Aryen”, čiji vlasnici odgajaju ergelu konja i posjetiocima nude školu jahanja.

Učesnici ture mogli su da vide konje u njihovim boksovima, kao i ostale “ljubimce”: ponije, patuljaste koze i zečeve, majmune, lame, jelene, rakune…Ovo mjesto bilo je prilika za predah i okrepu. U nastavku staza vodi kolskim putem sve do vrha Ilinica, gdje stoluje ljupka crkva Svetog Ilije, koja je ujedno i “međaš” između Hrvatske i Crne Gore. Posebnost mjestu daje priča o pastirici koja je u davna vremena ispod obližnjega kamena našla u zlato okovanu ruku Svete Jelene, žene cara Dušana, svetinju koja se danas čuva u Manastiru Savina.

Pogled ka Herceg Novom

Izgradnja žičare prekinula staru pješačku stazu

One koji su na ovom mjestu bili godinu ranije, razočaralo je to što je teren ispod crkve razrovan i sravnjen, a drevna pješačka staza koja je sa druge strane crkve vodila do obale – nestala je. To je rezultat izgradnje panoramske žičare od Igala do vidikovca Ilinice, koja je uvrštena u Strateški plan razvoja opštine Herceg Novi za period do 2027. godine. Kako se najavljuje, trasa žičare biće duga preko hiljadu metara, a njen kapacitet – od 72 do 80 putnika na sat. Pojektanti  kao posebnu vrijednost ističu revitalizaciju i povezivanje Igala, sela Žvinje i Ilijinog brda kao potencijal za razvoj turizma i rekreacije.

Dužina staze bila je oko 15 kilometara, a tura je trajala oko pet sati. U povratku je počela da pada sitna kišica, ali ne toliko jaka da bi omela pješake, koji su se razdvojili –  jedna grupa je izabrala lokalnu asfaltnu cestu, kako bi izbjegla klizavi teren, dok se druga vratila istim putem kojim je i došla.

Na vrhu brda pored crkve Sv. Ilije

Nadahnuta ljepotom krajolika Ilinice, pjesnikinja-planinarka Nevena Ninković spjevala je još jednu pjesmu, iz koje izdvajamo jedan stih:

”Prava je milinica,

biti ispred crkve Ilinica.

Vidikovac pruža dva pogleda fantastična,

interesantna i vrlo autentična.

Sa jedne strane Crna Gora,

i njena veličanstvena brda i mora.

A sa druge strane Hrvatska čeka nestrpljivo,

neumorno i neodoljivo….”

Za nedjelju, 8. februara, iz “Vjeverice” st

/M.D.P./

Herceg Novi na sajmu „Alpe Adria” u Ljubljani: Veliko interesovanje za aktivni turizam i kampovanje u Crnoj Gori

0
Herceg Novi na sajmu „Alpe Adria” u Ljubljani: Veliko interesovanje za aktivni turizam i kampovanje u Crnoj Gori
Foto TO HN

Organizator ovogodišnjeg sajamskog nastupa Crne Gore u Ljubljani na sajmu „Alpe Adria 2026”, koji se održava u periodu od 4. do 7. februara je Turistička organizacija Herceg Novi, a turističku ponudu su predstavile Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, lokalne turističke organizacije Nikšić, Žabljak, Kolašin, Andrijevica i Mojkovac.

Sa više od 35 godina tradicije i preko 20.000 posjetilaca godišnje, ovaj sajam predstavlja jednu od najznačajnijih manifestacija za promociju raznovrsne turističke ponude i destinacija Alpe Adria regiona i šire.

Poseban fokus je na zelenom i odgovornom turizmu, kao i na mogućnostima za aktivan odmor u prirodi, što ovaj sajam čini nezaobilaznim događajem za sve one koji teže autentičnim i ekološki osviještenim putovanjima.

Foto TO HN

Posjetioci crnogorskog štanda su pokazali interesovanje za aktivni odmor u prirodi, kao i za kombinaciju primorskih i planinskih destinacija.

„Već duže vrijeme planiram da posjetim Crnu Goru, a jedna od prvih aktivnosti će mi biti sigurno rafting Tarom, koji jedva čekam. Na nekom od štandova sam takođe vidio i via ferrata stazu, što me zaista obradovalo. Nadam se da ću stići i to da iskusim”, rekao je jedan od posjetilaca sajma koji uživa u ekstremnim sportovima i planira da ovo ljeto provede sa prijateljima u Crnoj Gori.

