Svi na Vrmac: Prvi maj proslavljen na trradicionalni način

0

Manifestacijom “Svi na Vrmac” na Vrmcu je na autentičan način proslavljen Prvi maj. Veliki broj posjetilaca se okupio kako bi uživao u prirodnim ljepotama, kvalitetnom muzičkom programu i pasulju koji se tradicionalno priprema za Praznik rada.

Organizatori su Turistička organizacija opštine Kotor, Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Tivat, a sponzor ručka „Piper“ DOO Kotor.

“Manifestacija “Svi na Vrmac” se održava ispred tvrđave Vrmac, ovdje se nalazimo na 465 metara nadmorske visine, zaista jedan predivan park prirode, vazdušna banja. Ljubitelji pješačkih staza i planinarenja mogu zaista da i od strane Tivta i od strane Kotora dođu pješačkim stazama. Mi smo apelovali da se danas na Vrmac dođe bez automobila zbog ograničenog broja parking mjesta. Tu je naravno i organizovani autobuski prevoz za sve koji su se javili i rezervisali svoje mjesto iz Kotora, a kombi na potezu od tvrđave Trojica do Vrmca će voziti takođe sve koji budu željeli da budu gosti danas,” navela je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.

Zadovoljstvo konačnom organizacijom događaja i brojem okupljenih iskazao je i direktor TO Kotora Jovan Ristić. Kako je kazao, pored Tivćana i Kotorana prvi maj na Vrmcu dočekala je i jedna grupa Sarajlija.

Svi na Vrmac

“Zaista jedan lijep povod, i jedan motiv više da se ljudi I u budućnosti vraćaju Vrmcu, jer ovo je jedno veoma lijepo izletište. Cilj je zapravo bio da svima pokažemo koliko je lako doći do ove lokacije.Poruka ovog našeg okupljanje jeste da čuvamo prirodu, da je poštujemo i uživamo u njoj”, kazao je on.

Muzički program je počeo u deset časova nastupom Isidore Nikolić, a potom je uslijedio i nastup tivatskog Fankulo benda. Zvijezda današnjeg programa bio je proslavljeni rok muzičar, Dejan Cukić. Publika je uživala u svim nastupima, te pokazala da su Cukićevi hitovi i dalje veoma rado slušani.

Ja sam u nekim godinama kada se veoma često prisjećam određenih stvari, kazao je kroz šalu Dejan Cukić.

“Rado se prisjećam prvomajskih uranaka koju su nekad bili nezaobilazna tradicija, kojoj su se radovali i stari i mladi. Mada se veoma često prisjećam i Kotora, nekih svojih početaka kada smo ovdje svirali. Zaista me vežu lijepe uspomene za ovo mjesto. Inače, ako me pitate za repertoar reći ću vam da ga nikad ne planiram. Znam uvijek prve tri pjesme, nakon toga idem tamo gdje me osjećaj ponese”, kazao je on.

Osim muzičkog programa značajan segmenat današnje manifestacije bio je ručak tokom kojeg su posjetioci uživali u najrazličitijim specijalitetima od fažole (pasulja). “Žene Risna” su spremale paštu fažolu i posnu fažolu, Ilko Marović iz Crvenog krsta je kuvao mesnu fažolu, dok je i TO Tivat takođe osigurala mesnu fažolu. Posluženje je bilo besplatno za sve posjetioce.

Svi na Vrmac

“Ovdje smo na poziv Turiostiče organizacije Kotor koja je jedan od organizatora ovog događaja i koja sjajno organizuje sve svoje manifestacije, Njihova ideja je bila da ovo bude povratak nečem tradicionalnom, bokeškom, a to je pašta-fažola. Ova jela su iz vremena kad se postila i kad se manje imalo, tako da je trpeza tada bila nezamisliva bez pašta-fažole i posne fažole. Posnu fažolu posebnom čini što više bokeških začina, bosiljka, peršuna, celera, šargarepe, luka, lovora,” kazala je predsjednica Organizacije žena Risan, Anka Perović.

