Italija donosi oštrije mjere za odvraćanje migranata – Haotične scene u prihvatnom centru za migrante na Siciliji

0
Italija donosi oštrije mjere za odvraćanje migranata – Haotične scene u prihvatnom centru za migrante na Siciliji
Migranti na Lampedusi
Foto: YARA NARDI / Reuters

Talijanska vlada, suočena s porastom dolazaka migranata, donijela je mjere kojima produljuje vrijeme njihova zadržavanja i osigurava povratak u domovinu većeg broja ljudi koji nemaju zakonsko pravo na boravak, rekli su vladini dužnosnici.

Ovaj potez uslijedio je nakon što je gotovo 10.000 migranata stiglo na južni talijanski otok Lampedusu prošlog tjedna, što je ozbiljno narušilo vjerodostojnost desne premijerke Giorgie Meloni, koja je prošle godine preuzela vlast obećavajući suzbijanje ilegalne imigracije.

Meloni je na početku sastanka vlade izjavila da bi migranti koji čekaju repatrijaciju trebali biti zadržani šest mjeseci, s mogućnošću produljenja na 18 mjeseci, umjesto sadašnja tri mjeseca.

– To će biti dovoljno vremena ne samo za obaviti potrebne procjene nego i provesti repatrijaciju onih koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu, rekla je Meloni.

Izvori su rekli da je vlada ubrzo odobrila tu mjeru, kao i osnivanje novih centara za zadržavanje u udaljenim područjima. Meloni je rekla da Italija mora povećati kapacitet takvih objekata jer su oslabljeni “godinama imigracijskih politika”.

Prema talijanskom zakonu, migranti koji se suočavaju s repatrijacijom mogu biti zadržani ako se ne mogu odmah protjerati. Većina migranata, kako kažu dužnosnici, dolazi u Italiju iz ekonomskih razloga i stoga nemaju pravo na azil.

Prošli pokušaji zadržavanja migranata uglavnom su propali, jer su zadržani često izlazili iz centara i kretali na put prema bogatijim zemljama sjeverne Europe.

Talijanska koalicija za građanske slobode i prava (CILD) opisala je centre za zadržavanje kao “crne rupe” gdje se događaju ozbiljna kršenja temeljnih prava te tvrdi da su skupi i neefikasni.

U aprilu je talijanski parlament odobrio mjere za otvaranje novih centara za migrante koji čekaju rješenje zahtjeva za azil, kao i više objekata za zadržavanje migranata koji se suočavaju s protjerivanjem. Za to je u iduće dvije godine izdvojeno oko 20 milijuna eura.

U ovoj godini u Italiju je stiglo više od 127.000 migranata, prema vladinim podacima, što je gotovo dvostruko više nego u tom razdoblju 2022.

Haotične scene u prihvatnom centru za migrante na Siciliji, prenapučeni kampovi

U prihvatnom centru za migrante na talijanskoj Siciliji danas su se odvijale kaotične scene dok je stotinjak migranata bježalo iz kampa penjući se preko ograda i pritom probijajući postavljene barijere, objavili su lokalni mediji.

Pripadnici hitne pomoći bezuspješno su ih pokušali zaustaviti u odlasku.

Najmanje stotinu migranata prešlo je ogradu centra u kojem je više od tisuću ljudi, a ranjen je najmanje jedan policajac, javlja talijanska novinska agencija Ansa

Prenatrpan centar čuvalo je oko 20 policajaca, dodaje agencija. Gradonačelnik južnoga lučkog grada Porto Empedocle rekao je da su migranti iz kampa bježali zbog loših uvjeta koji u njemu vladaju.

– Oni nisu odavde pobjegli da bi otišli negdje drugdje, već da potraže hranu i piće, rekao je gradonačelnik Calogero Martello za internetsku stranicu RaiNews.

Uvjete u kampu i sam je nazvao nehumanima te zatražio potporu vlade u Rimu.

Uz hiljade ljudi koji su prošli tjedan stigli na talijanski otok Lampedusu, više od 1000 ih je poslano u sicilijansko prihvatilište na nekoliko dana.