Ono što je posjetioce najviše obradovalo je mogućnost za kamping turizam, pa su tako njihova pitanja bila orjentisana ka potencijalnim mjestima za kampovanje i ponudi koju Crna Gora ima kada je ova vrsta turizma u pitanju.

Foto TO HN

Jedna od posjetiteljki sajma izjavila je: „Širok spektar mogućnosti kamping turizma čini Crnu Goru posebnom destinacijom. Planiram ove sezone da ljeto provedem na planini, vjerovatno Durmitoru. Ovdje sam kako bih se bolje informisala o nekim lokacijama gdje mogu postaviti šator sa svojom porodicom“.

Ona dodaje takođe da je boravak u prirodi za nju idealan odmor, bijeg od svakodnevnih gužvi u saobraćaju i stresa na poslu.

Slovenačko tržište ima poseban značaj za Crnu Goru, te će se promotivne aktivnosti nastaviti u narednom periodu kroz medijske kampanje i učešće na specijalizovanim događajima, poput sajma Conventa u periodu od 10. do 12. februara gdje će posebna pažnja biti posvećena razvoju MICE turizma i privlačenju poslovnih posjetilaca u Crnu Goru.

Ne smijemo zaboraviti dan kada je sarajevskim ulicama tekla krv: Obilježena 32. godišnjica masakra nad civilima u BiH

0
Ne smijemo zaboraviti dan kada je sarajevskim ulicama tekla krv: Obilježena 32. godišnjica masakra nad civilima u BiH
Markale – Foto: Samir Jordamović /AA

Polaganjem cvijeća i čitanjem imena žrtava, u Sarajevu je u četvrtak obilježena 32. godišnjica masakra na pijaci Markale, kada je minobacačka granata ispaljena s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske ubila 68 civila, a ranila 144 osobe uz poruku kako “ne smijemo zaboraviti dan kada je sarajevskim ulicama tekla krv”.

Porodice ubijenih, preživjeli i brojne delegacije okupili su se na spomen-obilježju na Markalama, jednom od simbola stradanja civila tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Komemoracija je počela intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, učenjem fatihe i minutom šutnje.

– Neizbrisiva sjećanja

Među okupljenima je bio i Hasan Banda, koji je ranjen tog 5. februara 1994. godine dok je na pijaci kupovao hranu za porodicu.

“Sjećanja na taj dan su izuzetno teška. Bio je to veliki masakr koji se nikada neće zaboraviti,” rekao je Banda, dodajući da je granata pala svega nekoliko metara od njega.

Duran Đonko, koji se u trenutku eksplozije nalazio u blizini Baščaršije, kazao je da je, čuvši detonaciju, odmah znao da se tragedija dogodila na Markalama, mjestu gdje su se građani tokom opsade okupljali u potrazi za osnovnim namirnicama.

“Krv je tekla prema tramvajskoj pruzi kao potok. Dijelovi tijela su skupljani, ranjenike su ubacivali u vozila. To su prizori koji se ne mogu izbrisati,” rekao je Đonko.

“Ranjenike su stavljali u vozila, dijelovi tijela su pokupljeni, krv je bila odozgo prema ovoj tramvaskoj pruzi, kao potok je lila krv, to je bilo jezivo”, ispričao je za Anadolu.

Obilježavanju je prisustvovao i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, koji je poručio da sjećanje na Markale mora ostati trajno prisutno u političkim i društvenim raspravama.

“Ne treba zaboraviti šta se ovdje desilo i zašto se desilo. Na osnovu tog sjećanja moramo graditi bolju budućnost i spriječiti da se ovakve stvari ikada ponove,” rekao je Schmidt.

– Opsada Sarajeva

Masakr na Markalama bio je prvi od dva napada na tu sarajevsku pijacu. U drugom granatiranju, 28. augusta 1995. godine, ubijena su 43 civila, a 84 su ranjena. Oba napada izazvala su snažnu međunarodnu osudu i ubrzala političke i vojne pritiske za okončanje rata.

Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana, tokom kojih je, prema dostupnim podacima, ubijeno 11.541 građanin, uključujući 1.601 dijete, dok je više od 50.000 civila ranjeno. Grad je u prosjeku svakodnevno granatiran s više od 300 projektila.

