Herceg Novi je zaslužio prestižnu titulu Evropskog grada sporta za 2024. godinu, saopšteno je iz Međunarodne organizacije ACES Europe. Svečanost povodom uručenja priznanja biće održana 7. decembra u Briselu kada će čelnicima Opštine i Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju biti predata zastava Evropskog grada sporta.
Osim što ga stavlja na evropski pijedestal slave sa još 3 000 gradova titulara, Herceg Novi dobija državni, regionalni i međunarodni sportski značaj uz otvorene mogućnosti priliva značajnih finansijskih sredstava za poboljšanje sportske infrastrukture i saradnju sa evropskim klubovima i institucijama.
„Herceg Novi se pridružio porodici evropskih gradova koji posebnu pažnju posvećuju sportu i njegovom razvoju. U pripremnoj fazi naše kandidature je možda još i postojala sumnja da li ćemo ovu titulu dobiti, ali nakon boravka Komisije u našem gradu postalo je jasno da Herceg Novi jeste i oduvijek je bio grad sporta, a ovo je samo još jedno formalno priznanje u čast svih uspjeha naših sportista“, kazao je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.
Kandidatura je podnesena 20. septembra, a već početkom oktobra Herceg Novi su posjetili predstavnici Komisije ACES Europe kako bi utvrdili da li naš grad zaslužuje ovu titulu. Uz obilazak sportskih kapaciteta, upoznavanja sa prvoligaškim klubovima, sagledali su potencijal Herceg Novog za dalji razvoj i unaprijeđenje profesionalnog, razvojnog i rekreativnog sporta. Tokom prezentacije, članovi komisije imali su priliku da čuju priču o generacijama novskih uspješnih sportista među kojima je veliki broj olimpijaca, ali i mladim nadama koje stasavaju.
U čast najuspješnijim novskim sportistima i sportskim radnicima, na inicijativu lokalne samouprave, snimljen je dokumentarni film „Na zlatnim skalama“ čija će premijera biti održana 23. oktobra u Dvorani Park od 19:00 sati.
Zbog velikog migrantskog pritiska i stanja na Bliskom istoku sve više država uvodi ili produžava granične kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora.
Austrija je uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom još 2015., a u ponedjeljak je obavijestila Komisiju da će s tim nastaviti do svibnja sljedeće godine. U srijedu je uvela kontrole i na granici s Češkom, nakon što je Njemačka odlučila uvesti nadzor na granicama s Poljskom i Švicarskom te produžiti kontrole na granici s Austrijom. Kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora provode još i Danska, Francuska, Norveška i Švedska.
U okviru rasprave o šengenskom prostoru posebna pozornost bit će posvećena krijumčarenju migranata i o tome kako se učinkovito boriti toga.
Za vrijeme radnog ručka ministri će razgovarati o implikacijama stanja na Bliskom istoku na unutarnju sigurnost u državama članicama. U Bruxellesu su prije dva dana u terorističkom napadu ubijene dvije osobe, u Francuskoj je u petak mladi radikalizirani islamist ubio profesora na sjeveru zemlje, u srijedu je nekoliko regionalnih zračnih luka bilo je evakuirano nakon “dojava o bombi” poslanih elektroničkom poštom. Zbog povećane opasnosti novog napada, sigurnosna uzbuna u zemlji podignuta je na najvišu razinu.
Španjolsko predsjedništvo izvijestit će ministre o tome kako napreduju pregovori između Vijeća i Parlamenta o usuglašavanju zakonodavnih tekstova o migracijama i azilu. Ministri će potom razgovarati o vanjskoj dimenziji migracija, to jest o suradnji sa zemljama iz kojih migranti dolaze i zemljama tranzita. Ministri će također raspravljati o prijedlogu uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Predloženom uredbom internetskim poduzećima nametnut će se obveza obavješćivanja nadležnih tijela o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece na internetu na njihovim platformama.
Policija je uhapsila Željka Franovića (32) iz Kotora zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda, saopštila je Uprava policije.
Kotorskoj policiji je prijavljeno da je 14. oktobra u Starom gradu došlo do narušavanja javnog reda i mira, te da je B.R.G. (21) državljanin Republike Austrije zadobio teške tjelesne povrede, u vidu frakture nosa.
