U oktobru je kroz hrvatske zračne luke prošlo 966 tisuća putnika što je 5,6 posto više nego u listopadu prošle godine, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najviše putnika bilo je u zračnoj luci Zagreb, 348 hiljada, što je porast od 9,1 posto u odnosu na lanjski listopad. Slijedi zračna luka Split s 270 tisuća prevezenih putnika što je porast od 12,8 te zračna luka Dubrovnik s 242 tisuće prevezenih putnika ili 11,7 posto više u odnosu na oktobar 2022. godine.
U zračnoj luci Zadar istovremeno je bilo 77 hiljada putnika, što je pad od 28,8 posto.
Najveći porast prometa putnika od 249,8% u odnosu na oktobar 2022. ostvarila je zračna luka Osijek, ali na malom ukupnom broju putnika.
Najgušći međunarodni putnički promet u oktobruu ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke s 235 hiljada putnika što je za 10,2 posto više u odnosu na oktobar 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine i Francuske.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu iznosio je 718 tona što je pad od 12 posto u usporedbi s oktobrom 2022. godinom.
U Tivtu je sinoć zapaljeno čak šest kontejnera na različitim lokacijama u gradu, od Seljanova do Kalimanja, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.
Takozvana “kontejner mafija” je ponovo aktivna, ali ono što zabrinjava jeste što se uglavnom radi o mlađim licima koja vješto izmiču sankcijama.
Pripadnici SZS uspjeli su večeras da odgovore na ovu raširenu akciju, međutim, postavlja se pitanje šta bi bilo da je usljed orkanske bure došlo do požara na otvorenom koji bi se teško mogao kontrolisati.
Ovo je, nažalost, postala redovna pojava. Tokom ove godine, skoro svakodnevno, tivatski vatrogasci intervenišu i troše resurse zbog nedostatka nečije osnovne kulture i zabave.
Zapaljeni su kontejneri na Seljanovu kod školskog igrališta, Zelene pijace, Eko pumpe, Kalimanju i kod SMŠ “Mladost”.
Iz Službe zaštite i Komunalonog preduzeća su više puta apelovali na građane da ne pale kontejnere, jer osim izazivanja opasnosti i uništavanja imovine, dolazi do trajnog oštećenja kontejnera koji bivaju neupotrebljivi.
Opština Herceg Novi protiv je najavljenih izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojima je, između ostalog, predviđeno da se opštinama u primorskoj i centralnoj regiji smanji udio u ustupanju prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica.
Tako će primorske opštine umjesto 50 odsto koje dobijaju sada, ubuduće dobijati 40 odsto od poreza naplaćenog od zaposlenih koji imaju prebivalište na njihovoj teritoriji.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić podsjeća da lokalne samouprave na primorju tek dvije godine dobijaju 50% po osnovu ustupanja prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, te da su do kraja 2021. godine dobijale svega 12 %. Novo umanjenje prihoda po tom osnovu vidi kao problem jer su, kako je rekao, primorske lokalne samouprave motor razvoja cijele države.
-I sada imamo neravnomjernu raspodjelu kada se uzme u obzir državni budžet. Jer ako se najviše sredstava prihoduje iz primorskih opština u njih se treba ulagati deset puta više nego što je to bilo u prethodnom periodu. U kapitalnom budžetu države sa pozicije Uprave za saobraćaj nemate ni jednu investiciju za Opštinu Herceg Novi iako smo mi tražili da se izdvoje sredstva za sanaciju puta Meljine – Petijevići, za sanaciju magistrale, za sanaciju puta ka GP Kobila. Ništa od toga nemamo, a vidimo da se sjevernoj regiji opet izdvajaju ogromna sredstva a da se ponovo smanjuju prihodi primosrkim opštinama da bi se njima izašlo u susret i abolirao na neki način i određeni nerad. Ako se ne bude nešto preduzelo, prvenstveno po pitanju putne infrastrukture Crna Gora će gubiti kao turistička destinacija, ocijenio je predsjendik hercegnovske Opštine.
Katić podsjeća da je Budžet opštine za 2024. planiran na skoro 30 miliona eura i da će odluka ukoliko bude usvojena uticati na tu projekciju.
-Mi smo planirali 3, 5 miliona eura od poreza na dohodah fizičkih lica, ako umanjite tih 10 % to je 350 000 eura manje. To nije neki iznos ali nije pravedno da se stalno oduzima od lokalnih samouprava. Zašto se država nekada ne odrekne svojih prihoda, npr. prihoda po osnovu PDV, poreza na dobit, igara na sreću. Uvijek je najlakše oduzeti lokalnim samoupravama, zaključio je Katić.
