Međunarodna brdska auto trka Podi Meridian 2023. – očekuje se oko 100 takmičara

0
Međunarodna brdska auto trka Podi Meridian 2023. – očekuje se oko 100 takmičara
AMSK PODI HN

Međunarodna brdska auto trka Podi Meridian 2023 (MBAT Podi Meridian 2023) i KUP, osmi put, održace se u Herceg Novom na Podima od 29.09. do 01.10.

Na ovogodisnjoj MBAT Podi Meridian 2023 očekuje se oko 100 takmičara/vozača iz Crne Gore, Hrvatske, BiH, Srbije, Albanije, Makedonije i Italije.

Takmicari ce se za MBAT i KUP  oprobati na stazi dugačkoj 4.465m.

Bozidar – Bosko Radovic, direktor trke kazao je da ce takmicari ovogodisnju  MBAT i KUP voziti na duzoj stazi nego sto je to bilo prethodnih godina.

” Trka je,ove godine, zahtjevnija i u finasijskom i u organizacionom smislu,ali to je ono sto smo kao organizatori ocekivali, jer to je i pokazatelj da je tradicionalna MBAT Podi iz godine u godinu sve bolja i kvalitetnija. U prilog tome je i cinjenica da svake godine imamo veci broj takmicara, kao i to da su, podsjecam, proslogodisnju trku posmatrali  predstvanici Medjunarodne automobilske federacije – FIA na njihovu inicijativu.” istakao je Radovic. Radovic je kazao i to da ce ove godine box za vozila i takmicare biti na novoj lokaciji, u blizini starta staze, u Meljinama.

Bozidar Bosko Radovic direktor MBAT

“Nova lokacija za box je mnogo kvalitetnija od prethodne, jer je u potpunosti zatvorena i natkrivena, te je samim tim pogodna za takmicare i njihova vozila u slucaju losijih vremenskih uslova, kazao je Radovic. On je dodao i to da ce se na predstojecem sportskom dogadjaju, prvi put u Crnoj Gori, organizovati i takmicenje Oldtimer-a.

“Drago nam je sto je Savez Oldtimera kao i njihov predstavnik Zeljko Knezevic prepoznao znacaj Medjunarodne brdske trke na Podima, tako da sve ljubitelje automobilizma, pored tradicionalne MBAT, ocekuje i trka Olditemera, koja se prvi put organizuje u nasoj zemlji.”, naglasio je Radovic.

Važnosti sportskog događaja doprinijeće i prisustvo aktuelnih referentnih crnogorskih vozača kao što su: Željko Bato Banićević, Vasilije Jakšić (šampion Evrope u dvije kategorije), Veljko Stanišić (vice šampion CEZ-a 2022), Luka Špadijer (pobjednik CEZ-a 2021), Spasoje Nikolić (zaslužni sportista grada Herceg Novog 2022 i šampion u svojoj klasi 2022) najmlađa zlatna kaciga u Crnoj Gori Marko Adžić, kao i mnogi drugi domaći i internacionalni vozači.

AMSK PODI HN

Organizator MBAT Podi Meridian 2023 i KUP-a je AMSK-Podi Herceg Novi, koji je ujedno najmlađi organizator ove vrste takmičenja u Crnoj Gori. Pored MBAT i KUP-a, tokom oba takmičarska dana posjetioci i ljubitelji auto sporta dodatno ce uzivati uz bogat kulturno-zabavni program. Ovo iz razloga što je MBAT dodatno prepoznata, pored sportskog karaktera, i kao turistička manifetsacija, koja okuplja veliki broj turista i ljubitelja sporta.

Kompletna organizacija imaće punu medijsku pokrivenost (elektronski,štampani mediji) kao i outdoor mediji (video BB), LIVE prenos oba dana, kao i aktivnosti na društvenim mrežama.

Generalni sponzor MBAT Podi Meridian 2023 je Meridian bet, a podrsku su dali i kompanija Carine i Opstina Herceg Novi, kao i brojni prijatelji auto sporta.