Najprometnija sarajevska pijaca Markale tokom rata je, uprkos stalnoj opasnosti, ostala jedno od rijetkih mjesta na kojem su se građani mogli snabdjeti osnovnim namirnicama, razmijeniti informacije i nakratko osjetiti privid normalnog života u opkoljenom gradu, što masakr iz februara 1994. godine čini jednim od najsnažnijih simbola stradanja civilnog stanovništva Sarajeva.

Za terorisanje civila Sarajeva i granatiranje grada, bivši politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić pravosnažno su osuđeni na doživotne kazne zatvora pred međunarodnim sudovima, dok su za masakr na Markalama osuđeni i komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić i Dragomir Milošević.

Dan 5. februar u Sarajevu se obilježava kao Dan sjećanja na sve poginule građane grada tokom rata.

Primorac nadigrao Budućnosti u 9. kolu Premijer vaterpolo lige

0
Primorac nadigrao Budućnosti u 9. kolu Premijer vaterpolo lige
Primorac-Budućnost – Foto: F. Roganović

Primorac je opravdao ulogu favorita protiv Budućnosti u 9. kolu Premijer vaterpolo lige i sačuvao nadu za fajnal-for jer je na četvrtoj poziciji sa 19 bodova. Ima bod manje od trećeplasiranog Novog Beograda, odnosno tri više od Jadrana koji je na poziciji pet.

Kotorani su do odmora bili posebno raspoloženi – postigli su 18 golova i sa viškom od ,,plus 14“ sačekali rasplet u posljednje dvije četvrtine.

Primorac 26

Budućnost 16

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100. Sudije: Ivanovski i Stanojlović. Rezultat po četvrtinama: 10:4, 8:4, 3:5, 5:3.

PRIMORAC: Rističević (tri odbrane), Čumakov (dvije odbrane), Brguljan, S. Ćetković 4, Inaba 1, Mršić 6, Murišić, Roganović, Vučković 1, Radović 3, Brkić 3, Petković 3, Stanojević 4, Perov 1.

BUDUĆNOST ONE: Kolesko (jedna odbrana), Šćepanović (tri odbrane), Bošković 1, Popović, Štrkalj, Brguljan 3, Brnović, Adeašvili 3, Vujošević 2, Peztrović 1, Stevović 4, Radulović, Suoza 2, Golubović.

Nastavak zelene tranzicije u Sportskom centru Igalo kroz projekat SINERGY 

0
Nastavak zelene tranzicije u Sportskom centru Igalo kroz projekat SINERGY 
Sportski centar Igalo

U okviru projekta Sport Facilities Green Energy – SINERGY, u prethodnom periodu realizovane su nove aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti Sportskog centra Igalo.

Zamijenjena je stara metal-halogena rasvjeta energetski efikasnim LED rasvjetnim tijelima u pomoćnim prostorijama, čime je dodatno smanjena potrošnja električne energije.

Postavljena je i interaktivna eko-pametna klupa, opremljena solarnim panelima, punjačima za mobilne uređaje, LED ekranom i meteorološkom stanicom.

Sportski centar Igalo

Ove aktivnosti nadovezuju se na ranije sprovedenu modernizaciju rasvjete u sportskoj sali i na otvorenim terenima, koja je već dala mjerljive energetske i finansijske efekte.

Projekat SINERGY sufinansira Evropska unija kroz Interreg IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a Opština Herceg Novi kroz EU projekte kontinuirano doprinosi zelenoj tranziciji i održivom upravljanju energijom.

Sportski centar Igalo

Vrijednost projekta za Opštinu Herceg Novi: 361.301,22 €

Partneri na projektu: Grad Tuzla, Sportski objekti Vukovar, Centar za ekologiju i energiju

Vlada uzima Tivtu i Zeti pola milijarde eura od koncesije za aerodrome

0
Vlada uzima Tivtu i Zeti pola milijarde eura od koncesije za aerodrome
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Ukoliko vladajuća većina u parlamentu usvoji Predlog izmjena i dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave, opštine Tivat i Zeta neće dobijati 70 odsto od koncesione naknade za aerodrome Podgorica i Tivat, odnosno ostaće bez minimum 370 miliona eura.

