Evropska filmska akademija pokrenula je odjel za baštinu i tom prigodom na popis “Blaga europske filmske kulture” dodala 22 nova mjesta, među kojima i dubrovački Stradun, priopćio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).
Jedan je od prvih koraka novog odjela za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna, početak izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja će povezivati kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnim za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama.
Europska filmska akademija odsad će nastojati aktivno povezivati različite inicijative i učiniti ih mnogo vidljivijima među ljubiteljima europskog filma.
Jedna od prvih aktivnosti novog odjela uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada bit će dodavanje 22 nova mjesta na popis “Blaga europske filmske kulture”, čime će se ukupan broj baštinskih mjesta popeti na 35.
To je Akademijin popis mjesta od simboličkog značaja za europsku kinematografiju, to jest, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i za dobrobit budućih naraštaja, stoji u priopćenju.
Stradun kao filmski set
U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna (današnji izgled datira iz 17. st.), omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja, ističe Ivan Lujo u tekstu “Stradun kao filmski set”, navodi HAVC.
Stradunom tako prolazi prolazi konjica meksičke vojske u eurowesternu “Okus nasilja” (Le gout de la violence, 1961.), a nešto kasnije i okupatorska fašistička vojska u domaćem filmu “Okupacija u 26 slika” (1978.), inspiriranom stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata.
Uz minimalne izmjene Stradun se lako pretvara u Goyin Madrid (Goya – oder Der arge Weg der Erkenntnis, 1971.) ili papinski Rim (The Pope Must Die, 1991.). Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati “Kapetan Amerika” (1990.) i nešto manje poznata, ali jednako uspješna “Tri fantastična superčovjeka” (The Three Fantastic Supermen, 1967.)
U novije vrijeme popularizacije Dubrovnika kao filmske lokacije, središnju gradsku ulicu prelijeću letjelice iz daleke galaksije (Star Wars: The Last Jedi, 2017.) te njome marširaju pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (Robin Hood, 2018.), podsjeća Lujo.
Prvi razred kulinarskog smjera JUSMŠ „Mladost“ iz Tivta već treću godinu za redom otpočinje svoje srednjoškolske dane praktičnim satom kulinarstva u hotelu Regent.
„Ukupno 32 učenika je 20.septembra posjetilo hotel Regent. U okviru posjete, učenici su imali priliku da razgledaju hotel i upoznaju se sa procesima rada Sektorom hrane i pića i standardima luksuznog hotelijerstva. Takođe, održan je praktični kulinarski čas u okviru kojeg su učenici imali prilike da makar na kratko učestvuju u radu sa izuzetnim kulinarskim profesionalcima“ – izjavila je Žana Zeković, Direktorica sektora za ljudske resurse hotela Regent.
Saradnja teče kroz već navedenu tradiciju ali i brojne druge inicijative u kojem JUSMŠ i hotel Regent zajedno doprinose izgradnji profesionalnih kapaciteta budućih ambasadora kulinarstva iz Tivta.
Foto: RTHN / Služba zaštote i spasavanja Herceg Novi
Pripadnici Službe zaštite i spasavanja i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, danas popodne su, nakon upućenog apela za pomoć iz OKC-a, pronašli njemačke državljane u okolini Planinarskog doma na Subri. Tokom planinarenja njemačka državljanka je zadobila povrede, javlja RTHN.
– Poziv za pomoć stigao je iz OKC-a u 17:16 sati nakon čega smo se, četiri naša pripadnika i Saša Kulinović iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uputili ka Subri. Uz pomoć GPS koordinata smo ih brzo pronašli i odmah ukazali pomoć njemačkoj državljanki (58 god) koja je, prema prvim procjenama, slomila nogu uslijed pada. Bila je uplašena i u bolovima, u pratnji supruga koji je nepovrijeđen. Obavjestili smo hercegnovsku Jedinicu hitne medicinske pomoći koja je odmah uputila vozilo i ekipu i preuzela povrijeđenu čim smo je spustili do puta, odnosno dijela gdje može doći vozilo, kazao je za RTHN šef smjene u Službi zaštite i spasavanja HN Vladimir Pejović.
Još jednom upućuju apel, gostima i građanima, da ne kreću na planinarenje bez stručne vodičke službe.
