Crnogorska policija je tokom vikenda i praznika koji je obilježen u ponedeljak i utorak, lišila slobode 68 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola
Iz policije dodaju da je saobraćajna jedinica za prethodna četiri dana na crnogorskim putevima evidentirala 89 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice smrtno stradalo, a osam lica je zadobilo teške tjelesne povrede, dok su 32 lica zadobila lake tjelesne povrede.
-U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 231 prekršajnu prijavu, izdali 1.888 prekršajnih naloga, oduzeli 32 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola policija je lišili slobode 68 vozača, od čega 26 vozača u Podgorici- navode u saopštenju.
Dodaju da su pripadnici policije na području sjevera za prethodna četiri dana kontrolisala 798 vozača, od kojih 95 mladih vozača.
-Podnijete su 44 prekršajne prijave i izdato 306 naloga za plaćanje novčanih kazni. Lišeno je slobode 14 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, od kojih je jedan vozač iz kategorije mladih vozača. Imajući u vidu da je objavljena Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno dijelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, a koja se primjenjuje u vremenskom periodu od 15. novembra 2023. godine do 1. aprila 2024. godine, apelujemo na sve vozače da poštuju zakonske odredbe u ovoj oblasti i da vozila sa kojima upravljaju u zimskom periodu budu opremljena za zimske uslove voženje, čime će doprinijeti, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju, naveli su.
Međunarodni znanstveni skup „Zmajevići nadbiskupi, mecene, društveno-politički stratezi“ održat će se u Kotoru, u petak 17.11. s početkom u 9:30 sati u koncertnoj dvorani muzičke škole – Crkvi Sv. Duha.
Na skupu će govoriti znanstvenici i istraživači iz Hrvatske, Albanije, Srbije, Crne Gore, a organizatori su Kotorska biskupija i Barska nadbiskupija u suradnji s Lješkom biskupiji u Albaniji.
Inspektori za hranu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su u toku septembra izvršili 225 inspekcijskih nadzora, a ispisali 19 novčanih kazni/prekršajnih naloga vrijednosti 5.550 eura.
U izvještaju je precizirano da su aktivnosti usmjeravane na kontrolu restorana, brze hrane, pekara.
– Poseban akcenat je dat na kontrolu rokova upotrebe i opšta senzorna svojstva hrane zatečene u prometu, opšte higijenske uslove, zdravlje i ličnu higijenu zaposlenih, uslove čuvanja hrane i tako dalje – navodi se u dokumentu.
U ovom periodu, kako dodaju, u kontinuitetu su vršena uzorkovanja hrane (biljnog i životinjskog porijekla) u skladu sa Programom mjera bezbjednosti hrane za 2023. godinu.
– Inspektori su u svim slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti manjeg obima koje se mogu otkloniti u kratkom periodu (unapređenje higijenskih zahtjeva u objektima, uspostavljanje neophodnih evidencija i dokaza o porijeklu i bezbjednosti hrane) izdavali ukaze o otklanjanju nepravilnosti, donosili rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti – priprema, obrada i usluživanje hrane do otklanjanja zatečenih nepravilnosti – saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Zbog utvrđenih nepravilnosti je preduzeto 55 upravnih mjera.
Donijeta su, kako je precizirano, tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju hrane, bez dokaz o porijeklu, dva rješenja o privremenoj zabrani obavljanja pripreme i usluživanja hrane, sedam rješenja o otklanjanju nepravilnosti, te 27 ukaza o otklanjanju nedostataka manjeg rizika za čije otklanjanje je potrebno kratko vrijeme.
– U septembru je izvršeno 19 kontrolnih pregleda radi provjere postupanja subjekata po rješenjima i ukazima inspektora – dodaje se u dokumentu.
Uvoz hrane, materijala i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom
Kako dalje preciziraju, u septembru je izvršen 1.481 pregled uvezene pošiljke hrane neživotinjskog porijekla i 581 pošiljka predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
– Od ukupnog broja pregledanih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla iz uvoza, za laboratorijska ispitivanja propisanih zahtjeva bezbjednosti (mikrobiologija, kontaminenti, rezidue pesticida), uzeto je 380 uzoraka, a od pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom uzeto je 16 uzoraka – navedeno je u dokumentu.