“Preduzetim radnjama policija je došla do sumnje da je je Ž.F. nanio povrede oštećenom i izvršio krivično djelo teške tjelesne povrede”, zaključuju u Upravi policije.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) je u saradnji sa najvećim britanskim turoperatorom Jet2holidays i turističkom privredom, organizovala VIP nagradno putovanje za turističke agente iz Velike Britanije.
U pitanju je grupa od 12 pobjednika godišnjeg takmičenja „Cover Stars 2024“, koje organizuje Jet2holidays u partnerstvu sa najuticajnijim britanskim magazinom koji je posvećen turističkim agentima – Travel Weekly. Osim njih, u periodu od 16. do 19. oktobra u Crnoj Gori borave i predstavnici magazina Travel Weekly i britanskog turoperatora Jet2holidays.
Tokom boravka u destinaciji, turistički agenti imali su priliku da obiđu Budvu, Kotor, Tivat i Cetinje, te se upoznaju sa turističkim atrakcijama i ponudom ovih gradova.
„Ovo je moj prvi dolazak u Crnu Goru i zaista sam prijatno iznenađena. Predjeli su nevjerovatni i sve što smo imali priliku da obiđemo je zanimljivo. Crna Gora je poslednjih godina izuzetno zanimljivo tržište za stanovnike Velike Britanije, a tek će se čuti za nju s obzirom na to da je planirano više letova naredne godine“, poručila je Bryony Hordem ispred turističke agencije Travel Consellors.
Ona je istakla da Crna Gora ima raznovrsnu turističku ponudu, a cijene hrane i pića su veoma pristupačne.
Foto NTO
Izvršna direktorica prodaje turoperatora Jet2holidays, Emma Broad je izjavila da je Crna Gora ipak prevazišla njena visoka očekivanja i da je riječ o zemlji sa predivnim pejzažima i savršenom prirodom. Prema njenim riječima, Crna Gora posjeduje idilične pejzaže, netaknutu prirodu, bogato kulturno nasljeđe i zanimljiv dodatni sadržaj, što su stvari koje Britanci traže za savršen odmor.
Direktorica NTO CG dr Ana Tripković Marković je ovom prilikom poručila da je NTO CG izuzetno zadovoljna saradnjom sa najvećim britanskim turoperatorom.
“Saradnja s turoperatorom Jet2holidays nam je od ključnog značaja za unapređenje aviodostupnosti i rast turističkog prometa sa strateški važnog tržišta Velike Britanije, imajući u vidu da Jet2com i Jet2Holidays saobraća ukupno iz 11 britanskih gradova, što predstavlja tržište od ukupno 51 miliona ljudi. Stoga, zaista je velika stvar što je Jet2com najavio uvođenje letova iz Birmingema i Londona, pored već uspostavljene linije sa Mančesterom. To znači da će Crna Gora biti povezana direktnim letovima sa 3 najveća grada Velike Britanije“, kazala je Tripković Marković.
Ona je pojasnila da nagradno putovanje za 12 britanskih agenata je samo dio marketinške kampanje koju sprovodimo sa turoperatorom Jet2holidays na tržištu Velike Britanije. Riječ je o kampanji koja predviđa promociju putem digitalnih kanala, uz najsavremenije marketinške alate, ali i putem tradicionalnih kanala promocije, poput bilborda i najslušanijih radio stanica.
Takmičenje “Cover Stars“ se održava više od 10 godina i pravo učešća imaju svi turistički agenti sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Crna Gora se našla na naslovnici prestižnog magazina Travel Weekly povodom ovog nagradnog putovanja, što predstavlja dodatnu medijsku promociju na tržištu Velike Britanije.
Pored NTO CG, podršku organizaciji ovog putovanja pružili su i turistička agencija Kompas Montenegro, hotel Iberostar Belevue i lokalne turističke organizacije Kotora i Cetinja.
Libanonski Hezbollah pozvao je u srijedu na “dana gnjeva” zbog napada i “masakra” na bonicu u Gazi za koji optužuje Izrael.
– Neka srijeda, bude dan gnjeva protiv neprijatelja, pozvao je Hezbollah, saveznik palestinskog Hamasa, u priopćenju, osuđujući “masakr” i “brutalni zločin”.
