Povodom 55 godina od prvog nastupa vokalno-instrumentalni sastav “Biseri Boke” upriličio je 11.septembra 2023. koncert za prijatelje i članove svojih porodica u hotelu “MonteBay Perla“ na Prčanju.
“Okupili smo se da se prisjetimo muzike naše mladosti i uspomena koje su pratile to naše davno odrastanje. Vratićemo se u 60-te godine prošlog vijeka, u dane bezbrižnog i znatiželjnog djetinjstva većine od nas, u dane kada je svemoćna muzika bila naš prozor u svijet, otkrivala nam nove poglede na život, donijela nove ideje, modne trendove, duge kose, farmerke, brukserice, ali još važnije- izlazak iz nekih klišea ponašanja i poriv da slobodnije tražimo i izrazimo sebe.
Sa Zapada nam tada dolaze prvi zvuci Prislija, Bitlsa, Stonesa, Bee Geesa, slijediće ih bezbroj zvijezda pop i rock muzike. San Remo, Musice per l’estate i italijanska muzika su nam preko RAI-a došli kao prirodan izbor. Kao relikvije preslušavamo prve ploče, čitamo Džu Box, a u kasnim noćnim satima slušamo Radio Luxemburg. Rock & Roll postaje kulturna revolucija kojoj smo i mi, skromno, počeli da pripadamo“, prisjetio se Zoran Radimir.
Maslinare do berbe dijeli mjesec dana. Već je sada vidljivo da će urod biti slabiji nego prošle godine. Razlozi su vremenske neprilike u proljeće koje su utjecale na oplodnju cvijeta te napad štetnika.
Kod Rade Bobanovića u Polači masline su zdrave. Unatoč tomu ondje očekuju slabiji urod. Podbacila je oblica, sorta najviše zastupljena u Dalmaciji, ali su zato ostale dobro rodile.
– Mi smo u poljoprivrednoj zadrugi Maslina i vino, partnerskoj instituciji koja ima 12 hiljada stabala i očekujem negdje oko 30 posto manje uroda nego lani, to bi se čekalo oko 15 vagona ploda, a koliko će biti ulja to su randmani i sve ostalo, za HRT Regionalni dnevnik rekao je Rade Bobanović, maslinar.
Maslinarima su štete na plodovima napravile maslinova muha i moljac.
– Mi tretiramo ekološki program, to se podrazumijeva u dva do tri puta u tijeku te problematike s maslinovom muhom, glina, mlijeko, sumpor i dodatna prehrana za stabla da se ipak održavaju u nekoj ravnoteži razvoja, objasnio je Bobanović.
Iako slabiji urod, kvaliteta ploda je neupitna. Razloga za to je više.
– Agrookolišni uvjeti jedan od razloga, agrotehniku, veliki urod prošle godine, alternativna rodnost kod masline koja je tu izražena, pogotovo kod naše sorte oblica, svi nepovoljni vremenski uvjeti, suša koja je prošle godine bila izuzetno velika, istaknuo je Željko Pavlović, Poljoprivredna savjetodavna služba.
Hrvatski maslinari proizvode pola potreba tržišta za maslinovim uljem. Ostatak uvozimo. Budući da je ove godine urod slabiji, može se očekivati nešto viša cijena ulja nego lani.
Nakon tri dana takmičenja u lovu na tune, sabljarke i ostale trofejne ribe, završen je jedanaesti Međunarodni „Big game fishing“. Najbolji učinak ostvarila je ekipa “Palikuća Kompani” iz Herceg Novog koja je ostvarila 514 bodova.
Kako je istakao kapiten prvoplasirane ekipe Dušan Palikuća ribanje je ove godine bilo veoma teško, ali su uspjeli da ostvare značajan rezultat, između više dobrih ekipa koje su učestvovale na takmičenju.
Foto – Big Game Herceg Novi
Drugo mjesto pripalo je ekipi Boka hils, koja je osvojila i pehar za najveći ulovljeni primjerak, a to je tuna od 47 kilograma. Oni su ostvarili 281 bod.
Trećeplasirana bila je ekipa koja je i organizator turnira „Dr Big game“, osvojivši 232 boda.
Foto – Big Game Herceg Novi
Na ovogodišnjem takmičenju učestvovala je 21 ekipa iz Crne Gore i EU, a ulovi su bili najbolji trećeg dana takmičenja.
Foto – Big Game Herceg Novi
Big game Herceg Novi i Savez sa sportski ribolov na moru Crne Gore organizatori su ovog takmičnje uz podršku mnogobrojnih sponozora.