Nakon izvršenih pregleda i utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti, inspektori za hranu su donijeli 1.439 rješenja o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla i 581 rješenje o stavljanju na tržište pošiljki materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
– Donijeta su dva rješenja o zabrani uvoza: jedna pošiljka crnih maslina u količini od 3.788 kilograma zbog laboratorijske potvrde prisutnosti pesticida i jedan pošiljka sokova u količini od 9.715 litara zbog neusaglašenosti, odnosno razlikovanja vrijednosti sadržaja navedenih vitamina i minerala na oznaci i vrijednosti utvrđenih laboratorijskom analizom – ističu u izvještaju.
Us septembru su, kako dodaju, izvršeni i pregledi pošiljki hrane neživotinjskog porijekla i predmeta i materijala koji dolaze u kontakt s hranom, a inspekcija za hranu je naplatila naknadu za preglede u iznosu od 68.592,14 eura.
Postupanje po inicijativama
U septembru mjesecu Inspekciji za hranu podnijeto je 17 inicijativa/prijava koje su se odnosile proizvode isteklog roka upotrebe, nehigijenu u objektu, kupljeni proizvod nesvojstvenih organoleptičkih osobina, izmijenjenu boju i miris određene hrane.
– Po svakojinicijativi izvršen je pregled, a o preduzetim mjerama i radnjama obaviješteni su podnosioci inicijativa koji su ostavili svoje podatke (mejl, adresu, telefon) – dodali su u dokumentu.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Vladan Drašković rekao je da je menadžment te kompanije ponudio povećanje zarada zaposlenima od 7,5 odsto.
“To je mjera koja bi nas, po strateškom planu gurnula troškovno u 2025. ili 2026. godinu. I to na neki način podrazumijeva trošenje budućnosti Aerodroma, ali ipak na relativno održiv način”, naveo je on u Bojama jutra na TV Vijesti.
Kazao je da nije sporno da dio novca treba opredijeliti na povećanje zarada zaposlenima u toj kompaniji.
“Nisu sporna dva izuzetno snažna argumenta sindikata – da dugo nije bilo povećanja zarada i da je inflacija učinila svoje. Svakako da to pitanje zaslužuje pažnju”, rekao je on.
Drašković je kazao da postojeći kolektivni ugovor “ima slabost koju je pokazalo vrijeme”, a to je da predstavlja rizik za dalje tužbe.
“Ponuda sindikatu je sljedeća – ‘ajde da zapušimo rupu za te tužbe i onda da, na temeljima takvog dokumenta, povećamo zarade. Nominalno, radnici bi dobili isto i više. Ali, očekujemo da presložimo formulacije u kolektivnom ugovoru na način da trajno eliminišemo prostor za tužbe. Dodatni apsurd je što je isti sindikat, u istom personalnom sastavu, 2019. sjeo upravo to da uradi. Aerodromi su od 2008. do 2018. godine po tzv. startnom dijelu zarade isplatili u vansudskim poravnanjima milionske iznose, 6,5 miliona je otprilike iznos”, rekao je Drašković.
Apsurd je, kako je rekao, da sindikat trenutno “ne pokazuje istu volju koju je pokazivao 2019. godine”. “To protiv čega se tada borio, sada doživljava kao stečeno pravo”.
Drašković je rekao da bilo dobro da nova vlada donese konačno odluku o pitanju eventualnog davanja aerodroma pod koncesiju.
“Dugo odlaganje o tome ko će biti nosilac razvoja nosi svoje rizike. Zastoj u razvoju će prije ili kasnije proizvesti zastoj u funkcionisanju”, naglasio je direktor Aerodroma.
Kazao je kako se ne slaže sa tezom da će se problem stalno prisustnih pregovora sa sindikatima, infrastrukturnih ograničenja, avio dostupnosti i komfora riješiti “tako što ćemo sve to dati nekome drugome”.
Drašković je rekao da imaju najave low-cost kompanija za nove avio-linije, ali nije iznio detalje. “Za ovu zimu ne, za ljeto će biti, ali je prerano. Kako budemo išli dublje u vrijeme, tako će rasti izvjesnost tih najava”, naveo je on.