Da je današnja manifestacija bila pravi povratak u neka prošla vremena posvjedočio je i Ilko Marović iz Crvenog krsta Kotor.

Svi na Vrmac

“Poslije 20 godina smo nastavili kotorsku tradiciju, tada se za Prvi maj zabavljalo od šest ujutro do naveče. To je neko vrijeme prestalo, međutim, sa Turističkom organizacijom se pokrenulo ponovo. Svaka im čast! Ideja je dobra, napori njihovi su dobri, okupili su nekoliko nas ekipa da kuvamo i spremamo. Sve je dobro,” naveo je Marović.

Direktorica Turističke organizacije Tivta Nina Lakičević iskazala je zahvalnost TO Kotoru na icijativi i organizaciji prvomajskog događaja. Kako je kazala rado su se pridružili organizaciji i istakla veoma dobro saradnju dva grada.

“Drago mi je što imamo lijepo saradnju, ne samo na ovom projektu nego i na ostalim, Vjerujem da ćemo mi zajedno u nekom narednom periodu realizovati mnoge projekte, prije svega njegovati ono što je vezano za lokalitet i  ono što je autentično za našu sredinu.Drago mi je što se okupio veliki broj ljudi na Vrmcu i da je inicijativa uredila plodom”, poručila je ona.

Zahvalnost za podršku pri uspješnoj realizaciji manifestacije “Svi na Vrmac” iz TO Kotor su uputili sponzorima i ovom prilikom svim sugrađanima čestitali prvomajske i nadolazeće vaskršnje praznike.

Isplatiće učesnicima projekta Solari skoro 270 hiljada eura

0
Isplatiće učesnicima projekta Solari skoro 270 hiljada  eura
Elektroprivreda Crne Gore

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) isplatiće skoro 270 hiljada EUR učesnicima projekta Solari, koji su na krovove svojih objekata instalirali fotonaponske sisteme, saopšteno je iz te kompanije.

„EPCG sa zadovoljstvom obavještava javnost da su građani, učesnici projekta Solari, pored benefita obuhvaćenih ugradnjom solarnih elektrana, ostvarili i određenu finansijsku dobit“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je presjek stanja za prethodnu godinu, urađen u aprilu, pokazao je da je čak 1.909 domaćinstava i privrednih subjekata koji su na krovove svojih objekata, kroz projekat Solari 3000+/500+, instalirali fotonaponske sisteme, proizvelo više struje nego što je potrošilo.

„Po tom osnovu EPCG će im isplatiti 269.528,84 EUR, odnosno 141,19 EUR po korisniku“, kazali su iz te kompanije.

Kako su naveli, uzimajući u obzir da su ti potrošači, prije ugradnje solarnih elektrana, godišnje plaćali obaveze po osnovu utrošene struje u ukupnom iznosu od 1.418.783,09 EUR, odnosno svako od njih u prosjeku 743,21 EUR, dolazi se do podatka da su sada ukupno proizveli 1.688.311,93 EUR.

„Ili u prosjeku 884,40 EUR gledano pojedinačno, na godišnjem nivou“, dodaje se u saopštenju.

Navodi se da je projekat Solari 3000+/500+ jedna od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru Crne Gore u posljednjih 40 godina koja je, ne samo EPCG, već i korisnicima solarnih panela obezbijedila brojne povlastice.

U saobraćajnoj nesreći kod Budve poginuo motociklista

0
U saobraćajnoj nesreći kod Budve poginuo motociklista
Saobroćajna kolona prema Budvi – foto Mina

Podgoričanin P.D. (34) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas poslijepodne dogodila na magistralnom putu Budva – Cetinje.

Iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije su kazali da se nesreća dogodila u 17 sati i 11 minuta, u mjestu Košljun, a P.D. je u saobraćaju učestvovao kao motociklista.

Saobraćaj na toj dionici puta bio je više sati u prekidu, ulijed čega su se stvorile dugačke kolone.