Neka ovo bude dan bijesa, glasio je poziv Hezbollaha nakon napada na bolnicu u Gazi, pozivajući muslimanski svijet na prosvjede. Za njih nema dvojbe tko je kriv za napad: Izrael i njegovi saveznici.
– Postoji samo jedan put, a to je otpor, nema pregovora, sastanaka vođa ni bilo čega drugoga. Otpor je jedini put za Palestince, nema drugog rješenja osim otpora, rekla je Rim Fakih, prosvjednica iz Bejruta.
U libanonskoj prijestolnici, prosvjednici su se okupljali, među ostalim, ispred francuskog veleposlanstva, ali nisu uspjeli doći do dobro utvrđenog kompleksa američkog veleposlanstva. Snage sigurnosti rastjerivale su ih suzavcem i vodenim topovima.
Kao i u Istanbulu gdje je skupina prosvjednika pokušala upasti u zgradu izraelskog konzulata. Izrael je pozvao svoje državljane da napuste Tursku što prije zbog opasnosti od terorističkih napada.
U Jordanu i Iranu gorjele su američka i izraelska zastava, uz povike “Smrt Izraelu”.
– Palestinski narod nije počinio zločin. To je njihov dom i ne žele otići. Očekujem da naši vladari podrže Palestinu i palestinski narod. Izrael treba biti kažnjen zbog svojih zločina. Želimo da se na njihove rakete odgovori raketama, rekao je Shahgholi, prosvjednik iz Teherana.
Volonteri koji u Rafi, na granici s Egiptom, čekaju dostavu humanitarne pomoći za pojas Gaze, održali su dženazu za bolničke žrtve. Dok se humanitarna pomoć na granici gomila, egipatski predsjednik kaže da su izraelska bombardiranja oštetila prijelaz i da neće dopustiti raseljavanje Palestinaca na područje Sinaja koji bi time samo postao meta izraelskih napada.
– Raseljavanje Palestinaca iz pojasa Gaze u Egipat znači da bi se na sličan način mogli raseliti i Palestinci sa Zapadne obale u Jordan. Tako ideja palestinske države o kojoj raspravljamo s međunarodnom zajednicom više ne bi bila moguća, rekao je Abdel Fattah El-Sisi, egipatski predsjednik.
El Sissi se sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom koji je uvjeren da će nakon njegovih razgovora s čelnicima Izraela, Jordana i Egipta, humanitarna pomoć napokon stići do Gaze. Osudio je bacanje molotovljevih koktela na sinagogu u Berlinu.
– Potpuno je jasno da ne prihvaćamo i da nikada nećemo prihvatiti napade na židovske institucije, kao ni bilo kakve nasilne aktivnosti i korištenje antisemitskih slogana, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
Najavio je pojačanje sigurnosnih mjera oko židovskih vjerskih objekata. Isto su učinile i talijanske vlasti. Usto, aerodromi u Lionu, Tuluzu i Lilu evakuirani su iz sigrnosnih razloga, dok je Austrija podignula razinu upozorenja na opasnost od terorizma. Predsjednica Europske komisije koja od početka rata podržava Izrael, pozvala je na zaštitu civila.
– Bolnica u Gazi u kojoj su bile stotine ranjenih, pretvorena je u vatreni pakao. Prizori iz bolnice Al-Ahli su strašni i potresni. Nema izgovora za napad na bolnicu punu civila, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
I ruski predsjednik Vladimir Putin koji je prethodnih dana razgovarao s liderima Irana, Sirije, Egipta i palestinske samouprave osudio je napad na bolnicu.
– Imam dojam da nitko od njih ne želi nastavak sukoba. Jedni ga ne žele, drugi se nečega boje, ali imam dojam da nitko od njih nije spreman na daljnju eskalaciju sukoba i rat velikih razmjera, rekao je Vladimir Putin, ruski predsjednik.
Svjetska javnost pita se hoće li napad na bolnicu u Gazi biti prekretnica u ovom ratu. No iako su ga osudili čelnici diljem svijeta, oružje nije utihnulo.
Kotor Bedemi – Turisti pohode Tvrđavu već od ranih jutarnjih sati foto Boka News – M.D.P.