Ekipa Porodičnog karavana će u subotu, 18. novembra, posjetiti Herceg Novi i realizovati bogat i kvalitetan sadržaj za cijelu porodicu. Dvosatnim druženjem, koje se sastoji od više tematskih cjelina za djecu i informativnog sadržaja za roditelje, biće zaokružena „karavanska priča“ u primorskim opštinama koju je „ekipa na točkovima“ realizovala tokom prethodnih mjesec dana.
Sadržaj za mališane čine kreativno-edukativne radionice, igre takmičenja, animatorske aktivnosti, zabava uz didaktičke igre i posebno osmišljene eduko aktivnosti. Program je namijenjen djeci predškolskog i mlađeg odsnovnoškolskog uzrasta sa ciljem spontanog i nenametljivog usvajanja novih vještina, uz druženje i zabavu sa vršnjacima.
„Mislili smo i na roditelje, te obezbijedili prisutnost eminentnih stručnih lica koja će roditeljima biti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice koje se tiču zdravlja najmlađih. Dio karavanskog tima čine pedijatri lokalnih Domova zdravlja i doktori Instituta za javno zdravlje koji svesrdno prenose stavove struke o važnim temama. Koliko je značajna ovakva podrška roditeljima govori veliko interesovanje i broj upita koji ljekari dobiju u toku trajanja porodičnog događaja. Dok se roditelji informišu, djeca se dobro zabave. Po tome je prepoznatljiv karavan koji od septembra svake subote obilazi crnogorske opštine – jer nam je svako dijete važno.“
Program Porodičnog karavana u Herceg Novom biće realizovan od 11 do 13 sati i to na platou ispred zgrade Opštine. U slučaju kiše, mjesto održavanja događaja biće Foaje dvorane Park.
Tokom dvosatnog karavanskog programa za djecu i roditelje tim karavana organizuje radionice i animatorske tačke, pa mališani imaju priliku da uposle prstiće kroz kreativno izražavanje, koristeći papir u boji, flomastere, makazice… Škola za intelektualni razvoj djece Eduko je zadužena za učenje kroz igru sa ciljem da se prikaže kako metodom fine motorike djeca razvijaju pažnju, koncentraciju, logiku, pri tom se kroz plasirani materijal upoznaju sa bojama, oblicima, životinjama, slovima, brojevima. Dio karavanskog tima čine i animatori Rent a party. Poseban kutak je opremljen didaktičkim kockama i Sova igračkama koje su posebno dizajnirane za mlađu djecu, u cilju razvoja spretnosti, logike, krupne i fine motorike.
Porodični karavan dio je projekta koji udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Cilj aktivnosti koje se sprovode tokom Porodičnog karavana je uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica da obezbijede uslove neophodne za optimalan rast i razvoj djece. U toku obilazaka gradova realizuje se nekoliko različitih tematskih aktivnosti koje doprinose boljem informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece kao što su dojenje, ishrana, vakcinacija, fizička aktivnost, značaj kontakta, igre i ograničavanja upotrebe tehnoloških sredstava koja nijesu namjenjena djeci.
Karavan je na točkovima svake subote, a do 25. novembra će obići sve gradove u Crnoj Gori.
Članovi pokreta anti-croisieres, glasni protivnici kruzing industrije, prosvjeduju u demonstracijama s maskama na licu dok putnici kruzera World Traveller stižu u luku Rosmeur u Douarnenezu u zapadnoj Francuskoj.
Prosvjednici su organizirali demonstracije u obliku velikog kostimiranog bala koji kombinira karneval u Veneciji i polarnu faunu kako bi osudili prisutnost kruzera u maloj luci u Bretanji, tokom iskrcaja putnika s broda na putu od Dublina do Lisabona.
Zbog tih protesta, nekoliko iskrcaja moralo je biti otkazano ili organizirano pod policijskom pratnjom posljednjih mjeseci.
Izraelska vojska objavila je da je ušla u kompleks Al-Shife, najveće bolnice u Gazi, pozvavši militante Hamasa da se predaju. Liječnik Munir al-Bursh, generalni direktor ministarstva zdravstva Gaze, za Al Jazeeru je rekao da su izraelske snage ušle u zapadni dio zdravstvenog kompleksa.
