Masovan ruski napad na Ukrajinu

0
Masovan ruski napad na Ukrajinu
Ukrajina – foto X mreža

Rusija je u ranim jutarnjim satima pokrenula masovni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što je izazvalo hitna isključenja struje u većini regija, izvijestio je državni operater Ukrenergo.

Ukrenergo je potvrdio da su napadi u tijeku. “Rusija izvodi još jedan masovni napad na ukrajinska elektroenergetska postrojenja. Radovi na obnovi počet će čim sigurnosna situacija to dopusti”, priopćili su.

Dva aerodroma u jugoistočnoj Poljskoj zatvorena su iz opreza zbog ruskih napada na obližnji ukrajinski teritorij, priopćile su u subotu poljske vlasti.

Rusija napala Ukrajinu s 400 dronova i 40 projektila

Ruske snage su tijekom noći sa 6. na 7. veljače pokrenule veliki napad na Ukrajinu, ispalivši više od 400 dronova i oko 40 projektila, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Glavne mete napada bili su energetski objekti diljem zemlje, piše Ukrainska Pravda.

Predsjednik Zelenski je na društvenoj mreži X objavio detalje napada. “Glavne mete bile su energetska mreža, proizvodni pogoni i distribucijske trafostanice. Zabilježena je šteta u Volinskoj, Ivano-Frankivskoj, Lavovskoj i Rivanjskoj oblasti. U Rivneu je oštećena stambena zgrada”, naveo je.

“U Ladižinu u Viničkoj oblasti dronovi su pogodili upravnu zgradu jedne poljoprivredne škole. Bilo je napada i u Kijevskoj i Harkivskoj oblasti. U nekim regijama snage protuzračne obrane i dalje djeluju”, dodao je Zelenski, pozvavši partnere da osiguraju više projektila za sustave protuzračne obrane.

Vanjska proslava Svetog Tripuna u nedjelju 8. februara

0
Vanjska proslava Svetog Tripuna u nedjelju 8. februara
Sveti Tripun 2024. – foto Arhiv Boka News

Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije biće održana u nedjelju, 8. februara.

U 09.30 sati doček podružnica Bokeljske mornarice pred glavnim gradskim vratima. U 10.00 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripuna, a u 10.30 sati slijedi pontifikalna misa koju predslavi mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit.

Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama gradskim ulicama.

Sveti Tripun – foto Boka News

Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.

Tripundanske svečanosti završavaju se 15. februara spuštanjem zastave.

Kotor – Veliki maskenbal u diskoteci Maximus

0
Kotor – Veliki maskenbal u diskoteci Maximus
Kotorski karneval – foto Boka News

Veliki maskenbal biće održan večeras u diskoteci Maximus,  sa početkom u 23 sata.

Publiku će na početku zabavljati DJ Vlado Milanović, dok tačno u ponoć slijedi defile maski, a od 1 sat poslije ponoći nastupiće Ansambl Toć.

U 2 sata poslije ponoći biće dodijeljene nagrade za najbolje maske, nakon čega fešta traje do jutra.

Prijave maski na broj 067/217-101 ili direktno u diskoteci 7. februara od 23 časa.

Panevropska mreža za zaštitu kulturnih dobara – reforme u sektoru kulturne baštine i sprečavanje ilegalne trgovine

0

Prva konferencija posvećena izgradnji najveće panevropske mreže za zaštitu kulturnih dobara, koja će okupiti 75 vodećih svjetskih naučnika biće održana 17. i 18. februara u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, u organizaciji Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore.

Univerzitet Crne Gore, preko svog Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, jedan je od ključnih osnivača ove mreže koju čini preko 120 institucija. Crna Gora je odabrana kao polazna tačka projekta kako bi se, kroz saradnju sa domaćim naučnicima, ukazalo na neophodnost reformi u sektoru kulturne baštine i sprečavanje ilegalne trgovine.

Kako je predviđeno, multidisciplinarni timovi će u naredne četiri godine razvijati rješenja zasnovana na satelitskom praćenju i vještačkoj inteligenciji, pozicionirajući Univerzitet Crne Gore i državu kao lidere u primjeni modernih tehnologija za očuvanje evropskih kulturnih vrijednosti.

O predstojećoj konereneciji za TVCG govorio je mr Darko Kovačević sa Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

0
U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte
Otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive Kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je u Domu kulture u Škaljarima.

