Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić najavio je osnivanje fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine.
Razlog za osnivanje fonda, kako je kazao Jokić, je taj jer će za 50 godina od sada nivo mora porasti do mjere koja će promijeniti kompletan izgled Kotora i načina života u njemu.
Kotor – foto Boka News
“Danas, zvone zvona koja najavljuju još veći potres od razornog zemljotresa, potres klimatskih promjena. Ne ulazeći u to šta je uzrok tih promjena, moramo govoriti o prognozama, koje su sve samo ne optimistične. Za 50 godina od sada nivo mora će porasti do mjere koja će promjeniti kompletan izgleda Grada i načina života u njemu. Ne smijemo dozvoliti da tu ili bilo koju drugu katastrofu čekamo nepripremljeni, očekujući i vapeći za pomoć. Nemamo pravo da našu djecu ostavimo bez sigurnosti. Zbog toga ćemo u saradnji sa stručnjacima, predložiti skupštini odluku o formiranju Fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine, a koji će se moći koristiti samo i sključivo za ove svrhe – kazao je Jokić juče na svečanoj sjednici povodom 21. novembra, Dana Opštine Kotor, uz poruku „stvorimo našoj djeci mogućnost da se brane od neshvatljive snage i moći prirode, dajmo im pravo na život.“ – kazao je Jokić.
Spor kompanije “Vektra Boka” i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koji je pokrenut zbog raskida ugovora o koncesiji za četiri plaže u Herceg Novom i odštete za izdavanje parcela u toj opštini, počeo je iznova u Privrednom sudu.
Nakon odlaska u penziju sutkinje u ovom postupku Senade Hasanagić, spor je sada u rukama Marije Adžić. Ona je na jučerašnjem ročištu javnu raspravu počela iznova, vještaku geodetske struke Miliću Popoviću naložila da se izjasni na raniji podnesak Morskog dobra i nastavak ročišta zakazala za januar.
Kompanija “Vektra Boka” biznismena Dragana Brkovića, pokrenula je tužbu nakon što je Morsko dobro 2019. raskinulo ugovor o zakupu četiri plaže u Herceg Novom, prije isteka koncesije od 20 godina – na koliko je bio zaključen. Ugovorom su ustupljene četiri plaže i to: kupališta ispred hotela “Plaža”, bivšeg hotela “Tamaris”, hotela “Igalo” i kupalište Žanjic. Iz “Vektre” smatraju da je taj ugovor još na snazi, a traže i naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele, koje su kako tvrde u njihovom vlasništvu, a koje je državna firma davala u zakup trećim licima.
Advokat Morskog dobra Nikola Bogavac predložio je da se geodetski vještak Popović, koji je radio nalaz kojim je trebalo identifikovati parcele i kupališta koje je državna firma izdavala, izjasni na navode u podnesku koji je ta kompanija podnijela 5. januara 2021. Sutkinja Adžić je predlog usvojila i naložila vještaku da se na te navode blagovremeno izjasni.
TO Kotor planira uskoro ponovnu posjetu Azilu za pse u okviru akcije Volim Kotor.
Sa dolaskom hladnijih dana, pored hrane, u azilu se javlja i potreba za nekim stvarima koje će ublažiti zimu svima koji tu borave.
Koristimo priliku da pozovemo sve koji su u mogućnosti, da doniraju jorgane, peškire i ćebad koji im više nisu od koristi. Ova vrsta donacije će biti od pomoći jer će se sve navedeno koristiti kao podloga zahvaljujući kojoj psi neće boraviti direktno na betonu na kom inače borave, a koji je sve hladniji. Stoga, peškiri, ćebad i jorgani mogu biti korišteni, al ipak bi trebalo da budu ne previše oštećeni i u stanju da mogu biti od koristi.
Donacije će se prikuplati u prostorijama TO Kotor u staroj zgradi Jugopetrola u Škaljarima, radnim danima od 08:00 do 12:00 sati, do 01.12.23.
Na ovaj način pokazujemo brigu o životinjama kojima je to najpotrebnije i Volimo Kotor! poručuju iz TO Kotor.