U korak s izazovima pomorske industrije: O budućnosti pomoračkog zanimanja, životnim i radnim uvjetima te mentalnom zdravlju pomoraca

0
U korak s izazovima pomorske industrije: O budućnosti pomoračkog zanimanja, životnim i radnim uvjetima te mentalnom zdravlju pomoraca
sph-nase-more

Stotinjak sudionika, znanstvenika i predavača visokih pomorskih učilišta, međunarodnih stručnjaka pomorske industrije, predstavnika sindikata i pomoraca, okupilo se na konferenciji Naše more u Dubrovniku što je održana od 14. do 16. rujna u organizaciji Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku.

Okupljeni stručnjaci govorili su o budućnosti pomoračkog zanimanja, potrebnim vještinama koje će pomorci morati usvojiti kako bi bili spremni odgovoriti na sve zahtjevnije promjene pomorske industrije, te o trenutno najvećim izazovima ove industrije, poput digitalizacije, automatizacije, dekarbonizacije, ekološkim pitanjima i izazovima tržišta rada, javlja Sindikat pomoraca Hrvatske.

Jedan od posebnih gostiju konferencije, uz profesora Damira Zeca s riječkog Pomorskog fakulteta i Yusuke Morija predstavnika IAMU, bio je i Dr. Asif Altaf predstavnik Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) koji je istaknuo važnost mentalnog zdravlja te je iznio svoja iskustva vezano za utjecaj pandemije COVID 19 na njega osobno te koliko je važno pratiti rane znakove promjena na mentalno zdravlje te na vrijeme potražiti pomoć.

“Drago mi je da se i na ovakvim znanstvenim događanjama počela isticati važnost mentalnog zdravlja. Konferencija Naše more pokazatelj je bliske suradnje Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku i ITF-a, kao i Sindikata pomoraca Hrvatske”, istaknuo je dr. Altaf.

Na konferenciji su održane i dvije panel rasprave, jedna na temu obrazovanja pomoraca i druga na temu aktualnih izazova u pomorstvu u kojoj je sudjelovao i pomoćnik glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske, koordinator ITF inspektorata Romano Perić.

“Izuzetno mi je drago što sam sudjelovao na ovoj panel raspravi. Govorili smo o izazovima vezanima uz mentalno zdravlje pomoraca, životnim i radnim uvjetima na brodovima, ženama pomorcima i temama vezanima za autonomne brodove. Ovo su pitanja od iznimne važnosti za naše globalno društvo, s obzirom na ključnu ulogu pomoraca u održavanju svjetske trgovine i pomorskog prometai zato smatram da je izuzeno bitno o tome govoriti.”

“Konferencija Naše more pružila je odličnu platformu za razmjenu ideja o najboljim praksama i najnovijim istraživanjima u ovim domenama. Nadamo se da će ovakvi događaji doprinijeti poboljšanju svijesti o spomenutim temama te promicati rodnu ravnopravnost u pomorstvu”, zaključio je Perić.

Dubrovnik – biciklom visoko iznad Grada po tankoj žici

0
Dubrovnik – biciklom visoko iznad Grada po tankoj žici
Foto Bozo Radic/Cropix

To je baš kao normalan bicikl, kao bilo koji drugi bicikl”, osmjehnuo se prijateljski vodič. Ako izgleda kao bicikl, vozi se kao bicikl, onda je sigurno u pravu, to je samo bicikl, ali pričvršćen za zip line!

Ovo bi moglo biti ultimativna atrakcija za ljubitelje uzbuđenja u Dubrovniku pa čak i u cijeloj Hrvatskoj. Istraživao sam ima li išta slično drugdje u Europi, no slično iskustvo nisam našao. Sigurno znate što je zip line, i velika je vjerojatnost da ste ga već isprobali. Ali ovo nije tradicionalni zip line, ovo je zip line na kojem sjedite na biciklu. Na prvi pogled, to izgleda kao luda ideja. Tko bi vozio bicikl na zip lineu? Pa, ja jesam. I mogu vam reći da je osjećaj genijalan.