Porto Empedocle smatra se tranzitnom točkom za migrante koji stižu iz prenapučene Lampeduse da bi odande, nakon boravka na Siciliji, bili poslani u druge gradove. No centar je trenutačno prenapučen jer se transfer prema kopnu odvija iznimno sporo, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA.

Luka Kotor: Smijenjen izvršni direktor Milko Krvavac

0
Luka Kotor: Smijenjen izvršni direktor Milko Krvavac
Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News

Izvršni direktor Luke Kotor, Milko Krvavac smijenjen je na sjednici Odbora direktora Luke Kotor, koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.

Krvavac je postavljen kao kadar Socijalističke narodne partije (SNP).

Na njegovo mjesto imenovan je dugogodišnji zaposleni u toj firmi Ljubomir Radović, funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), potvrđeno je iz te kompanije.

Radović je funkciju direktora Luke Kotor obavljao u ime DPS-a u periodu od 2008-2012. godine, a 2019. godine postavljen za člana Odbora direktora Luke Kotor.

Sjednica je održana u ponedjeljak.

Opština Kotor ima oko 57 odsto akcija Luke Kotor, a na čelu Opštine je kadar Demokratske Crne Gore Vladimir Jokić.

Izložba “Flora“ Bosiljke Bakočević u Pomorskom muzeju CG

0
Izložba “Flora“ Bosiljke Bakočević u Pomorskom muzeju CG
Flora – izložba

Izložba pod nazivom “Flora“, autorke Bosiljke Bakočević, biće otvorena u petak, 22. septembra u 19 sati Pomorskom muzeju Crne Gore.

Pored akvarela, izložba donosi i istraživanje u fotografiji kao i primjere ručno izrađenog papira koristeći biljne forme.

O izložbi će, osim autorke, govoriti Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti, rukovoditeljka muzejskog sektora u Pomorskom muzeju Crne Gore, koja će i otvoriti izložbu.

Umjetnica o svojoj inspiraciji ističe: „Akvarelsko istraživanje i promišljanje o konstantnoj promjeni svjetlosti, vode i organskih materija dovodi do posmatranja i proučavanja floralnih motiva. Slikajući biljke u svim svojim fazama, počev od svježih do uvelih oblika, možemo naučiti dosta o prolaznosti i efemernosti materije. Otkriva nam se čitav jedan novi svijet boja, valera, formi, struktura. Posmatrajući cvijet i uvećavajući latice iznad prirodnih proporcija, primorava se posmatrač da vidi detalje koji se inače ne bi primjetili. Na taj način se polako gubi figuralna nota i sponatno prelazi u apstraktno, dobijajući novo značenje. Čistoćom koji odiše akvarelski izraz može se poistovjetiti sa istinom i činjenicom da je jedina konstanta zapravo promjena”.

Bosiljka Bakočević je magistrirala prošle godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Ratka Odalovića.

Bosiljkin rad je nagrađen plaketom Univerziteta Crne Gore za postignute uspjehe iz oblasti umjetnosti u 2021. godine. Ministarstvo kulture Crne Gore odabralo je Bosiljku da učestvuje u IPA projektu MONET i umjetničkoj labaratoriji u arheološkom muzeju Ribezzo u Brindisiju (italijanska regija Pulja).

Nagrađena je II nagradom na konkursu ”Celebrating Young Talents” od strane Luštica Development.

Umjetnica je imala priliku da svoj rad prezentuje na prestižnom događaju Art Market Budapest 2021. i 2022. godine.

Ove godine izlagala je na V. Međunarodnom festivalu akvarela – CASTRA 2023 u Ajdovščini, u Sloveniji.

Članica je  ULUCG od 2021. Imala je veliki broj kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a ovo je njena peta samostalna izložba.

Potpisan granski kolektivni ugovor za pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi

foto: MKI

U Ministarstvu kapitalnih investicija danas je prvi put potpisan granski kolektivni ugovor za pomorce na brodovima na međunarodnoj plovidbi.