SO Kotor na danas održanoj sjednici donjela je Odluku o očuvanju, turističkoj valorizaciji i naknadi koja se plaća prilikom obilaska kotorskih bedema i tvrđave Sv. Ivan, a koja će sada umjesto 8 eura iznositi 15 eura, kao i da naknadu nisu dužna plaćati lica koja imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore.
Predsjednik Opštine, Vladimir Jokić je kazao da su prihodi od bedema trenutno oko 1.2 miliona eura i da je za dogovor o svim predlozima za cijenu obilaska bedema, kao i da za sada nema još dovoljno sadržaja koji bi opravdali veću cijenu.
“Za cijenu ulaznica sam 15 eura, ako se dogovorimo, a za građane Crne Gore treba da bude besplatna jer je Kotor bogata opština i može to sebi da dozvoli“- kazao je Jokić.
Odbornik Vido Drašković (LPCG) je mišljenja da bi cijena od 15 eura bila adekvatna i da treba razmišljati i o inicijativi za formiranje preduzeća “Bedemi“.
Sekretar Sekretarijata za lokalne prihode budžet i finansije Nebojša Ilić je kazao da su prihodi od obilaska bedema predviđeni na 1,2 miliona, na datum 30. 09. stigli na milion i 190 hiljada eura, što govori i o 150.000 posjetilaca više u odnosu na 2022. odnosno od oko 32 posto (120.000 posjetilaca) a u odnosu na 2019. i cijenom od osam eura „kao reper godinu“ kada je bilo oko 1.5 miliona sa oko 200.000 posjetilaca.
Kotor – foto Boka News
„Saglasan sam sa cijenom od 15 eura“, kazao je Ilić. Prihod bi se sa predloženom cijenom od 10 eura povećao oko 300.000 eura, a ako se poveća na 15 eura bi iznosio oko 2.5 miliona eura. Planira se, dodao je, i elektronski sistem kupovine karata i video nadzora cijelih bedema „koje su blago Kotora“.
„Nismo imali primjedbi na održavanje čistoće bedema, ali svakako ima dosta prosotora da se unaprijedi rad bedema“, kazao je Ilić, uz preporuku za popust ostalim građanima Crne Gore.
Nakon amandmana koji je predložio predsjednik Opštine Vladimir Jokić sa 18 glasova za i jednim uzdržanim usvojena je Odluka o očuvanju, turističkoj valorizaciji i naknadi koja se plaća prilikom obilaska kotorskih bedema i tvrđave Sv. Ivan, po kojoj se za obilazak bedema umjesto 8 eura plaća 15 eura i da naknadu nisu dužna plaćati lica koja imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore.
Tridestak mladih i talentovanih Novljana i Novljanki sinoć je pokazalo svoja slikarska i fotografska djela na izložbi „U ateljeu“ koja je otvorena u foajeu Dvorane Park, u okviru programa proslave Dana oslobođenja grada.
Osnove slikanja i fotografije učili su radeći sa vrsnim umjetnicima – mentorima Vanjom Berberović Šuberić i Ninom Radošem, na besplatnim radionicama koje je organizovao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Omladinska politika Opštine Herceg Novi, osim podrške talentovanim učenicima i studentima, u cilju razvoja kreativnog potencijala mladih, u kontinuitetu nudi bogat program različitih radionica i kulturno – zabavnih programa. Tako je tridesetak mladih, uzrasta od 13 do 29 godina, u renoviranom Omladinskom centru, pohađalo tromjesečne radionice, odnosno školu klasičnog crteža i školu fotografije.
U ateljeu sa mladim umjetnicima Herceg Novog
Herceg Novi ima bogato fotografsko naslijeđe koje mladi treba da upoznaju, nastave da se bave fotografijom i Herceg Novim, kazala je na otvaranju izložbe grafičar-fotograf, mentorka Vanja Berberović Šuberić.