Dijelimo sa vama radost što je ovaj broj „Eha“ najzad izašao iz štampe. Ne kako je to bilo očekivano, na kraju školske godine, ali ipak u kalendarskoj 2023. poručuju iz Gimnazije Kotor.
Sa prošlogodišnjim brojem ispratili smo neke važne članove redakcije, ali smo se potrudili da pronađemo kreativne učenike koji bi svojim idejama i entuzijazmom postali nova pokretačka snaga ove male novinarske „laboratorije“. Kada prelistatestranice „Eha“ možda vam se učini da je to samo jedan od brojnih projekata i aktivnosti kakve se u školi obično ostvaruju, ali u njega su utkani brojni sati zajedničkog rada sa učenicima, prikupljanja članaka i raznovrsnih sadržaja, i iznad svega, njihove kreativnosti, strpljivosti i spremnosti da se krene ispočetka i onda kada ne ide dobro. A bilo je i takvih, uzaludnih radnih subota kada su tekstovi ostajali nedovršeni, ali i onih kada je sve vrcalo od ideja i duha zajedništva. Ali… istrajali smo do kraja.
U školi su bile brojne humanitarne akcije, pa smo im posvetili prve stranice, zadržali smo rubriku stvaralaštvo koja i ove godine svjedoči o visokim literarnih i likovnim dometima učenika, predstavili Kotor kroz tradiciju maskenbala i karnevala, a značaj dali i člancima o pošastima savremenog svijeta kao što su trgovina ljudima ili izrabljivanje siromašnih u modnoj industriji.
Raduje što se redakciji pridružuju novi članovi koji pokazuju interesovanje za novinarstvo ili grafički dizajn jer su oni budući kreatori istine o slici savremenog svijeta koja je sve više u vlasti „sedme sile“. Važno je da stanu na stranu istine od najranijih dana i imaju hrabrosti da je javno iskažu.
Redakciju školskog lista „Eho“ 11 činili su učenici: Viktor Brkanović, glavni urednik, Katarina Jelić, Irina Bulajić, Milica Nikolić, Anđela Vulović, Tamara Zirojevikj, Ana Perović.
Ovom prilikom, zahvaljujem vrijednim i dobrim učenicima u redakciji koji su prihvatili odgovornost i kroz saradnju i druženje, posao doveli do kraja. Vjerovali su da više vrijedi uložiti energiju u stvaralački rad, nego provoditi vrijeme u virtualnom svijetu društvenih mreža, spavanju i izlascima.
Takođe, hvala svim kolegama i učenicima na saradnji i podršci!
Školski list je štampan u 600 primjeraka na 76 stranica, kazala je glavni urednik: Sonja Golub-Klenak, prof. CSBH jezika i književnosti
Pozorišni komad „Uspomene Sare Bernar“, u produkciji Hercegnovskog pozorišta i JUK Herceg Fest, sa sjajnim glumačkim tandemom Tanja Bošković i Dejan Đonović, u režiji Staše Koprivice, najbolja je predstava na 6. Festivalu malih pozorišnih formi, koji je sinoć završen u Zaječaru.
Odluku je donio tročlani žiri u kome su radili predsjednik teatrolog mr Spasoje Ž. Milovanović, i članovi, glumci Nataša Petrović i Miloš Tanasković.
Publika je „Sari Bernar“ dala visoku ocjenu 9,54, ali je monodrama „Milunka“, po tekstu, u režiji i odličnom izvođenju glumice Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, Vesne Stanković dobila ocjenu 9,90 i tako izabrana za najbolju predstavu po ocjeni publike, saopšteno je iz Hercegnovskog pozorišta.
– Žiri je ocjenjivao sedam vrhunskih monodrama i duodrama iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a u obrazloženju za nagradu našoj „Sari Bernar“ navedeno je da su tokom sat i deset minuta prisustvovali stvaranju umjetnosti – navedeno je u saopštenju.
Na festivalu koji organizuje Narodno pozorište Timočke krajine „Zoran Radmilović“ žiri je dodijelio specijalnu nagradu Vesni Stanković za ulogu Milunke, ispovjest heroine srpske istorije Milunke Savić.
