Povodom Međunarodnog dana čišćenja obala u Bigovi je proteklog vikenda održana veoma uspješna akcija čišćenja obale koju su realizovali Luštica Bay i hotel The Chedi, u organizaciji Zero Waste Montenegro/Crna Gora.
“Od srca im hvala što smo umili našu divnu obalu i što smo je oslobodili od 367 kilograma raznog otpada.
Ako smo ovom akcijom uticali da se makar jedna osoba ekološki osvjesti i da prestane da zagađuje prirodu – smatramo da smo uspjeli. Nekoliko godina sam koordinator akcija i mogu da kažem da je ovo bila najuspješnija akcija do sada, a doprinos tome su dali zaposleni iz Luštice Bay i hotela The Chedi, svojim radom, osmjehom i pozitivnom energijom” – kazao je za naš portal Boris Filip, koordinator akcije.
Bigova akcija čišćenja obale
Zero Waste Montenegro teži da podiže svijest i utiče na promjenu zakona i obrazaca ponašanja kako bi se zaustavilo zagađenje otpadom i smanjilo njegovo stvaranje. Metodologije uključuju alternative za proizvode i ambalažu za jednokratnu upotrebu, ponovnu upotrebu i reciklažu otpadnih materijala na lokalnom nivou i udaljavanje od spaljivanja otpada i odlaganja otpada na deponijama.
Naša vizija je dio globalne ekološke tranzicije uz poštovanje ljudskih prava i uzimanje u obzir najugroženijih u društvu i budućih generacija.
Bigova akcija čišćenja obale
Nakon akcije volonteri su uživali u kristalno čistom moru uvale Bigova.
Jedriličari Delfina iz Tivta blistali su na Otvorenom prvenstvu Crne Gore za ILCA klasu 2023. koje je uz dosta problema sa vjetrom organizovao JK Delfin iz Tivta i Crnogorski jedriličarski savez od 15. do 17. septembra. Jedriličari su se borili za tron u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4, organizovan je i Optimist kup, a takmičenje je okupilo više od 50 jedriličara i jedriličarki iz JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić Herceg Novi i JK Delfin Tivat.
Poslije tri dana takmičenja i dvije odjedrene regate u svim klasama, uz promjenljiv vjetar i veliko strpljenje takmičara na regatnom polju, do titule državnih prvaka stigli su – Ilija Marković u klasi ILCA 7, Andrija Marković u klasi ILCA6 i Pavle Musić u klasi ILCA4. Milivoj Dukić, trostruki učesnik Olimpijskih igara i član JK Jugole Grakalić, sa istim brojem bodova kao i Marković je na drugom mjestu u klasi ILCA7.
Prvog dana takmičenja uprkos velikim naporima organizatora, jedrenja nije bilo, drugog dana su viđene velike borbe na regatnom polju u dvije regate, dok je finalni dan obelilježilo čekanje vjetra. Regatni odbor je čak tri puta postavljao regatno polje u odnosu na vjetar kako bi se jedrilo, ali vjetar je bio kratkotrajan i nestabilan.
Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu 2023.
Najboljim jedriličarima i jedriličarkama nagrade su dodijelili Olivera Vidojević, sekretarka društvenih djelatnosti Opštine Tivat, Jovan Brinić, potpredsjednik Opštine Tivat, Lenko Jakelić, predsjednik JK Mornar iz Splita i Predrga Vukčević, predsjednik CGJS.
ILCA 7
1.Ilija Marković (JK Delfin Tivat)
2.Milivoj Dukić (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
3.Nikola Golubović (JK Delfin Tivat)
ILCA 6
1.Andrija Marković (JK Delfin Tivat)
2.Petar Klakor (JK Delfin Tivat)
3.Nina Strahinja (JK Lahor Kotor)
ILCA 4
1.Pavle Musić (JK Delfin Tivat)
2.Romina Racković (JK Lahor Kotor)
3.Aleksa Roganović (JK Lahor Kotor)
Optimist generalno:
1.Andrej Ašnin (JK Delfin Tivat)
2.Luka Klikovac (JK Delfin Tivat)
3.Pavle Potpara (JK Delfin Tivat)
Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu 2023.