Potpredsjednik Vlade i resorni ministar, Ervin Ibrahimović, saopštio je da mu je zadovoljstvo što u ime Vlade i Ministarstva kojim rukovodi, pristupa potpisivanju granskog kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi.

Granski kolektivni ugovor potpisali su predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica i predsjednik Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore, Agim Mila. Potpisivanju su prisustvovali i izvršni direktori dvije crnogorske brodarske kompanije Crnogorske plovidbe, Slobo Pajović i Barske plovidbe, Mirsad Tršić sa saradnicima.

„Ovim ugovorom, Vlada, UPCG i Samostalni sindikat radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore uređuju, u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom, pojedina prava i obaveze iz radnog odnosa pomoraca, prava i obaveze poslodavca prema pomorcu, kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana“, rekao je Ibrahimović.

Potpisan granski kolektivni ugovor za pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi
Pomorci – foto Boka News

On je objasnio da su ugovorom propisani standardni uslovi koji se primjenjuju na sve pomorce ukrcane na brodovima crnogorske državne pripadnosti, a plove u međunarodnoj plovidbi.

„Dakle, u ovom momentu, to su pomorci na brodovima Crnogorske i Barske plovidbe koje su, kao što vam je poznato, u većinskom vlasništvu države”, istakao je Ibrahimović.

Iz Ministarstva su podsjetili da je zaključivanje granskog ugovora prepoznato kao potreba i Strategijom razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, a sve u cilju unapređenja radno-pravnog statusa crnogorskih pomoraca.

Pomorci – Udruženje pomoraca – foto Boka News

Tokom pripreme granskog kolektivnog ugovora, odvijala se intenzivna saradnja između predstavnika Ministarstva sa UPCG i Samostalnim sindikatom radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore, kao i crnogorskim brodarskim kompanijama, koje posjeduju četiri broda na kojima plove posade od po 24 pomorca.

„Želim ovim putem da zahvalim svima koji su učestvovali u ovom veoma važnom procesu i svojom posvećenošću i odgovornim odnosom doprinijeli da na zadovoljstvo svih ugovornih strana danas možemo i zvanično zaključiti ovaj granski kolektivni ugovor. Svakako, iskazujem očekivanje kao resorni ministar, da će brodarska društva na najbolji mogući način obezbijediti punu primjenu odredbi ugovora i da ćemo na taj način zajednički doprinijeti poboljšanju radno-pravnog statusa naših pomoraca“, zaključio je Ibrahimović.

Ulov mjeseca zubatac 8.1 kg

Prvo mjesto avgust 2023.-Petar Jovićević zubatac 8.1kg

U nagradnoj igri “Ulov mjeseca” kompanije Una, za mjesec avgust 2023. prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio Petar Jovićević sa ulovljenim zubatacem 8.1kg.

Petar je zubaca ulovio na nesvakidašnji način i ostvario pravi podvig!

Zubatac je zagrizao malu udicu, ukrašenu đinđuvama i percetom, namjenjenu širunima i skušama.

Riba je ulovljena na udaljenosti od oko 4 milje iznad Bara na dubini od oko 70m.

„Bili smo na jednoj daljoj poziciji, tražili smo skuše ili širune. Na sonaru se prikazalo jato ribe i odmah sam spustio sabiki (niz od nekoliko malih udica, koje su ‘ukrašene’ da imitiraju račiće ili mlađ ribe – prim, aut.).

Čim je sistem stigao do dna povukao sam na gore, ali se, kako se meni učinilo, zaglavio u pijesak.

E taj pijesak je odjednom počeo da vuče. Riba je krenula da munjevito izvlači strunu sa mašinice, pa smo odmah shvatili da se radi o kapitalcu.”

Oprema koja je korištena za ulov je sabiki niz najlon debljine 0.45mm. Osnova struna je bila debljine 0.18mm. Štap kojim je riba upecana je Sea Master 7’FT 2/6LB a mašinica Penn.

