Veslački klub “Plava Zvijezda” poziva sve zainteresovane na promociju veslanja u subotu, 4. novembra 2023. u 13 sati na obali ispred Pomorskog fakulteta Kotor.
Svi zainteresovani za veslanje u kajacima i obučeni u sportsku opremu treba da budu ispred Pomorskog fakulteta Kotor do 12.55 sati.
Nakon unošenja u vodu, kajacima će se formirati flota ka Orahovcu ispod Duba. U Orahovcu se nastavlja prezentacija, druženje i planiranje za 2024. god. kada očekujemo da veslački sport aktivnije zaživi u Boki, poručuju iz Veslačkog kluba “Plava Zvijezda”.
Snažna oluja Ciaran pogodila je sjeverozapad Francuske i jugozapad Engleske prije nego što se u proširila na Nizozemsku, Belgiju, Njemačku, Francusku i Italiju, ostavivši najmanje sedam mrtvih i nekoliko ozlijeđenih osoba, objavile su lokalne vlasti.
Ciaran je prouzročio jednu smrt u Nizozemskoj kada je u jugoistočnom gradu Venrayu blizu njemačke granice stablo palo na osobu, priopćila je jučer policija.
Stabla koja su padala ozlijedila su ljude na nekoliko drugih mjesta, uključujući i jednu ženu u Haagu, priopćila je policija. Bicikliste su također pogodile grane i stabla koja su padala.
U Francuskoj su dvije osobe poginule, a 15 ih je ozlijeđeno, uključujući sedam vatrogasaca, rekao je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin. Vozač kamiona poginuo je udarivši u srušeno stablo. U Le Havreu je čovjeka zahvatio nalet vjetra dok je zatvarao prozorske kapke i smrtno stradao.
Oko 1,2 milijuna kućanstava ostalo je bez struje, a stotine tisuća isključeno je iz mreže mobilne telefonije. Vjetar je u nekim regijama dostizao brzinu i do 200 kilometara na sat. Srušena stabla blokirala su ceste i željezničke pruge. Nastala je znatna materijalna šteta. Zbog oluje su otkazane stotine letova. Vlakovi za Pariz i iz njega također nisu prometovali, a pogođen je i brodski promet.
Snažni vjetrovi također su puhali na području planina Harz u središnjoj Njemačkoj u četvrtak i usmrtili ženu nakon što ju je udarilo stablo u padu, rekli su vatrogasci u gradu Goslaru. Četrdesetšestogodišnja žena iz Bavarske planinarila je sa suprugom i dvoje male djece na 600 metara visokoj planini Rammelsberg u blizini Goslara kada je smrtno stradala. Oluja je također srušila dalekovode i djelomično su zatvorene dvije autoceste u planinama Harz, rekli su vatrogasci.
U središnjoj talijanskoj regiji Toskani najmanje tri osobe izgubile su život zbog vremenskih uzbuna na većem dijelu zemlje. Predsjednik Toskane Eugenio Giani rekao je da su dvije osobe poginule u općini Montemurlo, oko 25 kilometara sjeverozapadno od Firence, gdje se izlila rijeka. Treća osoba umrla je u Rosignanu na toskanskoj obali.
– Nikad nismo zabilježili ovoliku količinu kiše u samo nekoliko minuta, rekao je Giani na platformi društvenih medija X, nekadašnjem Twitteru, u ranim jutarnjim satima.
Predviđa se da će se kiša i jaki vjetrovi pomicati prema južnim regijama Italije, objavila je tamošnja agencija za civilnu zaštitu.
Također u četvrtak, Ciaran s Atlantika pogodio je Britaniju, Belgiju i Nizozemsku, te su otkazane stotine letova.
Veći dio sjeverne njemačke obale bio je pod upozorenjima na oluju u četvrtak prije očekivanog dolaska Ciarana, prema njemačkoj meteorološkoj službi (DWD).
Ciaran se kretao od La Manchea preko Engleske prema Sjevernom moru. Oluja posebno ugrožava sjevernomorsko obalno područje Istočne Frizije i sjevernomorski otok Helgoland, navodi DWD.
Na Baltičkom moru očekuje se nastavak jakih vjetrova u većem dijelu, no predviđaju se jači udari od Flensburga do Fehmarna i otoka Rügena.
Očekuje se slabljenje vjetra prema vikendu, ali će se olujni i kišni uvjeti zadržati.
Ovog mjeseca nas očekuje bogat pozorišni program u Dvorani Park.
Pozorišna predstava „Čovjek visine“ je koprodukcija Narodne biblioteke Budve i BEOART 2015. Autorka teksta je Ana Đorđević, rediteljka Jana Maričić. Lik Mitrofana Bana tumači Nebojša Milovanović, dok je u ulozi slikara Uroša Predića nastupio Bojan Žirović. Predstava je na repertoaru 6. novembra u 20 časova.