Optimist devojčice
1.Valentina Đorđevića (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
2.Nika Živković (JK Lahor Kotor)
3.Danica Milojković (JK Jugole Grakalić Herceg Novi)
Čak 12 klapa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore nastupilo je sinoć na 7. Međunarodnom festivalu klapa u hercegnovskom parku „Boka“. Svaka od njih donijela je pjesmom dio svog zavičaja mnogobrojnoj publici koja je duže od dva sata uživala u mediteranskim notama.
Klapa „Kumpanji“ sa Korčule nastupila je poslednja i održala mini koncert jer publika nije dozvolila da se veče završi pozivajući ih više puta na bis, prateći ih pjesmom i aplauzima.
U ime domaćina i organizatora festivala, klape „Castel Nuovo“, učesnike i publiku pozdravio je Dušan Tadić koji je svima poželio dobrodošlicu i zahvalio što će dio svog naslijeđa predstaviti u Herceg Novom. On je dvojici doajena klapske pjesme, a to su Janes Vlašić i Jure Šaban Stanić, uručio poklone, dar Vinarije „Castel Savina“.
Festival klapa Herceg Novi
Zadovoljstvo što se u Herceg Novom njeguje klapska pjesma kao jedan od mediteranskih simbola, iskazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, otvarajući festival.
„Klapska pjesma je doprinijela da se očuva jedinstvenost mediteranskog duha. Pored toga što uvijek donosi stihove o moru, ljubavi, primorskom načinu života, ona je znala da poveže ljude, da ih okupi i ujedini u pjesmi. Zahvaljujući ovom festivalu, u našem gradu su klape iz cijele Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Svi oni zajedno će doprinijeti da se njeguje tradicija i nematerijalna kulturna baština, a to je težnja svakog od nas jer je to jedini način da na mlađe generacije prenesemo dio tog bogatstva“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Sedam dana nakon što je poplavni val prošao kroz libijski obalni grad Dernu, povukavši hiljade ljudi u smrt, fokus se u nedjelju usmjerio na zbrinjavanje preživjelih u katastrofi. Poplave su u potpunosti uništile najmanje 891 zgradu u libijskom obalnom gradu Derni.
Poplave su u potpunosti uništile najmanje 891 zgradu u libijskom obalnom gradu Derni. Dodatnih 211 zgrada je djelomično oštećeno, a 398 drugih je zatrpano blatom, što znači da je u gradu oštećena četvrtina svih zgrada, izvijestila je službena novinska agencija pozivajući se na podatke libijske vlade nacionalnog jedinstva.
Sedam dana nakon što je poplavni val prošao kroz libijski obalni grad Dernu, povukavši hiljade ljudi u smrt, Ujedinjeni narodi objavili su da je broj žrtava u Derni porastao na 11.300.
Pozivajući se na libijski Crveni polumjesec, Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova dodao je da se 10.100 ljudi još uvijek vodi kao nestalo u razorenom gradu.
Pomoć stiže u sjevernoafričku zemlju dok se svijet mobilizira kako bi pomogao hitnim službama da se nose s posljedicama smrtonosne poplave.
Najmanje 40.000 ljudi raseljeno je diljem sjeveroistočne Libije, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, koja je upozorila da je stvarni broj vjerojatno veći s obzirom na poteškoće u pristupu najteže pogođenim područjima.
Dvije brane uzvodno od Derne pukle su prije sedam dana pod pritiskom olujnih kiša izazvanih olujom Daniel. Brane su izgrađene kako bi zaštitile lučki grad od 100.000 ljudi nakon što su ga pogodile velike poplave sredinom 20. stoljeća.
