8 C
Kotor

Slušaj online radio

Ševaljević: Kotor kao održiva destinacija, riješiti problem prebukiranosti i veliki pritisak na gradsku infrastrukturu…

Nebojša Ševaljević – potpredsjednik Opštine Kotor – foto Boka News

Potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević: Kruzing industrija je otkrila Kotor, sve je išlo stihijski, radimo strategiju razvoja održive turističke destinacije



Prepoznajući značaj projekta izrade pomenute Studije, kroz partnerstvo između Svjetske kruzing asocijacije (CLIA), Opštine Kotor i Luke Kotor A.D. dr Ioannis Pappas,  direktor „Globalnog savjeta za održivi turizam“ (GSTC) za region Mediterana, istakao je: “Nakon odluke Ministarstva za ekonomski razvoj i turizam Vlade Crne Gore da se pridruži kao član GSTC-a, procjena Kotora kao održive destinacije, ne samo da jača viziju zacrtanu Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. već i podiže status Kotora kao odgovorne turističke destinacije”.

-Osnovna ideja osmišljavanja strategije razvoja Kotora kao održive turističke destinacije je težnja za pronalaženjem rješenja problema Kotora– prebukiranost i veliki pritisak koji na gradsku infrastrukturu i na svakodnevni život stanovništva vrši masovni turizam. Tražimo odgovore, tražimo puteve kako da zadržimo profit u gradu, ali na način da se to ostvaruje uz manji broj gostiju ili na način da budu raspoređeni u nekim intervalima i tome slično, kazao je za Boka News Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine Kotor, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora jesenas u Hamburgu.

U razgovoru za Boka News on ističe težnju lokalne uprave da kroz sprovođenje Studije održivosti “zadržimo ili čak uvećamo profit, a da imamo manje gužve i manje negativnog uticaja na lokalno stanovništo”.

Boka News: Oko 80 posto gostiju u Kotoru su sa kruzera. Dubrovnik jer to riješio zahvaljujući jednoj sličnoj studiji, koju su ispoštovali na način da oni dnevno dozvoljavaju ulazak dva kruzera sa određenim brojem turista. Da li je i to jedna od težnji Kotora?

Ševaljević: Nama će ova studija dati presjek stanja- gospodin Papas sa svojom ekipom vrši procjenu destinacije prema naučnoj metodologiji koju su primjenjivali i na drugim turističkim destinacijama širom svijeta. Očekujem da ćemo dobiti dobar materijal, ništa „revolucionarno“, neke stvari mi već i sami znamo, ali je jako dobro da imamo naučnu studiju koja će metodološki to sve da nam posloži i da nam kaže gdje su izazovi, koji su putevi da izađemo iz ove priče o masovnom turizmu, na način koji sam već pomenuo: da zadržimo ili čak uvećamo profit, a da imamo manje gužve i manje negativnog uticaja na lokalno stanovništo.

Boka News: Da, ali to je teško sprovesti, s obzirom da ta Studija nije obavezujuća?

Ševaljević: Za nas jeste. Moram da kažem da mi ne bismo ni ulazili u ovu priču da nismo namjerni da je sprovedemo. Mandat ove izvršne vlasti ističe u oktobru ove godine i ne znam šta će nova gradska uprava da radi, ali smatram da bi bilo vrlo neodgovorno i neozbiljnio da ovaj dokument ne uzmu kao dio strateškog projekta razvoja grada i krenu da rješavaju stvari onako kako u tom dokumentu bude pisalo. Naravno, mislim da će tu biti stvari koje neće biti moguće tako brzo riješiti, naročito ne bez pomoći Države, a nadam se da ćemo neke stvari moći jednostavno i kratkoročno da riješimo. Mogu da kažem da smo mi, ne čekajući ovu studiju, na neki način već ušli u projekat poboljšanja života stanovnika u gradu i upravljanja kruzerima. Tu mislim i na regulaciju saobraćaja putem pametnih semafora, mislim i na izgradnju nekih šetnih staza, parkova, igrališta, sportskih terena, koje planiramo itd.

Kotor 2021. – foto Boka News

Boka News: Moramo primjetiti, a i vi ste svjesni toga da je suština sadašnje kruzing situacije: profit i masovnost. Sad smo došli „do zida“, gdje grad jednostavno ne može više toliko primiti ni turista ni kruzera i da je problem u svakom segmentu. To se pokušava reducirati, međutim, nekako je iznad svega taj profit i zarada. Mi se stalno iz godine u godinu hvalimo: „Veći broj turista u odnosu na prošlu godinu“, a suština je ( to bi trebalo i ova Studija da pokaže) nešto drugo- smanjiti taj broj, a dati dobar kvalitet i ostvariti profit. Da li je moguće ostvariti to sve „zajedno upakovano“ ili možda svima više odgovara ovaj proces što više masovnosti, jer u tom lancu svi zarađuju i svima je dobro – i lokalnoj upravi i dioničarima Luke i ugostiteljima… Znači, masovnost je ono što donosi profit. Mislimo da se odugovlačilo sa donošenjem jedne ovakve Studije, kako bi se „kupilo vrijeme“ da bi što više zaradili.

