Izložba u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” održana je u čast umjetničkog pravca “Mediala”, njegovom pokretaču Leonidu Šejki, čiji je “Traktat o slikarstvu” objavljen prije 60 godina
Performansom osmišljenim prema tekstu iz “Traktata o slikarstvu” slikara Leonida Šejke u izvedbi Predraga – Peđe Todorovića i Jasne Opavski, u ponedjeljak, 2. septembra u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi otvorena je grupna izložba „Krugovi Mediale/ Circles of Mediala”.
„Krugovi Mediale/ Circles of Mediala” je nastavak projekta i izložbe pod nazivom „Pisma Mediali” koju je organizovao beogradski „Muzej štafelaja”, a u saradnji sa Udruženjem “Uroš Predić” iz Švajcarske i Galerijom „Krug” iz Budimpešte. Koncept izložbe na temu „Pisma Mediali” kao i ove, „Krugovi Mediale” svojevstan su omaž slikarima i članovima grupe „Mediale”, a povodom 60 godina od objavljivanja knjige „Traktat o slikarstvu” 1964. Leonida Šejke. Od novembra prošle godine radovi su putovali iz Beograda preko Budimpešte, zatim izloženi u galeriji „Krug”, pri Palati Tekelijanum u centru Pešte, do Cuga, u Švajcarskoj, kao i u Beogradu u kući Đure Jakšića, a sada su “doputovali” u Modernu galeriju „Jovo Ivanović” u Budvi, prvi put u Crnoj Gori.
-Krugovi Mediale je izložba slika, mozaika, crteža i grafika na kojoj učestvuju: Vesna Opavski, Jasna Opavsky, Bisenija Tereščenko, Slavomirka Caka Kovačević, Slavica Mijović, Kristina Pirković, Rade Ratko Vujačić, Ivan Đurišić, Željko Đurovićko, Mladen Đurović, Stanko Zečević, Ranko Krstajić, Predrag Peđa Todorović, Goran Ćetković i Miroslav Miro Šuković; osim članovima Mediale, ujedno je i omaž nedavno preminulom Milošu Filipoviću Fići, čiji se radovi nalaze na ovoj izložbi, a jedan je od osnivača „Muzeja štafelaja”, istakla je mr Senka Subotić, kustos izložbe.
Krugovi Mediale u Budvi
Povratak integralnom slikarstvu
Leonid Šejka bio je glavni pokretački duh i teoretičar grupe Mediala, koja je 1958. godine izrasla iz Društva prijatelja Baltazara. Grupu su, pored Šejke, činili: Siniša Vuković, Miro Glavurtić, Dado Đurić, Mišel Kontić, Uroš Tošković, Vukota Vukotić, Peđa Ristić i Olja Ivanjick. Mediala je okupljala najznačajnije umjetnike- slikare, kompozitore, arhitekte, filozofe, pjesnike, književnike, poput Danila Кiša, Miodraga Pavlovića, Mirka Кovača koji su zajednički pokrenuli obnovu „integralnog“ slikarstva, odbacujući i zapadni i istočni model kulture. U vrijeme socrealističke dirigovane umjetnosti, koncepcija “Mediale” nastala u potrazi za integralnom slikom svijeta, bazirana je na duhovnim temeljima umjetnosti, potpomognutim hrišćanskim misticizmom i filozofijom. Šejkin uzor bio je Vermer van Delft (rođen tačno 300 godina prije Šejke).
Svoj credo: “Slikanje je oblik molitve”, Leonid Šejka je dao u svom poslednjem zapisu (“Šejkin testament”), koji je nakon performansa pročitala Bisenija Tereščenko, jedna od umjetnica i članica gripe “Muzej štafelaja”, iz koje je potekla ideja o ovoj izložbi.
Krugovi Mediale u Budvi
Publici se obratio i Vladan Vukašinović, kolekcionar slika, koji je za ovu izložbu ustupio slike Miloša Filipovića Fiće, osnivača grupe Muzeja štafelaja.
-Zahvaljujem se i mnogo mi je drago da ste večeras odvojili vrijeme da budete ovdje i da odamo poštu i omaž umjetnicima, začetnicima jednog velikog pravca u našoj umjetnosti a to je Mediala, pogotovo Leonidu Šejki. Ovom izložbom obilježavamo 60 godina od izdanja njegovog “Traktata o slikarstvu”. To je veoma značajan datum. Takođe, imamo jedan tužan povod, a to je što ova izložba predstavlja omaž Milošu – Fići Filipoviću, koji nažalost više nije sa nama, poručila je Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.