FASCINANTNA PANORAMA

Dakle, ime već daje do znanja o čemu se radi – Sky Bike Dubrovnik. I naravno da sam ga isprobao. Ovo nije bilo moje prvo iskustvo na zip lineu, čak ni drugo, ali bilo je jedini put kad sam ga kušao sjedeći na biciklu. “Prvo, i najvažnije, moram vas upozoriti na sigurnosne točke”, rekao je vodič. Brzo sam shvatio da su ovi momci otišli na izuzetno visoku razinu kako bi osigurali posjetitelju što je moguće bolje ‘zračno’ iskustvo. I da budem iskren, u njihovim rukama nisam osjećao nervozu ni na koji način. Za one koji oklijevaju dobro je znati kako morate unaprijed rezervirati termin za mjesto na Sky Bikeu.

Foto Bozo Radic/Cropix

I tako, kad jednom krenete, ne samo da vozite bicikl na zip lineu, već i “letite” visoko iznad povijesnog grada Dubrovnika, sjajnog Jadranskog mora, obližnjih otoka i zadivljujuće prirode. Sky Bike se nalazi na vrhu Srđa koji se uzdiže 412 metara iznad mora, pa je i panorama jednostavno spektakularna. Zapravo, prizori su toliko fascinantni s ove visine da posve zaboravite kako zapravo sjedite na biciklu koji visi s obronaka brda.

PRVI KORAK JE NAJTEŽI

Dakle, kad sam se uspeo na bicikl mislio sam da će on samo kliznuti od jedne do druge strane zip linea. Pogriješio sam. Zip line ide paralelno s tlom, pa da, morate zapravo pedalirati. Zapravo, pedale okrećete u oba smjera. Cijeli zip line proteže se u duljini otprilike 150 metara. Duplirajte duljinu i znat ćete koliko ćete daleko pedalirati.

“Letite kroz zrak, osjećate vjetar na licu i promatrajte veličanstvo ovog izvanrednog grada iz potpuno nove perspektive. Sky Bike u Dubrovniku svjedoči o inovativnom duhu grada, kombinirajući avanturu, tehnologiju i vječni šarm svog okoliša”, piše na web stranici. Jednostavno obožavam tu drugu rečenicu jer je skroz istinita.

Iskreno, let iznad Grada bilo mi je apsolutno nevjerojatno iskustvo. Neću lagati i reći da nisam bio malo nervozan, no prvi korak je uvijek najteži. Nakon što sam krenuo, doživljaj je bio nezaboravan. Skoro sam se osjećao kao ptica. Iako ne poznajem mnogo ptica koje voze bicikle! Ali taj osjećaj vožnje bicikla u zraku uistinu je neponovljiv. Ako stvarno želite doživjeti jedinstveno iskustvo u Dubrovniku, zaputite se prema vrhu Srđa.

/PIŠE MARK THOMAS/

Komnenović: Problemi sa prostornom dokumentacijom i katastrom u Opštini Tivat

0
Komnenović: Problemi sa prostornom dokumentacijom i katastrom u Opštini Tivat
Željko Komnenović

Na formiranje Vlade  čekaju i bokeljske opštine kako bi mogle nastaviti sa  rješavanjem brojnih problema, prvenstveno, onih koji se odnose na uređenje prostora i sređivanje planske  dokumenatacije. Situacija je zabrinjavajuća,  ako se uzme u obzir činjenica da opštine ostaju bez važećih planova 1.oktobra i da neće moći izdavati urbanističko tehničke uslove za gradnju.

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, gostujući u emisiji „U četiri oka“ na RTHN kazao je da Tivat još uvijek nema uređenu prostornu dokumentacju, da se  izmjene i dopune PUP-a rade dvije godine, a da se nije odmaklo od početka, dok se u opštini Herceg Novi već završavaju. Komnenović napominje i da Opštinu Tivat ne koči samo PUP nego i  DSL 2223 Župa, gdje pokušavaju dvije godine da  ucrtaju  lokalitet škole i da se investitoru dozvoli gradnja  na najboljem dijelu obale koji posjeduju. Napominje da je DUP Lepetane napušten, iako je skoro 80 odsto završen a sve zbog toga što opštine nemaju neophodnu institucionalnu podršku.