Neovisni ruski portal Meduza, kojem je rad u Rusiji zabranjen pa objavljuje vijesti iz egzila, na svojim mrežnim stranicama piše kako su se u nekim ruskim gradovima ljudi počeli okupljati na antiratnim protestima. Guardian javlja kako je uhapšeno najmanje 200 osoba.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju oko 300.000 ljudi za odlazak u rat, kako je rekao, “ne samo pritiv ukrajinskih neonacističkih formacija već i protiv čitavog Zapada”, ljudi iz najsiromašnijih krajeva Rusije na koje se mobilizacija prvenstveno i odnosi, odlučili su izaći na ulice i izraziti svoje neslaganje s ovakvom odlukom Kremlja, prenosi Jutarnji.
Ljudi prosvjeduju diljem Sibira, no prosvjedinici se okupljaju i u gravnom ruskom gradu Moskvi i skandiraju: ‘Ne ratu‘ i ‘Život za našu djecu.‘
Policija britalno uhićuje i dovodi prosvjednike, a na ulice su poslane i interventne postrojbe koje odvode prosvjednike prije nego ih se uspije okupiti veći broj.
Portal Meduza objavio je popis svih gradova u kojima se prosvjedi održavaju te broj okupljenih i uhićenih prosvjednika.
Na društvenim mrežama građani javljaju o svojevrsnoj klopci za sve koji namjeravaju pokušati izbjeći mobilizaciju.
Naime, na mnoge adrese u Moskvi stigli su leci na kojima piše: “Ako želite izbjeći mobilizaciju, nazovite navedeni broj”. Međutim, kad se broj doista nazove dobije se – centar za novačenje ruske vojske.
U Kotoru je na lokaciji nekadašnjeg Ugostiteljsko rekreativnog centra poznatijeg kao URC, nedavno počela izgradnja luksuznog turističkog kompleksa iz lanca Marriott, američke korporacije koja upravlja velikim brojem hotela. Završetak gradnje očekuje se 2025.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, za Radio Crne Gore kažu da je taj projekat u skladu sa UNESCO standardima. Poznati kotorski arhitekta Aleksandar Dender priznaje da su Kotoru hoteli nužni, ali ističe da je sramota za grad, državu pa i za UNESCO da se hoteli u srednjovjekovnom Kotoru, grade na obali mora.
Glavna urbanističko-građevinska inspektorka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Mirjana Đurišić, za Radio Crne Gore, kaže da je ideja – izgradnja kompleksa hotela visoke kategorije.
– Predviđeno je uređenje javno-hotelskog kupališta i izgradnja šetališta lungo-mare, na prostoru između hotela i kupališta uz obalu rijeke Škurde do postojećeg mosta. Investitor CG Hotel iz Tivta je 31. 12. 2021. na propisanom obrascu podnio prijedlog građenja nadležnom ministarstvu. Na gradilištu je postavljena tabla sa detaljima i podacima o objektu, a kao završetak radova označen je maj 2025 – kazala je Đurišić.
Kao protivteža masovnom turizmu koji se nekontrolisano razvija, Kotoru su neminovno potrebni hoteli, ocjenjuje poznati kotorski arhitekta i građanski aktivista Aleksandar Dender. Dender međutim upozorava.
– Strahovit je uticaj koji imaju izletnički i kruzer turizam za grad Kotor. Moramo razlikovati Opštinu Kotor i Grad Kotor. Grad je pod pritiskom biznisa ostao bez stanovnika. Hoteli su bez daljega nužni, samo je pitanje na kom mjestu. Kotor nema obalu kao što imaju Tivat ili Budva, da može da gradi hotele i da ostane dovoljno obale za izlaz na more, za šetnju, rekreaciju… Kotor je u tom smislu skučen – kaže Dender.
Đurišić međutim ističe da je uvidom u dostavljenu tehničku dokumentaciju jasno da će objekat biti u skladu sa UNESCO standardima. Prizemlje hotela biće u javnoj funkciji, dostupno gostima hotela i građanima.
– U skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora izvršena je kontrola podnesene prijave građenja i dokumentacije uz prijavu građenja i konstatovano je zapisnički da je ista u skladu sa članom 91. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – istakla je Đurišić.
(Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art
Poznati kotorski arhitekta podsjeća da je UNESCO odobrio HIA studije za gradnju nekoliko hotela i za Markov rt i za Risan i za Kotor.