Predlogom Vlade o izmjenama zakona o finansiranju lokalnih samouprava udio od prihoda na porez na dohodak fizičkih lica smanjuje se i sjevernim opštinama sa 100 na 89 odsto, ali će se njima raspodijeliti 10 odsto poreza naplaćenog u centralnoj i primorskoj regiji. Prema procjeni Ministarstva finansija, tako će dobiti 10 miliona više prihoda. Kako je navedeno, taj novac će se kao dotacije dijeliti sjevernim opštinama u skladu sa stepenom razvijenosti, o čemu će ministarstvo donijeti poseban podzakonski akt.
Trajanje popisa staovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori produženo je za 10 dana, odnosno do 28. decembra, odlučila je Vlada na telefonskoj sjednici.
Vlada je na današnjoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa.
Dokumentom je popis produžen za 10 dana odnosno do 28. decembra.
Vlada je donijela i Odluku o izmjenama Odluke o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini. Tom odlukama naknada članovima komisija je sa 100 eura uvećana na 200 eura.
Miljenko „Mike” Grgić, slavni američki vinar hrvatskog porijekla, umro je u dobi od 100 godina.
„Shvatio sam da se vina ne rade samo glavom i osjetilima. Morate ga raditi i sa srcem”, uvod je u Grgićev nekrolog, objavljen na službenoj stranici njegove vinarije Grgich Hills Estate, smještene u dolini Napa u Kaliforniji.
Grgich je rođen 1. aprila u selu Desne, na pola puta između Ploča i Metkovića, u obitelji s 11 djece koja je imala malu vinariju, vinograd i vinarsku tradiciju. Grgić je kasnije studirao vinarstvo na sveučilištu u Zagrebu, a u Sjedinjene Države se uputio 1954., nezadovoljan komunističkim vlastima u Jugoslaviji, putem Zapadne Njemačke i Kanade, stoji u nekrologu.
Tamo se polako probijao u vinarskom svijetu, pokrenuvši i svoju vinariju, a najslavnije postignuće bilježi 1976. kad je njegov chardonnay na natjecanju u Francuskoj pobijedio vina te države na ‘slijepom’ testiranju.
Taj je događaj šokirao enologe i katapultirao dolinu Napa u jednu od vodećih vinarskih regija na svijetu, a i inspiriralo zemlje poput Čilea i Argentine da se natječu s europskim vinima.
Grgić – foto Jagoda Bush
„Kralj chardonnaya” preminuo je sa 100 godina, što je dob koju je naveo kao svoj cilj, piše San Francisco Chronicle.
Pobjednička boca iz Pariza uvrštena je u Nacionalni muzej američke povijesti Smithsonian, kao i beretka po kojoj je bio slavan.
Montažne novogodišnje kućice zakupljene od strane tivatskih ugostitelja na gradskoj rivi Pine u Tivtu zvanično će početi s radom u subotu 16. decembra.
Novogodišnji program će biti otvoren u 17 sati uz nastup tivatskog ansambla Toć.
Tokom trajanja programa do 14. januara, tivatska riva Pine, kroz bogatu gastro ponudu i raznovrsni muzički program biće mjesto druženja i dobrog raspoložena. Karusel za najmlađe će biti postavljen na guvnu.
Ugostitelji su dogovorili organizaciju muzičkog programa na svoj trošak u danima kada nije predviđen zvanični program, što su najavili za 18. i 22. decembar.
Ono što nas u Tivtu očekuje u predstojećim prazničnim danima:
16.12. – Ansambl Toć, od 17:00- 19:00 h
17.12. – Bane Nedović, od 17:00- 19:00 h
23.12. – Škuribanda bend, od 17:00- 19:00 h
24.12. – Castel Nuovo, od 17:00- 19:00 h
30.12. – Dječija nova godina, od 11:00- 14:00 i od 16:00- 18:00 h
31.12. – Bojan Delić i HARIS DŽINOVIĆ
01.01. – Dnevna zabava – Pljevaljski tamburaši 12:00- 14:00 h
01.01. – Akademia bend i ACO PEJOVIĆ
02.01. – Milky Wave, od 17:00- 19:00 h
06.01. – Pljevaljski tamburaši, od 12:00-14:00 hi od 16:00-18:00 h
07.01. – Darko Martinović, od 17:00- 19:00 h
13.01. – Jelena Zvicer, od 17:00- 19:00 h
14.01. – Jelena Božović, od 17:00- 19:00 h
Najuticajniji komercijalni mediji u Crnoj Gori su u posjedu, ili pod kontrolom stranih vlasnika, kazao je izvršni direktor BIRN-a Crne Gore Vuk Maraš, dodajući da ne postoji javno dostupan sistem mjerenja publike.