Drugo mjesto avgust_Pavle Djokvucic tuna 52kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Pavle Djokvucić sa tunom od 52 kg.

Kako Pavle priča: “Pod blistavim suncem, krenuo sam na more,naoružan opremom i nepopustljivom odlučnošću. Nakon sati strpljenja, linija se naglo zategnula. Eto, ogromna tuna od 52 kg uhvatila je živi mamac, što je započelo  okrsaj koji je trajao 35 minuta. More je urlalo dok je tuna vodila svoju žustru bitku, ali su se upornost i finoća pokazali kao trijumfalni.

Najzad se pojavilo veličanstveno stvorenje, čije su krljušti hvatale sunčevu svetlost u spektakularnom prikazu.

Priča o tom danu ostaje urezana u sećanju, svedočanstvo o snazi mora i uzbuđenju izlaska kao pobednika.”

Ulov je ostvaren  iza volujice – Bar.
Oprema: štap Shimano struna PE 8.0 shock leader 0.8 50 metara i 1.5m fluorocarbon 1.0mm,udica Mustad circle hook 6.0

Treće mjesto avgust_Ismet Alkovic Lampuga 8.39kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Ismet Alković sa lampugom 8.39 kg.

Dobra Voda, na potezu kod plaže Veliki pjesak na oko milju udaljenosti  od obale Ismet je ulovio dvije velike lampuge.

Poslije borbe oko 30 minuta izvadio je prvu lampugu težine 8.390 gr, zatim je poslije borbe oko 20 minuta izvadio drugu lampugu težine 7.240 gr.

Oprema koja je korištena za ulov je štap Casted Clipper Pro 70-140gr , Mašinicu Okuma Azores 5500, i strunu Sufix 0,235mm.

Najveći problem Lepetana je nepostojanje Detaljnog urbanističkog plana

0
Mjesna zajednica Lepetane – sastanak

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović susreo se danas sa predstavnicima Mjesne zajednice Lepetani. Sastanku koji je organizovao Sekretarijat za lokalnu upravu prisustvovali su rukovodioci opštinskih službi i organa ali i direktori „Komunalnog“ i preduzeća „Parking srevis“ Tivat.

„Najveći problem Lepetana je nepostojanje Detaljnog urbanističkog plana, a još veći problem će uskoro biti Prostorno-urbanistički plan za Tivat. Mi kao lokalna uprava ćemo uvijek stati uz građane i njihove interese, ali ovaj je problem trenutno veći od nas i mora se rješiti na nivou Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma“, rekao je Komnenović. On je naveo kako je Opština ostvarila brojne kontakte i sa obrađivačem plana, ali da nijedna urgenicja nije dala željene rezultate.

Stanovnici Lepetana nezadovoljni su neusklađenošću linija javnog gradskog saobraćaja sa školskim rasporedom, a problem će u granicama mogućeg rješavati Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti. Iz ovog sekretarijata naglasili su da su u stalnom kontaktu sa preduzećem koje vrši uslugu javnog gradskog prevoza, i da iz Lepetana svakog dana ima 17 polazaka, međutim da su gužve u saobraćaju jedan od faktora koji utiče na kvalitet fukcionisanja gradskog prevoza.

Najveći problem Lepetana je nepostojanje Detaljnog urbanističkog plana
Lepetane – foto M.Marusic – Boka News

Budžetom za narednu godinu biće opredjeljena sredstva za sanaciju Doma kulture u Lepetanima, a Opština će pomoći i u rješavanju imovinskih i pitanja zakupa prostorija u ovom objektu. Kao veliki problem Savjet Mjesne zajednice je istakao potrebu za sanacijom parapetnih zidova, potpornih zidova i mula na teritoriji Lepetana, a pokrenuto je i pitanje izgradnje šetališta na potezu od Svetog Roka do Lepetana.