Ocjenjuje da je izgradnja hotela na obali, sramota za grad, državu, ali i za UNESCO.
– Neko tamo u Parizu riješio je da mogu da se grade hoteli na obali mora. Ne može biti uništavanje i devastacija obale nekakv povod za nekakva odobrenja. Pred javnošću ću reći, ni UNESCO nije imun od korupcije – jedino tako mogu da objasnim da je na samoj obali dozvoljeno da se grade hoteli. Pa to nema nigdje, zamislite to u Hrvatskoj da se dozvoli uništavanje i devastacija obale ili grada. Nikome ne bi palo napamet da pomisli, a kamoli da gradi – istakao je Dender.
Državne i gradske vlasti, kaže Dender, trebalo je da imaju viziju, da sačuvaju obalu, a da investitorima ponude rješenja da hotele grade u drugoj liniji od mora.
– Imamo za to idealno rješenje, konkretno na prostoru URC-a, zgrada Jugopetrola koja zvrji napuštena, urušena, ruglo je u Kotoru. Optšina Kotor koja je otkupila od Elektrodistribucije zgradu, koja se nalazi na sjevernom ulazu u grad, i zamijenila je za industrijsku zonu za bivši prostor Jugopetrola. Isto tako je mogla, da je imala viziju, da otkupi zemljište iza starog hotela Fjord koji je srušen i da napravi zamjenu, da sačuva obalu, a da ponudi investitorima bukvalno na skoro istoj lokaciji hotel – kaže Dender.
To međutim nijesu uradili kaže Dender, dodajući da se sve pravda stečenim pravima.
Aleksandar Dender
– Po našem zakonu stečeno je pravo na neku zemlju ili prostor ukoliko imate građevinsku dozvolu. A mi 20 godina uporno smo taoci nekakvih stečenih prava, na osnovu kojih se gradi i danas taj hotel.
Dender kaže i da stacionarni i masovni turizam ne mogu da idu zajedno.
– Masa turista koja svakodnevno posjećuje Kotor, smetaće gostima koji dođu da ostanu, da uživaju u miru i tišini Bokokotorskog zaliva. Možete zamisliti kako će uživati, dok se ne uspostavi ta ravnoteža biće velikih problema.
Ukidanjem parkinga na lokaciji URC-a Kotor je ostao bez 250 parking mjesta.
– Pretpostavljam da će taj hotel imati i podzemnu, platnu garažu tako da će isto morati i građani da plaćaju. To će svakako pogoršati situaciju u saobraćaju – istakao je on.
Mnogi će reći da je to veliki poslovni uspjeh i da Kotor poslije 20 godina dobija hotel, ali Dender skreće pažnju da se zapitaju zašto baš posle dvije decenije i zašto baš na pjeni od mora.
Interoperabilnost pripadnika oružanih snaga Crne Gore i Slovenije je na visokom nivou, pokazala je današnja vježba “Adrian Pool 22” koju su u podmorju Bokokotorskog zaliva izveli crnogorski i slovenački podvodni timovi specijalizovani za uklanjanje eksploziva (EOD), saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Vježbi su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević i njegov slovenački kolega Marjan Šarec.
Foto: Ministarstvo odbrane
“Fokus vježbe bio je na unapređenju sposobnosti i uvježbavanju taktika, tehnika i procedura za izvođenje podvodnih operacija, kao i na uništenju neeksplodiranih ubojnih sredstava, kako bi se unaprijedila interoperabilnost savezničkih oružanoh snaga za zajedničke aktivnosti i učešće u međunarodnim misijama i operacijama”, istakli su iz Ministarstva odbrane.
Foto: Ministarstvo odbrane
Na vježbi je učestvovalo po 12 pripadnika Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Slovenije, a njom je koordinirao Zoran Samardžić, komandant Pomorskog odreda Bataljona za borbenu podršku VCG.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u četvrtak, 22. septembra 2022. godine, s početkom u 18 sati, u Spomen-domu “Reževići” biti održana manifestacija Fešta od smokava.
Pored raznosvrsnih specijaliteta od smokava, biće organizovan i kulturno-umjetnički program u kome će nastupiti klapa Harmonija izvođenjem mjuzikla Jedne ljetnje noći.