On je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena baza vlasništva u medijima u Crnoj Gori, rekao da su u okviru istraživanja obuhvatili najuticajnije štampane, eletronske – televizije i radio stanice, i onlajn /online/ medije.
Maraš je naveo da je jedan od ključnih nalaza istraživanja da je Crna Gora, od svih zemalja u regionu, vjerovatno najizloženija stranom vlasništvu.
„Ključni vlasnici najvećeg dijela nauticajnijih medija, uz nekoliko izuzetka, su strani vlasnici, koji većinski ili u potpunosti kontrolišu crnogorske medije“, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, to je kod nekih medija i dijela građana izazvalo određenu vrstu zabrinutosti, zbog činjenice da se mediji dominantno kontrolišu iz stranih zemalja.
Maraš je kazao da je pozitivna stvar to što se to dominantno dešava u oblasti elektronskih medija, koji podliježu regulativi Crne Gore, kontroli, odnosno regulaciji od Agencije za elektronske medije (AEM).
Kako je dodao, činjenica da AEM reguliše i kontroliše rad medija omogućava da svi mediji koji postoje u Crnoj Gori, bez obzira na vlasnike, moraju poštovati crnogorske standarde i zakonodavstvo.
„Veliki problem je činjenica da su u Crnoj Gori onlajn mediji “ni na nebu ni na zemlji”. Oni nemaju nikavu regulaciju“, poručio je Maraš.
On je rekao da ne postoje bilo kakvi mehanizmi koji bi osigurali da se zna ko stoji iza tih medija.
„Onlajn mediji u Crnoj Gori mogu biti najveća nepoznanica, a zbog sve većeg porasta konzumacije informacija preko interneta, u jednom trenutku mogu biti ozbiljna prijetnja za medijsko tržište u Crnoj Gori, u smislu dezinformacija, sakrivanja vlasništva“, dodao je Maraš.
To je, kako je naveo, ozbiljan set problema, koji, takođe, zakonodavstvo može da riješi.
„Ono što je bio jedan od nalaza jeste da u Crnoj Gori u određenom broju medija imamo vlasnike za koje nijesmo mogli da utvrdimo ko su zaista ti ljudi“, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, zabrinjava tendencija da su vlasnici određenih medija u Crnoj Gori fizička lica za koja ne postaje nikakvi javni podaci o tome ko su, kakve su njihove biografije, da li su oni stvarno vlasnici tih medija ili možda služe kao „prikriveno vlasništvo za neke druge osobe“.
Maraš je kazao da je to nijesu mogli da utvrde, i da to ni država ne zna, jer se oni zakonito vode kao zvanični vlasnici.
„Zabrinjava činjenica da svako u Crnoj Gori može bez ikakvog novca da formalno postane vlasnik određenog medija, da ne znamo pod kojim uslovima je neko postao vlasnik medija, da utiče na javno mnjenje, a da ne mora da polaže odgovornost bilo kome, počev od regulatora, samoregulacije do građana“, naveo je on.
U Crnoj Gori je, smatra Maraš, potrebno smanjiti prostor za takav uticaj tako što bi se obezbijedila adekvatna provjera krajnjih vlasnika i osiguralo da osobe koje imaju vlasništvo u medijima moraju da pruže osnovne informacije javnosti i nadležnim državnim organima.
Maraš je, na pitanje kako riješiti problem sa neregistrovanim portalima, kazao da je, po regulativama i međunarodnim standardima, vrlo opasno tjerati medije da moraju da se registruju, iz razloga što bi onda bilo omogućeno državama da ne odobre registraciju.
To bi, kako je dodao, moglo da se suštinski zlupotrijebi kao cenzura.
„Razmujem da je Vlada izbjegavala da propisuje obaveze, i one se zaista moraju vrlo pažljivo izvagati, da ne bi na bilo koji način došli u sitauciju da neko utiče na medije ili da im brani da rade, ali neki minimum standarda se mora propisati“, istakao je Maraš.
On je rekao da Vlada mora raditi sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom da im, kako je naveo, objasni specifičnosti Crne Gore i da onda omogući da se neka vrsta kontrole uvede.
„Ono što je bio ključni nalaz prilikom određivanja uzorka jeste činjenica da je Crna Gora, nažalost, jedna od zemalja koja ima najgore poznavanje sopstevnog tržišta. Nemamo zvanične i kredibilne informacije o veličini medijskog tržišta“, naveo je Maraš.