„Izložba je divna prilika da vidimo da postoje mladi, talentovani ljudi u našem gradu i kako ih je Opština podržala. Ovo je i divna prilika za njih da stanu ispred svog rada, da osjete kako je kada drugi gledaju njihov rad, da se pohvale i vide koliko su uspjeli. To je i njihova i moja prilika da zajedno, još jednom skrenemo pažnju na studio Laforest i mogućnost da se fotografija popularizuje u našem gradu. Mogu da nauče mnogo tako što će posjetiti studio Laforest koji ima veliku fotografsku ostavštinu, a to je zanimljivo i odraslima i mladima, ali i ljudima koji posjete ovaj grad. Lijepo je da prikažemo nešto što smo imali i naučimo nove generacije mnogo toga. Oni misle da je fotografija mobilni telefon, a ona postoji od mnogo ranije i trebamo da se posvetimo i afirmišemo mlade, jer je očigledno da zainteresovanosti ima, da nastave da se bave fotografijom i našim gradom“, istakla je Berberović Šuberić.
Nino Radoš istakao je svoju zahvalnost Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, kao i sekretarki Ani Zambelić Pištalo, na ukazanoj prilici „da upozna mlade divne mlade kolege” kojima je posebno zahvalio na hrabrosti za sve greške koje su smjeli da rade.
U ateljeu sa mladim umjetnicima Herceg Novog
„Imamo priliku u gradu da vidimo kako radi jedan vrstan majstor. Galerija nema dovoljno posjetioca. Likovna kultura je na izdisaju. Vi ste ti koji ste zaduženi sada – roditelje za ruku i u Galeriju. Uzmite stvari u svoje ruke, hajmo dići likovnu kulturu – pa će nam ulice i parkovi biti ljepši, odjeća će nam biti ljepša – likovna kultura je postavljanje stola, likovna kultura je namještanje stana, likovna kultura je kako gledamo prijatelja ili poznanika, sve je to dio likovne kulture. Ako podignemo likovnu kulturu, podigli smo i izgled, estetiku, ljepotu i privlačnost grada”, poručio je Radoš.
On je iskoristio priliku i pozvao prisutne da sa svojim roditeljima dođu na izložbu „Atanasije Popović – slikar besmrtnog imena” 20. oktobra u Galeriji Josip Bepo Benković, u okviru svečanosti povodom Dana oslobođenja grada.
Školu fotografije pohađali su: Aleksije Jurišić, Anastasija Radović, Golub Golović, Jovana Lipovac, Kalena Matić, Ljubica Zukanović, Maja Kujačić, Matej Ćirović, Nikola Vukić, Nina Jelić i Vasilisa Simović.
U ateljeu sa mladim umjetnicima Herceg Novog
U Školi klasičnog crteža bili su: Milan Jocić, Daša Bačetić, Anastazija Adović, Danica Jovanović, Ana Radonić, Milena Vreća, Todor Butulija, Golub Golović, Maša Mrkaić, Maksim Vico, Bogdan Petrović, Novak Perović, Marija Stanić, Liza Alešina i Aleksa Radović.
Cilj radionica bio je da ohrabre i afirmišu stvaralaštvo mladih čime je ostvaren preduslov za podizanje nivoa likovne kulture kao i podsticaj za razvijanje osnovnih vještina i njihovo razumijevanje.
Turistička organizacija opštine Kotor uradila je autentične marame koje su prepoznatljiv dio uniforme zaposlenih na informativnim punktovima i u kancelariji za prijavu i odjavu boravka stranaca.
Detalji na maramama su motivi iz umjetničkih djela Vaska Lipovca, čije korišćenje nam je ustupila njegova porodica, saopšteno je iz TO Kotor.
Zaposleni u TO Kotor
Velika zahvalnost Mariu Lipovcu koji je iskazao veliko razumijevanje i podržao još jedan projekat koji je TO Kotor radila, publikaciju “Vodiča za vodiče” čija naslovnica takodje sadrži motov istaknutog, svestranog, kotorsko-splitskog slikara, sliku “Mornar za zastavicama”.
Vasko Lipovac (Kotor, Crna Gora 1931 – Split, Hrvatska, 2006.) svestrani je kotorsko-splitski kipar, slikar i grafičar. Rodio se u Kotoru, obrazovao u Zagrebu, te potom od 1967. godine živio i radio u Splitu.
Povodom obilježavanja 20 godina od otvaranja gradskog Muzeja u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Budva biće prezentovani novi suveniri, a riječ je o srebrnim replikama nakita koji je izložen u muzeju, najavila je direktorica JU Muzeji i galerije Budve, Lucija Đurašković.
Budva i cijelo primorje su prepravljeni suvenirima koji nemaju nikakvu vrijednost, ali zato oni koji žele suvenir sa dušom mogu ga naći gradskom Muzeju.