Potpredsjednik opštine Jovan Brinić naglasio je da je konfiguracija terena u Lepetanima i sama pozicija mjesta takva da ingerenciju za rješavanje ovih i brojnih drugih pitanja ima Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. „Mi imamo najbolju volju da aktivno učestvujemo i da pomognemo, ali važeći akti  govore da je nužno uključivanje Morskog dobra u rješavanje ovih problema.“

Shodno zahtjevima Mjesne zajednice Komunalno preduzeće će se angažovati na obnavljanju rešetki na određenim pozicijama, a  takođe će provjeriti stanje i prohodnost pojedinih potoka. Na sastanku su otvorena i pitanja puta do mjesnog groblja, proširenja ulice Plavda, dječjeg igrališta…

Sajam posvećen domaćoj krtoli i plodovima jeseni “Krtolijada“ (FOTO)

0

Protekle nedelje u hercegnovskom zaleđu uspješno je realizovano prvo izdanje sajma posvećenog domaćoj krtoli i plodovima jeseni “Krtolijada“.

U hladu stoljetnih stabala u porti Sv. Jovana na Kamenom, na čak 18 štandova posjetioci su mogli da uživaju u bogatstvu ukusa i mirisa jela spremljenih na bazi krompira, od onih slanih, pa sve do kolača i torti od krtole, na šta niko nije mogao ostati ravnodušan. Izlagači iz našeg zaleđa, ali i gosti iz Nikšića i Trebinja, ponudili su veliki izbor poljoprivrednih proizvoda, kao i sapuna, melema, krema, pića itd, u kojem je svaki posjetilac mogao pronaći nešto za sebe.

Da se ne bi sve završilo na ponudi štandova, postaralo se KUD Sloga i vokalni ansambl Lira, koji su svojim nastupima oduševili publiku. Tu je bio i odlično posjećeni dječji kutak sa zabavom na otvorenom i radionicama izrade figurica od krompira.

Krtolijada

Organizator događaja, Park prirode Orjen i MZ Kameno-Žlijebi, ističu zadovoljstvo proteklim događajem, kao i samom posjetom, kako domaćeg stanovništva, tako i turista, te efektima predstavljanja domaće hrane i specijaliteta ovog kraja, ali i regiona.

Valja istaći da su Krtolijadu podržali Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, uviđajuči značaj ovakvih događaja za oživljavanje našeg zaleđa i njegovih brojnih razvojnih potencijala.

Turistički kompleks na Luštici – Manjak kadra prepreka putu do Montrosa

0
Turistički kompleks na Luštici – Manjak kadra prepreka putu do Montrosa
Luštica – Montrose – foto Slavica Kosić

Područna jedinica Uprave za katastar i državnu imovinu (UKDI) u Herceg Novom ni nakon urgencije te Opštine nije pokrenula eksproprijaciju zemljišta za izgradnju deset kilometara dugog puta do planiranog luksuznog rizorta Montrose na Luštici, pa je u maju ta lokalna samouprava uputila žalbu Ministarstvu finansija zbog “ćutanja uprave”.

To su Vijestima kazali iz Kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića i naglasili da im je iz Uprave za katastar Herceg Novog usmenim putem saopšteno da nemaju dovoljno radnika koji bi obrađivali predmet i da će uložiti napor da riješe kadrovska pitanja, kako bi došlo do realizacije postupka.

Iz ove primorske opštine na čijem dijelu poluostrva Luštica je planirana gradnja kompleksa, prethodno su kazali da su ispunili sve obaveze koje su preuzeli ugovorom iz 2018. godine, potpisanim sa Ministarstvom finansija, kojim su bili zaduženi da obezbijede elektro, vodovodnu i saobraćajnu infrastrukturu među kojima je i deset kilometara dug put za koji su pripremni radovi počeli prošlog ljeta.

Za eksproprijaciju zemljišta je potrebno oko 816.000 EUR.

Iza rizorta stoji konzorcijum Northstar i Eques Capital Limited dok je direktni vlasnik investicije kuvajtska vladajuća familija.