Ocjena je i da je ovo bilo jedno od najboljih izdanja Festivala malih pozorišnih formi u Zaječaru.
Iz Hercegnovskog pozorišta zahvaljuju svim akterima predstave, dragim domaćinima i Slobodanu Cvetkoviću na sjajnim fotografijama.
Ivica Kostelić ne prestaje iznenađivati svojim hobijima. Nakon “Skiing the Fire Ring” kojeg je režirao zajedno s Mihom Deisingerom, najavio je dokumentarni film “Transat” njegov prvi samostalni autorski rad.
– Film prati dogodovštine s velike regate preko Atlantika Transat Jacques Vabre 2021. godine koju sam odjedrio zajedno sa suskiperom Calliste Antoine Skipper. Film ujedno daje pobliži uvid u zahtjeve oceanskog jedrenja te ima i edukacijsku komponentu – kazao je Kostelić čiji će se dokumentarac prikazati u Zagrebu 27. studenog, Ivanić Gradu 28. studenog, u Varaždinu 7. prosinca, dok je splitska projekcija najavljena za 29. studenog u prostorijama Jedrililarskog kluba Labud u 18 sati, Ulaz je slobodan.
Kostelić je sudjelovao je u jedriličarskoj utrci Transat Jacques Vabre 2021. godine i postao prvi Hrvat koji je uspješno preplovio Atlantski ocean kao sudionik ove regate. Ivica je ovu utrku u popularnoj Klasi 40 završio u društvu partnera Francuza Callistea Antoinea, a dvojac je u borbi sa zaista jakom konkurencijom zauzeo impresivno 17. mjesto.
Ova prestižna jedriličarska utrka prati povijesnu rutu trgovanja kavom između Francuske i Brazila. Ime je dobila po francuskom brendu kave Jacques Vabre (ujedno i sponzor utrke). U utrci sudjeluju dvočlani timovi, a jedriličari se uparuju prema njihovim komplementarnim vještinama, zajedničkim značajkama i tome kako se međusobno slažu.
Brodovi kreću iz glavne francuske luke za uvoz kave Le Havre, a za odredište imaju Salvador de Bahia u Brazilu, koja je svjetski lider što se tiče uzgoja i izvoza kave. Tako cjelokupna ruta iznosi oko 4000 nautičkih milja.
Izložba „Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja“
Izložba Dubrovačkih muzeja “Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: Materijali, alati i tehnike izrade“ otvorena je u utorak u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe.
Izložba predstavlja dosad nepoznat dio fundusa s brojnim i jedinstvenim primjercima tradicijskog ruha i rukotvorstva s područja Hrvatske i jugoistočne Europe, a nastala je u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Ivice Kipre, Barbare Margaretić i Branke Hajdić.
Ivica Kipre izjavio je ne otvaranju kako je izložba složen pothvat kojim se htjelo prikazati što Etnografski muzej, osim zavičajne baštine, posjeduje i stavlja ga uz bok europskim muzejima.
“U mom dijelu izložbe obrađujemo temu obrade tekstila i tekstilnih tehnika. Prikazali smo drvene predmete i predmete koji se koriste u obradi sirovina i pretvorbi u materijale, razne vrste vretena, preslica, namatala, a izložili smo i vrlo stare male tkalačke stanove za izradu pasica ili resa“, rekao je Kipre.
U drugom dijelu izložbe prikazana je bogata, rijetka i vrijedna tekstilna građa iz zbirke narodnih nošnji, istaknula je Barbara Margaretić, dodavši da najvećim dijelom u zbirci imaju žensku svečanu nošnju.
Izložena građa plod je ženskog tekstilnog rukotvorstva, uglavnom iz nizinskog dijela Hrvatske, južno od Zagreba, a to su Turopolje, Pokuplje, Posavina, Moslavina, Slavonija i Baranja, kao i nošnje iz zaleđa sjeverne Dalmacije.