Prisutne je, u ime organizatora, pozdravila Radmila Becca Radulović, poručivši da Zimske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa.

Otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze.

Otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje Mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja.

Otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti.

Otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.

Milatović će u ponedjeljak predložiti ustavne izmjene radi zaštite prava na neradnu nedjelju

0
Milatović će u ponedjeljak predložiti ustavne izmjene radi zaštite prava na neradnu nedjelju
supermarket

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da će u ponedjeljak predložiti, po njemu, jedino trajno rješenje za neradnu nedjelju, a to je izmjena Ustava.

“Zabrinut sam jer će mnogi radnici biti uskraćeni za neradnu nedjelju i praznike. Ad hoc rješenja nijesu održiva. Već u ponedeljak ću predložiti da se ovo pravo trajno riješi Ustavom, uz izuzetke za djelatnosti od javnog interesa. Vrijeme je da zaštitimo prava radnika”, naveo je Milatović na mreži X.

Jadran M:tel dožio težak poraz

0
Jadran M:tel dožio težak poraz
Jadran – Foto Vuk Ilić

Vaterpolisti Jadran M:tela su doživjeli težak poraz u devetom kolu Premijer regionalna lige.

Nadigrao ih je Radnički koji je na Škveru dao čak 21 gol i slavio 21:13. U finišu je bilo i 21:11 za tim Uroša Stevanovića.

Sve je u ovom meču bilo u znaku gostiju, a Novljani su se držali do poluvremena kada su imali tri gola minusa.

Kasnije je Radnički serijom 6:0 poveo 17:9 i najavio siguran trijumf.

Srđan Janović je dao četiri gola u poraženom timu, na drugoj strani Andrija Prlainović je imao pet pogodaka, a bivši crnogorski reprezentativac Nikola Murišić upisao se tri puta.

Nakon tri decenije bolnog ćutanja, Slavica Siljanoska progovorila romanom

0
Nakon tri decenije bolnog ćutanja, Slavica Siljanoska progovorila romanom
Sa predstavljanja romana

Roman „Internat užasa“ je za Slavicu Siljanosku, koja je prema ličnoj životnoj priči uobličila ovo djelo u saradnji sa piscem –profesorom Đorđijem Račićem, „vrisak“ kojim prekida 30-godišnje ćutanje o bolu zbog gubitka voljenog supruga i početak njenog samoiscjeljenja, ali i poziv na oprost i ozdravljenje društva, zajednice.

Knjiga koja je upravo izašla u izdanju IGP „Pegaz“ Bijelo Polje, sa naslovnicom koja u čitaocu izaziva jezu, na stotinjak stranica donosi romantiziranu dokumentarnu priču, sa autentičnim glavnim junacima, majkom i sinom, koji se suočavaju sa bolnom istinom o gubitku supruga-oca u vrijeme rata 1997. godine na Kosovu. Naslov romana nastao je po nekadašnjem studentskom internatu u Gnjilanu, čiji su podrumi u vrijeme nesrećnog rata bili pretvoreni u jeziva mučilišta pripadnika OVK. Publika je na predstavljanju knjige u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ imala priliku da upozna aktere romana, te da čuje odlomak koji je čitala Siljanoska.

-Sa ovom knjigom sam još jednom proživjela sve što se dešavalo. Moje lično iscjeljenje je važno, ali još je važnije ozdravljenje društva. Ovo je moj „vrisak“ kojim pozivam na oprost, ovo je opomena za Vladu Crne Gore, koja je krenula dobrim putem, usvojila Zakon o žrtvama civilnog rata – samo desetoro od njih 54 je dobilo obeštećenje, a moj sin Marko je jedna od tih žrtava koja još nije ostvarila to svoje pravo. Neka iznesu do kraja svoj zadatak, neka završe svoj posao i zaokruže ovu priču, kazala je Slavica za Boka News.

Slavica Siljanoska

U svojoj recenziji akademik Dragan Damjanović piše da „Ženski glas, majčin, lirski, zaštitnički, kazuje  iz unutrašnjosti bola. To je glas koji pamti kroz telo,  strah i instinkt”, dok “Muški glas,  sinovljev, refleksivan, ponekad filozofski, ponekad naivno iskren, kazuje   iz pozicije naslednika”, te zaključuje da je suština ove knjige u tome što “pokazuje kako trauma ne prestaje smrću, nego prelazi u sledeću generaciju, tiho, kroz razgovor, pitanja, muziku,  snove“.