Ljubavna komedija „Kronika seoske ljubavi“, sa kojom Teatar Rugantino nakon nekoliko godina pauze gostuje u Herceg Novom, šarmantna je i topla priča o sveprisutnoj ljudskoj potrebi za bliskošću. Ovaj manifest protiv usamljenosti, u sjajnim ulogama izvode Gordana Gadžić i Sreten Mokrović, u režiji Darija Harjačeka.
Predstava se igra 14. novembra u 20 sati.
Sa velikom distancom i jos većim životnim iskustvom, Mirjana Karanović se posle 40 godina vraća priči o jedinstvenoj ženi naše književnosti. Predstava „Petrijin venac“ na repertoaru je 23. novembra u 20 sati. Tekst potpisuje Dragoslav Mihailović a režiju Jana Maričić.
U utorak, 28. novembra nas očekuju dvije predstave.
U 17 časova predstava „Luckasti klovnovi“. Po tekstu Todeta Nikoletića, jednog od najpoznatijih pisaca za djecu u regionu, ova interaktivna predstava za djecu od 3 do 10 godina, govori o neobičnim klovnovima Totu i Tatiju koji se kroz šašave borbe nadjačavanja, spletki, smicalica dokazuju publici u luckastoj borbi za titulu najboljeg. Igraju Sanja Vujisić i Anđelija Rondović.
U 20 časova predstava „Suton u javorovom vrtu” nezavisnog teatra Korifej, premijerno izvedena u februaru ove godine. Pisac komada je Vasko Raičević a režiju potpisuje Zoran Rakočević. Igraju crnogorski glumci: Petar Novaković, Jelena Đukić, Nemanja Todorović, Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Dejan Ivanić.
Na repertoaru 30. novembra u 20 sati predstava „Svaka dobra stvar”. Neobičan komad, pun emotivnog naboja, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a suze i smijeh smjenjuju su se tokom cijele predstave. Reditelj predstave je prvak Narodnog pozorište Sombor Ninoslav Đorđević, koji ovu interaktivnu kamernu predstavu igra uz Leu Jevtić.
WASHINGTON – Bijela kuća istražuje mogućnost uspostave niza stanki u sukobu između Izraela i Hamasa kako bi se pomoglo ljudima da iziđu iz Gaze te omogućio ulazak humanitarne pomoći, ali je ponovila da se protivi potpunom primirju.
Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima da bi takve stanke bile privremene i lokalizirane te je ustrajao na tome da neće sprječavati Izrael da se brani.
“Mi pokušavamo istražiti zamisao o uspostavi koliko god bude potrebno stanki da se nastavi dostavljati pomoć te da se nastoji i dalje izvlačiti ljude, uključujući i taoce”, rekao je novinarima na redovitom briefingu u Bijeloj kući.
Predsjednik Joe Biden govorio je u srijedu o potrebi stanki koje bi omogućile oslobađanje talaca koje drži Hamas, ali je odbacio zatražiti potpuno primirje.
Njegov kolega iz Demokratske stranke, senator Dick Durbin u četvrtak je rekao CNN-u da je vrijeme za primirje, dok je senator Patty Murray, demokrat koji predsjeda Povjerenstvom za aproprijacije zatražio humanitarnu stanku koja bi omogućila da potrebna pomoć stigne do civila.
I stručnjaci Ujedinjenih naroda traže uspostavu prekida vatre u Gazi radi humanitarnih razloga, tvrdeći da vrijeme istječe za palestinski narod kojemu “prijeti genocid”.
Izrael tvrdi da su njegov cilj napadi na Hamas, a ne civile te optužuje tu skupinu da se koristi civilima kao ljudskim štitovima.
Brodarska grupacija A.P. Moller-Maersk u petak je izvijestila o velikom padu dobiti i prihoda u trećem tromjesečju i rekla da će ukinuti 10.000 radnih mjesta dok se bori s nižim vozarinama i smanjenom potražnjom za kontejnerskim prijevozom.
Danska kompanija također je zadržala svoje godišnje smjernice za prihode i operativnu dobit, ali sada očekuje da će oboje stati na donju granicu raspona.
“Naša se industrija suočava s novom normalom s prigušenom potražnjom, cijenama koje su ponovno u skladu s povijesnim razinama i inflacijskim pritiskom na našu bazu troškova”, rekao je izvršni direktor Vincent Clerc u izjavi.
“Od ljeta smo vidjeli prekomjerni kapacitet u većini regija koji je doveo do pada cijena i bez zamjetnog porasta u recikliranju brodova ili u praznom hodu”, rekao je.