“Mnogi građani Budve, u smislu potreba da određeni autentični suvenir poklone bilo kome, ne samo građani, već organizacije, preduzeća i ustanove. Mi od početka dakle, od osnivanja Muzeja 2003. godine imamo određeni broj suvenira koji prezentuju autentičnost, u smislu da pravimo replike suvenira koji su najatraktivniji. Možda ti suveniri nisu bili dovoljno prezentovani ali evo sada uz pomoć TO Budva se pripremamo da odradimo još jednu repliku, a to je prsten. Vrlo je bitno što smo se i na taj korak odlučili, da se prezentuje nakit koji je vrlo privlačan, a potiče iz našeg muzeja. Naravno tu je i popust, kada je riječ o budvanskoj kartici i tu je 30 odsto popusta za sve građane Budve”, kazala je za Polis Đurašković.
Mr Lucija Đurašković
Ona je istakla da u svakom momentu može da se kupi replika lirskog šlema, iz V vijeka p.n.e ali i druga keramita, amfore i nakit.Prstenje će biti urađeno u srebru, a povod je 20 godina od otvaranja Muzeja.”Ove godine je 20 godina od osnivanja Muzeja u smislu same zgrade i uklapa se uz novu postavku muzeja u smislu tehnološkog unaprijeđenja jer je to nova postavka koja podrazumijeva digitalnu postavku i gdje ćemo pokazati građanima i turistima ono najbolje što Muzej ima”, istakla je ona.
Savremena muzejska zgrada u Budvi otvorena je 2003. godine u srcu Starog grada.
Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja je na snazi od prošlog tjedna, obvezuje članice EU-a na povećanje broja punionica električnih vozila, posebno na Trans evropskoj prometnoj mreži (TEN-T), a pitanje je ima li Hrvatska podesnu infrastrukturu za to.
AFIR obvezuje Hrvatsku da osigura punionice na TEN-T-u u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svaki plug-in hibrid, a obaveza će biti i svake godine usklađivati kapacitete prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.
Hrvatska mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine struje
Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da električni automobili nove generacije imaju realni doseg 250 do 400 kilometara, upola kraći nego automobili s klasičnim motorima, a to znači da trebaju dvostruko češće ići na punjenje energetskog spremnika.
Na autocestama smo izradili punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna, što je nedostatno za turizam i vozila u tranzitu.
”Jedna učinkovita punionica struje, ili stajalište s desetak mjesta za punjenje električnih vozila, osobnih i gospodarskih, trebalo bi imati dva do tri MW instalirane snage, pa je glavni problem kako osigurati i distribuirati dovoljno električne energije s potrebnom instaliranom snagom punjenja za punionice širom zemlje, posebice na glavnim prometnicama i urbanim sredinama”, rekao je Marušić Hini.
Naglašava da nije problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije jer struja se može kupiti i uvesti, ali naša mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine, a do nekih se lokacija neće isplatiti graditi dalekovode i trafostanice.
Da bi funkcionirale punionice za laka i teška električna vozila duž TEN-T-a će se umjesto gradnje dalekovoda i trafostanica pribjegavati izgradnji malih elektrana, npr. na plin, a to je i opcija za vršno napajanje punionica koje će se primarno napajati preko dalekovoda i trafostanica.
Marušić smatra da će elektrifikacija cestovnog prometa prvenstveno dovesti do premještanja, a ne i do smanjenja globalnog zagađenja.
”Električni automobili ne proizvode štetnu emisiju plinova, ali ako voze na struju uvezenu npr. iz BiH, gdje se godišnje u termoelektranama spali devet milijuna tona ugljena, tada smanjenje onečišćenja nije postignuto”, kaže Marušić.
Iz Hrvatske udruge za elektromobilnost Strujni krug kažu da je Hrvatska sredinom godine imala 5850 registriranih električnih i oko tri tisuće plug-in hibridnih vozila, što znači da bi morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica snage 50 kW, ili 100 ultra-brzih punionica snage 100 kW.
Predsjednik Strujnog kruga Hrvoje Prpić naglašava da nas AFIR obvezuje na postavljanje punionica na svakih 60 kilometara TEN-T-a do kraja 2025., i to punionice s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW, što ne mora biti na jednom mjestu, ali jedna punionica morat će imati snagu od 150 kW.