– Čuju se snažne eksplozije, a prašina dolazi do područja gdje se nalazimo. Pretpostavljamo da se eksplozija dogodila i u samoj bolnici, rekao je Al-Bursh.
Nekoliko sati poslije glasnogovornik ministarstva Ashraf al-Kidra za isti je medij rekao da je okupacijska vojska sad u podrumu te da ga pretražuje.
– Oni su u kompleksu, pucaju i granatiraju. Izraelske snage najprije su napale odjele hirurgije i hitnog prijema, rekao je Mohamed Zakut iz ministarstva zdravstva. Reuters zasad nije uspio neovisno potvrditi te navode o situaciji u bolnici Al-Shifa.
Proteklih dana sve je više poziva međunarodne zajednice za humanitarno primirje, a sudbina te bolnice u središtu je svjetske pozornosti zbog pogoršanja tamošnjih uvjeta. U bolnici su tisuće pacijenata, članova medicinskog osoblja i izbjeglica.
Sve zračne luke u Hrvatskoj su u devet mjeseci i u rujnu 2023. imale više putnika nego u istim razdobljima 2022., dok je u rujnu najviše putnika bilo na zračnoj luci Split, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Zračne luke s najviše putnika – Split, Zagreb i Dubrovnik – zabilježile između 5,5 i 15 posto više putnika nego u lanjskom rujnu, s time da je kroz zračnu luku Split prošlo puno više putnika nego u druge dvije.
S 507 hiljada putnika zračna luka Split u rujnu 2023. je ostvarila rast od 15 posto u odnosu na rujan 2022. i činila trećinu od ukupnih putnika na svim lukama u septembru.
Sa 367,7 tisuća putnika u rujnu ili 14 posto više slijedi ju zračne luka Zagreb, te zračna luka Dubrovnik sa 353 hiljade putnika ili 5,5 posto više, dok je 199,2 tisuće putnika na zračnoj luci Zadar porast od 9 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar.
Zračne luke Pula i Rijeka u rujnu su ostvarile poraste od 12,3 i 7 posto sa 67 tisuća odnosno gotovo 30 hiljada putnika.
Zračna luka Osijek u rujnu veliki porast zabilježila s nešto malo više od 5 400 putnika, čime je na sedmom mjestu među devet zračnih luka u Hrvatskoj, dok su iza nje manje i jedine otočne luke Brač i Mali Lošinj.
U septembru 11,5 posto više putnika, u devet mjeseci 16,6 posto više
Ukupno je u septembru 2023. na svim zračnim lukama u Hrvatskoj bilo 1,5 miliona putnika ili 11,5 posto više nego u istom mjesecu 2022., dok je na razini prvih devet mjeseci taj porast i veći, od 16,6 posto, sa 9,6 miliona putnika.
Bilo je i više operacija zrakoplova – rujnu s nešto više od 15,1 tisuće porast je 6,2 posto, a u devet mjeseci porast je od 5,5 posto sa nešto više od 103 hiljade tih operacija.
Promet tereta je s druge strane bio nešto manji nego lani, u rujnu je to bio blagi pad od 0,7 posto sa 893 tone, dok je u devet mjeseci 2023. na svim zračnim lukama bilo 6.899 tona tereta ili 5,6 posto manje nego u isto vrijeme 2022.
U susret Danu opštine Kotor, Opštinska javna ustanova (OJU) „Muzeji“ organizuje program „Ljubav bez početka i kraja“ u okviru kojeg će biti otvorena multimedijalna izložba slika Cate Dujšin Ribar i premijerno prikazan dokumentarni film o životu i djelu ove slikarke, reditelja Dušana Vulekovića.
Program se održava u Galeriji solidarnosti sutra (četvrtak, 16. novembra) sa početkom u 18 sati.
Postavku će činiti slike iz legata Cate Dujšin Ribar i niz njenih pisama i fotografija u privatnom vlasništvu.
Knjiga (Po)etike(te) jednog vremena autora Ranka Pavićevića, čiji je izdavač Narodna biblioteka Budve, biće predstavljena u okviru programa proslave Dana opštine Budva u srijedu, 15. novembra u holu Akademije znanja sa početkom u 20 časova. O knjizi će govoriti recenzent doc. dr Predrag Zenović, u ime izdavača Stanka Stanojević i autor.
