Humanitarni koncert “Pjesmom za osmijeh” biće uprličen na Novembarskim danima u nedjelju, 26. novembra u 18 sati u Muzičkoj školi Tivat u organizaciji Bokeljske udruge muzičara „A capella“.
Kompletan prihod sa koncerta biće uplaćen Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju u našem gradu, a donatorska kutija biće na ulasku u Koncertnu dvoranu škole. Pokrovitelji su Opština Tivat i Muzička škola, a učestvovaće dječje klape iz Crne Gore i gosti iz Hrvatske.
Predsjednica Udruge Snežana Radinović o tim povodom ističe:
“Jako sam srećna zbog odziva klapa – okupili smo sve dječje klape iz Crne Gore, osim iz Podgorice, odakle nam dolazi muška klapa “Štiglići”, čiji članovi imaju već 18, 19 godina, a počeli su kao dječaci. Vodi ih prof. Jelena Mihaljević. Sa posebnom radošću najavljujem “Matačićeve slavuje”, koji stižu iz Omiša, a vodi ih profesor Mijo Stanić, direktor Festivala dalmatinskih klapa Omiš.“
Nastupiti će još ženska dječja klapa “Tora” Herceg Novi, koju vodi profesor Stefan Šarović, “Anderba satis”, ženska klapa iz Nikšića, pod vođstvom prof. Valentine Topalović Jaredić, odakle dolazi i mješovita “Anderba kantores” (obje iz iste škole, “Dara Čokorilo”) i ženski
“Nonet Muzičke škole Tivat”, pod vođstvom profesorke Tamare Fistrič.
Radinović je pozvala ljubitelje klapske muzike i ljude dobrog srca da dođu na koncert
Sa performansa na Trgu od oružćja – ANIMA – foto arhiv Boka News
Saopštenje povodom 25. novembra – Međunarodog dana borbe protiv nasilja nad ženama
Anima Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje antiratni-feministički protest u crnini i ćuteći 25. novembra u 17.sati na Trgu od oruđja u Kotoru. Akcija se održava u koordinaciji sa Ženama u crnom, Beograd i Mrežom Žena u crnom Italije i Španije; istog dana aktivistkinje i aktivisti protestuju na ulicama – Rima, Verone, Padove, Torina, Udina, Madrida, Toleda…), Beograda,Tuzle…
Rat u svijetu dobija svoju punu legitimnost, sijući patnju, uništavanje i smrt; rat poništava međunarodno humanitarno pravo i nenasilno rješavanje međudržavnih sporova. I zato:
Izražavamo našu solidarnost sa svim ženama koje žive u zonama sukoba
Gde god da se dogodi, rat produbljuje potlačenost žena i legitimiše patrijarhalnu kontrolu nad ženama, njihovim životima i njihovim tijelima, ograničava njihovu slobodu i autonomiju u svim prostorima u kojima se one kreću.
Izražavamo našu bliskost sa
ženama Gaze koje proživljavaju ratni pakao, rađaju na ulici, među ruševinama, dok se uništava cjelokupno društvo,
izraelskim ženama koje uništava nasilje Hamasa,
ženama u Izraelu i Palestini koje i sada, usred rata i nasilja, grade odnose mira i suživota,
ženama u Ukrajini i Rusiji koje se bore protiv rata, suprotstavljaju prisilnoj mobilizaciji muškaraca i podržavaju prigovarače savesti, dezertere,
ženama u Avganistanu, isključenima iz društvenog života, koje se suprotstavljaju talibanskom režimu,
djevojkama i ženama u Iranu koje koje se bore protiv fundamentalističkog režima i na ulicama uzvikuju „Žena, život, sloboda“,
izbjeglicama i migrantkinjama koje odbacuju logiku granica – u borbi za slobodu kretanja i bolji život,
ženama koje se u zemljama, nakon rata, ratnih zločina, silovanja, genocida, bore za pravdu, svjesne da je „zaborav zločina – zločin“.
Osjećamo odgovornost da pojačamo naš nenasilni otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena i u zemljama koje nisu zahvaćene oružanim sukobima, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, pa sve do ekstremnog porasta femicida.