Razorne poplave koje je donijela oluja Daniel pogoršane su lošom infrastrukturom u Libiji, koja je zahvaćena nemirima nakon što je u pobuni koju je podupro NATO svrgnut i ubijen dugogodišnji diktator Moamer Gadafi 2011. godine.
Sedam dana kasnije, još uvijek se pronalaze tijela.
Spasilačka ekipa Malteškog odjela za civilnu zaštitu otkrila je u petak plažu posutu truplima, izvijestio je list Times of Malta.
Libija Foto: Zohra Bensemra / REUTERS
Međunarodna pomoć stiže iz Ujedinjenih naroda, Europe i Bliskog istoka, nudeći olakšanje hiljadama preživjelih.
Pomoć uključuje osnovne lijekove i hitne kirurške potrepštine, kao i vreće za trupla koja omogućuju premještanje leševa.
Šatori, deke, tepisi, pribor za higijenu i hrana dopremljeni su avionima, zajedno s teškom mehanizacijom kako bi pomogli u raščišćavanju.
Razorne poplave koje je donijela oluja Daniel pogoršane su lošom infrastrukturom u Libiji, koja je zahvaćena nemirima nakon što je u pobuni koju je podupro NATO svrgnut i ubijen dugogodišnji diktator Moamer Gadafi 2011. godine.
Postavljaju se pitanja zašto katastrofa nije spriječena, kada se za pukotine na branama zna još od 1998. godine.
Glavni tužitelj Al-Sedik Al-Sur najavio je istragu o okolnostima koje su dovele do urušavanja.
Kao i veći dio libijske infrastrukture koja se raspada, dvije brane koje su bile izgrađene da zadrže vodu, zapuštene su tijekom godina sukoba i podjela u Libiji.
Zemljom trenutno vladaju dvije suparničke vlade koje se bore za vlast od Gadafijeva svrgavanja.
S obzirom na to da su deseci tisuća ljudi raseljeni, humanitarne organizacije upozorile su na rizike koje predstavljaju zaostale mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva, od kojih su neke, prema UN-u, poplavne vode prenijele u područja koja su prethodno proglašena čistima.
Rizici od bolesti koje se prenose vodom, poput kolere, također su visoki, prema skupinama za pomoć.
Izvan Derne, poplava je odnijela dodatnih 170 života, navodi se u izvješću UN-a.
Nacionalni centar za kontrolu bolesti izvijestio je da se najmanje 55 djece otrovalo zbog pijenja zagađene vode u Derni.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma 27. septembra, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore objavila je nagradni Konkurs za najbolji kratki video klip na temu “Zeleni turizam“, koji je otvoren za djecu uzrasta od 13 do 18. godina.
Predmet Konkursa je izrada kratkog video klipa o jednoj od mnogih turističkih destinacija u Crnoj Gori kroz prizmu “zelenog turizma“. Klip, prilagođen društvenoj mreži Instagram, u trajanju od 15 do 60 sekundi treba da skrene pažnju na probleme zaštite životne sredine i ukaže na važnost očuvanja tog turističkog mjesta.
Cilj konkursa je podsticanje kreativnosti i razvoja ekološke svijesti među djecom i mladima, kao i proširivanje znanja o turističkim ljepotama Crne Gore i načinima izražavanja kroz medije.
Nacionalni park Lovćen – foto NTO
Za dobitnike Konkursa NTO CG je pripremila vrijedne nagrade. Konkurs će trajati do 24. septembra i objavljen je na internet stranici www.montenegro.travel . Za sva dodatna pojašnjenja, u toku trajanja Konkursa, zainteresovani se mogu informisati na e-mail adresu: info@montenegro.travel
Povodom Međunarodnog dana čišćenja obala, u ime “Clean up Montenegro“ mreže, NVO “Zero Waste Montenegro” u subotu su organizovali akcije širom Crne Gore, uključujući čišćenju plaže Titova vila u Igalu.