Koalicija Demokratska Crna Gora – Demokrate i Pokret Evropa sad predali su danas listu za lokalne izbore u Kotoru, koja nosi naziv „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“, uz 1500 potpisa podrške. Nosilac liste je aktuelni gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Lista „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“ okuplja kotorske građanke i građane sa istaknutim profesionalnim iskustvom u različitim oblastima društvenog, privrednog i kulturnog djelovanja, čije je odgovorno upravljanje u prethodnim godinama imalo značajan doprinos na unapređenju životnih prilika u Kotoru i zaštiti njegovih tradicionalnih vrijednosti i simbola. Listu dodatno osnažuje izrazita zastupljenost žena. te pojedinci koji su svoj profesionalni i privatni dignitet izgradili na iskrenoj i jakoj pripadnosti kotorskom kulturnom identitetu.
Demokrate i PES u Kotoru
Koalicija Demokrata i Pokreta Evropa sad odlučna je da osigura kontinuitet uspješnog djelovanja prepoznatog u višegodišnjem radu gradonačelnika Vladimira Jokića koji je, poštujući gradsko bilo te potrebe i navike kotorskih građanki i građana, uspio da omogući različite privredne, turističke i infrastrukturne aspekte razvoja. Snažnom socijalnom politikom ukazana je posebna pažnja djeci i njihovim roditeljima te sugrađanima treće životne dobi, kao i zaposlenima u prosvjeti, zdravstvu i javnoj upravi za koje će biti izgrađeno preko 300 stanova po povoljnim uslovima. Ulaganjima u proširenje vodovodne i saobraćajne mreže, uključujući doprinose na ublažavanju gužvi implementacijom najasavremenijih sistema, stvoreni su uslovi koji obezbjeđuju nastavak sveobuhvatnog razvoja cjelokupne kotorske opštine.
Glavna programska prepoznatljivost koalicione liste „Vladimir Jokić – Dobar glas – Za gradonačelnika – Demokrate – PES“ jesu infrastrukturni projekti koji se odnose na izgradnju velike javne garaže u Škaljarima, žičare do utvrđenja Sveti Ivan, kao i savremenog ljetnjeg bazena na gradskom banju. Nastavak širenja vodovodnog sistema u Grblju i izgradnja kanalizacione mreže za Perast, Prčanj i Stoliv takođe su fokus djelovanja buduće gradske vlasti koju će predvoditi gradonačelnik Vladimir Jokić.
Projekat „Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću“ autorke Stanke Janković Pivljanin, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca i Narodna biblioteka Budve, predstavljen je sinoć budvanskoj publici u crkvi Santa Maria in Punta u okviru osmog Festivala „Ćirilicom“. Pored autorke na večeri su govorili i akademik Zlata Bojović, prevoditeljka Bojana Anđelković i izvršni direktor Društva „Bauo“, mr Dušan Medin koji je bio i moderator.
Dušan Medin je u uvodnoj riječi kazao da je projekat posvećen Stjepanu Zanoviću (1751 – 1786), književniku i avanturisti i intrigantoj ličnosti druge polovine 18. vijeka, kompleksan i višemedijalan.
„Projekat je sastavljen iz nekoliko ključnih segmenata – iz istoimene dokumentarne izložbe, pratećeg kataloga i monografije koja je praktično u finalnoj fazi izrade i očekujemo da će do kraja godine biti objavljena. Svemu tome prethodila su opsežna istraživanja domaće i strane stručne i naučne literature i arhivskih i bibliotečkih fondova u Crnoj Gori i inostranstvu. Autorka cjelokupnog projekta i idejni tvorac je Stanka Janković Pivljanin doktorantkinja nauke o književnosti sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Inače rođena Kotoranka, širokih interesovanja za razne teme iz književne i kulturne istoriografije istočne jadranske obale, a naročito Boke u širem smislu te riječi. Stanka je i urednica više monografskih izdanja iz kulturne istoriografije za koja je i nagrađivana“, istakao je Medin.
Akademik Zlata Bojović podsjetila je da se prije tri decenije pojavila istorijska edicija „Književnost od XII do XIX vijeka“ u dvadeset knjiga, a da su se izdvojile četiri budvanske knjige posvećene Krstu Ivanoviću, Stjepanu Zanoviću, Antunu Kojoviću i Stefanu Mitrovom Ljubiši.