Otvorena sezona na žičari Kotor-Lovćen

0
Otvorena sezona na žičari Kotor-Lovćen
foto: Ministarstvo prostornog planiranja

Sezona na žičari Kotor-Lovćen otvorena je danas.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janko Odović, koji je da predsjednikom Opštine Kotor, Vladimirom Jokićem i izvršnim direktorom kompanije Žičara Kotor-Lovćen, Markom Cusom, prisustvovao otvaranju, kazao je da su mnogi sumnjali da će sve biti spremno do 1. maja.

“Mnogi su sumnjali da će žičara biti spremna 1. maja – ipak je otvorena. Govorili su i da plaže neće biti spremne za predstojeću sezonu – e pa spremne su. Dakle, Vlada i Ministarstvo rade da turistička sezona bude realizovana u svakom pogledu”, poručio je Odović.

On je dodao da će rezultati rada Vlade biti izvor ponosa za svakog građanina, jer svaki napor usmjeren ka dobrobiti Crne Gore i njenih građana donosi korist cjelokupnom društvu.

„Žičara, kao ključni dio turističke infrastrukture, ne samo da će olakšati pristup planinskim područjima i omogućiti posjetiocima da uživaju u prelijepim pejzažima, već će doprinijeti i ekonomskom rastu regiona“, rekao je Odović.

On je naglasio sveobuhvatni značaj žičare i dodao da će ona obogatiti turističku ponudu Crne Gore.

Odović je rekao da će žičara imati višestruki značaj, ne samo za turiste koji dolaze u Crnu Goru, već i za lokalno stanovništvo.

„Proširenjem žičare do Cetinja, otvaraju se nova vrata turističkim mogućnostima, što će značajno doprinijeti ekonomskom razvoju i promociji kulturnog nasleđa i Kotora i Cetinja“, kazao je Odović.

Opština Tivat i UIP: Najavljen zajednički rad na suzbijanju nelegalnog poslovanja

0
Opština Tivat i UIP: Najavljen zajednički rad na suzbijanju nelegalnog poslovanja
UIP-u-Tivtu

Opština Tivat i Uprava za inspekcijske poslove (UIP) i ove ljetnje sezone će posvećeno raditi na suzbijanju i smanjenju svih oblika nelegalnog poslovanja, u cilju stvaranja povoljnog ambijenta za još jednu uspješnu sezonu, saopštili su njihovi predstavnici.

Na sastanku u okviru radne posjete Opštini Tivat direktorice UIP-a Ane Vujošević i glavnog inpektora rada Srđana Simovića, razgovarano o izazovima na terenu tokom pojačanog nadzora, kao i lokalne uprave u susret sezoni, te modelima njihovog zajedničkog prevazilaženja i budućim koracima u koordinaciji i sinergijskom djelovanju inspekcijskih službi.

Na sastanku je dogovoreno da će Opština Tivat razmotriti mogućnost učestvovanja u troškovima smještaja inspektora, koji će, tokom dvomjesečnog pojačanog nadzora u sezoni boraviti na teritoriji te opštine.

„Sagovornici su iskazali su odlučnost i spremnost da planove za nastupajuću turističku sezonu sprovedu u djelo i zajedno omoguće maksimalno poštovanje zakona i zakonskih normi“, navodi se u saopštenju.

Na sastanku, koji je upriličio predsjednik Opštine Željko Komnenović, razgovarano je o aktivnostima tokom pojačanog nadzora u ljetnoj sezoni, kao i produbljivanje saradnje između lokalnih i držvnih inspekcijskih službi.

Kameni akord Risna

0

Piše: doc.dr Pavle Popović

Ulica Gabela – otkrovenje risanskog neba



Danas nas na risanski kameni akord, podsjeća zid podignut između (1890-1895.g.) koji se nalazi  preko puta najljepše i arhitektonski najveličanstvenije palate Ivelić u ulici Gabeli.

Austrisku valadavinu teško je podnosio Petar (Andrijin) Bjeladinović, i kao jedan jedan od učesnika ustanka u već poodmakloj životnoj dobi, željno je očekivao početak ustanka.

Sve je teklo mirno, život se stabilizovao do jednog dana  kada se u kući nasuprot Petrovog doma, ne useliše austriski oružani organi čiji je zadatak bio da suzbijaju krijumčarenje proizvoda nad kojima je država imala monopol.