Katastar Tivat

Komnenović kaže da Opština Tivat ima ogromne probleme sa katastrom i da godinama insistiraju na promjeni kadrova. Napominje da je u tivatskom katastru  ogroman broj neriješenih predmeta ne samo opštine već i strateških investitora, koji realizuju projekte Porto Montenegra i Luštica bay.

– Mi u Tivtu imamo najgori katastar jer sistem čine ljudi.

Više u emisiji „U četiri oka“ 

Zbog 600 primjedbi Herceg Novi ostaje bez planskih dokumenata, planeri ne mogu odgovoriti do 1. oktobra

0
Zbog 600 primjedbi Herceg Novi ostaje bez planskih dokumenata, planeri ne mogu odgovoriti do 1. oktobra
Herceg Novi – foto shutterstock

Polovina opštine Herceg Novi i dalje ostaje bez planskih dokumenata, jer je na nacrt Prostorno-urbanističkog plana uložen veliki broj prigovora na koje planeri ne mogu odgovoriti do 1. oktobra, kada ističe rok postojećim urbanističkim planovima, javlja TVCG, prenosi portal RTCG.

Građani su nezadovoljni ponuđenim rješenjima za koje planeri tvrde da mogu riješiti probleme u prostoru.

Preko 600 primjedbi uputili su građanji Herceg Novog na ponuđeni Nacrt Prostorno-urbanisičkog plana opštine.

Dugo pripreman i očekivan document od presudne je važnosti za život građana tako bi mogao da se vrati na početak.

-Vrlo malo imamo konstruktivnih predloga i kritika. Zbog ove ogromne količine primjedbi mi ne možemo da stignemo da ih obradimo u ulazimo u rizik da sve propadne. Do 1. oktobra, planovi koji su po prethodnom mogli da se urade, do tog datuma su važeći, a mi to nećemo stići- kaže za TVCG Ranko Kovačević, rukovodilac opštinske Komisije za donošenje PUP-a.

Hotel na 400 kvadrata u gradskoj zoni, rušenje vjekovne pijace, zgarde vodovoda po zamisli investitora, soliter na sadašnjim teniskim terenima, nadogradnja u starom gradu, neka su od rješenja zbog kojih građani negoduju.

-Jedna od ključnih problema je izgradnja garaže u neposrednoj blizini gradskog jezgra. Ne znam da li to igdje u svijetu ima. Pojačava se stepen zagađena, buke i otpadnih gasova i jedna dobra lokacija se pretvara u garažni proctor. Zašto, zato što tu u blizini treba da se grade neki hoteli- navodi Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boka.

-Urađena je studija zaštite kulturnih dobara, koja je jasno dala za Stari grad šta može, a šta ne može, ali po njihovim uslovima- kaže Kovačević.

Obrađivači su računali da će nakon javne rasprave tokom ljeta odraditi primjedbe formulisati prijedlog PUP-a opštine koji je do oktobra trebalo da bude na Vladi, izvjesno je da je to nemoguće.

Bigova – “Umili našu divnu obalu i oslobodili je od 367 kilograma raznog otpada”

0
Bigova – “Umili našu divnu obalu i oslobodili je od 367 kilograma raznog otpada”
Bigova akcija čišćenja obale

Povodom Međunarodnog dana čišćenja obala u Bigovi je proteklog vikenda održana veoma uspješna akcija čišćenja obale koju su realizovali Luštica Bay i hotel The Chedi, u organizaciji Zero Waste Montenegro/Crna Gora.

“Od srca im hvala što smo umili našu divnu obalu i što smo je oslobodili od 367 kilograma raznog otpada.