Nasilje nad ženama u Crnoj Gori uzima sve dramatičnije dimenzije. Širi se lista područja u kojima se ženski resursi destruiraju, iskorištavaju i zloupotrebljavaju. U periodu od 1. januara 2001. do 28 feburara 2017. u Crnoj Gori su se dogodila najmanje 73 femicida. U periodu od 2018. do kraja 2021. godine ubijeno je 12 žena, a do jula 2022. još dve žene. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U kontinuitetu vladajuće institucije verbalno daju podršku borbi protiv nasilja nad ženama ali u realnosti zločinci/zlostavljači ostaju nekažnjeni ili neadekvatno kažnjeni dok je sve prisutnije i intenzivnije nasilje.
Uprkos diskriminaciji, teškim okolnostima potlačenosti i negacije njihovih prava, žene na svim meridijanima, pružaju otpor, grade i jačaju odnose solidarnosti, odbacujući da budu žrtve i da budu podređene seksističkim i autoritarnim režimima.
Prepoznajemo se u vezama sestrinstva, feminističkog aktivizma, internacionalističke solidarnosti!
24.novembar 2023. – Žena u crnom, Beograd; Žene u crnom Italija, Žene u crnom, Španija, Anima, Kotor, Mirovna aktivistička grupa, Tuzla…
Patlidžan ili bolancana povrće je to koje je prilično fleksibilno kada se radi o idejama za njegovu pripremu, a ja ih narijetko volim zapeći. Ono što mijenjam jest nadjev.
Ovaj put sam se odlučila za kombinaciju slanine, češnjaka i parmezana.
Jedino što vam još mogu reći jest da je ova kombinacija izvrsna, a obrok je dovoljno reprezentativan da ga možete poslužiti i gostima koji će cijeniti iznenadni snack.
Jelo je ovo kod kojeg stvarno nemate što ne voljeti. Pa, krenimo…
Sastojci:
2 srednja patlidžana
3 žlice maslinovog ulja
3 režnja češnjaka
50 g slanine
2 žlice parmezana
himalajska sol
papar
Postupak:
Patlidžane prvo operite i prerežite po pola. Polovice potom razrežite po dužini.
Svaku polovicu po dužini na nekoliko mjesta blago zarežite kako bi se nadjev kasnije bolje stopio.
Posolite ih i ostavite da 15 minuta odstoje dok vi pripremate ostatak.
Sitno nasjeckajte slaninu i češnjak te kratko prepržite na maslinovom ulju.
U jednu posudicu prebacite isprženo zajedno s uljem u kojem ste to pripremali.
Ocijedite patlidžane od vode koju su pustili za vrijeme stajanja. U zarezane nabore patlidžana lagano ubacujte pripremljeni nadjev koji ste posolili i popaprili.
Tako nadjevene patlidžane poslažite na pleh za pečenje i stavite u prethodno zagrijanu pećnicu na 220 stupnjeva na oko 20 minuta, ovisno o pećnici.
Nakon toga izvadite ih iz pećnice, posipajte parmezanom pa vratite da se zapeku još oko 20 minuta.
Petero ljudi u Dublinu ozlijeđeno u napadu nožem Foto: Clodagh Kilcoyne / REUTERS
Irska policija objavila je u četvrtak da je petero ljudi, uključujući troje male djece, smješteno u bolnicu nakon teškog incidenta u središtu Dublina za koji mjesni mediji navode da je bio napad nožem.
– Jedna djevojčica zadobila je teške ozljede, a još dvoje djece manje ozbiljne, objavila je policija. Teške ozljede zadobila je i odrasla žena, a muškarac manje ozbiljne, dodala je.
Mjesni mediji izvijestili su da su ljudi bili napadnuti nožem na Trgu Parnell u Dublinu, koji se nalazi blizu glavne gradske ulice, Ulice O’Connell. Policija je zatvorila pristup mjestu događaja.
The Irish Times objavio je da je glavni sumnjivac priveden i da je također ozlijeđen te da si je ozljede vjerojatno sam nanio. Po prvim podacima, pokušao je napasti nekoliko mladih ljudi i ti prolaznici su se umiješali.