Ovo sve pod uslovom da Vlada da koncesiju za aerodrome južnokorejskom Inčonu, koji je ponudio fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda. Kako trenutno stoje stvari, sve potezi Vlade ukazuju na davanja koncesije.

Samo po osnovu fiksne naknade za aerodrome, opštine Zeta i Tivat ostaju bez ukupno 70 miliona eura. Varijabilna naknada od 35 odsto prihoda plaća se 30 godina, na koliko se planira koncesija. U 2024. godini prihodi su iznosili 41 milion, a varijabilna naknada na taj iznos bila bi oko 14 miliona, odnosno, opštinama bi po sadašnjim propisima pripadalo 10 miliona. Deset miliona puta 30 godina je 300 miliona, a uz prvobitnih 70, to je 370 miliona eura. Ovo je računica sa prihodima iz 2024. godine, koji će u narednih 30 godina sigurno drastično porasti, tako da se slobodno može reći da će Vlada u tom periodu opštine Zeta i Tivat zakinuti za preko pola milijarde eura.

Umjesto 70 odsto prihoda od koncesija, Vlada je predložila da iznos u visini od 75 odsto prihoda od fiksnog dijela koncesione naknade za aerodrome predstavlja namjenski prihod i koristi se za realizaciju infrastrukturnih projekata od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom koji je predmet koncesije. Ovim se, dakle, 75 miliona opredjeljuje za Zetu i Tivat, ali lokalne samouprave neće imati nikakvog dodira sa ovim novcem, odnosno neće moći da raspolažu njim.

U situaciji kada u državnom budžetu nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog enormnog zaduživanja, Vlada u očaju poseže za centralizacijom lokalnih prihoda, ocijenili su iz Fideliti konsaltinga.

– Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima, a ne da ih trpa pod tepih, Vlada pod plaštom “decentralizacije”, “lokalnog razvoja” i “pravične raspodjele prihoda” usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo. Izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda od koncesije se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače raubovanja resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji. Izmjenama ovog zakona propisano je da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet. Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze crnogorski aerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda, što predstavlja fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda – naveli su iz Fidelitija, čiji je osnivač Miloš Vuković.

Aerodrom Podgorica

Oni su istakli da 75 odsto sredstava od fiksne koncesije nisu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države, koji može, a ne mora da se troši.

– Zakon ne propisuje jasne kriterijume i procedure, niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti u opštine od kojih je bukvalno otela stotine miliona eura – ukazali su iz Fidelitija.

U Opštini Zeta, na čijem čelu je Mihailo Asanović, smatraju da je predlog Vlade direktan udar na opštine Zeta i Tivat, na čijoj teritoriji se nalaze aerodromi.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

– Ovakav predlog zakona nije nikakvo iznenađenje, s obzirom na ranije odluke koje su direktno usmjerene protiv interesa Zete i našeg naroda, i predstavlja još jedan u nizu zakona kojim se želi usporiti rast i razvoj najmlađe opštine, a sve u cilju disciplinovanja koje je započelo sramnom policijskom akcijom u Botunu krajem godine – saopštili su iz Opštine Zeta.

Istakli su da su striktno protiv davanja aerodroma pod koncesiju, iako bi od koncesije imali određene prihode.

– Ovaj pokušaj izmjene zakona je još jedan u nizu poduhvata aktuelne Vlade kojim se želi naškoditi našoj lokalnoj samoupravi, pa pozivamo premijera Milojka Spajića da odustane od ovog nauma, jer ćemo se zajedno sa našim narodom organizovati i čelnicima Vlade poslati jasnu poruku šta mislimo o ovom zakonu – poručili su iz Opštine Zeta.

/D. Milačić/

Policija u Herceg Novom rasvijetlila pokušaj otmice, uhapsili dva osumnjičena lica

0
Policija u Herceg Novom rasvijetlila pokušaj otmice, uhapsili dva osumnjičena lica
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetili su krivično djelo otmica u pokušaju izvršenu tokom noći u mjestu Sutorina, na štetu stranog državljanina koji je boravio u Herceg Novom, saopštila je Uprava policije (UP).

Oni su locirali, sustigli i uhapsili dva lica zbog sumnje da su počinila ovo krivično djelo.

– Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi je, naime, danas, 702.2026. godine u 01.50 časova, primila poziv od građanina, vlasnika kuće u mjestu Sutorina, koji je prijavio da su dva lica napala lice koje kod njega živi kao podstanar – oštećenog u ovom krivičnom djelu, državljanina Bosne i Hercegovine, te da su se ova dva lica nakon toga dala u bjekstvo – kazali su iz UP.

Policijski službenici su preduzeli niz operativno-taktičnih mjera i radnji, na osnovu kojih su locirali, pronašli, zaustavili i lišili slobode M.Š. (25) iz Bijelog Polja i M.Z. (30) iz Novog Sada – državljanina Republike Srbije.

– Sumnja se da su M.Š., kojeg oštećeni poznaje od ranije, i M.Z., tokom prethodne večeri došli na adresu stanovanja oštećenog, u mjestu Sutorina – Opština Herceg Novi, i da su nasilno ušli u stan koji se nalazi u kući u kojoj on živi kao podstanar, te da su mu zadali više udaraca zatvorenom pesnicom dok se nalazio u krevetu. Onda mu je M.Š., kako se sumnja, stavio krpu preko usta, dok je M.Z. nastavio da ga udara rukama i nogama. Njih dvojica su mu oduzeli dva mobilna telefona i 100 eura, a potom su ga nasilno izveli iz stana, u namjeri da ga svojim vozilom odvedu u nepoznatom pravcu, u čemu ih je u dvorištu spriječio vlasnik kuće koji im je kazao da će pozvati policiju – naveli su iz policije.

Osumnjičeni M.Š. i M.Z. su se potom vozilom udaljili sa lica mjesta, a policijski službenici, koji su u međuvremenu obaviješteni o događaju i koji su tragali za njima, su ih locirali, sustigli vozilom, zaustavili i doveli u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, gdje su lišeni slobode.

O događaju je obaviješten nadležni tužilac.

– Oštećeno lice je u događaju zadobilo lakše tjelesne povrede kazali su iz policije.

Osumnjičeni M.Š. i M.Z. će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, zbog sumnje da su, na štetu oštećenog lica, izvršili krivično djelo otmica u pokušaju.

– Osumnjičeni M.Z. i oštećeno lice nisu prijavili u zakonskom roku boravak u Crnoj Gori, te će prema njima biti primijenjene mjere shodno Zakonu o strancima, a nakon tužilačkih mjera i radnji navodi se u saopštenju.

Udvostručena beskrajna ljepota  poezije i muzike u čast Kamoiša

0
Udvostručena beskrajna ljepota  poezije i muzike u čast Kamoiša
Ljepota poezije i muzike, Jovanka i Karlos

Tenor Carlos Faria Dos Reis Ui pijanistkinja Jovanka Višekruna Janković iz Beograda, priuštili su kotorskoj publici trenutke ljepote uživanja u programu portugalske umjetničke pjesme, kroz omaž najvećem portugalskom pjesniku Luišu Kamoišu (1524-1580). Privilegiju da guštaju u pjesmama, spjevanim na stihove barda portugalske poezije ovdašnji ljubitelji muzike imali su zahvaljujući 20 godina dugoj saradnji Instituta Kamoiš u Portugalu sa direktorkom ArtLink festivala Jovankom Višekrunom Janković, u organizaciji Ratimira Martinovića, direktora KotorArta i uz podršku Mihajla Lazarevića, direktora ŠOSMO „Vida Matjan“.

Iako su pjesme pjevane na portugalskom, ljepota emocije osjetila se kroz melodiju i izražajnu interpretaciju vokalnog soliste, a uz vrsnu klavirsku podršku.

-Sve ove pjesme su posvećene nekim ličnim emocijama, jer pjesnici uvijek pišu o emocijama. Ima tu divnih pjesama u kojima prepoznajemo bezvremenske pesničke metafore koje iskazuju čežnju, nedostajanje, ljepotu, kroz univerzalne simbole – zvijezda, ruža, ljepota, ljubav… Kao umjetnica, volim ljepotu i smatram da umetnost treba da bude ljepota. Nadam se da je publika osjetila tu ljepotu i da je kroz melodiku jezika i kroz muzički izraz osjetila i značenje teksta, kaže Višekruna Janković za Boka News.