Grupa je već u kolovozu upozorila na strmiji pad globalne potražnje za brodskim kontejnerima morem ove godine, zbog sporog gospodarskog rasta i smanjenja zaliha nakon pandemije COVID-19.
Maersk je rekao da namjerava smanjiti broj zaposlenih sa 110.000 u siječnju ove godine na ispod 100.000, što će rezultirati uštedom od 600 milijuna dolara sljedeće godine u usporedbi s ovom godinom.
Jednokratni trošak od 350 miliona dolara povezan s restrukturiranjem najviše bi utjecao na njegovu financijsku izvedbu za 2023., rečeno je.
Kompanija je rekla da očekuje temeljnu zaradu prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) za godinu između 9,5 i 11 milijardi USD, dok se temeljnu zaradu prije kamata i poreza očekuje između 3,5 i 5 milijardi USD.
EBITDA je pala na 1,9 milijardi dolara u trećem tromjesečju sa 10,9 milijardi dolara godinu ranije, malo iznad očekivanja analitičara od 1,81 milijarde dolara u anketi Refinitiva. Prihodi su pali 47% na 12,1 milijardu dolara.
Opštinska javna ustanova „Muzeji” Kotor priprema novi krug radionice dobrotske čipke “Stara vještina za novo doba”.
Pozivaju zainteresovane građanke i građane za učešće u novom krugu radionice koja će od srijede, 8. novembra tekuće godine biti organizovana u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. Trosatne obuke biće srijedom od 16 do 19 sati. Učešće je besplatno, a broj učesnica/ka ograničen.
Prijave do petka, 3. novembra na mejl-adresu info@muzejikotor.me ili radnim danima na telefon 302 540.
Dobrotska čipka
Podsjetimo, vještina izrade dobrotske čipke zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.
Dobrotska čipka je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore od 2013. godine.
Nakon potpisivanja Sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori (Frontex) u maju ove godine, 1. novembra zvanično je počela privremena primjena.
“Sporazum omogućava raspoređivanje službenika Frontex-a i primjenu izvršnih ovlašćenja na bilo kojem dijelu državne granice Crne Gore, a ne samo na granici sa Evropskom unijom, kako je to bilo predviđeno prethodnim Sporazumom. U tom cilju u Crnoj Gori biće raspoređeno oko 60 pripradnika tima”, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
V.d. pomoćnika direktora za Sektor granične policije Milutin Vasiljević, na brifingu organizovanom za pripradnike članova tima Frontex-a, istakao je da je partnerstvo sa Frontex-om koje datira od 2009. godine značajno doprinijelo unapređenju rada granične policije i ukupnoj bezbjednosti na granici.
Poželivši pripadnicima Frontex-a uspješan rad u Crnoj Gori, Vasiljević je saopštio da je dosadašnja saradnja bila sadržajna i kvalitetna.
“Dugogodišnjim zajedničkim radom u okviru posmatračkih misija i zajedničkih operacija službenici crnogorske granične policije su usvajali nova znanja i prakse postupanja evropskih kolega, a ostvaren je napredak na planu suzbijanja krijumčarenja luksuznih motornih vozila, pronalaženja falsifikovnih dokumenata, krijumčarenja oružja i postupanja sa migrantima“, poručio je Vasiljević.
Prema njegovim riječima, veoma je važna i podrška koju Frontex pruža razvoju Koordinacionog centra čiji je krajnji cilj uspostavljanje Koordinacionog centra u Podgorici u punom kapacitetu i njegovo uključivanje u Eurosur mrežu, kao modela za razvoj koordinacionih centara u ostalim državama Zapadnog Balkana.
Stalni migracioni pritisak, razvijene mreže krijumčarenja i različiti oblici prekograničnog kriminala su izazovi koje podjednako dijelimo sa našim evropskim partnerima, naglasio je, te izrazio uvjerenje da će prisustvo službenika Frontex-a na granicama između zemalja koje nijesu članice EU biti prekretnica i krupan korak u borbi protiv ovih izazova.
Vasiljević je poželio pripadnicima Frontex-a uspješan rad i saopštio da će Granična policija Crne Gore u narednom periodu svojim angažovanjem pokazati da je pouzdan partner u regionalnim i međunarodnim operativnim aktivnostima i da ima kapaciteta da zaštiti granicu u skladu sa najboljim evropskim standardima.
Koeficijenti zaposlenih u Institutu „Simo Milošević“ bili su sramno mali, pogotovo medicinskom kadru, te da je bila velika borba da se izjednače sa onima u javnom zdravstvu, saopštio je njegov direktor Savo Marić.
Marić je u emisiji Mreža TVCG kazao da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata zarada u Institutu.