Ako smo ovom akcijom uticali da se makar jedna osoba ekološki osvjesti i da prestane da zagađuje prirodu – smatramo da smo uspjeli. Nekoliko godina sam koordinator akcija i mogu da kažem da je ovo bila najuspješnija akcija do sada, a doprinos tome su dali zaposleni iz Luštice Bay i hotela The Chedi, svojim radom, osmjehom i pozitivnom energijom” – kazao je za naš portal Boris Filip, koordinator akcije.

Bigova akcija čišćenja obale

Zero Waste Montenegro teži da podiže svijest i utiče na promjenu zakona i obrazaca ponašanja kako bi se zaustavilo zagađenje otpadom i smanjilo njegovo stvaranje. Metodologije uključuju alternative za proizvode i ambalažu za jednokratnu upotrebu, ponovnu upotrebu i reciklažu otpadnih materijala na lokalnom nivou i udaljavanje od spaljivanja otpada i odlaganja otpada na deponijama.

Naša vizija je dio globalne ekološke tranzicije uz poštovanje ljudskih prava i uzimanje u obzir najugroženijih u društvu i budućih generacija.

Bigova akcija čišćenja obale

Nakon akcije volonteri su uživali u kristalno čistom moru uvale Bigova.

Dominacija Tivćana na Otvorenom prvenstvu Crne Gore za ILCA klasu

0

Jedriličari Delfina iz Tivta blistali su na Otvorenom prvenstvu Crne Gore za ILCA klasu 2023. koje je uz dosta problema sa vjetrom organizovao JK Delfin iz Tivta i Crnogorski jedriličarski savez od 15. do 17. septembra. Jedriličari su se borili za tron u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4, organizovan je i Optimist kup, a takmičenje je okupilo više od 50 jedriličara i jedriličarki iz JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić Herceg Novi i JK Delfin Tivat.

Poslije tri dana takmičenja i dvije odjedrene regate u svim klasama, uz promjenljiv vjetar i veliko strpljenje takmičara na regatnom polju, do titule državnih prvaka stigli su – Ilija Marković u klasi ILCA 7, Andrija Marković u klasi ILCA6 i Pavle Musić u klasi ILCA4. Milivoj Dukić, trostruki učesnik Olimpijskih igara i član JK Jugole Grakalić, sa istim brojem bodova kao i Marković je na drugom mjestu u klasi ILCA7.

Prvog dana takmičenja uprkos velikim naporima organizatora, jedrenja nije bilo, drugog dana su viđene velike borbe na regatnom polju u dvije regate, dok je finalni dan obelilježilo čekanje vjetra. Regatni odbor je čak tri puta postavljao regatno polje u odnosu na vjetar kako bi se jedrilo, ali vjetar je bio kratkotrajan i nestabilan.

Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu 2023.

Najboljim jedriličarima i jedriličarkama nagrade su dodijelili Olivera Vidojević, sekretarka društvenih djelatnosti Opštine Tivat, Jovan Brinić, potpredsjednik Opštine Tivat, Lenko Jakelić, predsjednik JK Mornar iz Splita i Predrga Vukčević, predsjednik CGJS.

ILCA 7

1.Ilija Marković (JK Delfin Tivat)

2.Milivoj Dukić (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)

3.Nikola Golubović (JK Delfin Tivat)

ILCA 6

1.Andrija Marković (JK Delfin Tivat)

2.Petar Klakor (JK Delfin Tivat)

3.Nina Strahinja (JK Lahor Kotor)

ILCA 4

1.Pavle Musić (JK Delfin Tivat)

2.Romina Racković (JK Lahor Kotor)

3.Aleksa Roganović (JK Lahor Kotor)

Optimist generalno:

1.Andrej Ašnin (JK Delfin Tivat)

2.Luka Klikovac (JK Delfin Tivat)

3.Pavle Potpara (JK Delfin Tivat)

Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu 2023.