U potrazi za istinom, Siljanoska  istražuje Arhiv Fonda za humanitarno pravo, otkriva da joj je suprug otet, a kasnije i da je pogubljen. „Pošao je nenaoružan da aplicira za posao u mirovnim snagama OSCE-a u Gnjilanu i onda je nestao. Marko je rođen u Kotoru, a njegov tata je nastradao u ratu, dok sam ga ja čekala da se vrati“, priča nam Slavica.

-Ovo je opomena i zavet, ne samo za mene i moju porodicu, nego za sve nas – sudbina svih nas na Balkanu je slična, gdje god ima ratova, tu ima tragičnih priča. Mnogo je tužno što moj sin sada nosi taj teret, on bi trebalo da bude rasterećen, voljela bih da možemo da idemo dalje i za to je potrebno pomirenje. Ovom knjigom sam napravila korak ka tome, a da bi došlo do toga, mora da se oprosti. Da bi se oprostilo, očekujem da neko od mene traži oproštaj. Ljude najviše boli to što oni koji su krivi  neće da priznaju svoje krivice. Bilo je rata, donešene su pogrešne odluke, mi treba da snosimo odgovornost, moramo da zaštitimo svoje građane, ističe Siljanoska, dodajući da je Apelacioni sud u Beogradu  oslobodio optužene za zločine u Gnjilanu, Kasacioni sud je potom tu odluku proglasio nezakonitom, ali su optuženi i dalje na slobodi.

 Siljanoska ističe da bez podrške pisca Đorđija Račića ne bi uspjela da objavi knjigu.

Publika u Maloj sali

Svako slovo u romanu „Internat užasa“ nastalo je ispod pera profesora Račića, člana Udruženja književnika Crne Gore, autora pet romana, nekoliko zbirki poezije. Pošto mu je „kosovska priča“, kao nekome ko je na Kosmetu živio 12 godina, rado je prihvatio da bude Slavičin mentor.

-Prihvatio sam uz sugestiju da, pošto je tema teška, da će morati predamnom da “prevrne dušu”, da je isprazni, što je vrlo bolno, na šta je ona pristala, objasnio nam je Račić u telefonskoj izjavi, s obzirom da nije prisustvovao predstavljanju knjige.

U želji da izbjegne čisto dokumentaristički pristup, Račić je, koristeći zvanične izjave sa suđenja „Gnjilanskoj grupi“, književno obradio priču i udahnuo joj nijansu lirizma, dajući joj potku univerzalniosti.

– Roman nije porodična saga, jeste nesrećna porodična priča, kakvih na Kosovu ima mnogo, te zato ima univerzalne vrijednosti, jer nosi emociju patnje i bola za svim žrtavama civilnog rata, kaže Račić za Boka News.

Aktivista mr Đorđe Trajčevski iz NVO “Alternativni kreativni centar – Pravi put” upozorio je u svom osvrtu pod naslovom “Istorijska prošlost Zapadnog Balkana transformiše se u sredstvo političke manipulacije u vidu kolektivnih zabluda, ličnih i porodičnih tragedija”da ”projekcija individualne traume na kolektiv često služi kao odbrambeni mehanizam, ali nažalost, on dugoročno produbljuje jaz između zajednica”, te da istinska pravda često počinje priznavanjem bola s jedne i sa druge strane.

 Recenziju književnika Dragana Damjanovića je čitala Ana Muc, a književno veče je vodila Milica Cvjetićanin. U opuštenoj atmosferi uz muziku i posluženje, prisutni su postavljali pitanja na koja je autorka spremno odgovarala.

-Planiram da ove godine zajedno sa rediteljem iz Srbije, dam svoj doprinos snimanju dokumentarnog filma o „Gnjilanskoj grupi“, najavljuje Siljanoska, poznata po svom angažovanju u Udruženju samohranih majki Kotora. Doktorirala je na Poslovnim studijama Univerziteta „Megatrend“ u Beogradu, gdje je par godina radila i kao predavač, a sada vodi sopstvenu Knjigovodstvenu agenciju u /Kotoru.

/M.D.P./

Komnenović: Ne pristajemo da nam Vlada smanji udio od koncesione naknade aerodroma

0
Komnenović: Ne pristajemo da nam Vlada smanji udio od koncesione naknade aerodroma
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović poručio je da ta opština neće pristati ni na kakvo smanjenje njenog udjela u naknadi koju bi Crna Gora eventualno dobila od ustupanja njenih aerodroma u koncesiju.