Osim svjetskih metropola koje u septembru obilježavaju nedjelje mode, Tivat i Porto Montenegro su pokazali da su odlični domaćini jedinstvenim modnim događajima svjetskog kalibra. Mnogobrojne zvanice sinoć su uživale u noći mode i stila uz predstavljanje najnovije kolekcije italijanskog brenda Pinko. Revija je održana na mulu dva u Porto Montenegru, a eklektičan, originalan i savremen stil Pinkove kolekcije jesen/zima 2023. nikog nije ostavio ravnodušnim.
Ovaj glamurozni događaj organizovan je u saradnji agencije Stock Room koja prati brend Pinko na Balkanu, Pinkovog distributer za Crnu Goru, kompanije Samms i Porto Montenegr-a kao domaćina manifestacije. Sami organizatori su jako zadovoljni načinom na koji je protekao cijeli događaj.
“Uspješno je prošla revija, mislim da su svi jako zadovoljni, Ovim putem smo željeli predstaviti novu kolekciju fall / winter 2023. Ovdje nam je bila i glavna ekipa iz Italije iz firme Pinko. Nadam se da ćemo imati često ovako lijepih događaja u vašoj predivnoj zemlji. Ne bi ovaj događaj bio ovdje da nismo zaljubljeni u Crnu Goru, tu je dobro gostoprimstvo, atmosfera, ljepota prirode…,” ispričala je vlasnica agencije Stock Room, Danijela Budimir.
Modna revija
Saradnja između istarskog Stock Room-a i crnogorske grupe Samms učvršćena je 2017. godine kada su otvorili prvu Pinkovu franšiznu radnju u Podgorici, za kojom je uslijedila i veća, a treća je smještena u marini Porto Montenegro. Iz ovakve uspješne saradnje izrodila se i ova izuzetna revija koja je nagovijestila kakvi nas modni trendovi očekuju u skoroj budućnosti. Na upečatljiv izgled i odličan kvalitet nisu ostale imune ni mnogobrojne poznate ličnosti koje su prisustvovale event-u. Među njima su se našli turska glumica Özge Gürel, influenserka Sofija Milošević, glumci Slavko Kalezić i Dušan Kovačević, modne kreatorke Milena Đurđić i Marina Banović, ali i mnogi drugi.
“Ništa manje nisam ni očekivala ovdje u predivnom Porto Montenegru, nego da će ovaj događaj zasjeniti sve ono što gledamo kod nas u Crnoj Gori kada je organizacija modnih događaja u pitanju, prosto mogu da konkurišu Paris Fashion Week-u ili nekoj drugoj metropoli. Naravno da postoje komadi garderobe koje bih kupila, meni se najviše dopao urbani dio mode, steet style koji možemo svi da iznesemo,” ispričala je Banović.
Oduševljenje kolekcijom nije krila ni slavna Hrvatska manekenka Elena Dizdar koja jedva čeka da svoja zapažanja sa revije, ali i sa puta kroz Crnu Goru prenese desetinama hiljada Instagram pratilaca.
“Pinko kao brend raste iz godine u godinu i velika je čast što nas je pozvao kao influensere, koji smo, slobodno mogu reći budućnost. Pratiocima ću prenijeti da se nosi crno, da Pinko više nije samo šljokičast, već da se nosi i klasika. Meni kao manekenki je jako simpatično biti u publici i nemati stres oko revije. Kreću Milano Fashion Week i ostale nedjelje mode, tako da ćemo se družiti svugdje po svijetu,” ispričala je Dizdar.
Modna revija
Sjajne impresije nakon događaja podijelila je i proslavljena sjevernomakedonska pjevačica, Victoria Loba koja se zahvalila Pinku iz Sjeverne Makedonije i Italije što odabrali upravo nju da isprati i široj javnosti prenese utiske sa ove revije,
“Baš mi je bilo lijepo tu, bila je odlična atmosfera, a cijela organizacija je prekrasna. Ovo mi nije prvi put u Crnoj Gori, ali je ovo moj najljepši dolazak ovdje, baš sam srećna zbog toga,” kazala je Loba.
Osim izuzetne garderobe Pinko brenda svojom raskošnom ljepotom su prisutne oduševile i crnogorske manekenke iz Nacionalne modne komore Crne Gore, te se i tako dokazalo da Crna Gora ima ogroman potencijal da se pozicionira na mapi modnih destinacije, pogotovo uz pomoć nadaleko poznatih brendova kao što je Pinko.
Crna Gora kada je u pitanju vjerski turizam nema opipljive rezultate, saopštio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković.
„Neki se tim sporadično bave, ali to nije pravi vjerski turizam, već su to manastirske ture, posjete Manstiru Ostrog uglavnom. To nije u sklopu hodočasničkog turizma i nečeg slično nego izlet koji ima u fokusu manastire“, rekao je Ratković Pobjedi.