„Svi ovi stvaraoci, svaki na poseban način, obilježili su književni život Budve 17, dijelom 18. i 19. vijeka, no oni ne čine samo formalnu cjelinu. Obilježili su književnost Budve ne po onome što ih je razdvajalo, već po onome što ih je međusobno povezivalo, često u daleko većoj mjeri nego što se to na prvi pogled čini. Ivanović i Zanović dio su baroknog i klasicističkog vremena u čije su se tokove obojica smejlo i radoznalo uključivali. Ivanović se lako upuštao u pjevanje i komponovanje libreta, odnosno stvaranje novog dramskog žanra, melodrame koja nije imala sreće da preživi više od jednog vijeka jer je nestala pojavom opere koja je iz nje proistekla. Tako se dogodilo i sa velikim dijelom onog što je sam Ivanović stvarao. Stjepan Zanović, u slobodi sa kojom je usvajao sve što je novo, pored poezije i drugih književnih pokušaja, prihvatio je još jedan, uslovno rečeno, književni žanr. Prihvatio je pisma koja su pisana u književnom maniru i daleko su od svega onoga što mi danas podrazumijevamo pod korespondencijom. To su pisma koja su kao žanr nadrasla realnu korespondenciju i postala književni okvir za romane recimo. U Zanovićevo vrijeme to su bila pisma u kojima se književno raspravljalo o najrazličitijim temama – od aktuelnih političkih do književnih, poetičkih, filozofskih, estetičkih, sa temama široko razvijenim i privatnom životu, osjećajnosti i tako dalje. Sva su pisma imala i svoje zakonitosti i poetiku. Iako su najviše govorila o svome vremenu, bez obzira ko se nalazi u poziciji adresata i poziciji adresanta, ona su ipak najviše govorila o samim autorima, njihovim karakteristikama, karakterima i prirodama. Zahvaljujući tome vjerujemo da je Zanović pišući ova pisma bio svoj najbolji autobiograf. Nadam se da će građa to pokazati“, kazala je Bojović.
Saradnica na projektu, Bojana Anđelković koja je prevodila dokumente sa francuskog jezika, istakla je da je čitajući Zanovićeva pisma uvidjela da je on bio čovjek koji je potpuno savladao francuski književni jezik i koristio ga toliko dobro da je mogao i da se poigrava.
Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću
„Ono što mi je posebno bilo zanimljivo, našla sam pismo koje je po datumu dovoljno kasno da se ne vezuje za početke njegovog kontakta sa francuskim, u kojem on namjerno italijanizira taj svoj francuski, glumi, više naglašava taj svoj neki mediteranski korijen. Nisam sigurna kome je pismo upućeno, nema adresata, ali je vrlo zanimljivo da je on odabrao da gdje god može ubaci italijanske lekseme umjesto francuskih. A svakako je morao znati njihove pandane u franckuskom jeziku. On znači sasvim barata francuskim književnim jezikom, njegovi korespondenti takođe, s tim što se dešava da neki pripadnici plemstva iz njemačkih zemalja imaju kompetenciju, ali i neke nespretnosti u pisanju jer je komplikovan pravopis, i tu onda ima raznih odstupanja. Ali je to vrlo zanimljivo za filologe jer onda vide kako su oni zabilježili stvarni izgovor. Ta je građa zapravo jedno blago i za lingvistička istraživanja. To je raznolika i šarolika prepiska, zanimljiva i sa sociolingivističkog aspekta, jer ima različitih pravopisnih varijanti koje su možda čak nekada izvjesni pripadnici plemstva koristili da bi potcrtali svoju klasnu pripadnost“, kazala je Anđelković.
Autorka Stanka Janković Pivljanin osvrnula se na istraživanje arhivske građe u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu, koje je imalo za cilj otkriće novih informacija o čuvenom budvanskom avanturisti i književniku i o njegovoj porodici.