Kako je kazao, drugi veliki problem je što u Crnoj Gori ne postoji nikakvo zvanično mjerenje publike.
„Što se televizija tiče, neki telekomunikacioni operateri rade svoja istraživanja. Međutim, problem je što ti podaci nijesu javno dostupni“, rekao je Maraš.
On je kazao da ne postoji nezavisna institucija koja sve to obrađuje, da javnost nema pristup tim informacijama, jer su one povjerljive i predstavljaju privatno vlasništvo.
„Kada govorimo o onlajn publikacijama, situacija je još gora“, dodao je Maraš.
Situacija je, kako je naveo, loša i kada su u pitanju radio stanice i novine.
Tu, kako je kazao Maraš, takođe ne postoji nikakva zvanična metrika, osim obaveze štampanih medija da objave tiraž.
„Međutim, on nam ne govori ništa, jer se novina i te kako koristi od više osoba, da ne govorimo o ugostiteljskim objektima, gdje jednu novinu pročita na desetine ljudi“, dodao je Maraš.
On je poručio da je država u obavezi da, kroz buduće izmjene zakonodavstva, omogući da se na sistemski, kredibilan i objektivan način prikupljaju informacije o tome kakvo je medijsko tržište, da bi se medijima omogućilo dalje razvijanje.
U Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti održana je promocija trotomne monografije Istorija umjetnosti Crne Gore. Monografija je nastala kao rezultat rada na projektu čiji je rukovodilac akademik Aleksandar Čilikov. Dio autorskog tima činile su i dvije naučne radnice Istorijskog instituta – dr Dragana Kujović i dr Tatjana Koprivica.
Cjelokupna publikacija obuhvata period od praistorije do početka XXI vijeka. U prvom tomu učestvuju tri autora – tekst posvećen praistoriji i antici uradio je dr Čedomir Marković, a srednji vijek su obradili dr Aleksandar Čilikov i dr Tatjana Koprivica. Drugi tom posvećen je Crnoj Gori u novom vijeku. Taj hronološki okvir se u Crnoj Gori može pratiti od početka XVI vijeka do početka druge polovine XIX vijeka. Materijal koji se odnosi na postvizantijsku kulturu Crne Gore uradili su dr Aleksandar Čilikov i prof. dr Slobodan Raičević. Tekst o orijentalno-islamskoj umjetnosti koja u Crnoj Gori traje pola milenijuma pripremila je dr Dragana Kujović. Treća cjelina proizašla je iz pera prof. dr Saše Brajović i posvećena je renesansi i baroku u Boki Kotorskoj. U trećem tomu obrađen je period od polovine XIX vijeka do obnove nezavisnosti Crne Gore. Tekst o crnogorskoj arhitekturi od druge polovine XIX vijeka do kraja XX vijeka pisala je prof. dr Slavica Stamatović-Vučković. Tekst koji je posvećen slikarima izvanjcima i pionirima crnogorske likovne umjetnosti uradio je akademik Niko Martinović. Tekst koji obrađuje umjetnost između dva rata i period poslije Drugog svjetskog rata do danas obradila je Ljiljana Zeković. Tom se završava tekstom ,,Prestupničke umjetničke prakse“ Svetlane Racanović.
Na samom početku prisutnima se obratila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović. Na promociji su govorili: akademik Aleksandar Čilikov, dr Tatjana Koprivica, Ljiljana Zeković, prof. mr Lazar Pejović i akademik Niko Martinović, moderator.
Na radost najmlađih građana i posjetilaca i zahvaljujući najavi lijepog vremena, program manifestacije „Budi u Budvi“ nastavlja se u subotu i nedjelju, 15. i 16. decembra, na trgu ispred Starog grada u periodu od 11 do 15 sati, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva i Opštine Budva.
Kreativne radionice „Zimska čarolija“, nastupi vrtića „Vini Pu“, „Moj svijet“ i „Ljubica Jovanović – Maše“, plesnog kluba „Kingdom“, zatim predstava „Luckasti klovnovi“ Korivej fest-a, rent a party, facepainting, maskote i animacije dio su dječijeg programa koji je planiran ovog vikenda.
Adriatic Street Food Festival Budva
U okviru programa manifestacije „Budi u Budvi“ u neposrednoj blizini, na platou između hotela „Mogren“ i „Avala“, u nedjelju od 12 sati će biti održan i nastup jazz benda „MP TRIO“ iz Podgorice. Na muzičkoj sceni Crne Gore ovaj trio postoji već nekoliko godina, a čine ga iskusni muzičari: Miladin Peruničić (gitara), Davor Novak (bas) i Ivan Ivanović (bubnjevi). Članovi ovog benda su nastupali sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i sa španskim dirigentom Ikerom Sanchezom Silvom, svirajući muziku Ennia Morriconea, a imali su i veoma uspješnu saradnju sa simfonijskim orkestrom pod vođstvom maestra Roberta Homena iz Zagreba, svirajući muziku iz animiranih filmova Volta Diznija. Koncert u Budvi predstavlja autorski projekat prof. Milice Radoman, a realizuje se pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.