On je dodao da država nema posebnu strategiju za vjerski turizam nego je to u sklopu opšte, ali da je teško bilo šta sprovesti, jer nema saradnje sa crkvama i manastirima.
Nekada u Kotoru, prije 20 godina, nakon bombardovanja popovi nijesu davali engleskim turistima da uđu u crkvu nego su tvrdili da su oni njihovi neprijatelji koji su ih bombardovali i da je ovo srpska zemlja.
„Nema predusretljivosti. Mi imamo u samoj Boki sedam hodočasničkih mjesta, objekata ali to nije stavljeno u programe. Zloupotrebljavaju i šire političku propagandu na ovaj način i neće da sarađuju sa agencijama“, naveo je Ratković.
Višegodišnji postupak protiv konzorcijuma Invest banke, Atlas banke, Atlas kapa i Specijalne bolnice za interne bolesti ,,Sveti Nikola“, kojim je tražen raskid ugovora o kupovini bolnice Meljine, prekinut je zbog nedavnog stečaja koji je uveden u kompaniju Meljine kompleks.
Bolnicu su kupili 2009. godine za 25 miliona eura i to obveznicama koje je prethodno Atlas grupa kupila od države za 35 centi. Prilikom kupovine računata im je nominalna vrijednost od po jednog eura.
Ovaj postupak država je pokrenula prije sedam godina, a raskid ugovora inicirala je hercegnovska opština navodeći da kompanije Duška Kneževića nijesu investirale ugovorenih 119 miliona eura.
Postupak je u više navrata prekidan zbog stečajeva uvedenih u gotovo svaku članicu konzorcijuma, a predmet je nakon penzionisanja sutkinje Milice Popović dodijeljen Radmili Perović, koja je juče prekidajući postupak navela da će biti nastavljen kada se steknu zakonski uslovi. Na snazi je privremena mjera kojom je zabranjeno raspolaganje, otuđenje i opterećenje imovine.
Prošle godine je Kneževićev Atlas kap tužio Vladu tražeći naknadu kupoprodajne cijene od 25 miliona i izmaklu dobit. Pred međunarodnom arbitražom Knežević protiv Crne Gore vodi spor težak pola milijarde.
Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat u subotu je sproveo akciju čišćenja podmorja na dvije lokacije u tivatskom akvatorijumu, ispred Crkve Sv. Roka u Donjoj Lastvi i na potezu od Kalimanja do rive Pine.
Akcija je organizovana u saradnji sa roniocima iz NVO “Arsenal Eko” , Službom zaštite i spašavanja i “Komunalno” d.o.o. Tivat koje je nakon akcije zbrinulo sakupljeni otpad. Ovom prilikom sakupljeno je nekoliko kubnih metara različitog otpada, u čijem sastavu su dominirale plastične i staklene flaše, gume, konoapi, ostaci vrša…
Opština Tivat sprovela akciju čišćenja podmorja – foto Boka News
Sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović pozdravila je ovaj vid aktivizma i istakla:
“Namjera je da se, kroz ovakve i slične aktivnosti, očisti podmorje, te da se ukaže na važnost sprečavanja odlaganja bilo kakvog otpada u morskoj sredini. More je neizostavni element turističke ponude grada, izvor hrane, mjesto za odmor i rekreaciju, i kao takvo treba da bude i ostane čisto.”
U Tivtu se održava Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu 2023 u organizaciji JK Delfin i Crnogorskog jedriličarskog saveza, od petka 15. do nedelje 17. septembra 2023. Prateca regata prvenstva je i regata Optimist kup za klasu Optimist. Takmičenje je okupilo više od 50 jedriličara i jedriličarki iz JK Lahor, JK Jugole Grakalić i JK Delfin.
Jedriličari Delfina iz Tivta blistali su na državnom prvenstvu u klasama ILCA7, ILCA6 i ILCA4 poslije dva dana takmičenja i dvije odjedrene regate u svim klasama, uz promenljiv vjetar. Trenutno titulu šampiona drži Ilija Marković u klasi ILCA 7, Andrija Marković u klasi ILCA6 i Pavle Musić u ILCA 4. Do kraja prvenstva ostao je još jedan takmičarski dan.