„Kad smo Dušan Medin i ja prije par godina razgovarali o tome dokle sam ja stigla sa istraživanjima, Dušan je imao zanimljivu ideju da dio te građe koju sam pretražila predstavimo širem auditorijumu i stručnoj javnosti kroz izložbu, katalog i knjigu. Potrudili smo se da izložba bude predstavljena popularno, da u njoj akcentujemo neke zanimljive momente koje smo saznali i oktrili o životu, djelovanju i opusu Stjepana Zanovića, a da knjiga bude više stručno koncipirana i da sadrži sav kritički i naučni aparat. O Stjepanu Zanoviću već je pisano mnogo, o njemu se mnogo zna, ali bez obzira na to moramo napomenuti da se većina tekstova bazirala na Brejerovoj knjizi „Antun Konte Zanović i njegovi sinovi“, koja već ulazi u jedan vijek od kada je odštampana. Uglavnom se, dakle, o Zanoviću govorilo iz te intrigantne biografske storije. Sa jedne strane, trag arhivske građe vodio je najprije u Amsterdam. Tamo sam otišla prije nekoliko godina jer je sačuvana cjelokupna prepiska, cijela građa koja je iza njega ostala. Poslije toga sam istraživala i u Budvi i u Kotoru, međutim nisam našla značajnije dokumente. Dušan je bio skoro u Veneciji, u njihovom arhivu, i pronašao je interesantnu građu koju ćemo objaviti. Međutim, kada sam krenula da pretražujem građu u Budvi i Kotoru, ispostavilo se da postoji ogromna građa o cijeloj porodici Zanović“, istakla je autorka.
Stjepan Zanović, najpoznatiji sin Antuna i Franice Zanović, rođen je 17. februara 1751. godine u Budvi. Školovao se u Veneciji i Padovi, a cijeli život proveo putujući po Evropi, boraveći na mnogim evropskim dvorovima, u društvu najpoznatijih ljudi onog vremena. Svojim intrigantnim životom i djelima koja je objavljivao na italijanskom, francuskom, njemačkom i mađarskom jeziku, izazivao je pažnju svojih savremenika i vrlo brzo ušao u biografske rječnike. Međutim, brojne malverzacije, dugovi i neuspjeli poslovi doveli su ga do tragičnog kraja – umro je u amsterdamskom zatvoru 26. maja 1786. prerezavši sebi vene.
Obrada arhivske građe i prepiske u okviru projekta „Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću“ podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ.
Za ovu priliku javnosti je predstavljen jedan dio značajnih dokumenata (Stjepanovih ličnih pisama, stranica iz onovremenih njemačkih, francuskih, italijanskih časopisa i enciklopedija, naslovnica knjiga, arhivskih dokumenata, izvoda iz matičnih knjiga…), koje su prevele Bojana Anđelković (s francuskog jezika) i Stanka Janković Pivljanin (s italijanskog).
Projekat je finasiski podržala Turistička organizacija Opštine Budva prošle godine putem Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva.
Osmi Festival „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 21 sat predstavljanjem monografije „Pravno uređenje srednjovjekovne budvanske komune“, o čemu će govoriti autor, prof. dr Žika Bujuklić i prevodilac dr Katarina Mitrović.
Festival „Ćirilicom“ do 14. septembra organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz podršku Opštine Budva, Turističke organizacije opštine Budva i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Službenici policije uhapsili su dva ukrajinska državljanina, M.S. (61) i K.C. (23), zbog sumnje da su fizički napali i teško povrijedili zaposlenog u Morskom dobru, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da je u ponedjeljak, oko 16 sati i 40 minuta, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat obaviještena da je u mjestu Lepetani više osoba napalo zaposlenog na trajektu.
Navodi se da je policija odmah preduzela niz opsežnih aktivnosti iz svoje nadležnosti, izuzela video materijal sa nadzornih kamera u blizini lica mjesta, prikupila obavještenja od više osoba i pretražila teren.
„Ove aktivnosti rezultirale su identifikovanjem dva osumnjičena – M.S. (61) i K.C. (23), oba ukrajinski državljani, koji su uhapšeni“, ističe se u saopštenju.
Njima se, kako je saopšteno, na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaiju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
U saopštenju se dodaje da je zaposleni na trajektu zadobio teške tjelesne povrede u vidu preloma rebara, loma zuba i više hematoma po glavi i tijelu.
Iz policije su kazali da njihovi službenici preduzumaju dalje mjere i radnje u cilju lociranja i procesuiranja preostale dvije osobe koje su učestvovale u događaju, a koje su identifikovane.
Češka policija otkrila je u ponedjeljak oko 30 migranata u stražnjem dijelu kamiona u blizini Praga.
Unatoč pokušajima reanimacije žena je umrla, objavila je hitna služba ASCR na mreži X. Mnogi od migranata bili su lošeg zdravstvenog stanja, ali im nije bila potrebna hospitalizacija, priopćila je služba.