Iz Katićevog Kabineta su kazali da je njihova Direkcija za imovinu i zastupanje pokrenula predlog za sprovođenje eksproprijacije pred Upravom za katastar početkom februara ove godine te da nisu postupili u zakonskom roku od 30 dana, nakon čega im je proslijeđena urgencija Opštine krajem aprila radi pokretanja postupaka za izjašnjenja vlasnika nepokretnosti koje su predmet eksproprijacije. Kako su kazali, postupak nije pokrenut ni nakon urgencije pa su uputili žalbu Ministarstvu finansija.

– Odluku po žalbi nismo dobili do ovog momenta, te samim tim nije moguće da damo odgovor na pitanje o kraju ovog postupka, imajući u vidu činjenicu da isti nije ni započet pred Upravom za katastar Herceg Novi – kazali su iz Kabineta.

Oni su pojasnili da je procijenjena vrijednost pravične naknade za eksproprijaciju zemljišta utvrđena Izvještajem komisije UKDI i da za nepoketnosti po katastarskim opštinama iznose, Rose – 353,19 hiljada eura, Mrkovi – 404,22 hiljade i Radovanići 59,56 hiljada eura.

Iz ove lokalne uprave su naveli da je ovo zemljište u vlasništvu ili suvlasništvu 69 osoba te da je moguće da postoje nesprovedeni ostavinski postupci, zbog čega bi se broj mogao izmijeniti.

– Planirani put kroz katastarske opštine Brguli i Babunci je u fazi izmjene projekta, te će za te katastarske opštine biti naknadno vođen postupak – navodi se u odgovoru.

Eksproprijaciju kako su kazali iz Kabineta, finansira Uprava za kapitalne projekte a novac je predviđen Zakonom o budžetu za 2022. godinu.

Investitor je Vladu u septembru prošle godine obavijestio da se povlače iz ovog projekta za koji je potpisan ugovor 2009. godine i najavljena je međunarodna arbitraža. Nakon toga je Vlada formirala operativni tim za pregovore na čelu sa Ministarstvo finansija da bi se izbjegla arbitraža, a investitor je iskazao spremnost, kako su iz Ministarstva finansija nedavno rekli za Vijesti, za pregovore sa Vladom kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje u vezi s ovim projektom da bi se izbjegla arbitraža.

Planirani put kroz katastarske opštine Brguli i Babunci je u fazi izmjene projekta, pa će za te katastarske opštine biti naknadno vođen postupak

Iz Opštine Herceg Novi su nedavno Vijestima kazali da su se u projekat uključili 2018. godine kada je sa Ministarstvom finansija potpisan protokol, a nakon njega i aneks o saradnji, kako bi se obezbijedila neophodna infrastruktura (vodovona i putna) do lokacije gdje će se graditi kompleks.

Radovi na izgradnji vodovodne infrastrukture su počeli početkom juna ove godine, a pripremni radovi na izgradnji putnog pravca Montrose tokom ljeta prošle. Rok za završetak vodovodne mreže je oko dvije i po godine dok će nakon prve faze, u kojoj se kako su prethodno najavili, gradi jedan od najvažnijih rezervoara kojim će građanima na Rosama najvjerovatnije naredne turističke sezone biti regulisano vodosnabdijevanje. Kada je u pitanju izgradnja putnog pravca Montrose dugog oko deset kilometara, pripreme su počele prošlog ljeta, ali je uslovljena završetkom eksproprijacije.

/M.Kotlaš/

Predstavnici poznate austrijske televizije snimaju emisiju o Crnoj Gori

0
Foto NTO

Predstavnici austrijske televizije Servus TV ovih dana snimaju emisiju o prirodnim ljepotama Crne Gore uz podršku Nacionalne turističke organizacije (NTO), sa posebnim akcenatom na brojne mogućnosti za aktivni turizam, prirodna i kulturna bogatstva.

“Po završetku snimanja, Crna Gora će biti promovisana u okviru emisije BERGWELTEN, koja je izuzetno gledana na području Austrije, Njemačke i Švajcarske, a o njihovoj popularnosti govori činjenica da televizija bilježi gledanost od 5,5 miliona gledalaca na mjesečnom nivou”, navodi se u saopštenju NTO-a.