Bili su to mahom mladi momci a u Petra tek stasale četiri djevojke (Danica, Draga, Bosiljka i Branka). Momci su stalno gledali u Andrijine prozore …Nastaje ljubav.

Jednog dana sad već davne (1890.)g. Petar odluči zakloniti svoje kćerke od mrskih pogleda, prekinuvši ljubav koju je samo nazirao,  ljubav bez njegovog blagoslova i prezrenu od Rišnjana.

Dovukao je kamenje, unajmio je klesare  i naredio da ispred njegovih prozora  u uličici širokoj jedva malo više od metra podignu zid dugačak dvadeset metara, visok osam, a širok pola metra.

Austriske vlasti donose zabranu gradnje zida, a Petar uporan u svojim molbama  nakon pet godina završava zid.

Petar odlazi u Božje naručje (1900.)g. noseći u kosmičke visine zadovoljstvo  zvijezdanim svodovima, zbirana na bivstvovanju na  rubu beznađa zida iz ulice Gabela”.

 Kameni akord Risna

Zadušno jutro suza…

saglasje trepeta tajne…

U bunilu zvučnom i nasluti

u stijni na zidu

puzim ka dušmaninu želje.

U dva neba

slobodan od zemnog

među dvojnicima

tražim početak

bespočetnog…

I viđu čamnika,

nasmijan i zagrljen

sebe zakopava

rušeći se

od krika do krika.

Okoštao u navici

hitam zloumniku

lažnog imena

tražeći u ljutom pobjegu

samoniklog utuljenika,

koji užiže

pokajnicu svijeću.

Na zid grobnik ležim,

uz tonove muzike nebeske,

demon slika blistavu utjehu

Na trepavici obrisi Risna,

umjesto Tebe rišnjanko moja

odjek  zavjeta umirućeg zvuka

drugog svijeta privoljenja.

/Doc. dr Pavle Popović/

U Tivtu i Kotoru nema posla samo za one koji neće da rade

0
U Tivtu i Kotoru nema posla samo za one koji neće da rade
Tivat – foto Boka News

U Crnoj Gori je oko 40.000 nezaposlenih, od čega se više od polovine nalazi na sjeveru zemlje. Na primorju je drugačija situacija, posebno kada govorimo o Tivtu i Kotoru.

Na Zavodu za zapošljavanje ta dva grada zajedno imaju oko 500 osoba koje traže posao. Predsjednici obje opštine jasni su u svojim stavovima -u Tivtu i Kotoru nema posla samo za one koji neće da rade.

Tivat i Kotor važe za dvije najbogatije opštine u zemlji. Njihovi budžeti i solventnost se ne dovode u pitanje, što neminovno utiče na nisku stopu nezaposlenosti.

Tako u Kotoru, u kojem trenutno živi oko 22.000 stanovnika, tek svaki 86. odnosno nešto više od jedan odsto je bez zaposlenja. Na kraju prošle godine na Birou rada u tom gradu posao je čekalo 256 osoba.

Slično je i u Tivtu, gdje je tek svaki 65 stanovnik bez zaposlenja. U toj opštini sa nešto više od 16.000 stanovnika samo 250 njih nema posao.

– U Tivtu je situacija takva da neće da rade samo oni koji ne žele da rade. Bojim se da praksa i životni stil Tivćana bolje rečeno, posebno mlađih, je zasnovan upravo na platežnoj moći roditelja, koji su uglavnom napravili apartmane i žive od izdavanja privatnog smještaja – kaže za Forbes magazin predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

Zato, kako dodaje, vlada i manje interesovanje za traženje posla.

Podsjeća da su tu i veliki investicijski projekti, Porto Montenegro, Luštica Bay, koji zapošljavaju određeni broj ljudi.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić smatra da je dobar dio nezaposlenih, na Birou rada samo formalno.