Motiv za napad, koji se dogodio u blizini škole, nije još utvrđen, po The Irish Timesu. Policija je objavila da je otvorila istragu i da više ni za kime ne traga.
Finska granična policija i migranti kod mjesta Salla Foto: Jussi Nukari / Reuters
Finska od ponoći zatvara sve granične prijelaze s Rusijom. Otvoren će ostati samo najsjeverniji prijelaz koji se nalazi blizu arktičkog kruga. Finska vlada kaže da to čini zbog velikog broja tražitelja azila koji bez dokumenata pokušavaju prijeći granicu i optužuje Rusiju da ih namjerno usmjerava. U pomoć Finskoj sljedećeg tjedna stiže 50 čuvara granice europske agencije Frontex.
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u četvrtak je priopćila da će sljedeći tjedan u Finsku poslati određeni broj svojih časnika nakon što je ta zemlja odlučna ograničiti broj tražitelja azila koji stižu preko Rusije, a s istim problemom suočava se i Estonija. Helsinki optužuje Moskvu da je u posljednja dva tjedna dovela na finsku granicu oko 700 migranata, većinom iz Jemena, Afganistana, Kenije, Maroka, Pakistana, Somalije i Sirije.
Kremlj odbacuje optužbe službenog Helsinkija. Članica NATO-a Finska s Rusijom dijeli granicu od 1340 km, koja također služi kao vanjska granica Europske unije. U srijedu je ta nordijska zemlja objavila da će zatvoriti sve granične prijelaze osim najsjevernijeg pa će tako od petka otvorena ostati jedino zabačena arktička ruta.
Frontex će u Finskoj rasporediti 50 graničara
Ta će mjera biti na snazi mjesec dana. Kako je najavljeno, Frontex će u Finskoj rasporediti 50 graničara i ostalog osoblja te opremu, uključujući i patrolna vozila. Prva skupina pripadnika Frontexa stiže u Finsku 29. novembra, a među njima su stručnjaci za nadzor, prevoditelji i stručnjaci za provjeru dokumenata.
Finska je prošle godine donijela zakon koji dopušta njezinim graničnim vlastima da iznimno prestanu primati zahtjeve za azil na određenim prijelazima u slučaju da je nordijska zemlja postala meta masovne imigracije koju je orkestrirala neka druga država. Finski ministar unutarnjih poslova Mari Rantanen rekao je da će pojačati mjere provjere na granici, uključujući registraciju migranata, uspostavu centara za prikupljanje fotografija i otisaka prstiju te ostalih identifikacijskih informacija.
Estonija zatvara granične prijelaze?
I estonsko ministarstvo unutarnjih poslova optužilo je Rusiju za hibridnu napadačku operaciju kako bi na granici te baltičke države gomilala migrante u cilju potkopavanja državne sigurnosti i uznemiravanja stanovništva. Oko 30 migranata, uglavnom iz Somalije i Sirije, pokušalo je posljednjih dana ući iz Rusije u Estoniju, no ministarstvo tvrdi da nitko nije zatražio azil i da su svi vraćeni natrag.
Estonija je priopćila da neće prezati od zatvaranja graničnih prijelaza ako migrantski pritisak iz Rusije eskalira. Ministar Lauri Laanemets rekao je da postoje brojni pokazatelji da su u operaciju dovođenja migranata uključeni ruski pogranični dužnosnici i neke agencije.
– Iskreno govoreći, ovaj migrantski pritisak na istočnu granicu EU-a je hibridna napadačka operacija, rekao je ministar. Laanemets kaže da se migranti pojavljuju na estonskim graničnim prijelazima na orkestrirani način, u grupama od 7 do 11 ljudi, a ruski graničari snimaju kako ih estonski graničari vraćaju. Te se snimke ubrzo zatim objave u ruskim medijima. Situacija, rekao je ministar, podsjeća na scenarij kada su Litva i Latvija bile na udaru ilegalnih migranata koji su pristizali preko Bjelorusije.
Bjelorusija, kao i Rusija, opovrgavala je te optužbe.