Na platou ispred zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva na Slovenskoj obali nastavlja se i program festivala „Adriatic Street Food“ u okviru koga narednih dana posjetioce očekuju muzički nastupi Jovane Mršulje (14.12.), „Kira“ (15.12.) i „The Grupa“ (16.12.) bendova i „Anđe i Slađe“ (17.12.) od 20 sati, uz bogatu gastro ponudu lokalnih ugostitelja koji vrata svojih „kućica“ otvaraju već od 17 sati.
Uspostavljanje letova za Rim pokazuje značaj postojanja nacionalnog avio-prevoznika koji je spreman da održi povezanost Crne Gore sa tržištima značajnim za emitivni turizam, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
„Uspostavljanjem letova za Rim još jednom se pokazuje značaj postojanja nacionalnog avio-prevoznika koji u situaciji kada drugi avio prevoznici odustaju od letova pokazuje spremnost da održi povezanost Crne Gore sa značajnim tržištima, koja predstavljaju potencijal kako za ekonomsku saradnju, tako i za emitivni turizam“, rekao je Radulović na svečanosti povodom prvog leta Air Montenegra na liniji Podgorica – Rim.
Iz kompanije ToMontenegro su saopštili da je danas realizovan prvi let nacionalnog avio-prevoznika na liniji Podgorica-Rim, kao i da će od danas avioni
Air Montenegra ka glavnom gradu Italije letjeti dva puta sedmično, svakog petka i ponedeljka.
Izvršni direktor Air Montenegra, Mark Anžur, kazao je da će linija Podgorica-Rim biti cjelogodišnja, sa očekivanim povećanjem frekventnosti u narednim godinama.
„U toku ove godine, u periodu od januara do novembra, ka ovoj destinaiciji prevezeno je 39 hiljada putnika. Prema našem planu u toku ove zimske sezone očekuje se da će Air Montenegro ka Rimu prevesti oko četiri hiljade putnika, dok je očekivanje da će u toku ljetnje turističke sezone biti prevezeno oko deset hiljada putnika“, naveo je Anžur.
Aambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsella, smatra da će otvaranje direktne linije Podgorica-Rim dodatno približiti dvije države.
„Mi smo bliske države u svakom pogledu, kulturalnom, istorijskom i geografskom, ali to ne bi značilo mnogo bez postojanja direktne povezanosti. Pred nama je veliki izazov, jer ćemo povezivanjem u narednim godinama dodatno politički i ekonomski jačati saradnju“, rekla je Marsella.
Direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković, saopštio je da je kompanija Air Montenegro još jednom jasno demonstrirala razliku između razmišljanja koje gaje komercijalne avio-kompanije u vlasništvu drugih entiteta i značaja za avio povezanost koji ima nacionalni avio-prevoznik.
On je dodao da Air Montenegro nije samo kompanija već i dio ukupne crnogorske infrastrukture.
„Tako su još jednom pokazali da nijesu motivisani isključivo kriterijumima profitabilnost, već da razumiju svoju ulogu u razvoju strateškog interesa države. U tom smislu želim im puno uspjeha i spremni smo da im pružimo svaku moguću pomoć u okviru mogućnosti Aerodroma Crne Gore“, kazao je Drašković.
Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravsto i socijalnu politiku, Srđan Pavićević, smatra da pokretanje linije Podgorica-Rim predstavlja samo prvi korak ka unapređenju partnerstva dvije države.
„Kako je prepoznata neophodnost jačanja međusobnih odnosa dvije zemlje, inspirisana tradicionalno prijateljskim istorijskim i savremenim vezama koje među njima postoje, kao i izuzetno dobrim postojećim odnosima, danas svjedočimo konkretizaciji strateške odluke Vlade – uspostavljanju leta na liniji Podgorica-Rim“, saopštio je Pavićević.
On je rekao da, imajuću u vidu aspiraciju Crne Gore da postane punopravana članica EU, kao i podršku koju Italija pruža tom procesu, u želji za daljim razvijanjem i jačanjem svih vidova saradnje i jačanja međusobnih odnosa, pokretanje ove linije predstavlja samo prvi korak ka unapređenju partnerstva dvije zemlje.