– Zaista da budem kolokvijalan i narodski – zdrav i prav čovjek da u Kotoru ne može da zaradi platu, to je malo na ivici vjerovanja. Jer toliko je potražnja za radnicima, kada vidite koji je broj turista, kolika je to turistička privreda, koliki je broj malih firmi, velikih preduzeća koja rade tu, naprosto prirodno je da je i potražnja za radnicima mnogo velika – kaže Jokić za Forbes magazin.

Kotor – foto Boka News

Dolaze radnici iz Nepala, Filipina, Meksika, Kube

Kada je riječ o strukturi radne snage koja cirkuliše kroz ova dva grada, treba reći da je došlo do određenih promjena. I dalje su brojni oni koji za poslom dolaze sa sjevera zemlje, ali ipak sada sve više govorimo o osobama sa svih meridijana.

Komnenović navodi da poslodavci već angažuju radnu snagu iz nekih egzotičnih zemalja poput Nepala, Filipina, Meksika, čak i Kube.

– Vidimo da to nije samo trend kod nas, to je trend i u Evropi i u svijetu. Već par godina unazad izvođači radova, posebno u građevini, angažuju radnu snagu iz Turske – rekao je.

Jokić ističe problem sa manjkom radne snage u privatnom sektoru i privatni sektor zaista se trudi da obezbijedi radnike sa različitih strana.

– U posljednje dvije godine imamo nemali broj Nepalaca i Filipinaca koje ovdje rade. Imamo ljude naravno iz Crne Gore, odakle god, iz regiona. Borba je za svako radno mjesto u smislu da se popuni. Posebno u onome što je špic zone i mislim da su i plate shodno tome – kaže on.

Visoki troškovi života

Tivat i Kotor su atraktivni gradovi za život, ali sa druge strane taj život nije ni malo jeftin.

– Mi moramo sada već razmišljati kao grad o izgradnji stambenih kapaciteta, jer jednostavno ne možete privući nikoga koji sa svojom platom može da podmiri život u Tivtu. Prije svega govorimo o iznajmljivanju stana – rekao je Komnenović.

Kazao je da već rade na tome.

Jokić kaže da su u Kotoru zaista visoki troškovi života.

– Moja je negdje bila inicijativa, odnosno o tome sam razgovarao sa svim vlastima, odnosno sa svim vladama koje su do sada u mom mandatu bile na vlasti u Crnoj Gori. A to je da uz svo uvažavanje svakoga i uz svo razumijevanje za svakoga, plata koju ostvari sudija Osnovnog suda u Kotoru ili sudija Osnovnog suda negdje na sjeveru Crne Gore, nije jednaka. Dakle, u onome što je vrijednost nije jednaka, jer ovdje ako treba da platite rentu mjesečno, to su iznosi od kojih vi možete u drugom dijelu Crne Gore da živite tokom mjeseca – istakao je Jokić.

/Forbes Crna Gora /

U ruskom napadu na Odesu poginule tri osobe

0
U ruskom napadu na Odesu poginule tri osobe
Napad na Odesu Foto: Sergey Smolentsev / Reuters

Tri su osobe poginule, a tri su ozlijeđene u ruskom raketnom napadu na ukrajinsku luku Odesa rano u srijedu, izjavio je regionalni guverner Oleh Kiper.

Neprijatelj je napao Odesu balističkim projektilima. U napadu su tri osobe poginule, a tri su ozlijeđene, rekao je gradonačelnik Odese Gennady Trukhanov na društvenoj mreži Telegram.

Kiper je dodao da je napad oštetio civilnu infrastrukturu u gradu.

U ponedjeljak je ruski projektil pogodio obrazovnu ustanovu u gradu, usmrtivši petero ljudi.

Adriatic Artist: “Mare Nostrum” u Tivtu 3. maja

0
Adriatic Artist: “Mare Nostrum” u Tivtu 3. maja
Adriatic Artists – arhiv

Drugog vikenda Festivala vjetra 2024. u Tivtu očekuje nas otvaranje kolektivne izložbe fotografija udruženja Adriatic Artists, naslovljene “Mare Nostrum”. Izložba na dva galerijska nivoa u JU Muzej i galerija Tivat biće svečano otvorena u petak, 3.maja, u 20 sati.