Obilježavanje Međunarodnog dana čišćenja i revizije otpada se u Crnoj Gori organizuje sedmu godinu zaredom, podsjetila je za RTHN Milica Boca, predsjednica NVO „Ne bacajte boce“, koja je pedstavnik za Herceg Novi.
“I ove godine smo, kao i skoro svake prethodne, izabrali Titovu vilu. Zbog specifičnosti zakupa naše obale nismo u mogućnosti da čistimo neke druge plaže, a ona je i najveća po površini. Pohvalno je što ove godine na samoj plaži nije bilo baš mnogo smeća. Najviše otpada smo sakupili kada smo naišli na deponiju, kod pećina od Igala ka Njivicama, i po okolnom žbunju, a ukupno smo nakupili 125 kilograma smeća”, kazala je Boca.
Ističe da je odziv građana uvijek odličan – danas su Titovu vilu čistila 22 volontera, a da li je veća i svijest o važnosti očuvanja životne okoline pokazaće se za par mjeseci, po isteku zakupa plaža, i kada krenu južine.
Među otpadom dominira plastika, koja je i u fokusu ovogodišnje akcije, mada ljudi bacaju svugdje svašta.
Međunarodni dan čišćenja obala obilježava se treće subote u septembru, i predstavlja najznačajniji globalni volonterski poduhvat usmjeren na izazove zagađenja naših mora i voda, a u fokusu ovogodišnje akcije je smanjenje otpada, posebno plastike za jednokratnu upotrebu.
U ponedjeljak, 18. septembra u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” počeće muzički program u kojem će učestvovati grupa umjetnika iz Rusije i Ukrajine. Program čine četiri koncerta, a posljednji koncert održaće se 22. septembra.
18. septembar klavirski koncert A. Batagova.
20. septembar Koncert italijanske muzike – hitovi San Remo (Tsadik band).
21. septembar Muzičko – poetski performans „Poezija Zvuka” – A. Korenkov H. Zygott.
22. septembar Audio vizuelna izvedba „Harmonija Buke” tim Givargiz violina i H. Zygott – Electro loza i crystal bowls.
Rusija je objavila da je spriječila koordinirani ukrajinski napad na Krim rano u nedjelju, ukrajinske bespilotne letjelice ciljale su i Moskvu, prekinuvši zračni promet u glavnom gradu, a u napadu dronova buknuo je požar u skladištu nafte na jugozapadu zemlje.
Ukrajina je zadnjih dana pokrenula niz napada na ruske vojne ciljeve na okupiranom Krimu i na crnomorsku flotu ruske mornarice, nastojeći potkopati ratne napore Moskve u toj ključnoj regiji.
Napadi duboko u Rusiji, daleko od prvih linija, također su se povećali, a gradonačelnik Moskve je rekao da su najmanje dvije bespilotne letjelice oborene u regiji glavnog grada u nedjelju rano ujutro.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti nedjeljna izvješća i iz Kijeva nije bilo komentara.
U subotu navečerOleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća sigurnosti, pozvao je saveznike Kijeva da ubrzaju isporuku oružja, rekavši da je to jedini način da se okonča rat.
– Na primjer, potpuno ili djelomično uklanjanje ruske crnomorske flote, što je izvediv zadatak, trebalo bi značajno ubrzati proces ruskog traganja za izlazom iz rata, napisao je Danilov na portalu Ukrajinska Pravda.
Ruski sustavi protuzračne obrane uništili su najmanje šest dronova koji su ciljali Krim iz različitih smjerova, priopćilo je u nedjelju rusko ministarstvo obrane.
U tom izvješću na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram nije navedeno je li bilo štete ili žrtava na ukrajinskom poluotoku, koji je Rusija anektirala 2014., osam godina prije sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu.
U moskovskoj regiji jedna bespilotna letjelica uništena je iznad okruga Istra, a druga iznad okruga Ramenski, rekao je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin na Telegramu, dodajući da nema žrtava niti štete od krhotina dronova.