Manifestacija Fešta od smokava prvi put je održana u septembru 2008. godine. Cilj manifestacije je očuvanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma cijenjen u narodu ovog kraja – Paštrovićima.
Fešta od smokava – foto arhiv Boka News
Na svakoj fešti ponuda specijaliteta od smokava je bila vrlo bogata i raznosvrsna. Poseban dio ponude predstavljaju lokalni specijaliteti, odnosno paštrovske poslastice – ruštule, fugaca sa smokvama i štrudel sa smokvama.
Upravljanje prostorom najveći je problem Crne Gore kao ekološke države, ocijenio je ornitolog Darko Saveljić i upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.
Crna Gora obilježila je 31 godinu od kada je proglašena za prvu ekološku državu. Ta odrednica našla se i u prvom članu Ustava, a krajem prošle godine poslanici crnogorskog parlamenta izglasali su da 20. septembar bude državni praznik – Dan ekološke države.
Saveljić je kazao da su i otpad i zagađenje rijeka problemi koji su rješivi, ali da je problem upravljanja prostorom i izgradnja infrastrukture, objekata stanovanja, nerješiv.
„Mislim da je upravljanje prostorom najveći problem ekološke države Crne Gore, jer se ne upravlja adekvatno i nema se jasna vizija razvoja države“, rekao je Saveljić agenciji MINA.
Saveljić je upozorio da je ilegalna gradnja zahvatila sve, uključujući i zaštićene zone.
„Bukvalno, u svim izvještajima o napretku se nalazi ta odrednica za ilegalnu gradnju, uključujući i u zaštićenim prostorima“, naglasio je Saveljić.
On je, kazao da se problem problem ilegalne gradnje može riješiti implementacijom zakona.
„Inspekcija treba da reaguje u začetku problema, ne kad neko već napravi kući ili veliki objekat. Implementacijom zakona, mislim da bi se lako bilo izboriti sa tom divljom gradnjom“, ocijenio je Saveljić.
On smatra da, kada bi uporedili Crnu Goru sada i prije 30 godina, stanje bilo neuporedivo.
Saveljić je dodao da je prije 30 godina Crna Gora imala industriju, Kombinat aluminijuma kao ekstremni zagađivač, Željezaru, mnoge fabrike koje su bile ozbiljni zagađivači.
„Danas takvu industriju nemamo, ali kao trajno izgubljenu šansu vidim je jedan dio prostora Crne Gore koji smo posljednjih 30 godina uništili gradnjom, razvojem države bez nekakve posebne vizije i ne u skladu sa principa ekološke države“, naveo je Saveljić.
Kako je kazao, za tih 30 godina dosta prostora je uništeno načinom urbanizacije.
„Ali nije mnogo toga izgubiljeno, i dalje imamo strašan potencijal da budemo ekološka država“, smatra Saveljić.
Upitan šta su najveći propusti vlasti za tri decenije, kada je u pitanju ekologija, Saveljić je kazao da kao najveći problem vidi neadekvatno upravljanje resursima i prostorom.
„Nemamo jasnu viziju izgradnje Crne Gore, sve je apsolutno haotično, uključujući haos gradnje u zaštićenim područijima“, rekao je Saveljić.
On je dodao je problem i način upravljanja zaštićenim područijima.
Saveljić je ocijenio da se svih 30 godina nije osjetila posebna posvećenost ekološkoj državi, osim deklarativne.
„U Crnoj Gori za ovih 30 godina nijesmo uspjeli da izgradimo jake institucije koje su u svim državama najstabilniji oslonac jakoj državi“, kazao je Saveljić.
On je rekao da je dosta zakonskih odredbi iz evropskih direktiva inkorporirano u zakonodavstvo.
„U Crnoj Gori imamo problem nepoštovanja zakona koje mi donesemo, ja mislim zakoni kakvi takvi, da se poštuju, Crna Gora bi vrlo brzo bila Švajcarska kada je u pitanju zaštita prirode“, rekao je Saveljić.
Saveljić je istakao da je Crna Gora mala zemlja kada su u pitanju ptičija staništa, da se nalazi na jadranskom migrantskom koridoru i milioni ptica svake godine prelijeću Crnu Goru.
On je kazao da su završili rad na crvenoj listi ptica Crne Gore i da su obradili 227 vrsta ptica.