Do kraja 2027. godine ta bi se snaga trebala sa 400 povećati na 600 kW, pri čemu barem dvije punionice trebaju pružiti snagu od 150 kW. Punionicom snage 150 kW prosječni se automobil napuni za 15-20 minuta.
Teška električna vozila, kamioni i autobusi, trebali bi po AFIR-u do kraja 2025. na najmanje 15 posto TEN-T-a imati stajališta s najmanje 1400 kW raspoređenih na veći broj punjača, a barem jedan od punjača mora pružati snagu od 350 kW.
Do kraja 2027. zahtijeva se da je već 50 posto TEN-T-a opskrbljeno stajalištima s najmanjom ukupnom snagom od 2800 kW i barem dva punjača snage 350 kW.
Ta se infrastruktura treba širiti i na prometnice koje su povezane na TEN-T, prema AFIR-u se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila treba opremiti pola takvih prometnica, a sve ostale do kraja 2030. godine.
Udruga Strujni krug, koja je nacionalni predstavnik u Europskoj udruzi za elektromobilnost, radi na unapređenju ukupne infrastrukture za elektromobilnost, uključujući i zakonodavna rješenja za pojednostavljenje isplate poticaja te da se počne s ugradnjom 100.000 punjača u stupove javne rasvjete.
Marušić kaže da se baterije mogu za 30 minuta napuniti samo na ultra brzoj punionici, što je jedino prihvatljivo vrijeme, inače vozač mora čekati nekoliko sati da se napune baterije.
Punjenje desetak vozila istodobno može prouzročiti raspad elektro-distribucijskog sistema
Tu se otvara problem, jer samo jedno mjesto za brzo punjenje, od 10 do 80 posto kapaciteta jednog ozbiljnog automobila angažira 150 kW snage u električnoj mreži, kao za manji kvart.
Punjenje desetak vozila istodobno dovelo bi u pitanje rad gradskog elektro-distribucijskog sistema, odnosno izazvalo njegov raspad, tvrdi Marušić.
S primjenom AFIR-a, uz očekivano sve veći udio električnih vozila u prometu, posebno među turistima, treba računati da će nam već za pet-šest godina trebati na svakoj postojećoj benzinskoj crpki na autecesti i u većim gradovima biti instalirana snaga punjenja od 2 do 3 MW, te izgradnja brojnih dodatnih crpki.
Marušić smatra da bi za njihovu opskrbu strujom trebalo sagraditi nuklearnu elektranu na potezu od Bosiljeva do Sv. Roka, s mrežom dalekovoda i trafostanica, jer vjetroelektrane i solarne elektrane neće moći riješiti problem učinkovitog električnog napajanja budućeg elektrificiranog cestovnog prometa.
No, u strategijama razvoja elektrificiranog prometa u prvi se plan stavljaju obnovljivi izvori električne energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale…).
Prema dokumentima Hrvatskog sabora, intencija usvojene TEN-T Uredbe je izgradnja učinkovite i multimodalne europske mreže željeznica, unutarnjih plovnih putova, kratkih pomorskih ruta i cesta, koje su povezane gradskom čvorovima, pomorskim i unutarnjim lukama, zračnim lukama i terminalima.
Pritom je uočen nedostatak infrastrukture za alternativna goriva, što ima negativan utjecaj na klimu i okoliš. TEN-T mreža pati od uskih grla, koja ograničavaju prijevozni kapacitet te otežavaju protočnost prometnica, a nedovoljna mrežna onemogućava uspostavu efikasnog multimodalnog prijevoza.
Europski zeleni plan iz prosinca 2019. postavlja cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine, ali i smanjenje neto emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
Emisije iz prometa čine četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, pa je Europskim zelenim planom postavljen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto kako bi Unija do 2050. postala klimatski neutralno gospodarstvo i pritom radila na ostvarenju nulte stope onečišćenja.
U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost do 2030. na cestama EU-a trebalo bi biti najmanje 30 milijuna automobila s nultim emisijama ugljičnog dioksida i 80.000 kamiona s nultim emisijama, a do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila trebali bi imati nultu stopu emisija.