Ranko Pavićević rođen je u Podgorici 24. novembra 1955. godine, gdje se školovao i studirao Pravni fakultet. Ove godine obilježava jubilarnih, četrdeset godina bavljenja novinarstvom i trideset godina kulturom.
U plodnoj novinarskoj karijeri, radio je za dvanaest medijskih kuća u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji i napisao 55.000 tekstova, informacija, izvještaja, razgovora, reportaža, osvrta, komentara i drugih novinarskih formi. Radio je za RTV Crne Gore, Pobjedu, novinsku agenciju TANJUG, Blic, Ekspres politiku, Glas javnosti, Dnevnik, Jedinstvo, Pečat i druge. Bio je dugogodišnji kolumnista Omladinskog pokreta, Radija Budve, Primorskih novina i Glasa Boke.
Osnivač je Radija Budve, na čijem čelu je bio 18 godina, na mjestima glavnog i odgovornog urednika i urednika informativnog programa.
Dobitnik je više značajnih novinarskih nagrada, kao što su: „Velibor Popović“ za najboljeg dopisika novinske agencije TANJUG, za 2006. godinu, Prve godišnje nagrade Udruženja novinara Crne Gore za 2019. godinu i Nagrade za životno djelo Udruženja novinara Crne Gore (UNCG) za 2021. godinu. Za poseban doprinos afirmaciji književnosti i kulture u Crnoj Gori, dobitnik je nagrade „Vidovdanska riječ“ koju dodjeljuje Udruženje književnika Crne Gore (UKCG), za 2019. godinu.
Autor je više scenarija, za radio i televiziju.
Ranko Pavićević je objavio 10 knjiga, različitih žanrova, od kojih su neke doživjele po tri izdanja. Kao izdavač, u okviru novinsko-izdavačke kuće ART PRESS iz Budve, objavio je i 36 knjiga drugih autora.
Objavljene knjige: ZNAKOVI VREMENA, 1994. godine; ZNAKOVI VREMENA II i ROBIJA JEDNE MLADOSTI 1995. i 1996 (po dva izdanja), AMERIČKA ZAVJERA , zatim VARVARSTVO NATO-a 2000, SLIKARI GOVORE 2002 (tri izdanja), NA VRHU PERA 2006, KAD DUŠA PIŠE 2009. i RAZGOVORI (ZNAKOVI VREMENA), koja je doživjela dva izdanja. Knjiga (PO)ETIKE(TE) JEDNOG VREMENA, u izdanju Narodne biblioteke u Budvi, je Pavićevićeva deseta knjiga.
Tokom 30 godina bavljenja kulturom, Ranko Pavićević je u zemlji i inostranstvu organizovao 200 samostalnih i kolektivnih izložbi slika i skulptura poznatih likovnih umjetnika. U tom periodu, organizovao je 45 međunarodnih likovnih kolonija na kojima je učestvovalo 450 renomiranih akademskih slikara iz Crne Gore i svijeta, koji su naslikali oko 1.000 umjetničkih djela. Pavićević je do sada u Budvi organizovao 125 književnh večeri i promocija knjiga poznatih domaćih i inostranih književnih stvaralaca, kao i mladih pjesnika Budve.
Osnivač je dvije hotelske biblioteke na Budvanskoj rivijeri i prvog profesionalnog press centra u Budvi. U saradnji sa Hotelskom grupom Budvanska rivijera, idejni je tvorac i organizator izrade monumentalne kamene skulpture mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije, teške oko dvije tone, koja se nalazi u TN Sloveska plaža, čiji je autor poznati crnogorski akademski vajar Marko Petrović – Njegoš. Pavićević je, pored ostalog, bio član umjetničkog Savjeta festivala „Grad teatar“ i član žirija za dodjelu književne nagrade festivala „Stefan Mitrov Ljubiša“.
Zastupljen je u monografijama „Ko je ko u kulturi Crne Gore“ i „Udruženja novinara Crne Gore“.
Član je udruženja novinara i književnika Crne Gore. Do sada je poklonio raznim institucijama i pojedincima 1.000 knjiga iz svoje kućne biblioteke i 70 umjetničkih slika raznih formata i tehnika.