Aktuelnim Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava predviđeno je da se opštinama ustupa 70 odsto od koncesionih i drugih naknada, a Vlada izmjenama tog zakona koje je usvojila na sjednici u četvrtak, predlaže da iznos u visini od 75 odsto prihoda od fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma predstavlja “namjenski prihod” i da se koristi za realizaciju infrastrukturnih projekata od strateškog značaja na teritoriji opštine gdje se nalazi aerodrom koji je predmet koncesije. Na osnovu ovog predloga nije međutim, jasno ko će raspolagati sa 75 odsto prihoda od koncesije vazdušnih luka u Zeti i Tivtu i kako će se oni raspoređivati, odnosno na koje projekte.

Vlada je prošle godine već bila predložila da opštine Tivat i Zeta dobiju 30 odsto od koncesije za aerodrome, a država uzme 70 odsto, protiv čega su bili i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović i njegov kolega iz Tivta Željko Komnenović. Kabinet premijera Milojka Spajić je nakon oštrih reakcija dviju opština, odustao od te zamisli, ali je juče Vlada iznenada usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave koje opet u fokus dovode načina raspodjele novca od koncesione naknade za aerodrome koju bi državi eventualno platio strani dugoročni zakupac vazdušnih luka u Zeti i Tivtu.

Komnenović je kazao da rukovodstvo Opštine Tivat “nije informisano o motivima i detaljima izmjene zakonskih rješenja u vezi sa finansiranjem lokalne samouprave i definisanjem koncesionih naknada”.

Željko Komnenović

“U ovim izmjenama, kao lokalna uprava nismo učestvovali. Razumijevajući trenutnu političku situaciju u državi i razumijevajući poziciju Opštine Zeta, na čijoj teritoriji je Aerodorom Podgorica, Tivat želi da sačuva javni interes i da obezbijedi dinamiku ulaganja u infrastrukturne objekte koji nedostaju gradu”, kazao je on.

Istakao je da su dobili “uvjeravanja iz Vlade Crne Gore da se predlozi izmjena neće odraziti na suštinu ideje usmjeravanja fiksnog dijela koncesione naknade za infrastrukturne potrebe opštine na čijoj teritoriji se predmet koncesije nalazi, u ovom slučaju govoriomo o Aerodromu Tivat kao predmetu koncesije”.

“U Vladi su upoznati sa našim stavom da se nećemo složiti ni sa kakvim smanjenjem iznosa u odnosu na onaj koji nam po postojećim zakonskim rješenjima pripada”, poručio je tivatski gradonačelnik.

Komnenović je istakao da će rukovodstvo Opštine Tivat “insistirati i boriti se za to da ta sredstva zakonski budu osigurana i usmjerena na unapređenje komunalne i druge nedostajuće infrastrukture u našem gradu”.

“Nemamo ništa protiv toga da se sredstva od koncesije ulože u novu školu, igrališta, sportske terene, saobraćajnice i sve one sadržaje koji su Tivtu potrebni”, zaključio je on.

Određen pritvor do 30 dana osumnjičenom za izazivanje požara na automobilu sveštenika Backovića

0
Određen pritvor do 30 dana osumnjičenom za izazivanje požara na automobilu sveštenika Backovića
FOTO: Uprava policije

Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević, po predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru odredio je pritvor do 30 dana Berancu H.D., koji je osumnjičen da je zapalio automobil marke Rendž rover u vlasništvu sveštenika iz Tivta, Mijajla Backovića.  

Kako je saopšteno iz ODT Kotor, njemu je Pavićević nakon saslušanja, koje je obavljeno u prisustvu branioca, odredio pritvor zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti iz člana 327 stav 1 Krivičnog zakona Crne Gore.

Osumnjiečeni H.D. je, kako se sumnja 4. februara ove godine u Tivtu, izazvao požar na vozilima marke “Range Rover” i “Forthing”, koja su se nalazila na parkingu ispred porodične kuće oštećenih B.M. i B.B., zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, shodno članu 175 stav 1 tačka 3 ZKP-a.

“Osumnjičeni je već upućen na izdržavanje određenog mu pritvora”, zaključuju u saopštenju.