Kamion sa stranim registracijama zaustavljen je oko 30 kilometara sjeverno od Praga, na autocesti D8 koja vodi prema istočnoj njemačkoj pokrajini Saskoj, saopštila je policija.
Policija pretpostavlja da su migranti samo prolazili kroz Češku prema zapadnoj Evropi.
Policija nije objavila nacionalnost migranata.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Pragu, prošle godine u Češkoj je privedeno 13.898 osoba bez valjanih boravišnih dokumenata.
Još jedno veliko priznanje stiže u Konavle. Cavtat je na portalu portala European best destinations proglašen najekskluzivnijom destinacijom u Evropi. Opisuju ga kao šarmantni gradić sa starom gradskom jezgrom koja krije brojne ljupke kafiće i restorane… te navode kako ima zapanjujuću obalu koju okružuju palme i nalikuje Saint Tropezu.
Načelnik Božo Lasić istaknuo je kako je i ovo priznanje rezultat truda i napora svih djelatnika Općine, TZ-a, Muzeja i galerija, te svih komunalnih tvrtki, vatrogasaca i svih drugih koji osiguravaju da Cavtat danas izgleda i nudi sve što nudi.
-Opisujući Cavtat, portal je naveo da se nalazi u Konavlima koje je usporedio s talijanskom Toscanom. Ističu i kako je riječ o mjestu koje nije za one koji traže klubove nego za one koji traže opuštanje u predivnom krajoliku, hrani i vinu – istaknuto je na stranici Općine Konavle.
-Život u ovom dijelu svijeta teče sporo, zbog čega je ovo mjesto postalo poželjno odredište za pravi opušteni odmor – dodaje EBD.
Uz Cavtat se na popisu najekskluzivnijih destinacija našla i Opatija, a ostale destinacije čine Marbella (Španjolska), Positano (Italija), Capri (Italija), Monte-Carlo (Monaco), Gstaad (Švicarska), Saint Barthelemy (Francuska), Megeve (Francuska) i Montreux (Švicarska).
Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Više od hiljadu brodova i jahti ove godine koristilo je usluge Luke Kotor koji su doveli blizu 400 hiljada putnika u našu zemlju, saopštio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
On je poručio da su takve brojke još jedan pokazatelj važnosti morskih veza i za privredu i za turizam. Uspješna pomorska sezona potvrdila je da je naš dio obale Jadranskog mora privlačan i infrastrukturno spreman za sve veće interesovanje pomorskih kompanija.
“Ova brojka svjedoči o rastućem interesovanju turista za našu destinaciju, čime se dodatno potvrđuje njen atraktivni status na međunarodnoj sceni. Lijepa obala sa svojim čistim plažama i plavim morem ostavila je snažan utisak na posjetioce”, rekao je Radulović.
Od početka godine, Luka Kotor u okviru svoje djelatnosti opslužila je 311 putničkih brodova i 752 jahte. Ukupno registrovanih putnika koji su ovim putem došli u Kotor bilo je 391,8 hiljada.
Radulović je kazao da vjeruje da će i mjeseci pred nama, ukoliko vrijeme dozvoli, dati dobre rezultate.
“Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i tokom postsezone koja obećava da će biti uspješna. Crnogorska obala zahtijeva pažljivu valorizaciju jer samo odgovornim pristupom možemo osigurati održivi razvoj koji će očuvati ljepotu naše obale i pružiti ekonomske benefite primorskim opštinama”, zaključio je Radulović.
Demokratska partija socijalista predala je sinoć listu za predstojeće izbore u Kotoru. Zadovoljstvo nam je što na izbore izlazimo sa listom na kojoj su ljudi koje Kotorani jako dobro znaju, a koja predstavlja spoj iskusnih i stručnih ljudi, ali i mladih ostvarenih pojedinaca koji garantuju promjene koje su Kotoru prijeko potrebne.
Sam naziv naše liste dovoljno govori da je za nas i prije i iznad svega – Kotor i njegova dobrobit te da je zajednička vizija o budućem razvoju grada ono što je okupilo pojedince koji su spremni da svoj lični i profesionalni integritet založe za razvoj našeg grada nakon pobjede na predstojećim izborima.
Došlo je vrijeme za političke promjene, ali i za promjenu praksi u radu lokalne vlasti i veće korišćenje potencijala koje naš grad ima. Pozivamo sve da u fer i korektnoj političkoj utakmici položimo račune pred građanima i izmjerimo snage jer svima nama zajedno mora biti Kotor prije svega, saopštili su iz ove stranke.