Riječ je o 11. zajedničkom izlaganju Adriatic Artists, grupe koja je nastala prije 11 godina i upravo u Tivtu imala svoju prvu izložbu. Tivat na neki način smatraju svojim domom, kaže za naš radio inicijator grupe i njen predsjednik, akademski slikar Boris Dragojević.

“Logično je da smo prepoznali projekat Jedriličarskog kluba Delfin i da smo se od početka pridružili Festivalu vjetra. Već prošle godine ogranizovali smo izložbu “Festival vjetra kroz prizmu objektiva” a saradnju nastavljamo i u okviru trećeg festivalskog izdanja. Naslov ovogodišnje izložbe- Mare Nostrum- odabrao je moj dokapetan kada je riječ o Adriatic Artists, fotograf Dragan Lopušina, koji se najviše angažovao i oko njene pripreme.”

Adriatic Artists je društvo vizuelnih umjetnika sa istočne obale Jadrana, koje čine profesionalni slikari i fotografi, ali i talentovani amateri, okupljeni s ciljem kreativnog druženja i razmjene, te zajedničkog digitalnog i izlaganja na kolektivnim izložbama. Savjet udruženja, pored Dragojevića i Lopušine, čine i fotografi Vilma Matulić, Jasmina Skroza i Sandra Luković, koji potpisuju selekciju 30 fotografija odabranih na konkursu za postavku izložbe MARE NOSTRUM na koji je stiglo preko 100 radova zabilježenih od Istre do Bojane.

“Da li je to sunčan dan? Da li to bljeskanje mora? Svetionik ili brod? Da li je to briškula i trešeta, šta god, samo da bude okupano solju i svjetlom Mediterana.  Izložbu smo koncipirali tako da nas na prvom galerijskom nivou očekuju kolor fotografije, dok ćemo na spratu imati crno-bijelu postavku,” najavio je Dragojević.

Izložbu Adriatic Artist “Mare Nostrum” otvoriće etnološkinja Danijela Đukić, direktorka JU Muzej i galerija Tivat koja od prvog izdanja organizaciono i logistički podržava Festival vjetra, a u muzičkom dijelu programa nastupiće tivatska vokalna umjetnica Dora Štampić.

Čuveni škver i najpoznatija regata udružili snage: najavljen prvi Barcolana Solaris Adriatic Cup

0
Čuveni škver i najpoznatija regata udružili snage: najavljen prvi Barcolana Solaris Adriatic Cup
Barkolana

Solaris Yachts, čuveno talijansko brodogradilište smješteno u srcu industrijskog središta Friuli Venezia Giulia i Barcolana, najpoznatija svjetska regata, udružili su snage i najavili prvi ‘Barcolana Solaris Adriatic Cup‘ koji će se održati od 10. do 12. oktobra između Portopiccola i Trsta.

Kako je rečeno, ovaj događaj označava vrhunac proslave 50. obljetnice slavnog brodogradilišta koji se poklapa s datumom slavne regate poznate po tome što u Tršćanski zaljev privuče tisuće brodova i jedriličara.  Solaris Yachts i njegova flota brodova sudjelovat će tako u tjednu Barcolane s nizom regata i događanja posvećenih vlasnicima brodova.

 – Naše brodogradilište je procvjetalo, a naša su plovila cijenjena među pomorcima diljem svijeta. Iako smo dugo bili domaćini Solaris kupa na Sardiniji, s više od 100 brodova koji se očekuju ove godine, prepoznali smo važnost širenja našeg dosega na Jadran – kazao je Federico Gambini, predsjednik Solaris Yachtsa.

– Doček flote Solarisa u Jadranskom moru po prvi put ispunjava nas neizmjernim ponosom. Solaris, sa svojom bogatom poviješću, zanatskom tradicijom i veličanstvenim plovilima, predstavlja svjetionik ne samo za našu regiju već i za cijelu talijansku nautičku industriju. Barcolana Solaris Adriatic Cup utjelovljuje savršenu proslavu pedesetogodišnjice brodogradilišta – ustvrdio je pak Mitja Gialuz, predsjednik Società Velica di Barcola e Grignano.