„Mi smo jedno desetak vrsta potpuno izgubili, to su prvenstveno lešinari, zbog činjenice da smo izgbubili stočarstvo kao neku primarnu granu poljoprivrede. Više nema stoke koja na neki način postaje hrana tim lešinarima“, rekao je Saveljić.
Kako je istakao, i dalje postoje lovci u Crnoj Gori koji misle da je hrabrost ubiti surog orla, nestali su orlovi krstaši.
Saveljić je naglasio da su velike grabljivice, sokolovi i lešinari na putu da nestanu iz Crne Gore, veći broj tih vrsta, upravo zbog lošeg odnosa prema prirodi.
U Crnoj Gori su, kako je kazao, registrovane 352 vrste ptica, od 530 vrsta koliko ima Evropa.
On je naveo da više od 50 odsto Crne Gore zadovoljava standard EU proglašenja Natura 2.000 staništa.
Upitan da li to vidi kao šansu za razvoj turizma, Saveljić je rekao da turisti dolaze da vide ono što je Evropa davno zaboravila, a to je iskonski čista priroda, kakvu su oni imali prije.
„Mislim da je priroda u Crnoj Gori jedina naša sablja za megdane sa kojom mi možemo izaći na crtu svakoj evropskoj zemlji“, ocijenio je Saveljić.
Saveljić je, govoreći o krivolovu, kazao da svake godine ima jako puno slučajeva krivolova u Crnoj Gori.
„Mislim da Crna Gora i dalje nije svjesna koja je pošast krivolov. I dalje imate ljude koji ne mare da ubiju zaštićenu vrstu, i dalje se lovi nedozvoljenim sredstvima, u zaštićenim područijima, i dalje se love vrste koje ne smiju da se love“, rekao je Saveljić.
On je ocijenio da bi odgovor na klimatske promjene bio da Crna Gora odluči šta će sa razvojem ekološke države, da li će biti lov od kojeg nema nikakve koristi, ili će da razvija neke održive vidove turizma.
Saveljić je kazao da su se 30 godina slušale priče kako je Crna Gora ekološka država, da se išlo na Žabljak i slavila ekološka država, ali da je jako malo urađeno da bi država postala ekološka.
„Zadnjih dvije godine Crna Gora se nalazi u nekakvom turbulentnom stanju, 30 godina je rađeno pogrešno bez jasne vizije kakvi treba da budemo. I dalje imamo političare koji pokazuju interesovanje za ekološku državu, za sve što nam piše u Deklaraciji, ali i dalje lutamo“, naveo je Saveljić.
On je istakao da je moguće naći balans između zaštite prirode i investicija.
Saveljić smatra da je jedan od većih problema i otpad, ali da je otpad problem kulture, a ne ekološki problem.
„Jer sve to što smo mi nagrdili, posebno uz puteve, to može da se sanira jako brzo, mislim da je to stvar kulture, a ne ekologije“, dodao je Saveljić.
Kako je kazao, problem sa otpadom u Crnoj Gori su velike deponije, kakve su deponije šljake u Pljevljima, Gradac, rudnici koji se planiraju u Crnoj Gori, crveni mulj.
Saveljić je ocijenio da Crna Gora treba da napravi radikalan zaokret u odnosu prema prostoru i to je, prema njegoim riječima, jedini ključ uspjeha zemlje.
Upitan kako riješiti problem sa mentalitetom, on je kazao da treba edukacije, ali svi koji iz auta bace smeće, znaju da to nije dobro, i taj makijavelizam treba izbaciti iz svakodnevnog života.
„Tu treba edukacije, ali treba i kaznena politika, jer ne vjerujem ni da su Njemci bili toliko ekološki osviješćeni prije 30 godina, ali su se plaćale kazne“, rekao je Saveljić.
On je kazao da ima profesora koji ne rade dovoljno sa đacima, a još gore ima i roditelja koji ne uče svoju djecu dobrim stvarima i „dok to ne krene iz kuće džaba vrtići, fakulteti“.
Saveljić je, govoreći o nacionalnim parkovima, kazao da su oni ponos svake države.
Prema njegovim riječima, upravljanje Nacionalnim parkovima u Crnoj Gori zadnjih 30 godina, i zadnje dvije godine, apsolutno je kontinuitet propadanja parkova, bahatosti, neodgovornosti i nesvjesnosti činjenice da upravljaju najznačajnijim nacionalnim interesima u državi.