Najmanje 30 letova je odgođeno, a šest je otkazano u glavnim moskovskim zračnim lukama, objavile su ruske državne novinske agencije što je čest potez zrakoplovnih vlasti tijekom napada dronovima.
U jugozapadnoj Rusiji, ukrajinska bespilotna letjelica oštetila je skladište nafte rano u nedjelju, izazvavši požar u spremniku goriva koji je kasnije ugašen, rekao je regionalni guverner.
– Nema žrtava, sve hitne službe rade na području objekta, rekao je guverner regije Orjol Andrej Kličkov na Telegramu.
Povodom 55 godina od prvog nastupa vokalno-instrumentalni sastav “Biseri Boke” upriličio je 11.septembra 2023. koncert za prijatelje i članove svojih porodica u hotelu “MonteBay Perla“ na Prčanju.
“Okupili smo se da se prisjetimo muzike naše mladosti i uspomena koje su pratile to naše davno odrastanje. Vratićemo se u 60-te godine prošlog vijeka, u dane bezbrižnog i znatiželjnog djetinjstva većine od nas, u dane kada je svemoćna muzika bila naš prozor u svijet, otkrivala nam nove poglede na život, donijela nove ideje, modne trendove, duge kose, farmerke, brukserice, ali još važnije- izlazak iz nekih klišea ponašanja i poriv da slobodnije tražimo i izrazimo sebe.
Sa Zapada nam tada dolaze prvi zvuci Prislija, Bitlsa, Stonesa, Bee Geesa, slijediće ih bezbroj zvijezda pop i rock muzike. San Remo, Musice per l’estate i italijanska muzika su nam preko RAI-a došli kao prirodan izbor. Kao relikvije preslušavamo prve ploče, čitamo Džu Box, a u kasnim noćnim satima slušamo Radio Luxemburg. Rock & Roll postaje kulturna revolucija kojoj smo i mi, skromno, počeli da pripadamo“, prisjetio se Zoran Radimir.
Maslinare do berbe dijeli mjesec dana. Već je sada vidljivo da će urod biti slabiji nego prošle godine. Razlozi su vremenske neprilike u proljeće koje su utjecale na oplodnju cvijeta te napad štetnika.
Kod Rade Bobanovića u Polači masline su zdrave. Unatoč tomu ondje očekuju slabiji urod. Podbacila je oblica, sorta najviše zastupljena u Dalmaciji, ali su zato ostale dobro rodile.
– Mi smo u poljoprivrednoj zadrugi Maslina i vino, partnerskoj instituciji koja ima 12 hiljada stabala i očekujem negdje oko 30 posto manje uroda nego lani, to bi se čekalo oko 15 vagona ploda, a koliko će biti ulja to su randmani i sve ostalo, za HRT Regionalni dnevnik rekao je Rade Bobanović, maslinar.
Maslinarima su štete na plodovima napravile maslinova muha i moljac.
– Mi tretiramo ekološki program, to se podrazumijeva u dva do tri puta u tijeku te problematike s maslinovom muhom, glina, mlijeko, sumpor i dodatna prehrana za stabla da se ipak održavaju u nekoj ravnoteži razvoja, objasnio je Bobanović.
Iako slabiji urod, kvaliteta ploda je neupitna. Razloga za to je više.
– Agrookolišni uvjeti jedan od razloga, agrotehniku, veliki urod prošle godine, alternativna rodnost kod masline koja je tu izražena, pogotovo kod naše sorte oblica, svi nepovoljni vremenski uvjeti, suša koja je prošle godine bila izuzetno velika, istaknuo je Željko Pavlović, Poljoprivredna savjetodavna služba.
Hrvatski maslinari proizvode pola potreba tržišta za maslinovim uljem. Ostatak uvozimo. Budući da je ove godine urod slabiji, može se očekivati nešto viša cijena ulja nego lani.