Ševaljević: Upravo tako, slažem se sa vama. Prije 15-ak godina kruzing industrija je otkrila Grad, otkrila „biser“, Zaliv, naravno da su nas nezaobilazno stavili na svoju mapu posjeta. Niko nije upravljao sa tim, to je sve išlo stihijski. Mi smo prvi koji zaista nešto žele nešto da urade i da se pozabave sa tim na ozbiljan način, upravo ovako kako ste rekli: neka bude manje gostiju, ako je moguće, a mislimo da jeste, a da profit raste. To znači da Kotor mora biti ekskluzivna, skupa destinacija. Da idemo u tom  pravcu, evo, govori i činjenica da smo povećali cijenu ulaznice za Bedeme sa osam na 15 eura. Takođe, naše „Komunalno“ je dalo predlog uz našu sugestiju i već na narednoj Skupštini će ići povećanje cijena parkinga, cijene zakupa moraju biti veće. Znači, jednostavno, Kotor ne može biti „jeftina destinacija“ niti destinacija masovnog turizma. Ovo bi sve bilo jednostavnije da mi imamo privredu, nažalost, mi je nemamo – u onoj čuvenoj tranziciji je sva kotorska privreda propala , nemamo „Jugopetrola“, nemamo „Jugooceaniju“, nemamo nikakvu industriju (čast izuzetku – DAIDO-metal). Vidjeli smo 2020. godine kad je bila pandemija „korona“ virusa da je Kotor bio „na koljenima“, zato što je potpuno ovisan ne samo od turizma, nego čak, prije svega od jedne grane turizma, to je kruzing-industrija, što je možda još gore- izletnička industrija. E, to je problem. Mi sad moramo sve pažljivo da radimo, ali korak po korak, cijeli proces, upravo na ovaj način:   upravljati destinacijom, uticati na organizaciju dolazaka, ali na način da ne umanjimo profit u privatnom sektoru, jer znamo koliko je ljudi direktno ovisno o tome.

Kotor – foto Boka News

Boka News: Možemo li kazati, u jednom prethodnom periodu  od kad je krenuo da se razvija taj kruzing turizam i turizam uopšte u Kotoru, da je od strane državnih organa bilo smišljenog ne-činjenja, da bi došli do velikog profita, „a kasnije ćemo rješavati probleme koje bude donio taj masovni turizam“?

Ševaljević: Kao što sam rekao, prije da je to bila stihija, niko se nije time bavio, „svi“ su time bili zadovoljni, oni koji su direktno bili vezani za krizing i izletnički turizam profit je rastao proporcionalno sa rastom broja dolazaka kruzera, slažem se sa Vama. Sama evidencija potrasta broja gostiju iz sezone u sezonu meni isto ne znači mnogo ako mi nemamo strategiju, ako ne znamo šta ćemo s tim, ako smo već došli u situaciju da sve to utiče na način života, da lokalno stanovništvo trpi ogroman pritisak i da imamo ogromno nezadovoljstvo građana/ki, naročito onih koji nisu direktno povezani sa kruzing turizmom i to sa pravom. Ljudi hoće da imaju svoj mir, da prošetaju, hoće da imaju i neke druge sadržaje, a ne da budu samo uslužni servis turistima.

Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News

Boka News: U pripremi izrade ove Studije razvoja vjerovatno ste dali neke impute agenciji da bi kvalitetno izradila tu strategiju. Da li je uopšte rađena jedna stručna analiza Instituta za biologiju mora ili neke druge ustanove- organizacije koja se naučno bavi problematikom uticaja kruzera na biodiverzitet prilikom  njihovog boravka u Bokokotorskom zalivu?

Ševaljević: Do  nedavno je bilo vrlo dinamično sa dr Papasom, održali smo niz „onlajn“ sastanaka, on je par puta dolazio u Kotor, bili su uključeni i poslenici IBM, Pomorskog fakulteta, državni i lokalni organi, svi su  uključeni. Dr Papas je prilično zahtjevan, tražio je mnogo informacija, na osnovu koji sad radi taj Nacrt. Pošto je IBM bio uključen, ne bi me iznenadilo da jedna od sugestija-preporuka iz te Studije bude da se napravi jedna sveobuhvatna analiza  uticaja kruzinga na akvatorijum. Velika je povika na kruzing industriju, ne želim da ga branim, ima  veliki uticaj na prirodu, kao i svaka druga ljudska aktivnost, ali, ne bi dobro bilo da se to završi samo sa kruzerima, jer, mnogo je drugih negativnih uticaja sa obale na Bokokotorski zaliv. Tu mislim na drumski saobraćaj, na manja plovila- glisere i jahte itd. Znači, moramo napraviti sveobuhvatnu analizu, uključiti sve  one koji zagađuju sredinu i onda ćemo znati šta da radimo. Od naučne branše Instituta očekujem da napravi jednu procjenu uticaja kruzing industrije na biodiverzitet u Bokokotorskom zalivu.

Najčitanije