Školsko zvonce označilo je početak nastavne godine u svim školama i vrtićima, a u hercegnovskim vaspitno obrazovnim ustanovama prvi put je sjelo u klupe 352 đaka prvaka.
Opština Herceg Novi je za njih i ove godine pripremila poklone – školski pribor, pernice i Bokeške bojanke, a za sve đake putnike, obezbijeđen je besplatan prevoz.
OŠ Ilija Kišić, u kojoj su 34 prvačića, juče su posjetili predsjednik Opštine, Stevan Katić i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
„Svima želim srećan početak školske godine. Posebno čestitam đacima prvacima koji prvi put ulaze u školske klupe i počinju da stiču nova znanja, kao i njihovim učiteljima koji će napraviti dobre i uzorne đake danas, a u budućnosti dobre ljude. Od njihovog uticaja na djecu od samog početka, zavisi i njihov dalji razvoj u kvalitetne ljude“, istakao je između ostalog predsjednik Katić.
Prvačićima je dobrodošlicu poželjela i direkorica škole, Jelena Lučić.
„Danas postajete pravi đaci. Želim da vaše školovanje bude divno putovanje u svijet znanja, ljubavi i prijateljstva. Svi smo tu, uz vaše roditelje, da vas podržimo“, istakla je Lučić.
U najbrojnijoj školi u Herceg Novom – OŠ „Dašo Pavičić“ upisana su 164 prvačića, a sa njima i roditeljima jutros su bili predsjednik SOHN, Ivan Otović, potpredsjednik Opštine HN, Miloš Konjević i potpredsjednica SOHN, Dragana Stanišić.
Potpredsjednica Stanišić je istakla da su prvi školski dani svake godine i za grad svečani dani – jer Herceg Novi dobija nove školarce, novu generaciju na koju smo ponosni i koja će nas radovati novi uspjesima i rezultatima.
OS Daso Pavicic
„Znam da ćete sigurno biti vrijedni i marljivi, znam i da ste željni znanja i upoznavanja novihi drugara. Upravo zbog toga, škole su prava mala carstva u kojima se družite, radujete, putujete i postajete obrazovani. Želim vam svima puno zdravlja i bezbrižne školske dane, uspjeh u školi, sportu, muzici, u čemu god se budete pronašli. Vi ste naša snaga i radost“, naglasila je Stanišić, uz poruku roditeljima da će biti ponosni svjedoci budućih uspjeha novskih mališana i da će sa divljenjem gledati kako na krilima znanja lete i rastu nove generacije.
Prema riječima direktorice Bosiljke Perunović, škola jeste mjesto gdje se stiču znanja i vještine, ali i mjesto gdje se razvijaju vrijednosti samopouzdanja i radne navike.
„Roditeljima se ovim putem zahvaljujem na povjerenju koje ste nam ukazali. Znajte da je naša škola mjesto gdje su svi dobrodošli, ovo je mjesto koje poštuje različitosti, gdje se svako dijete podstiče da razvija svoje talente i potencijale“, kazala je Perunović i dodala da je cilj da djeca budu uspješna, srećna i da postanu dobri ljudi.
U OŠ „Milan Vuković“ upisano je 78 prvaka od čega je šest na Podima, a njih su jutros pozdravili pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica i predstavnica Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, Olga Pejović.
U kotorskom zalivu jutros je uplovilo četiri kruzera sa 8.121 putnikom.
Kako je saopšteno iz AD “Luka Kotor”, kruzer “Mein Schiff 6” uplovio je jutros u šest sati iz Trsta sa 2.782 putnika, a isplovljava u 17 sati za Krf.
U 6 :15 sati je iz Dubrovnika uplovio “Norwegian Pearl” sa 2.769 putnika. Isplovljava za Split u 18 sati.
Iz Dubrovnika je u 7:15 sati uplovio “Celebrity Constellation” sa 2.208 putnika. Isplovljava za Split u 17 sati.
U 7:45 sati iz Dubrovnika je stigao “Silver Whisper” sa 362 putnika. Isplovljava za Monopoli u 21 sat.
Podsjećamo da strategija razvoja Kotora kao održive turističke destinacije za pronalaženjem rješenja problema Kotora– prebukiranost i veliki pritisak koji na gradsku infrastrukturu koju na svakodnevni život stanovništva vrši masovni turizam, iako najavljivana početkom godine još uvjek nije završena ili se čeka da prođe kruzing sezona kako bi bila objavljena…