Optimist devojčice

1.Valentina Đorđevića (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)

2.Nika Živković (JK Lahor Kotor)

3.Danica Milojković (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)

Optimist do 12 godina

1.Andrej Ašnin (JK Delfin Tivat)

  1. Luka Klikovac (JK Delfin Tivat)

3.Timofej Sokin (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)

7. Festival klapa: Herceg Novi čuva tradiciju klapske pjesme

0
7. Festival klapa: Herceg Novi čuva tradiciju klapske pjesme
Festival klapa Herceg Novi

Čak 12 klapa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore nastupilo je sinoć na 7. Međunarodnom festivalu klapa u hercegnovskom parku „Boka“. Svaka od njih donijela je pjesmom dio svog zavičaja mnogobrojnoj publici koja je duže od dva sata uživala u mediteranskim notama.

Klapa „Kumpanji“ sa Korčule nastupila je poslednja i održala mini koncert jer publika nije dozvolila da se veče završi pozivajući ih više puta na bis, prateći ih pjesmom i aplauzima.

U ime domaćina i organizatora festivala, klape „Castel Nuovo“, učesnike i publiku pozdravio je Dušan Tadić koji je svima poželio dobrodošlicu i zahvalio što će dio svog naslijeđa predstaviti u Herceg Novom. On je dvojici doajena klapske pjesme, a to su Janes Vlašić i Jure Šaban Stanić, uručio poklone, dar Vinarije „Castel Savina“.

Festival klapa Herceg Novi

Zadovoljstvo što se u Herceg Novom njeguje klapska pjesma kao jedan od mediteranskih simbola, iskazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, otvarajući festival.

„Klapska pjesma je doprinijela da se očuva jedinstvenost mediteranskog duha. Pored toga što uvijek donosi stihove o moru, ljubavi, primorskom načinu života, ona je znala da poveže ljude, da ih okupi i ujedini u pjesmi. Zahvaljujući ovom festivalu, u našem gradu su klape iz cijele Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Svi oni zajedno će doprinijeti da se njeguje tradicija i nematerijalna kulturna baština, a to je težnja svakog od nas jer je to jedini način da na mlađe generacije prenesemo dio tog bogatstva“, kazao je potpredsjednik Mustur.

Libija: Poplave u Derni uništile 891 zgradu, broj mrtvih procjenjuje se na 11.300

0
Libija: Poplave u Derni uništile 891 zgradu, broj mrtvih procjenjuje se na 11.300
Libija
Foto: Amr Alfiky / REUTERS

Sedam dana nakon što je poplavni val prošao kroz libijski obalni grad Dernu, povukavši hiljade ljudi u smrt, fokus se u nedjelju usmjerio na zbrinjavanje preživjelih u katastrofi. Poplave su u potpunosti uništile najmanje 891 zgradu u libijskom obalnom gradu Derni.

Poplave su u potpunosti uništile najmanje 891 zgradu u libijskom obalnom gradu Derni. Dodatnih 211 zgrada je djelomično oštećeno, a 398 drugih je zatrpano blatom, što znači da je u gradu oštećena četvrtina svih zgrada, izvijestila je službena novinska agencija pozivajući se na podatke libijske vlade nacionalnog jedinstva.

Sedam dana nakon što je poplavni val prošao kroz libijski obalni grad Dernu, povukavši hiljade ljudi u smrt, Ujedinjeni narodi objavili su da je broj žrtava u Derni porastao na 11.300.

Pozivajući se na libijski Crveni polumjesec, Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova dodao je da se 10.100 ljudi još uvijek vodi kao nestalo u razorenom gradu.

Pomoć stiže u sjevernoafričku zemlju dok se svijet mobilizira kako bi pomogao hitnim službama da se nose s posljedicama smrtonosne poplave.

Najmanje 40.000 ljudi raseljeno je diljem sjeveroistočne Libije, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, koja je upozorila da je stvarni broj vjerojatno veći s obzirom na poteškoće u pristupu najteže pogođenim područjima.

Dvije brane uzvodno od Derne pukle su prije sedam dana pod pritiskom olujnih kiša izazvanih olujom Daniel. Brane su izgrađene kako bi zaštitile lučki grad od 100.000 ljudi nakon što su ga pogodile velike poplave sredinom 20. stoljeća.