Državno prvenstvo za ILCA klase
ILCA 7
1.Ilija Marković (JK Delfin Tivat)
2.Milivoj Dukić (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
3.Nikola Golubović (JK Delfin Tivat)
ILCA 6
1.Andrija Marković (JK Delfin Tivat)
2.Petar Klakor (JK Delfin Tivat)
3.Nina Strahinja (JK Lahor Kotor)
ILCA 4
1.Pavle Musić (JK Delfin Tivat)
2.Romina Racković (JK Lahor Kotor)
3.Aleksa Roganović (JK Lahor Kotor)
Uz takmičenje iskunijih jedričara u ILCA klasi, organizovana je regata Optimist Kup 2023. koja je okupila 33 jedriličara i jedriličatki u klasi, Optimist iz tri kluba u Boki. Optimisti su uspjeli odjedriti jednu regatu, a druga je zbog nedostatka vjetra prekinuta pred sam cilju. Evo i rezultata:
Državno prvenstvo za ILCA klase
Optimist generalno:
1.Andrej Ašnin (JK Delfin Tivat)
2.Luka Klikovac (JK Delfin Tivat)
3.Pavle Potpara (JK Delfin Tivat)
Optimist devojčice
1.Valentina Đorđevića (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
2.Nika Živković (JK Lahor Kotor)
3.Danica Milojković (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
Vikend na Piazza Centrale, u Luštica Bay-u, nudi zanimljive sadržaje i uživanje na ovom novom atraktivnom lokalnom trgu
Piazza Centrale, u okviru naselja Centrale u Luštica Bay-u je za veoma kratko vrijeme postalo novo lokalno mjesto susreta za sve generacije i tačka koja spaja dimenzije gastronomije, muzike, teatra i sporta.
U nedjeljno predvečerje 17. septembra se organizuje još jedna Pijaca domaćih proizvoda, koja nostalgično kreira pijačni dan na ovoj destinaciji, po uzoru na mala lokalna bokeška mjesta kada je pijačni dan ne samo ritual za sve mještane, već i povod za susrete komšija i prijatelja.
Na organskoj pijaci će biti izložena bogata ponuda najkvalitetnijih namirnica sa poluostrva Luštica i okolnih mjesta, u vremenu od 18.30 do 22.30 sati.
Piazza Centrale – Luštica Bay
Kalendar događaja na ovoj lokaciji obuhvata niz art performansa i koncerata, dJečjih programa i pijace domaćih proizvoda koja se održava svake nedjelje te su dopuna ležerne svakodnevnice na ovoj lokaciji.
Selekcija kafeterija, nacinalnog restorana i premium pub-a, moderan beauty bar i ostale šoping jedinice kreiraju novo mjesto za susret s prijateljima i onima koji će to tek postati na Luštici Bay.
Deseci miliona turista još uvijek se odmaraju na mediteranskim obalama, ali domaćini već uvelike svode prve rezultate ovogodišnje sezone.
Praktički za sve vrijedi što i za Hrvatsku, svi su na inflaciju odgovorili dizanjem cijena, a gostiju je nešto manje nego što se činilo nakon optimističnih najava s početka godine.
Jadranski susjedi Talijani, recimo, računaju da će ljetno tromjesečje zaključiti s manjkom od 1,4 posto noćenja u odnosu na lani. Stranci su u plusu od 3,6 posto unatoč minusima iz Rusije, Ukrajine i Njemačke. Za razliku, Amerikanci nisu iznevjerili, ali zato je manjak domaćih gostiju vidljiv duž obale.
Sve popularnija Albanija pak vjerojatno je jedina zemlja koja ima rast talijanskih turista. Inače, ta je zemlja rekordne 2019. imala 6,4 miliona stranih gostiju, a već lani 5,7 miliona i tamošnji domaćini očekuju novi rekord.
Susjedna Crna Gora, u kojoj su goste dočekale deset do 15 posto više cijene od lanjskih, nije te sreće. I tamo se proljetos očekivala rekordna godina s barem 2,6 miliona turista iz 2019.
Crna Gora nije jedina kojoj izmiče rekordan broj gostiju. Ali uz više cijene neke će zemlje ipak upisati rekordne prihode. Među njima je i Hrvatska, koja bi ovu godinu, s brojem gostiju i noćenja približnim 2019., trebala završiti s dvije milijarde eura više nego te godine, kada je od stranih turista uprihođeno 10,5 milijardi. Slično računaju i Francuzi.
Grčka ima druge brige. Nakon vrlo dobre predsezone i velikih nada u rekordnu 2023. tamošnje je domaćine obeshrabrio već jun s padom rezervacija iz Njemačke i sve ih manje vjeruje da ova godina Grčkoj može donijeti više od 31 milion dolazaka i 18,2 milijarde eura prihoda iz nikad bolje 2019.
Turska je u sedam mjeseci ugostila oko 27 miliona stranih turista i 16 posto više nego lani (prihodi su za šest mjeseci rasli 27 posto), ali branša je svjesna da dizanje cijene, kao odgovor na eskalaciju troškova, odvraća dio potencijalnih gostiju, piše novinarka Večernjeg lista Radmila Kovačević.