Tenor Karlos Faria Dos Reis i ona započeli su saradnju prošle godine, u godišnjici obilježavanja pola milenijuma od rođenja velikog pjesnika, a kroz program koji obuhvata vijek dugo muzičko stvaralaštvo, od kompozitora Žozea Franciska Leala, Kandida Inaćija da Silve, Vijane da Mote, Franciska de Lakerde, do savremenika Kronera de Vaskonselosa.

Publika

Za pijanistkinju je rad na ovom zahtjevnom i rijetko izvođenom programu zajedno sa Karlosom Fariom Dos Reisom bio velika čast, ali i izazov i izvor udvostručene beskrajne ljepote  poezije i muzike: najprije u ljepoti upoznavanja sa vrijednim originalnim prevodom svih pjesama sa portugalskog jezika, a onda i u muzici za 11 kompozicija koje su napisali portugalski autori, nadahnuti ovom poezijom.

-Ovo je rad na konstantnom unapređivanju umetničke interpretacije, jedno dugačko putovanje u istraživanju Kamoiša i muzike, izuzetno višeslojno i zanimljivo i zahtjevno. S obzirom da je Kamoiš Institut podržao ovaj program, u Kotoru smo preko Ambasade Portugala za Srbiju i Crnu Goru koja nas je poslala u jednu malu kulturnu misiju da predstavimo ovaj program u ovom divnom, gradu, koji je takođe jedan od bisera Svjetske kulturne baštine, kaže Jovanka.

Saradnja dvoje umjetnika počela je spontano, nakon što su se prošle godine sreli u “Palati de Pombal” u Portugalu. Bila sam toliko inspirisana tom palatom, kao i muzičkim programom koji je g. Karloš tamo bio priredio, da sam predstavila i svoje ideje za realizaciju zajedničkih umetničkih programa.  Obzirom da smo razgovarali o poeziji i muzici, ideja da zajedno predstavimo program Omaž Kamoišu je u tom trenutku bila pravii umetnički izbor.

Ambasada Portugala sa kojom tradicionalno sarađujemo u realizaciji programa na ArtLink festivalu, nam je ukazala posebnu čast da je ovaj program uvrstila u deo  proslave Nacionalnog dana Portugala 10. Juna, što je i rođendan Luiša Kamoiša.

Jovanka Višekruna Janković  je magistrica umjetnosti, školovana na Muzičkoj akademiji “Franc List” u Budimpešti i na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. U okviru ArtLink Festivala, koji je osnovala, svake godine u saradnji sa Institutom Kamoiš predstavlja nekoga od portugalskih umjetnika.

 Tenor Carlos Faria dos Reis, solista i član Kamernog hora Lisabona, posvećen je istraživanju istorijskih interpretacija portugalske vokalne tradicije i različitih muzičkih kultura. Pored umjetničkog rada, diplomirani je psiholog i vodi Odjeljenja za kulturu i umjetnost u Opštini Oeiraš.

 Koncertna dvorana u najljepšim uspomenama

– Poslenici Muzičke škole “Vida Matjan” su nas ugostili i  omogućili da realizujemo probe kao i uvek do sada kada smo bili gosti Kotora i Kotor Art Festivala. Iako je bila kiša, uživali smo u lepoti grada. Sala Crkve Sv. Duha ostala mi je u divnoj uspomeni kada sam kao studentkinja dolazila ovdje na letnje majstorske kurseve. Nastupala sam zajedno sa najboljim tada mladim pijanistima. Pre dve godine je orkestar “Kamerata Balkanika” nastupao na Kotor Art Festivalu u saradnji sa našim festivalom ArtLink i to povezivanje festivala je izuzetno značajno u okviru evropske mreže festivala. Divno je to što je su umetnici i direktori festivala, i što je saradnja uvek puna dobre energije i razumevanja, kao sa pijanistom i direktorom   KotorArta  Ratimirom Martinovićem, kazala je za Boka News Jovanka Višekruna Janković.

/M.D.P./

Hrvatska uvodi obavezno učenje jezika za strane radnike

0
Hrvatska uvodi obavezno učenje jezika za strane radnike
Ugostiteljstvo – Ilustracija Foto Pixabay PrompterMalaya Ai Generated

Hrvatska vlada uputila je u četvrtak u saborsku proceduru izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi obavezno učenje i polaganje ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike kao uvjet za produženje dozvole boravka i rada.