„Stanje u Nacionalnim parkovima je prilično alarmantno kada je u pitanju biodiverzitet, a onda upravljanje komunalnom higijenom, divoljom gradnjom, odnos prema svemu, ukupno na jako niskom nivou i ta firma treba da doživi jednu radikalnu transformaciju ako misli da sačuva parkov“, rekao je Saveljić.
On smatra da svijest o potrebi zaštite prirode sazrijeva kod naroda.
Saveljić je dodao da, nažalost, postoji kontinuitet urušavanja parkova i da dok struka ne krene da vodi te parkove, dok se ne naprave jasne smjernice održavanja i razvoja parkova, „nema sreće“.
On je poručio da Crnogorci treba da prestanu da mašu zastavom i da svoj patriotizam pokažu iskrenom ljubavlju prema svojoj državi.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 13. do 16. septembra ove godine, pokazali su da je na 80,7 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 7,3 odsto lokacija dobrog, dok je na 11,9 odsto lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kako su kazali iz Morskog dobra, rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
– Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše” – saopšteno je iz Morskog dobra.
– U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, dok je na dvije lokacije ona bila zadaovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na dvije lokacije dobrog i na tri zadovoljavajućeg kavliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na četiri dobrog, a na tri zadovoljavajućeg kvaliteta – navedeno je u saopštenju.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17 dok je na jednoj bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 10 lokacija u opštini Bar, dobrog na 1 lokaciji, te zadovoljavajućeg kvaliteta na četiri lokacije u ovom gradu.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 31 voda bila odličnog kvaliteta, a na jednoj lokaciji dobrog kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Filmski festival koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama sa invaliditetom
Treći Međunarodni filmski festival “Uhvati film” Kotor održaće se od 23. do 25. septembra na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.
Ovogodišnji festival počinje u petak u 20h u kinu Boka premijerama filmova “Večera sa Ljubom” rediteljke Divne Stojanov, “Miko” rediteljke Liv Polkmane i “Treća sreća” reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Invisible Lives. Gosti večeri biće protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.
Iste večeri publika će pogledati hrvatski film “Punim plućima” rediteljke Leile Elhoweris o Slavenu Škrobotu, svjetskom putniku u kolicima i putniku godine u Hrvatskoj koji će u subotu veče biti gost festivala.
Drugog dana festival počinje segmentom “Kroasan, kafa i kratke priče” sa rediteljem Dušanom Vulekovićem, a nastavlja projekcijama svjetskih ostvarenja na temu invaliditeta.Posjetioci će od podneva u kinu Boka gledati filmove “ Orkestar Los Bengalas (Španija), Iznutra (Egipat), Vučje mlijeko (Jordan), Kao vožnja biciklom (Kanada), Gluva ljubav( Italija),
U sklopu studentskog segmenta Uhvati FDU vidjećemo film Anje Kečalović “Glas u tišini”, a u selekciji domaćeg filma vidjećemo ostvarenje “Naša strana ljepšeg dana”.
Filmska radionica “Inkluzivni filmski kamp Pljevlja” svoje finale ima na festivalu gdje će biti prikazani filmovi srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu snimajući filmove na temu invaliditeta mobilnim telefonima. O radionici i procesu govoriće reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja.
Pored projekcija kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, festival sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama- panel diskusije, radionice, razgovore sa autorima…
Tokom festivala biće održana Panel diskusija “ OSI u kulturnom životu”. Panelisti su Nedjeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz UMHCG…
Nakon panel diskusije razgovaramo s glumicom Majom Šarenac o izazovima sa kojima se glumci suočavaju kada glume osobe sa invaliditetom.
U subotu u 20h u Crkvi Svetog duha počinje razgovor sa svjetskim putnikom u kolicima, čovjekom koji inspiriše i motiviše. Gost festivala je Slaven Škrobot, avanturista i travel bloger iz Hrvatske.
Nedjeljno jutro počinje razgovorom sa glumicom Brankom Otašević koja će nam prenijeti iskustva sa rada na filmu sa djecom iz Dnevnog centra “Tisa” iz Bijelog Polja.
I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.
Festival organizuje NVU “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke. Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Muzička škola “Vida Matjan” i domaćin festivala Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.