Predstavnicima Servus TV, kako se dodaje, nije bilo lako da saberu sve utiske nakon nekoliko dana provedenih u Crnoj Gori, pa su istakli da ih nakon obilaska velikog broja zemalja, malo koja toliko oduševi.

„Durmitor je zaista jedno od onih mjesta koje vas ostavi bez riječi. Kada sam prvi put stao pred ove planinske vrhove, osjećao sam se kao sam zakoračio u neki čarobni svijet. Svaki trenutak proveden u prirodi nam je donio osjećaj mira i harmonije“, poručio je režiser reportaže Werner Bertolan Regie.

On je istakao da je Durmitor pravo čudo prirode, te da bi svakome preporučio da se uputi u avanturu istraživanja ovog kraja.

Gledaoce će kroz ovo putovanje voditi Simon Messner, sin poznatog evropskog planinara, Reinholda Messnera, koji je upoznat s najizazovnijim planinskim područjima širom svijeta.

Crna Gora mu nije dovoljno poznata, pa je iskazao interesovanje da istraži njene planinske krajeve, upozna zemlju i ljude.

„Rijetko koja druga zemlja može biti konkurencija Crnoj Gori kada je u pitanju spektakularan pejzaž. Ova relativno mala balkanska zemlja krije mnogo toga, a njena raznolikost je izuzetno privlačna“, kazao je Simon Messner.

Producent emisije, Max Reichel, iskazao je veliko zadovoljstvo zbog mogućnosti snimanja emisije o Crnoj Gori, jer tu vidi veliki potencijal.

„Crna Gora nije samo prekrasna po svojim prirodnim ljepotama, već i po ljudima koji su izuzetno predusretljivi i ljubazni. Njihova gostoljubivost čini rad na ovoj emisiji još inspirativnijim. Kroz ovu emisiju, nadamo se da ćemo podijeliti sa publikom širom svijeta priču o vašoj zemlji kao turističkoj destinaciji, o njenim ljudima i prirodnim ljepotama“, kazao je Reichel.

Pored NTO-a, posjetu su podržali Nacionalni parkovi (NPCG) i lokalne turističke organizacije Gusinja, Podgorice, Cetinja, Kolašina, Kotora i Bara.

U narednom periodu, kako su najavili, NTO nastavlja sa promocijom destinacije na njemačkom govornom području, pa će biti domaćin turoperatorima i novinarima iz Njemačke, Austrije i Švajcarske.

Bugarski tim pregledat će dron koji je sletio u crnomorsko ljetovalište

0
Bugarski tim pregledat će dron koji je sletio u crnomorsko ljetovalište
Dron u crnomorskom ljetovalištu
Foto: Reuters TV/NOVA TV / Reuters

Bugarsko ministarstvo obrane priopćilo je u ponedjeljak da je poslalo posebnu jedinicu da pregleda i deaktivira dron s eksplozivom koji je u nedjelju navečer sletio u crnomorski grad Tjulenovo.

– Sinoć oko 21.30 stigla je dojava na 112, malo poslije 22 sata područje je ogradila policija uz zabranu pristupa ljudima i korištenja terasa ugostiteljskih objekata, rekao je Marian Zečev, gradonačelnik Šable, općine u kojoj je Tjulenovo.

Dodao je da je bespilotna letjelica pronađena na stijenama pored usidrenih brodova u tom mjestu.

Nakon inspekcije tim će odlučiti kako će se riješiti drona, navodi se u priopćenju ministarstva obrane, dodajući da je tim poslan na zahtjev regionalne vlasti.

Turističko mjesto Tjulenovo nalazi se 70 kilometara od rumunjske granice.

Bugarski mediji izvijestili su da je dron s eksplozivom sletio kasno u nedjelju navečer.

Mrežna stranica Nova.bg izvijestila je citirajući svjedoke da je dron dugačak između 3 i 3 i pol metra.

Navodi se i da je dron imao spremnik s eksplozivom.