Univerzitetski profesor, sociolog kulture i književnik Radoslav Ratko Božović preminuo je u Beogradu u 90. godini.
Rođen je 1934. godine u Banjaluci. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Filozofski fakultet u Beogradu, gde je kasnije magistrirao i doktorirao.
Bio je rukovodilac smera “Sociologija kulture i kulturna politika” na postdiplomskim studijama Fakulteta političkih nauka.
Predavao je i na Fakultetu dramskih umetnosti, Fakultetu likovnih umetnosti, Filološkom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
Bio je profesor i na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici, kao i na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću.
Radio je kao jugoslovenski dopisnik francuskog časopisa za svetsku politiku “Démocratie Nouvelle” (Nova demokratija) i urednik edicije “Kultura i društvo” i biblioteke “Poenta”.
Autor je oko 300 naučnih radova, 150 stručnih radova i desetine knjiga.
Najznačajnija njegova dela su “Kultura slobodnog vremena”, “Metarmofoze igre”, “Iskušenja slobodnog vremena”, “Usud igre”, “Nedoumice oko kulture”, i drugi.
Oktobra 2023. objavio je knjigu pod naslovom “Tajne dijaloga”.
Božović je dobitnik više nagrada, među kojima su “Đorđe Fišer” 2012. godine za doprinos razvoju humora i satire, “Radoje Domanović” 2016. godine za teorijski pristup satiri, “Tipar” 2016. za životno delo za humor i satiru.
Dobitnik je i zvanja Vitez poziva 2021, koji dodeljuje Liga eksperata.
Trinaestogodišnje dijete, R.P., poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Kotor – Budva, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Iz policije su kazali da je u nesreći jedna osoba povrijeđena.
Do nesreće je došlo oko 14 sati u mjestu Radanovići.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana
Kandidatura Kotora za članstvo u MedCities mreži gradova prihvaćena je na današnjoj Generalnoj skupštini ove organizacije održanoj u Sarajevu.
Opštini Kotor je predloženo članstvo u ovoj organizaciji na sastanku održanom 24. aprila u Briselu, na kojem su u okviru aktivnosti i kampanje lobiranja za stvaranje makroregionalne strategije za Mediteran, članovi Mediteranske alijanse za saradnju, MedCities, i Međumediteranska komisija CPMR uz podršku Vlade Katalonije i Regiona Provansa-Alpi-Azurna obala, pokrenuli stvaranje grupe Prijatelja makroregiona Mediterana. Kandidaturu Kotora je danas predstavila koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju dr Jelena Stjepčević čime je Opština Kotor postala prva crnogorska opština – članica MedCities.
MedCities asocijacija pomaže u osnaživanju mediteranskih lokalnih samouprava da ostvare svoje strateške prioritete, vjerujući da one igraju vitalnu ulogu u poboljšanju života građana.
To je mediteranski glas za lokalne vlasti i izgrađuje njihove kapacitete da odgovore na izazove lokalne uprave na održiv način. MedCities organizacija je osnovana 1991. godine u Barseloni. Transformacija MedCities-a u pravno udruženje povećala je njegov operativni kapacitet i poboljšala njegovu sposobnost da promoviše održivi urbani razvoj u regionu. MedCities uzima Agendu za održivi razvoj 2030. kao opšti okvir za sve svoje projekte.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana.
KUC “Kadena” iz Tivta ovog vikenda (25. i 26.11.) organizuje 6. SMOTRU FOLKLORNIH ANSAMBALA CRNE GORE, u Centru za kulturu Tivat sa početkom u 18 sati.
U okviru smotre će gostovati čak 14 ansambala iz čitave Crne Gore, sa oko 500 učesnika, mladih folkloraša uzrasta do 16 godina!
Iz uprave Folklornog ansambla “Nikola Đurković” Kotor i KUC “Kadene” Tivat pozivamo sve ljubitelje narodnih igara da prisustvuju događaju sa svojim najdražima kao i to da je ULAZ BESPLATAN!
Smotru su ove godine podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Centar za kulturu Tivat.