Zarade zaposlenim u Institutu Igalo ubuduće će se obračunavati po koeficijentima po kojima se obračunavaju plate zaposlenima u javnom zdravstvu.
“Bila je velika borba da se ti koeficijenti izjednače sa onima kakvi su u javnom zdravstvu i istovremeno da zaustavimo tužbe radnika koje su bile baš zbog tih koeficijenata, jer nijesu bili isplaćivani koliko zaslužuju”, rekao je Marić, prenosi portal RTCG.
Marić smatra da je taj problem mogao mnogo ranije da se riješi.
“Mislio sam da će Kolektivni ugovor biti ove godine mnogo ranije usaglašen. Međutim, morali smo pojedine stvake iz ugovora da usaglasimo sa zakonom, vraćan je nekoliko puta na doradu da bi on bio zadovaljajući i da bi se usvojio u Vladi”, kazao je Marić.
On je dodao da su gotovo svi radnici tužili Institut zbog kašnjenja zarada.
Marić smatra da je bila pogrešna procjena Instituta da radnici mogu da uđu u tužbe, a da ih neće ostvariti, odnosno da neće biti pozitivne po njih.
“Smatram da je onda kada su već prve presude došle i bile pozitivne u korist radnika, a negativne po Institut, trebao menadžment da reaguje i da već tada koeficijente poravna sa javnim zdravstvom. Kako to nije učinjeno, ušlo se u višegodišnje tužbe radnika koje su završene u njihovu korist i samim tim učinjena je velika šteta Institutu”, saopštio je Marić.
Marić je kazao da on i predstavnici Odbora direktora Instituta često nemaju isto razmišljanje kako dalje treba da ide Institut, te da je finansijski izvještaj do 31. avgusta u minusu 770 hiljada EUR.
“Jedna od tema bila je finansijski izvještaj do 31. avgusta. On je u minusu 770 hiljada EUR. Predstavnici Odbora direktora nijesu zadovoljni, a ne može niko ni biti kada je u minusu, ali mi smo u ovoj godini od 1. januara do 31. avgusta vratili 2,5 miliona EUR po pitanju tužbi radnika”, naveo je Marić.
Da nije bilo toga, Institut bi, prema njegovim riječima, bio u plusu iako kapaciteti nijesu bili uposleni kao prošle godine za vrijeme sezone.
Marić je dodao da je ranije bilo veoma loše raspoloženje među radnicima u Institutu, ali da se sada vidi promjena.
“Pacijenti i gosti Instituta nikada nijesu osjetili ništa, posebno to što nijesmo dobijali platu tri mjeseca. Svi su se trudili da se to ne osjeti kod pacijenata”, rekao je Marić.
On je poručio i da se nada da će se nastaviti trend redovnih isplata plata.
SAD je uveo sveobuhvatne nove mjere protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, koje ciljaju, među ostalim, buduće energetske kapacitete Rusije, izbjegavanje sankcija i samoubilačku bespilotnu letjelicu koja je bila prijetnja ukrajinskim vojnicima i opremi.
Sankcije ciljaju stotine osoba i subjekata. Najnovije mjere usmjerene su protiv subjekta uključenog u razvoj, rad i vlasništvo nad ogromnim projektom u Sibiru poznatom kao Arctic-2 LNG, stoji u priopćenju State Departmenta.
Svrha projekta je isporučivanje ukapljenog prirodnog plina na globalna tržišta.
Washington je uveo sankcije protiv proizvodnje dronova KUB-BLA i Lancet koje koristi ruska vojska u Ukrajini.
Američko ministarstvo trgovine je dodalo 13 subjekata u Rusiji i Uzbekistanu na svoj popis kontrole izvoza zbog djelovanja protivnog američkoj nacionalnoj sigurnosti ili vanjskoj politici.
SAD se također sada pozabavio izbjegavanjem sankcija putem Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske. Ministarstvo financija objavilo je da tvrtke sa sjedištem u tim zemljama nastavljaju slati robu s dvojnom namjenom visokog prioriteta u Rusiju, uključujući komponente na koje se Moskva oslanja za svoje sustave naoružanja.
Sedam banaka sa sjedištem u Rusiji i deseci industrijskih tvrtki također su pogođeni sankcijama ministarstva financija, uključujući Gazpromneft Catalytic Systems LLC, za koje ministarstvo financija SAD-a kaže da proizvodi kemijske agense za naprednu preradu nafte u Rusiji.
Kremlj je rekao kako očekuje da će mu Zapad nametnuti još strože sankcije zbog rata, ali sve više raste sentiment da takve kazne štete zapadnim interesima dok se rusko gospodarstvo dobro prilagođava.