Razorne poplave koje je donijela oluja Daniel pogoršane su lošom infrastrukturom u Libiji, koja je zahvaćena nemirima nakon što je u pobuni koju je podupro NATO svrgnut i ubijen dugogodišnji diktator Moamer Gadafi 2011. godine.

Sedam dana kasnije, još uvijek se pronalaze tijela.

Spasilačka ekipa Malteškog odjela za civilnu zaštitu otkrila je u petak plažu posutu truplima, izvijestio je list Times of Malta.

Libija
Foto: Zohra Bensemra / REUTERS

Međunarodna pomoć stiže iz Ujedinjenih naroda, Europe i Bliskog istoka, nudeći olakšanje hiljadama preživjelih.

Pomoć uključuje osnovne lijekove i hitne kirurške potrepštine, kao i vreće za trupla koja omogućuju premještanje leševa.

Šatori, deke, tepisi, pribor za higijenu i hrana dopremljeni su avionima, zajedno s teškom mehanizacijom kako bi pomogli u raščišćavanju.

Razorne poplave koje je donijela oluja Daniel pogoršane su lošom infrastrukturom u Libiji, koja je zahvaćena nemirima nakon što je u pobuni koju je podupro NATO svrgnut i ubijen dugogodišnji diktator Moamer Gadafi 2011. godine.

Postavljaju se pitanja zašto katastrofa nije spriječena, kada se za pukotine na branama zna još od 1998. godine.

Glavni tužitelj Al-Sedik Al-Sur najavio je istragu o okolnostima koje su dovele do urušavanja.

Kao i veći dio libijske infrastrukture koja se raspada, dvije brane koje su bile izgrađene da zadrže vodu, zapuštene su tijekom godina sukoba i podjela u Libiji.

Zemljom trenutno vladaju dvije suparničke vlade koje se bore za vlast od Gadafijeva svrgavanja.

S obzirom na to da su deseci tisuća ljudi raseljeni, humanitarne organizacije upozorile su na rizike koje predstavljaju zaostale mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva, od kojih su neke, prema UN-u, poplavne vode prenijele u područja koja su prethodno proglašena čistima.

Rizici od bolesti koje se prenose vodom, poput kolere, također su visoki, prema skupinama za pomoć.

Izvan Derne, poplava je odnijela dodatnih 170 života, navodi se u izvješću UN-a.

Nacionalni centar za kontrolu bolesti izvijestio je da se najmanje 55 djece otrovalo zbog pijenja zagađene vode u Derni.

NTO objavila konkurs za najbolji kratki video klip o zelenom turizmu

0
NTO objavila konkurs za najbolji kratki video klip o zelenom turizmu
Boka Kotorska – foto Boka News

Povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma 27. septembra, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore objavila je nagradni Konkurs za najbolji kratki video klip na temu “Zeleni turizam“, koji je otvoren za djecu uzrasta od 13 do 18. godina.

Predmet Konkursa je izrada kratkog video klipa o jednoj od mnogih turističkih destinacija u Crnoj Gori kroz prizmu “zelenog turizma“. Klip, prilagođen društvenoj mreži Instagram, u trajanju od 15 do 60 sekundi treba da skrene pažnju na probleme zaštite životne sredine i ukaže na važnost očuvanja tog turističkog mjesta.

Cilj konkursa je podsticanje kreativnosti i razvoja ekološke svijesti među djecom i mladima, kao i proširivanje znanja o turističkim ljepotama Crne Gore i načinima izražavanja kroz medije.

Nacionalni park Lovćen – foto NTO

Za dobitnike Konkursa NTO CG je pripremila vrijedne nagrade. Konkurs će trajati do 24. septembra i objavljen je na internet stranici www.montenegro.travel .  Za sva dodatna pojašnjenja, u toku trajanja Konkursa, zainteresovani se mogu informisati na e-mail adresu: info@montenegro.travel