Izložba „Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja“
Predstavljeno tradicijsko ruho nastalo je pod utjecajem dvaju kulturnih krugova – panonskog i dinarskog, od sredine 19. do početka 20. stoljeća,
Branka Hajdić rekla je da treći dio izložbe predstavlja građu sa šireg etnografskog područja, iz zemalja jugoistočne Europe.
“Ta je građa u muzej prispjela donacijom učiteljice Jelke Miš, a drugi dio je donacija iz 1953. godine, kad je velika izložba narodne umjetnosti, nakon turneje europskim metropolama, poklonjena Dubrovniku.
Najvrjednije je staro dinarsko odijevanje, jednodijelne košulje s kontinuitetom još od 2. stoljeća, a uz njih i pregače vrlo arhaičnog tkanja s kontinuitetom od prapovijesti“, objasnila je Hajdić.
Gradska pročelnica za kulturu Julijana Antić Brautović otvorila je izložbu, istaknuvši da potpuna transformacija žitnice “Rupe” nije uobičajena u muzejskoj praksi, a posebno kad se radi vlastitim snagama.
“Sve što je za izložbu izgrađeno napravili su djelatnici Dubrovačkih muzeja. Ona nije samo plod rada autora, već i sinergije svih stručnih djelatnika i pomoćnih službi. I nije plod samo profesionalnog interesa, već nevjerojatne ljubavi za baštinu o kojoj Dubrovački muzeji skrbe“, poručila je Antić Brautović.
Izložba čije grafičko oblikovanje i likovni postav potpisuje dizajnerica Kristina Mirošević ostaje otvorena u žitnici „Rupe“ do 30. juna 2024. godine.
Lica talaca objavljena na zidu u Jeruzalemu Foto: James Oatway / REUTERS
Oslobađanje talaca prema dogovoru o privremenom primirju između Izraela i militanata Hamasa neće se dogoditi prije petka, rekao je izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost u srijedu navečer.
Izrael i Hamas dogovorili su se rano u srijedu o prekidu vatre u Gazi na najmanje četiri dana kako bi se omogućio dolazak pomoći i oslobodilo najmanje 50 talaca koje drže militanti u palestinskoj enklavi u zamjenu za najmanje 150 Palestinaca koji su zatvoreni u Izraelu.
Vrijeme početka primirja i oslobađanja talaca koje je Hamas zarobio tijekom napada na Izrael 7. listopada tek treba biti službeno objavljeno. Egipatski sigurnosni izvor rekao je da su posrednici tražili da počne u 10 sati u četvrtak.
Izraelska javna televizija Kan, pozivajući se na izraelskog dužnosnika, izvijestila je da je došlo do 24-satnog kašnjenja provedbe sporazuma jer ga još nisu potpisali Hamas i posrednik Katar. Dužnosnik je rekao kako su optimistični da će sporazum biti proveden kada bude potpisan.
– Pregovori za oslobađanje naših zarobljenika napreduju i nastavljaju se cijelo vrijeme, rekao je izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi u izjavi koju je objavio ured premijera.
– Početak oslobađanja kreće prema izvornom dogovoru između strana i ne prije petka, rekao je Hanegbi.
Premijer Benjamin Netanyahu nije spomenuo potencijalnu odgodu u provedbi sporazuma tijekom konferencije za novinare kasno u srijedu. Hanegbijeva izjava objavljena je oko sat vremena nakon konferencije za novinare.
Prvo primirje u skoro sedam tjedana starom ratu, postignuto nakon posredovanja Katara, pozdravljeno je diljem svijeta kao znak napretka koji bi mogao olakšati patnje civila u Gazi pod opsadom Izraela i vratiti više izraelskih zarobljenika kući. Arapski ministri pohvalili su sporazum, ali su rekli da bi on trebao postati prvi korak prema potpunom prekidu vatre.
Izrael je rekao da bi se prekid vatre mogao dodatno produljiti ako bi više talaca bilo oslobođeno, a palestinski izvor rekao je da bi čak 100 ukupno talaca moglo biti oslobođeno do kraja mjeseca.
Hamas i s njim povezane skupine zarobili su oko 240 talaca kada su islamistički naoružani napadači divljali po gradovima južnog Izraela 7. listopada. Prethodno je Hamas oslobodio samo četvero.