Izmjene zakona, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Evropske unije, predviđaju da strani radnici nakon godinu dana boravka moraju položiti ispit znanja jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu.

Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada, smanjiti administrativno opterećenje i poboljšati zaštita stranih radnika, uz očuvanje sigurnosnih standarda.

Zakonom se stranim radnicima omogućuje lakša promjena poslodavca, uključujući mogućnost promjene već nakon šest mjeseci rada bez izdavanja nove dozvole, kao i promjena zanimanja kod istog poslodavca uz test tržišta rada, prenijeli su u četvrtak hrvatski mediji.

Produženi su rokovi za rješavanje zahtjeva za dozvole na 90 dana, a stranim radnicima dopušten je duži period nezaposlenosti tokom važenja dozvole. Sezonske dozvole, koje su se do sada izdavale na godinu dana, mogle bi vrijediti do tri godine za istog radnika i poslodavca.

Izmjenama se pooštravaju i uvjeti za poslodavce, uključujući zabranu izdavanja novih dozvola onima koji se nalaze na tzv. crnoj listi te povećanje omjera zaposlenih domaćih radnika potrebnog za zapošljavanje stranih državljana.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano je 136.194 dozvole za boravak i rad, što je manje u odnosu na 158.837 dozvola u istom razdoblju godinu ranije.

Kontejnerske vozarine u padu, Maersk najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika

0
Kontejnerske vozarine u padu, Maersk najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika
Kontejneri – Maresk – foto AFP – ilustracija

Danski brodar Maersk potvrdio je da se kontejnerski boom nakon pandemije ubrzano gasi, a posljedice su već vidljive u bilancama i rezovima troškova. U četvrtom tromjesečju 2025. oceanski segment kompanije zabilježio je gubitak, dok uprava najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika tijekom 2026. godine.

Prema objavljenim podacima, oceanski odjel Maerska završio je zadnji kvartal 2025. s EBIT gubitkom od 153 milijuna dolara. To je značajan pad u odnosu na prethodni kvartal, ali još veći u usporedbi s istim razdobljem 2024., kada je dobit iznosila čak 1,6 milijardi dolara. Pad vozarina i višak kapaciteta ponovno dolaze u fokus, što brodarima jasno signalizira ulazak u zahtjevnije tržišno razdoblje, piše Splash247.

Iz kompanije poručuju da je 2025. bila godina snažnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti. Istodobno, Maersk je objavio i program otkupa vlastitih dionica vrijedan oko milijardu dolara, što pokazuje da unatoč gubicima i dalje raspolaže snažnom bilancom.

Slični signali stižu i iz Japana. Brodar Ocean Network Express (ONE) nedavno je izvijestio o operativnom gubitku u četvrtom tromjesečju 2025., uz priznanje uprave da je tržišno okruženje iznimno izazovno. Analitičari upozoravaju da pad vozarina traje i nakon kineskih novogodišnjih blagdana, a sposobnost brodara da stabiliziraju tržište bit će ozbiljno testirana tijekom 2026.

Prema izvješćima Drewryja, linijski kontejnerski sektor približava se takozvanom strukturnom resetu. Normalizacija vozarina, nestanak pandemijskih ekstraprofita i velik broj novogradnji koji ulaze u flotu stvaraju pritisak na prihode. Savjet brodarima je jasan: potrebno je prijeći s mentaliteta rasta na strogu financijsku i operativnu disciplinu.

Sličnu poruku šalje i AlixPartners, naglašavajući važnost usporene plovidbe, stavljanja brodova izvan pogona i kontrole troškova. Iako su bilance mnogih linijskih brodara još uvijek snažne, upozorava se na opasnost ponavljanja ciklusa naglog rasta i bolnih padova.

Velik utjecaj na 2026. imat će i povratak brodova na rutu kroz Sueski kanal. Prema podacima Xenetae, masovni povratak na kraće rute mogao bi osloboditi 6 do 8 posto globalnog kontejnerskog kapaciteta. Upravo zbog te neizvjesnosti Maersk za 2026. prognozira vrlo širok raspon EBIT-a – od gubitka od 1,5 milijardi do dobiti od milijardu dolara.

Za ljude iz industrije poruka je jasna: ulazimo u fazu stezanja remena, racionalizacije flote i veće neizvjesnosti na tržištu kontejnerskog prijevoza.