– Neće izvući sve taoce, ali će izvući ovih prvih 50-ak, sve žene i djecu… Počet će ih puštati tijekom sljedeća 24 sata, rekao je glasnogovornik Bijela kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.
– Sjedinjene Države također se nadaju da će stotine kamiona humanitarne pomoći stići u Gazu u sljedećih nekoliko dana, rekao je Kirby.
– Sada je važno da se svi aspekti u potpunosti provedu, rekao je američki predsjednik Joe Biden u komentaru na dogovor na X-u.
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji - foto M. Marušić Boka News
1 od 12
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru sinoć je otvaranje izložbe “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, autora Ilije Mlinarevića, kustosa Pomorsko- tehničke zbirke.
Na 185 prikaza sažet je kartografski prikaz Boke Kotorske kroz pet vijekova. Izložba je omaž Boki, ali i omaž mnogobrojnim evropskim kartografima, izdavačima i graverima čiji radovi su sastavni dio ove izložbe.
„U pripremi ove izložbe bilo je preko 400 pomorskih mapa koje sam našao kao najzanimljivije, pred vama je 185. Jedna simbolika se desila ovih dana, večerašnja izložba korenspodira sa onim što ste desilo prije par dana u Pomorskom muzeju, a to je da je i formalno pravno tražen povraćaj statusa grada Kotora. Ove karte koje su oko vas svjedoče da je Kotor uvjek bio grad, da mu je mjesto među gradovima Mediterana, da nije neki „novi“ grad već milenijski centar ovog dijela Jadrana. Izložbu prati katalog na kojima je QR kod a kada ga očitate dolazite do kompletne karte sa podacima, na nijednoj karti Kotor nije zaobiđen od Renesanse do danas…“ – kazao je autor izložbe Ilija Mlinarević.
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Kustosica Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita Petra Blažević, sa kojim Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora ima dugogodišnju saradnju, izrazila je zahvalnost na divnom prijemu i čestitala Dana opštine grada Kotora.
„Ilija je karte pogledao na jedan drugačiji način i ne predstavlja karte iz vaših zbirki, donosi tuđe zbirke, važnih međunarodnih institucija, preko Washingtonske kongresne biblioteke, Pariške nacionalne biblioteke, zagrebačke Sveučilišne knjižnice, Marčane u Veneciji koje govore o značaju Kotora. Ono što mene impresionira su karte i najsitnijih mjerila, koje ne možete koristiti za plovidbu, a na svakoj od njih je Kotor. To govori o pozicioniranju Kotora kao neizostavne točke u prometu, kao onoga grada iz kojega su potekli pomorci koji su sve ove karte pronjeli do ovih ogromno važnih zbirki. Možda ti kartografi nikada nisu bili u Kotoru ali su svi znali za Kotor…“ – kazala je Blažević.
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Ona se zahvalila Milinareviću na ideji kako predstaviti stare stvari na nov način, tako da i vi iz svoje fotelje zahvaljujući pametnim telefonima možete postati istraživači europske kartografije. Ispred vas ima i arapske kartografije, nekoliko osmanskih karata tako da je riječ o globalnoj važnosti vašega Grada zaključila je Blažević.
Izložbu je otvorio presjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, koji je kazao da izložba ukazuje na značaj Kotora kroz vjekove.
„Nakon podnošenja zvanične inicijative za povratak statusa grada Kotoru imao sam bezbroj pitanja novinara zašto je Kotor poseban, ali od večeras ću ih uputiti na gospodina Mlinarevića da im on obrazloži zašto u zadnjih pola milenijuma Kotor nikada nije preskočen na ni jednoj karti. Hvala u moje ime i grada Kotora na ovakvoj zbirci koja će doprinjeti ne samo u naučnom istraživanju istorije našega grada već i pomociju naše inicijative “ – kazao je Jokić.
Izložbu prati katalog koji na preko 200 strana donosi 185 kartografskih prikaza Boke sa QR kodom za svaku mapu.
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
U muzičkom dijelu programa nastupili su Đurđa Petrović Polja i Dragan Ivanović.
Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji
Kako je za naš portal kazao autor izložbe, kustos, Ilija Mlinarević na pripremi ove izložbe radio je godinu dana. Kao posebnu vrijednost ističe QR kod za svaku mapu, jer ukoliko ne digitalizajemo kulturnu baštinu u današnje vrijeme kao da ne postojite, a na tom polju digitalizacije svi zajedno u Crnoj Gori smo vrlo malo uradili, poručio je Mlinarević.
Brojni prestižni mediji iz Poljske preporučili su Crnu Goru kao nezaobilaznu turističku destinaciju tokom ove godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Riječ je o dnevnim novinama: Wiadomości Turystyczne, Rynek turystyczny i Puls Biznesu, kao i 27 poljskih portala koji navode da je Crna Gora idealna destinacija za ljubitelje aktivnosti na otvorenom, a ujedno i za one koji se žele opustiti u miru i tišini. Tekstovi o destinaciji koji su objavljeni u prethodnih mjesec dana dostižu brojku od skoro milion čitalaca.
Članak pod nazivom „Crna Gora – destinacija za otkrivanje tokom cijele godine“ našao se u najznačajnijem turističkom magazinu – Wiadomości Turystyczne.
U članku se navodi da turistička ponuda u kombinaciji sa dobrim avio konekcijama, čini Crnu Goru izuzetno zanimljivom i pristupačnom destinacijom.
„Crna Gora je, zahvaljujući svojoj prirodnoj raznolikosti i povoljnoj klimi sa 240 sunčanih dana u godini, zemlja u koju vrijedi putovati u bilo koje doba godine“, piše u članku.
Prestižni portal u Poljskoj – Gazeta.pl, objavio je članak pod nazivom „Crnogorska prirodna čuda su savršena kako za kraći odmor tako i za duži boravak. Zaljubićete se u ovu zemlju“.
„Crna Gora je po površini relativno mala zemlja i njome možete proći od sjevera do juga za samo nekoliko sati. Ipak, nudi nevjerovatnu prirodnu raznolikost. Oduševljavaju njeni planinski vrhovi, prostrane šume, skrivena jezera i slikovite rijeke. Uz to, tu je i atraktivna jadranska obala, stjenovita i pješčana, sa mnogo predivnih skrivenih uvala“, navodi se u članku na portalu Gazeta.pl, koji ima 5,3 miliona pregleda na mjesečnom nivou.
Vrijedno je, kako se dodaje, otkriti prirodna čuda Crne Gore tokom dužeg boravka, ali je i idealna destinacija za brz i izuzetno intenzivan gradski odmor. Direktan let od Varšave do Podgorice traje manje od dva sata.
Pored ostalih, izdvaja se i jedan od čitanijih portala Interia koji broji oko 21 milion čitalaca na mjesečnom nivou. U članku pod nazivom „Crna Gora – Utabanim stazama“, navodi se da Crna Gora nudi mnogo više od onoga što se može vidjeti na brošurama turističkih agencija.
„Poljski turisti Crnu Goru vezuju prvenstveno za more. Marine u kojima se vezuju jahte najbogatijih ljudi svijeta, spektakularni pogledi na Bokokotorski zaliv i Sveti Stefan, šarmantni gradovi u kojima su i Mlečani i Osmansko carstvo ostavili trag, prekrasne plaže, vile i hoteli, dio su ove zemlje. Time je Crna Gora ukrala srca ljubitelja opuštanja na Jadranu. Ali ona nudi mnogo više od onoga što obično vidimo na naslovnicama brošura turističkih agencija“, piše u članku.
Prema podacima Monstata za prvih devet mjeseci, turisti iz Poljske su ostvarili preko 40 hiljada dolazaka u kolektivnom smještaju, što ih svrstava u top deset tržišta sa kojih smo imali najveći broj dolazaka.
„Imajući u vidu značaj poljskog tržišta za turizam naše zemlje, objavljeni članci u uticajnim medijima daju poseban doprinos u pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne destinacije za putovanja u 2023/24. godini“, zaključuje se u saopštenju.
